Zakon o javnom bilježništvu

Glava prva

OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, ovlasti, način rada i nadzora nad radom te druga pitanja od značaja za javno bilježništvo kao javnu službu.

Članak 1.a

(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ovo značenje:

1. stranka je svaka osoba koja od javnog bilježnika zahtijeva:

– sastavljanje javnobilježničke isprave o pravnim poslovima i izjavama u kojima ona sudjeluje,

– sastavljanje zapisnika o pravnim radnjama koje obavi ili kojima je bio nazočan javni bilježnik,

– izdavanje potvrde o činjenicama koje posvjedočuje javni bilježnik,

– poduzimanje bilo koje radnje iz nadležnosti javnog bilježnika utvrđene ovim ili drugim zakonom.

2. sudionik je stranka iz točke 1. ovoga članka i svaka druga osoba koja kod javnog bilježnika sudjeluje pri poduzimanju bilo koje radnje iz nadležnosti javnog bilježnika (zastupnici i punomoćnici stranaka, svjedoci istovjetnosti, svjedoci akta, tumači, osobe povjerenja, vještaci i dr.).

3. zakonom određeni sud na području kojega je sjedište javnog bilježnika je nadležni općinski sud te u stegovnom postupku nadležni županijski sud.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Javno bilježništvo i javni bilježnici

Članak 2.

(1) Javno bilježnička služba sastoji se u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, u službenom ovjeravanju privatnih isprava, u primanju na čuvanje isprava, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom. U javnobilježničku službu spada i obavljanje drugih poslova predviđenih ovim zakonom.

(2) Javnobilježničku službu obavljaju javni bilježnici kao samostalni i neovisni nositelji te službe, koji imaju svojstvo osoba javnog povjerenja.

(3) Javni bilježnici obavljaju svoju službu kao isključivo zanimanje tijekom vremena za koje su postavljeni.

Vrste javnobilježničkih isprava, javnost i ovršnost javnobilježničkih isprava

Članak 3.

(1) Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).

(2) Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom.

(3) Kada je to posebno propisano, javni bilježnici mogu sastavljati javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku.

(4) Javnobilježnički akt može biti ovršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.

Zastupanje stranaka

Članak 4.

(1) Javni bilježnik je ovlašten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik ima prava i dužnosti odvjetnika.

Službeno sjedište i službeno područje

Članak 5.

Javni bilježnik ima svoje službeno sjedište i područje na kojemu obavlja svoju službu.

Službeni pečat, štambilj i žig

Članak 6.

(1) Javni bilježnik ima svoj službeni pečat i žig kojima ovjerava isprave koje sastavlja u obavljanju svoje službe.

(2) Javni bilježnik može imati štambilje koje će koristiti radi jednostavnijeg pisanja teksta same ovjere.

(3) Pečat i žig javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika.

Stjecanje i prestanak službe

Članak 7.

Služba javnog bilježnika može se steći i prestati uz uvjete određene ovim zakonom.

Imenovanje javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj

Članak 8.

U Republici Hrvatskoj bit će, prema kriterijima utvrđenim ovim Zakonom, imenovano toliko javnih bilježnika koliko će to biti potrebno radi urednog obavljanja javnobilježničke službe na čitavom njenom području.

Hrvatska javnobilježnička komora

Članak 9.

(1) Javni bilježnici na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku javnobilježničku komoru (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu.

(2) Komora se brine o čuvanju ugleda i časti javnih bilježnika te štiti njihova prava i interese, a odlučuje i o njihovim pravima i obvezama te o odgovornostima sukladno odredbama ovoga Zakona.

Nadzor nad javnobilježničkom službom

Članak 10.

Nadzor nad radom javnobilježničke službe obavljaju ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (dalje u tekstu: Ministarstvo) i Komora.

Strane javnobilježničke isprave

Članak 11.

(1) Javnobilježničke isprave izdane u inozemstvu imaju, uz uvjet uzajamnosti, iste pravne učinke kao i javnobilježničke isprave izdane po ovom Zakonu.

(2) Strane javnobilježničke isprave ne mogu u Republici Hrvatskoj imati pravne učinke koje nemaju po zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan.

Odgovornost javnih bilježnika

Članak 12.

Javni bilježnici odgovaraju za svoj rad u skladu s ovim Zakonom.

Kodeks javnobilježničke etike

Članak 12.a

(1) U obavljanju službe i u slobodno vrijeme javni bilježnici dužni su poštivati Kodeks javnobilježničke etike kojim se utvrđuju načela i pravila njihova ponašanja radi čuvanja ugleda javnobilježničke službe.

(2) Kodeks javnobilježničke etike donosi Skupština Komore i objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Glava druga

IMENOVANJE JAVNIH BILJEŽNIKA, PRESTANAK NJIHOVE SLUŽBE I PRIVREMENO UDALJENJE IZ SLUŽBE

Uvjeti za imenovanje

Članak 13.

(1) Za javnog bilježnika može biti imenovana osoba:

1. koja je državljanin Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije,

2. koja ima poslovnu i zdravstvenu sposobnost za obavljanje službe javnog bilježnika,

3. koja je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj ili kojoj je priznata odgovarajuća inozemna visokoškolska kvalifikacija,

4. koja je položila pravosudni i javnobilježnički ispit,

5. koja ima nakon položenoga pravosudnoga ispita najmanje četiri godine radnog staža na pravnim poslovima,

6. koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnobilježničkog poziva,

7. koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili članstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost,

8. koja aktivno vlada hrvatskim jezikom i drugim jezikom koji je službeni na području na kojemu treba obavljati javnobilježničku službu,

9. koja je dala izjavu da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja osigurati opremu i prostorije koje su prema kriterijima što ih je utvrdilo Ministarstvo, potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničke službe.

(2) Smatrat će se da ne ispunjava uvjet iz stavka 1. točke 6. ovoga članka osoba:

- protiv koje je pokrenut kazneni postupak za kaznena djela za koja se goni po službenoj dužnosti,

- koja je osuđena zbog kaznenog djela iz koristoljublja ili zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude,

– koja je odlukom stegovnog tijela razriješena dužnosti suca ili zamjenika državnog odvjetnika, kojoj je izrečena kazna prestanka državne službe odnosno kojoj je oduzeto pravo na obavljanje službe javnog bilježnika, javnobilježničkog prisjednika, javnobilježničkog savjetnika ili javnobilježničkog vježbenika odnosno kojoj je izrečena kazna gubitka prava na obavljanje odvjetništva, dok ne prođe deset godina od dana razrješenja, prestanka, gubitka odnosno oduzimanja prava,

- na temelju ponašanja koje je moguće opravdano zaključiti da neće pošteno i savjesno obavljati javnobilježničku službu,

– koja ima nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja sukladno posebnim propisima,

– protiv koje je pokrenut postupak stečaja potrošača ili koja je glavni dioničar odnosno glavni nositelj osnivačkih prava pravne osobe nad kojom je otvoren stečajni postupak.

