IN HONOREM JADRANKO CRNIĆ

SUDAC I USTAVNA DEMOKRACIJA: DR. SC. JADRANKO CRNIĆ KAO ČUVAR USTAVA

1. Uvodna napomena

2. Demokracija i sudbena vlast

2.1. O legitimnosti sudova

3. O diobi vlasti, mjestu i ulozi sudstva u tripartizmu demokratske vlasti

3.1. Klasična Montesquieuova doktrina o podjeli vlasti

3.2. Odnos sudaca i legislatora

3.3. Ograničenost pojma diobe vlasti

4. O ustavnom sudu kao »čuvaru ustava« i odnosima nove demokracije i ustavnosti

5. Zaključak

USTAVNE PROMJENE I HRVATSKI PARLAMENTARNI SUSTAV ARGUMENTI U PRILOG POZITIVNOG USTAVNOG MODELA USTROJSTA VLASTI

1. Uvod

2. Prijedlozi ustavnih promjena

2.1. Sjednica saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav

2.2. Inicijativa profesora Žarka Puhovskog

2.3. Prijedlog profesora Sokola

2.4. Reakcije javnosti i propast inicijativa ustavnih promjena

2.5. Slabosti podnesenih prijedloga: što je to »čisti parlamentarni sustav«?

3. Poredbena i hrvatska iskustva

3.1. Komparativna i povijesna iskustva primjene provjera i ravnoteža

3.2. Razlozi primjene polupredsjedničkog sustava u Hrvatskoj

3.3. Pregled razvitka hrvatskog sustava ustrojstva vlasti

3.4. Polupredsjednički sustav u praksi

3.5. Ustavne promjene i primjena načela diobe vlasti

3.6. Provjere i ravnoteže: formula Radne skupine

3.7. Ustavni položaj i ovlasti predsjednika Republike

4. Djelotvornost sustava kohabitacije

4.1. Teška kohabitacija (Mesić – Račan, 2000. – 2003.)

4.2. Konstruktivna kohabitacija (Mesić – Sanader, 2003. – 2007.)

V. Zaključak

JEDNAKOST U USTAVNOSUDSKOJ PRAKSI

1. Jednakost prema Ustavu Republike Hrvatske

2. Ocjena suglasnosti zakona s Ustavom

2.1. Jednakost u ustavosudskoj praksi u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom

2.1.1. Načelo jednakosti/jednakost pred zakonom – članak 3. i 14. stavak 2. Ustava

2.1.2. Načelo jednakosti i pravednosti – članak 51. stavak 2. Ustava

2.1.3. Ustavnopravno prihvatljivi razlozi za nejednakost, pozitivne mjere – članak 14. stavak 1. Ustava

3. Ustavna tužba

3.1. Ustavne osnove za podnošenje ustavne tužbe

3.2. Uvodne napomene

3.3. Jednakost u ustavnosudskoj praksi povodom ustavne tužbe

3.3.1. Načelo jednakosti/ jednakost pred zakonom – članak 3. i 14. stavak 2. Ustava

NAČELO AUTONOMIJE (SVEUČILIŠTA) I NAČELO SUPSIDIJARNOSTI

I. Uvod

II. Društveni razvoj i okruženje

III. Relevantne teorije

IV. Regulatorni sustav

V. Pravo na obrazovanje

VI. Načelo supsidijarnosti

VII. Načelo autonomije

VIII. Ustavno sudovanje o sveučilištu

IX. Rektorski zbor i sindikat o integriranom sveučilištu

X. Umjesto zaključka

USTAVNO I KONVENCIJSKO JAMSTVO PRAVA VLASNIŠTVA

1. Uvodne napomene

2. Članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju

2.1. Široko područje slobode prosudbe država ugovornica

2.2. Pozitivne obveze država ugovornica

3. Autonomno značenje pojma ‘vlasništva’ u smislu članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju

3.1. Značenje engleskih pojmova ‘property’ i ‘posssessions’ u smislu članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju

3.2. Predmet zaštite članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju

3.2.2. Što se ne smatra imovinom u smislu članka 1. Protokola br. 1

4. Tri pravila o zaštiti vlasništva u smislu članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju

4.1. Temeljni sadržaji triju pravila

4.2. Drugo pravilo: oduzimanje imovine

4.2.1. De facto oduzimanje imovine

4.2.2. Primjena drugog pravila u praksi Europskog suda u odnosu na Republiku Hrvatsku

4.3. Treće pravilo: kontrola korištenja imovine

4.3.1. Primjena trećeg pravila u praksi Europskog suda u odnosu na Republiku Hrvatsku

4.4. Prvo pravilo: miješanje u samu bit vlasništva

4.4.1. Primjena prvog pravila u praksi Europskog suda u odnosu na Republiku Hrvatsku

5. Test opravdanosti miješanja u pravo vlasništva

5.1. Vladavina prava i zakonitost

5.2. Legitiman cilj u općem ili javnom interesu

5.2.1. Test javnog interesa

5.3. Razmjernost

5.3.1. Slučajevi Gashi protiv Hrvatske (2007.) i Gabrić protiv Hrvatske (2009.)

6. Sažetak pravnih stajališta Europskog suda u primjeni članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju

7. Usporedba prakse Ustavnog suda i Europskog suda u zaštiti vlasništva

7.1. Izostanak tumačenja strukture ustavnih odredbi o vlasništvu u praksi Ustavnog suda

7.2. Od užeg prema širem poimanju predmeta ustavnosudske zaštite prava vlasništva

7.3. Svođenje ustavnosudske zaštite prava vlasništva u okvire kontrole zakonitosti

7.4. Zaključci

PRAVA IZ SOCIJALNOG OSIGURANJA I SOCIJALNE SKRBI U POSTUPCIMA APSTRAKTNE KONTROLE USTAVNOSTI ZAKONA

1. Uvod

2. Socijalna prava kao temeljna ljudska prava

3. Ovlasti ustavnog suda u apstraktnoj kontroli zakona i drugih propisa

4. Apstraktna kontrola ustavnosti zakona iz područja socijalnog osiguranja i socijalne skrbi

4.1. Mirovinsko osiguranje

4.1.1. Odluka o »dugu umirovljenicima«

4.1.2. Odluke o zakonima kojima se izvršava odluka Suda o »dugu umirovljenicima«

4.1.3. Odluka o najvišoj mirovini

4.1.4. Odluka o spolnoj diskriminaciji pri stjecanju prava na starosnu mirovinu

4.1.5. Odluka o pravu izvanbračnih udovica/udovaca na obiteljsku mirovinu

4.2. Zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje

4.2.1. Odluka o sužavanju zdravstvene zaštite na hitnu medicinsku pomoć

4.2.2. Odluka o pravnom sredstvu za zaštitu prava pacijenata

4.3. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti

4.4. Opći sustav socijalne skrbi

4.5. Socijalna skrb o djeci

4.6. Skrb o ratnim veteranima i žrtvama rata

5. Zaključak

USTAVNI ACQUIS COMMUNAUTAIRE I USTAVNI POREDAK REPUBLIKE HRVATSKE

1. Uvod

2. Predmet Simmenthal II i nove ovlasti nacionalnih sudova

3. Domaći Ustavi kao temelj prihvaćanja zahtjeva koji proizlaze iz predmeta Simmenthal

4. Simmenthal u Hrvatskoj

4.1. Članak 140. Ustava RH kao temelj za nadređenost europskog prava

4.2. Prenošenje dijela suverenih ovlasti kao temelj za nadređenost europskog prava

4.3. Prihvaćanje ustavne nadređenosti europskog prava

4.4. Ovlast sudova da kontroliraju valjanost zakona

4.5. Članak 37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu

5. Zaključak

ORGANSKI ZAKONI I USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE U USPOREDNOPRAVNOJ PERSPEKTIVI

1. Uvod – zašto uopće govoriti o organskim zakonima u Republici Hrvatskoj?

2. Pojam organskih zakona

2.1. Sadržaj organskih zakona: preuski opseg pojma »ljudskih prava« u RH?

2.2. Ratio i funkcija organskih zakona

3. Organski zakoni u hijerarhiji izvora prava

3.1. Francuska

3.2. Portugal

3.3. Španjolska

4. Ustavni sud RH i akti s nadzakonskom pravnom snagom

4.1. Ustavni zakoni

4.2. Međunarodni ugovori

4.3. Što s organskim zakonima u RH?