Postupak imenovanja

Članak 14.

(1) Javnog bilježnika za područje zakonom određenog suda rješenjem imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa (dalje u tekstu: Ministar) na temelju provedenog natječaja. Protiv rješenja Ministra može se pokrenuti upravni spor.

(2) Natječaj za imenovanje javnih bilježnika provodi Komora, na temelju naloga Ministarstva.

(3) U natječaju mora biti naznačeno područje za koje se treba imenovati javni bilježnik. Ako se istovremeno raspisuje natječaj za više javnobilježničkih mjesta, u natječaju će se kandidati upozoriti na to da se mogu natjecati za sva, samo za neka ili za pojedina od tih mjesta. Kandidati su ovlašteni odrediti prioritet mjesta na kojima žele biti imenovani.

(4) Natječaj mora biti objavljen u "Narodnim novinama" u roku od petnaest dana pošto Komora primi nalog Ministarstva.

(5) Rok za prijave na natječaj ne smije biti kraći od trideset dana.

(6) Prijave na natječaj s prilozima kojima se dokazuje da su ispunjeni zakonski uvjeti podnose se pismeno Komori, koja je ovlaštena pobliže odrediti oblik i sadržaj te broj primjeraka prijave i priloga.

(7) Po okončanju natječaja Komora je dužna dostaviti Ministarstvu primljene prijave sa svojim mišljenjem najkasnije u roku od trideset dana.

(8) O prijavljenim kandidatima Ministarstvo pribavlja mišljenja od službi odnosno tijela u kojima rade odnosno u kojima su radili.

(9) Prijavljeni kandidati pozivaju se na razgovor s povjerenstvom koje osniva Ministar, na kojem im se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti na temelju kojih se može utvrditi njihov interes i sposobnost za pošteno i savjesno obavljanje javnobilježničke službe.

(10) Prigodom izbora između više kandidata osobito će se uzeti u obzir njihov uspjeh na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrsta pravnih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati što su ih u radu postigli.

(11) Postupak prikupljanja mišljenja o kandidatima, sastav i način rada povjerenstva te način provedbe razgovora s kandidatima pravilnikom propisuje Ministar.

Javnobilježnička prisega i povelja o postavljenju

Članak 15.

(1) Nakon imenovanja javni bilježnik je dužan položiti prisegu pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u nazočnosti Ministra i predsjednika Komore.

(2) Javnobilježnička prisega glasi: "Prisežem da ću svoju javnobilježničku službu obavljati savjesno, pošteno i nepristrano, u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske".

(3) Nakon polaganja prisege Ministar će javnom bilježniku predati povelju o postavljenju.

(4) Komora će odrediti i objaviti u "Narodnim novinama" datum početka rada javnog bilježnika, nakon što joj bude dostavljena kopija povelje o postavljenju.

Određivanje javnobilježničkih mjesta

Članak 16.

(1) Javnobilježnička mjesta u Republici Hrvatskoj određuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nadležnog županijskog tijela, vodeći računa o tome da na području svakog zakonom određenog suda bude najmanje jedan javni bilježnik.

(2) Ako na području zakonom određenog suda ima više od petnaest tisuća stanovnika prema posljednjem službenom popisu, tada na području tog suda treba, u pravilu, biti najmanje po jedan javni bilježnik za svakih započetih petnaest tisuća stanovnika.

(3) Za područje općinskog suda u čijem je sjedištu i sjedište trgovačkog suda, uz kriterije iz stavka 2. ovoga članka, utvrđuje se još jedno javnobilježničko mjesto.

(4) Prilikom određivanja broja i sjedišta javnih bilježnika Ministarstvo će uzeti u obzir i potrebe za javnobilježničkim službenim radnjama, razvijenost gospodarskog i pravnog prometa te povjerene poslove.

(5) Ako u određenom mjestu na području nekog zakonom određenog suda zbog malog broja stanovnika i manje razvijenog gospodarskog i pravnog prometa nije opravdano imenovati javnog bilježnika, Ministarstvo će, nakon pribavljanja mišljenja Komore, odrediti koji će od javnih bilježnika s područja tog ili susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnobilježničku službu održavanjem uredovnih dana u tom mjestu na području tog zakonom određenog suda.

(6) Broj i raspored javnobilježničkih mjesta pravilnikom utvrđuje Ministar.

Osiguranje od odgovornosti

Članak 17.

(1) Javni bilježnik je dužan prije početka rada osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem svoje službene dužnosti. Uvjetima osiguranja može se predvidjeti da štetu od određenog iznosa naknađuje javni bilježnik izravno.

(2) Ako dođe do promjene uvjeta osiguranja, javni je bilježnik dužan, nakon što primi obavijest Komore o tome, bez odlaganja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima.

(3) Osiguranje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i osiguranje od odgovornosti za radnje javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika te osoba zaposlenih u javnobilježničkom uredu.

(4) Javni bilježnik je dužan uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.

(5) Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju javni bilježnici su dužni Komori plaćati naknadu na osiguranje od odgovornosti.

(6) Ako je javni bilježnik štetu trećemu počinio namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je naknadio štetu trećemu ima pravo regresa prema javnom bilježniku.

Pečat i potpis

Članak 18.

(1) Poslije polaganja prisege javni bilježnik je dužan bez odgađanja pribaviti pečate i žig.

(2) Pečati i žig javnog bilježnika sadrže: naziv »Republika Hrvatska«, grb Republike Hrvatske, naziv »javni bilježnik«, osobno ime javnog bilježnika, i naziv sjedišta javnog bilježnika.

(3) Otiske pečata i žiga te potpisa javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište. Ovjereni otisci pečata i žiga te potpis položit će se kod zakonom određenog suda na području kojega javni bilježnik ima svoje sjedište. Jedan primjerak ovjerene isprave o otiscima pečata i žiga te o pohrani potpisa, zakonom određeni sud, dostavit će radi pohrane Komori.

(4) Javni bilježnik ima najmanje jedan službeni pečat i žig. Javni bilježnik određuje potreban broj pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske koje će u svom radu koristiti. Pečate i žigove javni bilježnik može upotrebljavati samo za radnje koje je obavio u granicama svojih službenih ovlaštenja.

(5) Javni bilježnik je dužan svoje pečate i žigove čuvati s posebnom pažnjom, a ako ih izgubi ili mu nestanu na drugi način, dužan je o tome odmah obavijestiti zakonom određeni sud na području kojem je njegovo sjedište i Komoru, i to brzojavno ili dalekopisačem te neposrednom predajom podneska ili preporučenim pismom.

(6) O gubitku pečata i žiga sud će bez odgode objaviti oglas u »Narodnim novinama«. Taj će sud poništiti i naknadno pronađeni pečat ili žig.

(7) Odobrenje i ovjera otiska novog pečata ili žiga provode se po postupku predviđenom u stavku 3. ovoga članka, a novi pečat ili žig mora se od izgubljenog razlikovati umetanjem sljedećega slobodnoga rednog broja nakon broja pečata ili žiga istog promjera za koji mu je izdano odobrenje. Isti će se postupak provesti i za izmjenu pečata i žiga zbog oštećenja.

(8) Postupak iz stavka 7. ovoga članka je hitan.

(9) Nakon polaganja prisege javni bilježnik dužan je pribaviti kvalificirani certifikat za elektronički potpis i elektronički pečat koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja. Zahtjev za pribavljanje certifikata podnosi se Komori.

(10) Kvalificirani elektronički potpis ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis i otisak pečata.

(11) Ovjera kvalificiranim elektroničkim pečatom u radu javnih bilježnika može se koristiti kada je to posebno propisano.

Informacijski sustav za rad javnih bilježnika

Članak 18.a

U svom radu javni bilježnici koriste informacijski sustav koji odobrava Komora.

Stručno usavršavanje

Članak 18.b

(1) Javni bilježnici dužni su stalno se stručno usavršavati.

(2) Pravila o programu i načinu provedbe stručnog usavršavanja javnih bilježnika, uz prethodnu suglasnost Ministra, donosi Komora.

Razlozi za prestanak službe

Članak 19.

(1) Služba javnog bilježnika prestaje :

1. smrću,

2. navršenjem 70 godina života,

3 pismenom ostavkom,

4. ako bude osuđen za kazneno djelo iz koristoljublja ili zbog teškog i osobito nečasnoga kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, ili ako bude osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora preko šest mjeseci, ili ako mu bude izrečena zabrana obavljanja javnobilježničke službe,

5. ako bez valjanog razloga ne započne s radom dana koji je Komora odredila za početak njegova rada,

6. kad na temelju odluke stegovnog tijela izgubi pravo na obavljanje službe,

7. razrješenjem.

(2) Do prestanka službe u slučajevima iz stavka 1. ovog članka dolazi:

1.u slučaju iz točke 1. - danom smrti,

2. u slučaju iz točke 2. - navršenjem godina života,

3. u slučaju iz točke 3. - istekom roka određenog u zahtjevu za otpust iz službe,

4. u slučaju iz točke 4. - pravomoćnošću kaznene presude,

5. u slučaju iz točke 5. - danom kojega je trebalo započeti s radom,

6. u slučaju iz točke 6. - pravomoćnošću odluke stegovnog tijela,

7.u slučaju iz točke 7. - pravomoćnošću odluke o razrješenju.

(3) U slučajevima iz stavka 2. točke 1. do 5. ovoga članka Ministarstvo će donijeti rješenje kojim će utvrditi prestanak službe.

Ostavka

Članak 20.

(1) Javni bilježnik može u svako doba zahtijevati da bude otpušten iz službe. Zahtjev se pismeno podnosi Ministarstvu. U zahtjevu treba odrediti dan otpuštanja iz službe.

(2) Istekom roka iz stavka 1. ovoga članka služba javnog bilježnika prestaje, osim ako radi osiguranja urednog obavljanja službe Ministar ne odredi drugi dan. Svoju odluku Ministar treba donijeti prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

Razrješenje

Članak 21.

(1) Javni bilježnik razrješava se:

1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje javnobilježničke službe ili ako se naknadno utvrdi da prigodom imenovanja one nisu postojale,

2. ako ne položi prisegu ili ne osigura opremu i prostor za obavljanje javnobilježničke službe sukladno odredbi članka 13. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona,

3. ako se zaposli, počne koristiti starosnu ili invalidsku mirovinu ili počne obavljati neku drugu naplatnu službu,

4. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,

5. ako zbog zdravstvenog stanja ili bolesti postane trajno nesposoban za obavljanje javnobilježničke službe,

6. ako njegovi poslovni odnosi, način vođenja poslova ili način obavljanja povjerenih poslova ugrožavaju interese stranaka, pravnu sigurnost ili rad tijela vlasti koja su mu povjerila obavljanje pojedinih poslova,

7. ako ne produžava uredno svoje osiguranje od odgovornosti ili ne plaća naknadu za osiguranje Komori,

8. ako mu je pravomoćnom odlukom utvrđen nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja.

(2) Odluku o razrješenju donosi Ministarstvo na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Prije donošenja odluke javnom bilježniku mora biti omogućeno da se izjasni o razlogu za razrješenje.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 5. ovoga članka na postavljanje zastupnika javnom bilježniku koji nije sposoban brinuti se o svojim pravima u postupku za razrješenje, na dužnost javnog bilježnika da obavi potrebne lječničke preglede i na posljedice uskrate suradnje na odgovarajući se način primjenjuju propisi koji u tom pogledu važe za suce zakonom određenih sudova.

(4) Za zastupnika iz stavka 4. ovoga članka javnom bilježniku može biti postavljen samo odvjetnik ili drugi javni bilježnik.

Pravni lijek

Članak 22.

Protiv odluke Ministarstva o razrješenju odnosno o utvrđenju prestanka službe može se pokrenuti upravni spor.

Obavijest o prestanku službe te poništaj pečata i štambilja

Članak 23.

(1) O prestanku službe javnog bilježnika Ministarstvo će obavijestiti Komoru te zakonom određeni sud na području kojega je javni bilježnik imao svoje sjedište.

(2) Na temelju obavijesti Ministarstva Komora će brisati javnog bilježnika iz upisnika javnih bilježnika i o tome objaviti oglas u "Narodnim novinama".

(3) Sud iz stavka 1. ovoga članka poništit će pečate i štambilje javnog bilježnika.

(4) Komora će po zaprimanju obavijesti Ministarstva o prestanku službe javnog bilježnika poduzeti radnje za opoziv kvalificiranog certifikata za elektronički potpis i elektronički pečat javnog bilježnika.