5. Zaključak

NAČIN IZBORA USTAVNIH SUDACA U REPUBLICI HRVATSKOJ – PLAIDOYER ZA PROMJENU

1. Uvod

2. Samostalnost i neovisnost ustavnih sudaca prema hrvatskom Ustavu i Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske

3. Izbor sudaca ustavnih sudova u europskim državama

4. Izbor ustavnih sudaca u Njemačkoj

5. Politizacija izbora sudaca američkog Vrhovnog suda

6. Zaključak: Izbor ustavnih sudaca dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru

USTAVNI SUD I ČLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI

1. Interakcija nacionalnih ustavnih sudova i Europskog suda

1.1. Uloga nacionalnih ustavnih sudova u ratifikaciji Osnivačkih ugovora i kontroli ustavnosti nacionalnih propisa koji provode pravo Zajednice i Unije

1.2. Nacionalni ustavni sudovi i evolucija prava EU

1.3. Ustavni sudovi i prethodna pitanja – demarkacija ustavnosudske nadležnosti

2. Ustavni sud RH i članstvo u EU

2.1. Ocjena ustavnosti međunarodnih ugovora i provedbenih propisa

3. Zaključak

DOSTIGNUĆA VIJEĆA EUROPE U NEOVISNOSTI SUDSTVA

I. Uvod

II. Odbor ministara

III. Preporuke odbora ministara vijeća europe

IV. Zaključne napomene

REI VINDICATIO U KLASIČNOM RIMSKOM PRAVU

1. Uvodne napomene

2. Problematika aktivne i pasivne legitimacije

3. Predmet dokazivanja

4. Formula reivindikacije: sadržaj tužbenog zahtjeva, tuženikovih prigovora i protuzahtjeva

5. Završne napomene

PRAVO GRAĐENJA

1. Uvod (pojam, karakteristike)

2. Uspostava prava građenja

3. Mogućnosti primjene prava građenja u praksi

4. Zaštita i prestanak prava građenja

5. Zaključak

OVLAST HIPOTEKARNIH VJEROVNIKA NA NAMIRENJE HIPOTEKARNE TRAŽBINE SEKVESTRACIJOM NEKRETNINE DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA

I. Uvod

II. Sekvestracija-prikaz povijesnog razvoja, pojam i vrste

1. Prikaz povijesnog razvoja instituta sekvestracije

III. Pojam i vrste sekvestracije

IV. Sekvestracija u hrvatskom pravu

V. Sekvestracija u njemačkom pravu

1. Općenito

2. Prinudna uprava

2.1. Određivanje prinudne uprave

2.2. Provedba prinudne uprave

VI. Zaključak

RASPOLAGANJE NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE – NEKA PITANJA –

1. Uvod

2. Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj

2.1. Pravo građana na lokalnu samoupravu

2.2. Pravo građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

3. Nekretnine u vlasništvu JLS-a, odnosno JLP(R)S-a

4. Pretvorba prava korištenja društvenog vlasništva nekretnina bivših općina i drugih društvenopravnih osoba kojih su sljednici JLS, odnosno JPRS

4.1. Sporazumno preuzimanje imovine bivših općina

4.2. Pretvorba prava korištenja društvenog vlasništva nekretnina bivših općina

4.3. Pretvorba prava korištenja društvenog vlasništva nekretnina bivših općina prema prelaznim i završnim odredbama ZV-a

4.4. Prijedlog za upis prava vlasništva JLS-a, odnosno JPRS-a u zemljišnim knjigama

5.1. Pojam »pravne osobe javnog prava«

5.2. Nekretnine koje se koriste za obavljanje javnih službi

5.3. Javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a

5.4. Obveza otuđenja ili na drugi način raspolaganja nekretninama na osnovi javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj vrijednosti

5.4.1. Neki nedostatci odredbe članka 391. ZV-a

5.4.2. Prva novela članka 391. ZV-a

5.4.3. Druga novela članka 391. ZV-a

5.4.4. Treća novela članka 391. ZV-a

5.4.5. Četvrta novela članka 391. ZV-a

5.4.6. Peta novela članka 391. ZV-a

5.4.7. Šesta novela članka 391. ZV-a

6. Još neka pitanja o nekretninama u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a

6.1. Ulaganje nekretnina u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a radi stjecanja udjela u kapitalu trgovačkih društava

6.2. Imovina koja je predmet naknade na temelju odredaba ovoga Zakona glede kojih zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno odbijen

USPOSTAVA JEDINSTVA NEKRETNINA NA IZGRAĐENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU

Uvod

2. Postupak nacionalizacije i eksproprijacije na nekretninama

2.1. Nositelji prava upravljanja i korištenja na nekretninama u društvenom vlasništvu

3. Raspolaganje nekretninama u društvenom vlasništvu

3.1. Pravo raspolaganja izgrađenim nacionaliziranim zemljištem

3.2. Promjene nositelja stvarnih prava

3.3. Upis stečenih prava u zemljišne knjige na nacionaliziranim nekretninama

4. Uspostava jedinstva nekretnina prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

4.1. Stjecanje prava vlasništva na izgrađenom građevinskom zemljištu prema stanju zemljišne knjige

4.2. Presumpcije glede stjecatelja prava vlasništva

4.2.1. Pretvorba društvenog vlasništva u privatno vlasništvo (jedinstvo nekretnina)

4.2.2. Uspostava jedinstva nekretnina na izgrađenom građevinskom zemljištu

4.2.3. Pravno sjedinjenje zemljišta i upisane zgrade

4.2.4. Pravno sjedinjenje zemljišta i neupisane zgrade

4.2.5. Pravno sjedinjenje nekretnine i pretvorba prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja

5. Upis posebnih dijelova nekretnina (povezivanje etažnoga vlasništva sa suvlasništvom)

5.1. Uspostava jedinstva nekretnina na upisanim stanovima (posebnim dijelovima nekretnine)

5.2. Upis posebnih dijelova nekretnine nakon stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

5.3. Zatečeno stanje u zemljišnoj knjizi

5.4. Upis posebnih dijelova nekretnine (etažnog vlasništva) do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

5.5. Upis posebnih dijelova nekretnina nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

6. Opravdanost koncepta uspostave jedinstva nekretnina i pretvorbe društvenog vlasništva u privatno vlasništvo na izgrađenom zemljištu

7. Zaključak

POVEZIVANJE ZEMLJIŠNE KNJIGE I KNJIGE POLOŽENIH UGOVORA – DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA –

1. Uvod

2. Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo

3. Knjiga položenih ugovora

3.1. Općenito o knjizi položenih ugovora

3.2. Sastavni dijelovi knjige položenih ugovora

4. Uspostava načela pravnog jedinstva nekretnine

5. Postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora

5.1. Općenito o postupku povezivanja

5.2. Postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora

5.2.1. Upis u posjedovnici

5.2.2. Upisi u vlastovnici

5.2.3. Upisi u teretovnici

5.2.4. Dostava rješenja u postupku povezivanja

5.2.5. Postupak povezivanja u slučaju kad za određeni posebni dio nije otvoren poduložak u knjizi položenih ugovora

6. Zašto se postupak povezivanja ne primjenjuje u praksi?

7. Moguća rješenja ili umjesto zaključka

KAKO POSTIĆI DA ZEMLJIŠNOKNJIŽNI SUDOVI NA JEDINSTVEN NAČIN EVIDENTIRAJU POMORSKO DOBRO (DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA)