Čuvanje spisa

Članak 24.

(1) Ako javnom bilježniku prestane služba ili ako bude imenovan za javnog bilježnika na području drugog zakonom određenog suda, njegove će spise i knjige, te isprave koje su mu službeno predane preuzeti na čuvanje zakonom određeni sud.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može odlučiti da se spisi, knjige odnosno isprave predaju na čuvanje drugom javnom bilježniku.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka otpravke i izvode iz spisa javnog bilježnika izdavat će zakonom određeni sud, odnosno javni bilježnik kojem su spisi povjereni na čuvanje.

(4) Ako javni bilježnik nakon prestanka službe ponovno bude postavljen za javnog bilježnika na području zakonom određenog suda na području kojega je ranije imao svoje sjedište, spisi i knjige koji su bili preuzeti na čuvanje mogu mu biti ponovno vraćeni. O vraćanju odlučuje Ministarstvo.

(5) Ako javni bilježnik premjesti svoje sjedište na područje drugog zakonom određenog suda na području istog grada, on ne mora predati svoj pečat i štambilju i može zadržati spise i knjige.

(6) Javnobilježnički akti te javnobilježničke knjige trajno se čuvaju.

(7) Na predaju javnobilježničkih spisa javnom arhivu te na čuvanje i uništenje spisa, osim onih iz stavka 6. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju propisi o arhiviranju odnosno uništenju spisa zakonom određenog suda.

Gubitak prava na naziv

Članak 25.

(1) Prestankom službe javni bilježnik gubi pravo nositi naziv "javni bilježnik". Taj se naziv ne smije koristiti ni s dodatkom koji bi upućivao na prestanak službe.

(2) Ako je do prestanka javnobilježničke službe došlo zbog umirovljenja javnog bilježnika ili zbog razloga iz članka 21. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, Ministarstvo može dopustiti ranijem javnom bilježniku da i dalje nosi naziv "javni bilježnik" s dodatkom "izvan službe" ako javnom bilježniku nije bila utvrđena stegovna odgovornost ili odgovornost za povredu Kodeksa javnobilježničke etike. To dopuštenje Ministarstvo može opozvati iz opravdanih razloga.

Članak 26.

Briše se.

Privremeno udaljenje iz službe

Članak 27.

(1) Ministar će javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe ako je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti javnog bilježnika, ako je pokrenut postupak za utvrđenje trajne nesposobnosti za obavljanje javnobilježničke službe i ako je protiv javnog bilježnika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predviđena (zapriječena) kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini nedostojnim za obavljanje javnobilježničke službe.

(2) Ministar može javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za razrješenje zbog drugih osnova iz članka 21. ovoga Zakona, ako je u pokrenutom stegovnom postupku predloženo izricanje stegovne kazne oduzimanja prava na obavljanje službe i ako je protiv javnog bilježnika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predviđena (zapriječena) kazna zatvora do pet godina.

(3) Do privremenog udaljenja dolazi izvršnošću rješenja o privremenom udaljenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka te traje do pravomoćnog okončanja postupka za razrješenje, stegovnog postupka, postupka lišenja poslovne sposobnosti, postupka za utvrđivanje trajne nesposobnosti odnosno kaznenog postupka.

(4) Odredbe ovoga članka ne utječu na ovlasti stegovnog tijela o privremenom udaljenju javnog bilježnika u stegovnom postupku.

(5) Komora će po zaprimanju obavijesti Ministarstva o privremenom udaljenju javnog bilježnika poduzeti radnje za suspenziju kvalificiranog certifikata za njegov elektronički potpis i elektronički pečat.

Čuvanje spisa i službene radnje u slučaju privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe

Članak 28.

(1) U slučaju privremenog udaljenja iz službe, ako javnom bilježniku nije postavljen vršitelj dužnosti, zakonom određeni sud uzet će na čuvanje spise, knjige, pečat i štambilj za vrijeme dok udaljenje traje.

(2) Za vrijeme privremenog udaljenja iz službe javni bilježnik ne smije poduzimati nikakve službene radnje. Povreda te zabrane ne utječe na valjanost poduzetih službenih radnji.

Glava treća

OPĆE ODREDBE O POSLOVANJU JAVNOG BILJEŽNIKA

Službeno sjedište

Članak 29.

(1) Službeno sjedište na području za koje je imenovan javnom bilježniku određuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore.

(2) Javni bilježnik mora u mjestu koje mu je određeno kao službeno sjedište imati svoj ured.

(3) U većim gradovima javnom bilježniku može kao službeno sjedište biti dodijeljen određeni dio grada.

(4) Na zahtjev javnog bilježnika Ministarstvo može dozvoliti otvaranje pisarnice i održavanje uredovnih dana izvan sjedišta javnog bilježnika.

(5) Kriterije za određivanje smještaja, prostora, opreme i uređenja javnobilježničkih ureda pravilnikom propisuje Ministar.

Službeno područje

Članak 30.

(1) Službeno područje javnog bilježnika je područje zakonom određenog suda na kojemu on ima svoje sjedište, osim ako Ministarstvo za pojedini slučaj drukčije ne odredi.

(2) Djelatnost sastavljanja i ovjere isprava javni bilježnik smije obavljati samo na svom službenom području, osim ako osobito opravdani interesi stranke ne opravdavaju poduzimanje neke radnje izvan tog područja.

(3) Javni bilježnik dužan je obavijestiti Komoru o svakom slučaju obavljanja službenih radnji izvan svog područja.

(4) Obavljanje javnobilježničkih poslova izvan službenog područja ne utječe na valjanost poduzetih radnji. Isprave koje je javni bilježnik sastavio izvan svog područja imaju snagu javnih isprava.

(5) Javni bilježnik ne smije obavljati službene radnje izvan Republike Hrvatske. Radnje poduzete izvan Republike Hrvatske nemaju snagu javnobilježničkih radnji.

Nepremjestivost javnog bilježnika

Članak 31.

(1) Javni bilježnik ne može biti premješten u drugo mjesto bez svog pristanka.

(2) Ako se ukine sud na području kojega je javni bilježnik imao svoje sjedište, sjedište i službeno područje javnog bilježnika odredit će se na području suda kojemu je pripao barem dio područja ukinutog suda.

Početak i prestanak rada. Radno vrijeme

Članak 32.

(1) Javni bilježnik ne smije započeti radom prije dana koji je određen kao dan početka njegova poslovanja.

(2) Javni bilježnik koji je promijenio sjedište ne smije nastaviti obavljanje službe poslije dana kada mu je služba u tom mjestu prestala, niti početi s radom u novom sjedištu prije dana koji mu je za to određen. Javni bilježnik kojemu je dostavljena odluka o prestanku službe ili o udaljenju iz službe ne smije nastaviti obavljanje službe.

(3) Radno vrijeme u javnobilježničkim uredima pravilnikom propisuje Ministar.

Opća službena dužnost

Članak 33.

(1) Javni bilježnik je dužan svoju službu obavljati u skladu s položenom prisegom.

(2) Javni bilježnik nije zastupnik stranke, već njezin nepristrani povjerenik.

(3) Javni bilježnik je dužan uskratiti službenu radnju ako je ona nespojiva s njegovom službenom dužnošću, osobito ako se njegovo sudjelovanje zahtijeva radi postizavanja očigledno nedopuštenog ili nepoštenog cilja.

(4) Javni se je bilježnik dužan za vrijeme i izvan službe ponašati u skladu s poštovanjem i povjerenjem koji se iskazuju njegovoj službi. Javni bilježnik ne smije dopustiti da se koji član njegovog kućanstva ponaša na način ili da obavlja djelatnost nespojivu s poštovanjem i povjerenjem koji se ukazuju njegovoj službi.

(5) Javni bilježnik ne smije posredovati u sklapanju pravnih poslova ili u svezi koje službene radnje preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za stranku. On je dužan paziti da se ni osobe koje su kod njega zaposlene ne bave takvim poslovima.

Uskrata službenih radnji

Članak 34.

(1) Javni bilježnik ne smije bez valjanih razloga uskratiti poduzimanje službenih radnji. Javni bilježnik je ovlašten uskratiti obavljanje određene radnje u skladu s propisima koji uređuju obavljanje te radnje. Javni bilježnik je ovlašten uskratiti obavljanje neke radnje zbog prezauzetosti.

(2) Javni bilježnik ne smije poduzeti nikakvu službenu radnju s osobom za koju znade ili mora znati da je zbog malodobnosti ili zbog kojega drugoga zakonskog razloga nesposobna da poduzima ili sklopi određeni pravni posao.

(3) Ako javni bilježnik posumnja da koja stranka zbog nedostatka punomoći ili zbog kojeg drugog razloga nije ovlaštena za poduzimanje ili sklapanje pravnog posla, dužan je na to upozoriti stranke; ako one i usprkos tome zahtijevaju da se sastavi javnobilježnička isprava, javni će bilježnik sastaviti ispravu, ali će u njoj navesti da je stranke upozorio na nedostatak.

Sastavljanje isprava na stranom jeziku

Članak 35.

(1) Ako je javni bilježnik istodobno i stalni sudski tumač za neki strani jezik, Ministarstvo ga može ovlastiti da sastavlja i ovjerava prijevode sa tog jezika i na taj jezik. Smatrat će se da takvi prijevodi i ovjere potječu od ovlaštenog tumača.

(2) Sastavljati i ovjeravati prijevode, uz prethodno odobrenje Ministarstva, može i javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik, koji je istodobno i stalni sudski tumač za neki strani jezik.

Izuzeće

Članak 36.

(1) Na izuzeće javnog bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o izuzeću suca u izvanparničnom postupku.

(2) U slučaju dvojbe da li postoje razlozi za izuzeće javni bilježnik ovlašten je uskratiti obavljanje službene radnje.

(3) O pritužbi zbog samoizuzeća ili o zahtjevu za izuzeće javnog bilježnika odlučuje zakonom određeni sud na području kojega je sjedište javnog bilježnika.

(4) Na izuzeće javnobilježničkog prisjednika, savjetnika i vježbenika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o izuzeću javnog bilježnika, a na izuzeće drugih osoba zaposlenih kod javnog bilježnika pravila o izuzeću zapisničara u izvanparničnom postupku.

Javnobilježnička tajna

Članak 37.

(1) Javni bilježnik je dužan čuvati kao tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje službe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržaja pravnog posla ne proizlazi što drugo.

(2) Javnobilježničku tajnu dužne su čuvati i osobe zaposlene kod javnog bilježnika.

(3) Stranka može javnog bilježnika osloboditi dužnosti čuvanja tajne. Ako je stranka umrla ili bi njenu izjavu bilo moguće pribaviti samo uz velike teškoće, javni bilježnik može tražiti da ga dužnosti čuvanja tajne oslobodi zakonom određeni sud na području kojega je sjedište javnog bilježnika. Prije nego što donese odluku, sud će zatražiti mišljenje Komore o tome.

(4) Dužnost čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe odnosno zaposlenja.

(5) Javni bilježnik ne smije podnositi prijave protiv stranaka u povodu zatraženog pravnog mišljenja ili postavljenog zahtjeva za poduzimanje službenih radnji, a niti bilo kojem tijelu vlasti dostavljati primjerke svojih isprava bez njihova pisana zahtjeva za dostavu pojedinačne i jasno određene javnobilježničke isprave.

Zabrana suradnje i političkog djelovanja

Članak 38.

(1) Javni bilježnik ne smije se povezati s odvjetnikom ni s drugim fizičkim ili pravnim osobama radi zajedničkog obavljanja službi niti koristiti isti poslovni prostor.

(2) Javni bilježnik ne smije biti član političke stranke niti se baviti političkom djelatnošću.

Zabrana druge službe ili zaposlenja

Članak 39.

(1) Javni bilježnik ne može istovremeno biti odvjetnik.

(2) Javni bilježnik ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj naplatnoj službi, ili imati kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili biti članom tijela pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost.

(3) Javni bilježnik smije obavljati dužnost izvršitelja oporuke i skrbnika, baviti se znanstvenom i nastavnom djelatnošću te objavljivati stručne radove.

Pretraga ureda i pritvor

Članak 40.

(1) Pretraga ureda i oduzimanje isprava koje su povjerene na čuvanje javnom bilježniku, novca i predmeta od vrijednosti koje je javni bilježnik preuzeo radi predaje trećim osobama te javnobilježničkih spisa i knjiga dopušteno je samo glede isprava, predmeta i knjiga koje su izričito navedene u odluci o pretrazi donesenoj u kaznenom postupku protiv javnog bilježnika.

(2) Pri pretrazi ureda mora biti nazočan predstavnik Komore.

(3) Javni bilježnik ne smije biti pritvoren u kaznenom postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je počinio kazneno djelo u obavljanju javnobilježničke službe, bez dopuštenja vijeća trojice sudaca suda drugog stupnja na području kojega se nalazi sud koji vodi postupak.