1. Uvod

2. Propisi

3. Neki problemi vezani uz ZPDML

4. Postupak prije zemljišne knjige

5. Postupak zemljišne knjige

6. Kako može nastati zbrka?

7. Primjer iz prakse

8. De lege ferenda

9. Zaključak

ULOGA ZEMLJIŠNIH KNJIGA U PRAVNOM PROMETU BRAČNOM STEČEVINOM

1. Uvod

2. Pravni stavovi u odlukama ustavnog suda

2.1. Odluke koje ne prihvaćaju stjecanje na temelju povjerenja

2.1.1. Odluka U-III/493/02

2.1.2. Odluka U-III-821/2007

2.2. Odluke koje prihvaćaju stjecanje na temelju povjerenja: U-III-3620/2004

3. Pravni stavovi u odlukama Vrhovnog suda

3.1. Odluke koje ne prihvaćaju stjecanje na temelju povjerenja

3.2. Odluke koje prihvaćaju stjecanje na temelju povjerenja: Gzz-101/01 i Rev-335/06

4. Problemi u primjeni aktualnih pravnih stavova

4.1. Općenito

4.2. Primjena na bračne stečevine stečene prema ZBPO-u

4.2.1. Koji je propis mjerodavan za bračnu stečevinu i valjanost raspolaganja?

4.2.2. Je li ugovor kojim je jedan bračni drug raspolagao bračnom stečevinom ništav?

4.2.3. Zaštita povjerenja u istinitost ili zaštita povjerenja u potpunost?

4.2.4. Kako zaštititi neupisanog bračnog druga?

4.2.5. Vrijedi li odgoda zaštite povjerenja za neupisanog bračnog druga kao izvanknjižnog zajedničkog vlasnika?

4.3. Primjena na bračne stečevine stečene prema ObZ-u (1998. i 2003.)

5. Zaključak

USTAVNOSUDSKA DEROGACIJA POVJERENJA U ZEMLJIŠNE KNJIGE – OZBILJNO UPOZORENJE NA DEROGACIJU USTAVNE ULOGE VRHOVNOG SUDA

1. Uvod, postavljanje problema i zadatka

2. Prijašnja praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske

3. Dvije odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske

4. Povjerenje u evidenciju – condicio sine qua non zemljišnika

4.1. Povjerenje u istinitost i potpunost zemljišnika

4.2. Odgoda povjerenja

4.3. Radi li se o navodno odgođenom povjerenju u istinitost ili u potpunost zk stanja?

5. Pravna sudbina raspoložbi bračnom stečevinom bez suglasnosti bračnoga druga

5.1. Stečevina kao zajedničko vlasništvo

5.2. Raspolaganje zajedničara

5.3. Stečevina kao suvlasništvo

5.4. Raspolaganje suvlasnika

5.5. (Ne)valjanost ugovora koji bračni drug sklopi za stvar iz bračne stečevine

6. Jesu li u sukobu načela povjerenja i nemo plus iuris ... stjecanje stvarnih prava od nevlasnika

7. Sudska praksa nakon odluke Ustavnog suda

8. Judikatura Ustavnog suda – modelator pravnog sustava

8.1. Interpretacija propisa

8.2. Jednakost pred zakonom i sudovima

9. Lux in tenebris lucet

10. Zaključno

NOVO PRAVNO UREĐENJE KONCESIJA

I. Uvod

II. Opće odredbe novog Zakona o koncesijama

III. Pripremne radnje za davanje koncesije

IV. Postupak davanja koncesije

V. Ugovor o koncesiji

VI. Prestanak koncesije

VII. Pravna zaštita

VIII. Politika koncesija

IX. Ostale odredbe novog Zakona o koncesijama

X. Zaključak

POSTUPAK STJECANJA KONCESIJE PREMA ZAKONU O KONCESIJAMA

1. UVOD

2. Općenito o postupku davanja koncesije

2.1. Obilježja postupka davanja koncesije

2.2. Tajnost dokumentacije u postupcima davanja koncesije

2.3. Načela postupka davanja koncesije

2.4. Izuzeća od primjene postupovnih odredaba ZK-a

3. Davatelj koncesije i stranke u postupku