(4) O određivanju pritvora sud je dužan obavijestiti Komoru.

Oslobođenje od plaćanja troškova

Članak 41.

(1) Ako stranka ima pravo na oslobođenje od plaćanja troškova postupka sukladno posebnim propisima koji vrijede za sudske postupke, od zakonom određenog suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika od kojega se traži poduzimanje službene radnje može zahtijevati da je oslobodi dužnosti plaćanja javnobilježničkih pristojbi te nagrade i naknade troškova javnom bilježniku za obavljanje te radnje.

(2) U slučaju oslobođenja od obveze plaćanja nagrade i naknade troškova iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik od zakonom određenog suda na području kojega je njegovo sjedište ima pravo tražiti isplatu nagrade i naknade troškova na teret suda.

(3) Neovisno o odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, stranka ima pravo na oslobođenje od plaćanja određenih troškova pružanja javnobilježničkih usluga u skladu s općim aktima Komore.

Odgovornost za štetu

Članak 42.

(1) Javni bilježnik je dužan naknaditi štetu koju je drugom prouzročio povredom svoje službene dužnosti.

(2) Za prouzrokovanu štetu javni bilježnik odgovara po općim pravilima za naknadu štete po kojima se odgovara za štetu koju su počinile službene osobe. Država ne odgovara za štetu koju počini javni bilježnik.

(3) Javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik odgovaraju kao i javni bilježnik za štetu koju prouzroče povredom službene dužnosti pri samostalnom obavljanju kakve radnje u skladu s ovim Zakonom. Javni bilježnik odgovara solidarno s javnobilježničkim prisjednikom, savjetnikom i vježbenikom ako ih je ovlastio da samostalno obave radnju. Javni bilježnik ima pravo regresa prema javnobilježničkom prisjedniku, savjetniku i vježbeniku prema općim pravilima o regresnoj odgovornosti službenih osoba. Za štetu koju prouzroče javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik država ne odgovara.

Javnobilježnički poslovnik

Članak 42.a

(1) Poslovanje u javnobilježničkim uredima propisuje se Javnobilježničkim poslovnikom.

(2) Javnobilježnički poslovnik, uz prethodno mišljenje Komore, donosi Ministar.

Glava četvrta

OPĆE ODREDBE O JAVNOBILJEŽNIČKIM ISPRAVAMA

Način pisanja javnobilježničke isprave

Članak 43.

(1) Javnobilježničke isprave moraju biti napisane na računalu, jasno i čitko. Isprave se smiju pisati ručno samo iznimno, i to trajnom tintom.

(2) Kratice se u ispravi mogu rabiti samo ako su uobičajene ili opće poznate. Prazna mjesta u tekstu popunit će se crtama.

(3) Pobliža pravila o obliku, načinu pisanja i obilježavanja odredit će Ministar Javnobilježničkim poslovnikom.

Potpisivanje javnobilježničkih isprava

Članak 44.

(1) Javni bilježnik je dužan javnobilježničku ispravu vlastoručno potpisati na njenom kraju. Pored potpisa stavit će svoj službeni pečat. Na kraj isprave, ali iznad potpisa javnog bilježnika, stavljaju se i potpisi sudionika koji su sudjelovali u sastavljanju isprave.

(2) Ako sudionik ne zna pisati, to će se u ispravi naznačiti. Ako sudionik ne može pisati, u ispravi će se naznačiti i razlog tome.

(3) Ako stranka ne zna ili ne može pisati, pozvat će se, na njen zahtjev, dva svjedoka ili još jedan javni bilježnik, pred kojima će ona svojeručno staviti na ispravu svoj rukoznak, dok će njeno ime potpisati jedan od svjedoka ili drugi javni bilježnik, označavajući sebe kao potpisnika imena stranke. Javni bilježnik je dužan upozoriti stranku na pravo da potpisivanju isprave budu nazočni svjedoci odnosno drugi javni bilježnik i to će upozorenje unijeti u ispravu. Ako stranka ne zatraži sudjelovanje svjedoka ili drugog javnog bilježnika, stavit će, ako to može, na ispravu svoj rukoznak, dok će njeno ime potpisati javni bilježnik označavajući sebe kao potpisnika imena stranke.

Brojevi u javnobilježničkoj ispravi

Članak 45.

(1) Brojevi u javnobilježničkoj ispravi ispisivat će se i slovima.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primjenjivati prigodom sastavljanja popisa, isprava o nasljednoj diobi, likvidiranja računa, isprava o procjeni i o javnoj prodaji.

(3) U ispravama o diobi, likvidacijama i računima slovima će se ispisati konačni iznosi kao i oni iznosi koje stranke potražuju jedna od druge. U ispravama o procjeni slovima će se ispisati rezultati procjene, a u ispravama sastavljenim o javnoj prodaji (dražbi) nekretnina posljednja ponuda.

(4) Datum na javnobilježničkoj ispravi ispisat će se i slovima.

(5) Brojevi zemljišnoknjižnih uložaka i čestica, površina čestica te kućni brojevi pisat će se samo brojevima.

(6) Prigodom pozivanja na koju drugu ispravu te na odredbe zakona i drugih propisa, datum i brojevi pisat će se samo brojevima.

Izmjene i dopune u javnobilježničkoj ispravi

Članak 46.

(1) U javnobilježničkoj ispravi ne smije biti riječi ili znakova iznad teksta isprave, među recima ili uz rub teksta. Svaka riječ, znak ili potpis koji se nalaze iznad, između redaka teksta ili pokraj teksta smatrat će se nepostojećim.

(2) Ako se u ispravi moraju izvršiti izmjene ili dopune, to će se učiniti na kraju isprave, time da mora biti određeno naznačeno na koji se dio teksta izmjena ili dopuna odnose. Izmjene i dopune potpisat će stranke i javni bilježnik, ako su one unijete u ispravu nakon što je ona potpisana.

Brisanje i precrtavanje

Članak 47.

(1) U ispravi se ne smije ništa izbrisati.

(2) Ako treba koju riječ precrtati, to će se učiniti tako da ona ostane čitka. Broj precrtanih riječi napisat će se na kraju isprave s oznakom strane i reda isprave i broja precrtanih riječi. Takvu napomenu stranke će potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u ispravi (članak 46.).

Isprava od više stranica ili araka

Članak 48.

(1) Ako se javnobilježnička isprava sastoji od više stranica, na njoj se moraju navesti redni brojevi stranica, a ako je isprava upisana u kakav javnobilježnički upisnik, i broj pod kojim je upisana.

(2) Ako se isprava sastoji od više araka, javni će bilježnik sve arke jamstvenikom (vrpcom) proširiti, a oba kraja jamstvenika na posljednjoj strani pričvrstiti stavljanjem naljepnice, s otiskom žiga na ispravi. Na takav će se način s ispravom spojiti i prilozi za koje zakon određuje da će se priključiti javnoj ispravi, te punomoći i drugi prilozi ako je to moguće. Ako se prilozi ne mogu prišiti, oni moraju imati oznaku da su prilozi i na njih se mora staviti poslovni broj isprave.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka javni bilježnik i stranke parafirat će svaku stranicu isprave.

Isprava bez potpisa i pečata

Članak 49.

(1) Isprava koju je sastavio javni bilježnik bez njegova pečata i potpisa nema snagu javne isprave.

(2) Ako ovim Zakonom nije što drugo određeno, utjecaj drugih povreda odredaba ovog Zakona o obliku i načinu sastavljanja javnobilježničkih isprava na njihovu vjerodostojnost ocjenjivat će sud po slobodnoj ocjeni.

Čuvanje i izdavanje isprava

Članak 50.

(1) Ako ovim Zakonom nije što drugo određeno, javnobilježničke isprave čuvat će onaj javni bilježnik koji ih je sastavio, dok će se strankama izdavati otpravci.

(2) Izvornik javnobilježničke isprave može se izdati samo ako na to pristanu sve stranke. Takav pristanak treba biti potvrđen javnobilježničkom ispravom.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka javni bilježnik će pored javnobilježničke isprave koja potvrđuje pristanak stranaka čuvati i ovjereni prijepis izdane javnobilježničke isprave, a u poslovnom će upisniku zabilježiti kada i kome je izvornik izdan.

(4) Izvornici ovršnih javnobilježničkih spisa i javnobilježničkih akata o izjavama za slučaj smrti ne mogu se izdavati strankama. Te se isprave mogu izdavati sudu ili drugom tijelu u skladu s posebnim propisima.

Čuvanje i izdavanje javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku

Članak 50.a

(1) Komora vodi jedinstveni elektronički arhiv svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku.

(2) Ispisana javnobilježnička isprava u elektroničkom obliku prikaz je vanjskog obrasca elektroničke javnobilježničke isprave koji sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za provjeru vjerodostojnosti isprave i preuzimanje izvornika. Ispisana elektronička javnobilježnička isprava, bez dodatne ovjere, ima značaj otpravka javnobilježničke isprave.

(3) Način vođenja te pristup i korištenje elektroničkog arhiva javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku određuje Komora posebnim pravilima.

Privremeno izdavanje isprava

Članak 51.

(1) Osim u slučajevima određenim posebnim zakonom u kojima je dužan svjedočiti usprkos dužnosti čuvanja tajne, javni bilježnik može privremeno izdati javnobilježničke isprave samo sudu ili Komori kada oni, u postupku obavljanja nadzora, to zatraže pismenim nalogom. Sud i Komora dužni su javnom bilježniku izdati pismenu potvrdu o primitku isprave.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka javni će bilježnik na mjesto izdane isprave umetnuti list na kojemu će zabilježiti predmet, imena stranaka, datum i poslovni broj spisa, dan kada je spis poslao sudu ili Komori i broj naloga na temelju kojega je spis poslao. Uz list će prišiti potvrdu o primitku te prijepis isprave koju je poslao.

(3) Sud i Komora moraju bez odgađanja omogućiti javnom bilježniku da sastavi i izda otpravak isprave koja se kod njih nalazi.

Sudjelovanje više javnih bilježnika

Članak 52.

(1) Ako su pri sastavljanju javnobilježničke isprave sudjelovali dva ili više javnih bilježnika, svi oni odgovaraju za poštivanje zakonskih propisa.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka raspravu će voditi, ispravu sastaviti i čuvati onaj javni bilježnik kojemu su se stranke obratile radi obavljanja određenog posla. Ako su se pojedine od stranaka obratile različitim javnim bilježnicima, te će radnje, ako se javni bilježnici drugačije ne sporazumiju, obaviti bilježnik u uredu kojega ispravu treba sastaviti.

(3) Sastavljenu ispravu potpisat će svi javni bilježnici koji su sudjelovali u njenom sastavljanju. Pečat na ispravu stavit će samo onaj javni bilježnik koji je vodio raspravu.

Sastavljanje javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku

Članak 52.a

(1) Javnobilježničke isprave mogu se sastaviti u elektroničkom obliku kada je takav oblik posebno propisan za određene vrste pravnih poslova odnosno radnji.

(2) Ako sudionici u postupku sastavljanja isprave nisu fizički nazočni u javnobilježničkom uredu, njihova se nazočnost može osigurati putem sredstava elektroničke videokonferencijske komunikacije.

(3) Pri sastavljanju isprave iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik provjerava istovjetnost sudionika pomoću sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti, a može izvršiti i dodatnu provjeru istovjetnosti, kao i ostale potrebne provjere nužne za valjanost javnobilježničke isprave.

(4) U slučaju sumnje u istovjetnost sudionika te u postojanje drugih pretpostavki valjanosti javnobilježničke isprave, javni bilježnik će zahtijevati fizičku nazočnost sudionika pri sastavljanju javnobilježničke isprave.

(5) Ako za javnobilježničku ispravu u elektroničkom obliku ovim Zakonom ili posebnim propisom nije drukčije propisano, na javnobilježničku ispravu u elektroničkom obliku na odgovarajući se način primjenjuju pravila o javnobilježničkoj ispravi u papirnatom (fizičkom) obliku.

(6) Javnobilježnička isprava koja je sastavljena u elektroničkom obliku, potpisana kvalificiranim elektroničkim potpisom sudionika i javnog bilježnika po svojim je učincima i pravnoj snazi izjednačena s javnobilježničkom ispravom u papirnatom (fizičkom) obliku.

(7) Pretpostavke, sadržaj i postupak sastavljanja i pohrane javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku uređuju se Javnobilježničkim poslovnikom.

Glava peta

POSEBNE ODREDBE O OVLASTIMA I POSLOVANJU JAVNIH BILJEŽNIKA

1. Javnobilježnički akti o pravnim poslovima

Pravni poslovi za koje je potreban javnobilježnički akt

Članak 53.

(1) Javnobilježnički akt potreban je osobito za pravnu valjanost:

1) ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost,

2) darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca,

3) svih pravnih poslova među živima koje osobno poduzimaju gluhi koji ne znaju čitati ili nijemi koji ne znaju pisati. Time se ne dira u odgovarajuće propise mjeničnog i čekovnog prava.