3.1. Davatelj koncesije

3.2. Stranke u postupku davanja koncesije

3.2.1. Vlasnik nekretnine

3.2.2. Ponuditelj

4. Obavijest o namjeri davanja koncesije i ponude

4.1. Pravna narav obavijesti o namjeri davanja koncesije

4.2. Postupak davanja koncesija – primjena

4.3. Sadržaj obavijesti o namjeri davanja koncesije

4.4. Ponuda

5. Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

5.1. Pravna narav odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

5.2. Donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

5.3. Sadržaj odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

6. Odluka o poništenju postupka davanja koncesije

7. Ugovor o koncesiji

7.1. Općenito o ugovoru o koncesiji

7.2. Sadržaj ugovora o koncesiji

UGOVOR O NAGODBI PREMA ZAKONU O OBVEZNIM ODNOSIMA

1. Uvodne napomene

2. Ugovor o nagodbi

2.1. Općenito

2.2. Pojam ugovora o nagodbi

2.2.1. Dvostranoobvezni ugovor

2.2.2. Postojanje spora, odnosno neizvjesnosti o nekom pravnom odnosu

2.2.3. Uzajamno popuštanje

2.2.4. Oblik nagodbe

2.3. Predmet (sadržaj) nagodbe

2.4. Nagodba o nevaljanom pravnom poslu

2.4.1. Nagodba o pobojnom pravnom poslu

2.4.2. Nagodba o ništetnom pravnom poslu

2.5. Sposobnost za sklapanje ugovora o nagodbi

2.6. Nagodba i prekomjerno oštećenje

2.7. Pravni učinci ugovora o nagodbi

2.7.1. Općenito

2.7.2. Učinak nagodbe prema jamcima i zalogodavcima

2.7.3. Učinak nagodbe za solidarne obveze

2.8. Nevaljanost nagodbe

2.8.1. Ništetnost nagodbe

2.8.2. Pobojnost nagodbe

2.9. Ugovor o nagodbi i postupak pred sudom

UGOVOR O NAJMU STANA

1. Od stanarskog prava do najma stana

2. Zaštićeni najam (najmoprimac)

3. Ugovor o najmu stana

3.1. Pojmovno određenje i obilježja

3.2. Oblik (forma) ugovora

3.3. Subjekti najma

3.4. Sklapanje ugovora – Prava i obveze ugovornih strana

3.4.1. Najamnina

3. 5. Prestanak najma

4. Zaključna napomena

PRAVNA STEČEVINA EUROPSKE UNIJE I HRVATSKO POMORSKO PRAVO

1. Uvod

2. Novine Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2007. godine

3. Novine Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2008. godine

PRAVNI POLOŽAJ NEMATERIJALNIH KULTURNIH DOBARA

1. Uopće

2. Pravni izvori

3. Stjecanje statusa kulturnog dobra

4. Upis kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

5. Mjere za zaštitu i očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara

6. Spomenička renta

7. Zaključak

ZAKONSKI NASLJEDNICI U HRVATSKOM PRAVU

1. Uvod

2. Pravni izvori

3. Postavljanje i raščlamba problema

3.1. Općenito

3.2. Povijesni razvitak

3.2.1. Mogući kriteriji odabira kriterija podjele ili svrstavanja

3.2.2. Uređenje prema RZN-u

3.2.3. Uređenje prema ZN-u

4. Zaključak

NASLJEDNIČKA IZJAVA

1. Uvod

2. Pravna vrela

3. Pojam nasljedničke izjave

4. Podjele nasljedničke izjave prema različitim kriterijima

5. Pravna obilježja nasljedničke izjave

6. Oblik nasljedničke izjave

7. Pravni učinci nasljedničke izjave

8. Uvjeti pravno valjane nasljedničke izjave

9. Pravne mogućnosti »napadanja« nasljedničke izjave

10. Zaključak

DIONICA KAO VRIJEDNOSNI PAPIR NAKON STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA

1. Uvod

2. Pojam vrijednosnog papira

3. Dionica kao vrijednosni papir

4. Dionica za koju je izdana isprava o dionici

5. Dionica kao nematerijalizirani vrijednosni papir

NOMOTEHNIČKE PRETPOSTAVKE ZA AUTONOMNO UREĐIVANJE RADNIH ODNOSA

1. Uvod

2. Temeljne nomotehničke pretpostavke

2.1. Heterogenost reguliranja, realiziranja i zaštite radnih odnosa

2.1.1. Subjekti radnoga odnosa

2.1.2. Sadržaj radnog odnosa

2.1.3. Uređivanje (reguliranje) radnih odnosa

2.1.4. Ekspanzija normi radnog prava

2.2. Nomotehnika u radnom zakonodavstvu

2.2.1. Prostorno i vremensko važenje propisa

2.2.2. Izražavanje u propisima u oblasti rada i radnih odnosa

3. Pravo i obveza poslodavca da uređuje radne odnose

3.1. Objektivne pretpostavke

3.1.1. Nadležnost

3.1.2 Postupak

3.1.3. Sadržaj

3.2. Primjena načela in favorem laboratoris

4. Znanstveno normiranje i kolektivni ugovori

4.1. Uvod

4.2. Određivanje pojmova

4.2.1. Određivanje pojma kolektivnog ugovora

4.2.2. Udruge poslodavaca

4.2.3. Sindikati

4.3. Nomotehničke napomene uz kolektivni ugovor

4.3.1. Objektivne pretpostavke za sklapanje kolektivnih ugovora

4.3.1.1. Nadležnost

4.3.1.2. Postupak

4.3.1.3. Sadržaj kolektivnog ugovora

4.3.1.4. Djelovanje kolektivnog ugovora u prostoru i vremenu

4.3.2. Subjektivne pretpostavke za sklapanje kolektivnih ugovora

4.3.2.1. Pravna svijest

4.3.2.2. Znanje

4.3.2.2.1. Opća znanja

4.3.2.2.2. Znanje jezika i sposobnost jezičnog izražavanja

4.3.2.2.3. Poznavanje političkog i pravnog sustava

4.3.2.2.4. Poznavanje materijalnog prava

4.3.2.2.5. Znanje nomotehnike

4.3.2.3. Priprema gradiva i timski rad (proces kolektivnog pregovaranja)

5. Nomotehničke pretposvatvke za izradu i donošenje Pravilnika o radu

6. Nomotehničke napomene uz sporazum Radničkog vijeća s poslodavcem

7. Zaključak

DOSTOJANSTVO VERSUS MOBBING NA RADNOM MJESTU

1. Uvod

2. Dostojanstveni uvjeti rada i življenja

2.1. Pravni izvori

2.2. Dostojanstveni uvjeti rada i življenja u aktima o socijalnom nauku Crkve

3. Dostojanstvo na radu

3.1. Europska paradigma dostojanstva i američka paradigma dostojanstva

4. Je li mobbing neriješeni problem radnoga prava?

5. Umjesto zaključka

INSTITUT PRETVARANJA RADNOG ODNOSA NA ODREĐENO VRIJEME U RADNI ODNOS NA NEODREĐENO VRIJEME U SVJETLU NOVIJE SUDSKE PRAKSE I KONAČNOG PRIJEDLOGA (NOVOG) ZAKONA O RADU

1. Uvod

2. Sklapanje ugovora o radu

3. Pretpostavke pod kojima se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme

4. Pretpostavke pod kojima ugovor o radu na određeno vrijeme prelazi u ugovor o radu na neodređeno vrijeme

4.1. Novosti vezane uz pretpostavke pod kojima ugovor o radu na određeno vrijeme prelazi u ugovor o radu na neodređeno vrijeme koje uvodi Konačni prijedlog Zakona o radu

4.2. Utjecaj stečaja na pretvaranje radnog odnosa na određeno vrijeme u radni odnos na neodređeno vrijeme

5. Ugovor o radu na određeno vrijeme i zaštićene kategorije radnika

6. Dopuštenost revizije u sporovima kojima se traži utvrđenje pretvaranja ugovora o radu na određeno vrijeme u ugovor o radu na neodređeno vrijeme

7. Zaključak

GLAVNE ZNAČAJKE TUŽBE ZA UTVRĐENJE

I. Uvodne napomene

II. Pojam tužbe za utvrđenje

III. Predmet tužbe za utvrđenje

IV. Pravni interes za podizanje tužbe za utvrđenje

V. Posebni propisi koji predviđaju podizanje tužbe za utvrđenje

VI. Prejudicijelna tužba za utvrđenje

VII. Zaključne napomene

PREJUDICIJELNI ZAHTJEV ZA UTVRĐENJE

1. Uvod

2. Zakonske osnove

3. Terminološko-semantička pitanja

4. Pretpostavke dopustivosti isticanja prejudicijelnog deklaratornog zahtjeva

5. Odlučivanje o prejudicijelnom zahtjevu za utvrđenje

6. Obvezatnost isticanja prejudicijelnih zahtjeva za utvrđenje

7. Završne napomene

OSOBNA UPRAVA U STEČAJNOM POSTUPKU

1. Uvodne napomene

2. Stečajni dužnik

3. Osobna uprava

3.1. Obustava osobne uprave

4. Stečajni povjerenik

4.1. Suglasnosti za poduzimanje radnji

5. Ostala pravila o osobnoj upravi

5.1. Izvješćivanje vjerovnika, unovčenje predmeta i namirenje

5.2. Stečajni plan i nedostatnost stečajne mase

6. Završne napomene

BIBLIOGRAFIJA