(2) Odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka ne odnose se na pravne poslove čija vrijednost ne prelazi 50.000,00 kuna.

(3) Odredbama stavka 1. ovoga članka ne dira se u odredbe ovoga ili drugog zakona po kojima je za valjanost pravnog posla potrebno da ispravu o njima sastavi sud ili javni bilježnik.

Ovršnost javnobilježničkog akta

Članak 54.

(1) Javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilnu ovrhu.

(2) Na temelju javnobilježničkog akta koji sadrži obvezu da se osnuje, prenese, ograniči ili ukine koje zemljišnoknjižno pravo može se neposredno provesti upis u zemljišne knjige ako je obvezanik izričito na to pristao u tom aktu.

(3) Na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojega je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može se neposredno tražiti ovrhu na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao.

(4) Ako obveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije određen kalendarski, za ovršnost javnobilježničkog akta, ako se stranke u tom javnobilježničkom aktu nisu drugačije dogovorile, potrebno je da se javnom ispravom ili ispravom na kojoj je ovjeren potpis vjerovnika, odnosno, ako to nije moguće, pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku utvrdi da je nastupio uvjet ili da je protekao rok.

(5) Ako je javnobilježnički akt iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka sastavljen na temelju punomoći ili ovlasti moraju punomoć ili ovlast koji nisu javne isprave biti sudski ili javnobilježnički ovjereni i priloženi u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu.

(6) Isti učinak kao i isprava iz stavka 1. ovoga članka ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao). Ako privatna isprava ne sadrži izjavu obveznika iz stavka 1. ovoga članka ili je nejasna, takvu izjavu na zahtjev obveznika, u nastavku teksta privatne isprave, ispod koje će obveznik staviti svoj potpis, a prije solemnizacije, može unijeti i javni bilježnik.

(7) U slučajevima iz stavka 1., 3. i 6. ovoga članka javni će bilježnik, na zahtjev stranke, sam staviti na ispravu potvrdu o njenoj ovršnosti.

Ovrha na temelju javnobilježničkog akta

Članak 55.

(1) Ovršnost javnobilježničkog akta može se pobijati po odredbama Ovršnog zakona.

(2) Sud će obustaviti ovrhu i kad utvrdi da pri sastavljaju ili otpravljanju javnobilježničkog akta nisu poštivani uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi taj akt dobio snagu javne isprave ili postao ovršan.

Nazočnost stranaka pri sastavljanju javnobilježničkih akata

Članak 56.

(1) Osim zakonom određenih, svi drugi ugovori mogu se pred javnim bilježnikom sastaviti u obliku javnobilježničkog akta, i bez istodobno nazočnosti svih ugovaratelja, tako da javni bilježnik odvojeno utvrdi ponudu i prihvat. U ponudi se mora navesti određeno vrijeme, kalendarski utvrđeno, do kojega se i prihvat mora utvrditi javnobilježničkim aktom. Ako se to ne učini u određenom roku, smatrat će se da ugovor nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta.

(2) Pravno je valjan i javnobilježnički akt sastavljen u nazočnosti samo nekih ugovaratelja ako je u aktu naznačeno da svi ugovaratelji nisu bili istodobno nazočni, uz uvjet da su svi ugovaratelji akt potpisali pred javnim bilježnikom koji ga je sastavio, te da su u odnosu na sve ugovaratelje u potpunosti poštivane odredbe članka 57. i 58. ovoga Zakona.

(3) Akte o ponudi i prihvatu ne mora sastaviti isti javni bilježnik. U takvom slučaju morat će drugi javni bilježnik svoj akt o prihvatu ponude poslati na čuvanje onom javnom bilježniku koji je utvrdio ponudu.

Postupak pri sastavljanju javnobilježničkog akta

Članak 57.

Pri sastavljanju javnobilježničkog akta javni bilježnik mora, ako je to moguće, ispitati da li su stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje posla, objasniti strankama smisao i posljedice posla i uvjeriti se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji. Javni bilježnik će izjave sudionika potpuno jasno i određeno sastaviti pismeno i onda sam pročitati strankama i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadržaj javnobilježničkog akta odgovara volji stranaka. Prilozi će se pročitati samo na zahtjev stranaka, što se utvrđuje i u samom javnobilježničkom aktu.

Upozorenja strankama

Članak 58.

Ako stranke hoće da se u javnobilježnički akt unesu nejasne, nerazgovjetne ili dvosmislene izjave, koje bi mogle dati povoda sporovima, ili koje ne bi bile pravno valjane ili bi se mogle pobijati, ili ne bi imale namjeravani učinak, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se koja od stranaka ošteti, javni će bilježnik upozoriti na to sudionike i dati im odgovarajuće pouke. Ako oni ipak ostanu kod tih izjava, unijet će ih u javnobilježnički akt, ali će u tom aktu posebno napomenuti da je stranke upozorio na posljedice takvih izjava.

Potvrda (solemnizacija) privatnih isprava

Članak 59.

(1) Ako nisu u pitanju pravni poslovi iz članka 53. ovoga Zakona, sudionici u pravnom poslu, svi ili neki od njih, mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog bilježnika. Za zasnivanje osiguranja tražbine uređene zakonom, dovoljno je da privatnu ispravu potvrdi obveznik. Potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a ako je sastavljena po propisima članka 54. ovoga Zakona ima snagu i ovršnog javnobilježničkog akta.

(2) Javni će bilježnik privatnu ispravu ispitati u skladu s odredbama članka 34., 57. i 58. ovoga Zakona i ako za to ne nađe zapreka potvrdit će je.

(3) Ako privatna isprava odgovara po svom obliku propisima javnobilježničke isprave (članak 43. do 48) i propisima o sadržaju javnobilježničkog akta (članka 69. stavka 1. točke 2., 4. i 6.), te ako su ju potpisali sudionici iz članka 69. stavka 1. točke 2.) ovoga Zakona, ona će se potvrditi bez sastavljanja posebnog javnobilježničkog akta na taj način što će se na ispravu staviti posvjedočenja navedena u članku 69. točki 1., 3. i 5. ovoga Zakona.

(4) Ako privatna isprava po svom obliku i sadržaju ne odgovara zahtjevima iz stavka 3. ovoga članka, potvrda će se izvršiti sastavljanjem posebnog javnobilježničkog akta. Privatna se isprava u tom slučaju mora proširiti s javnobilježničkim aktom, i smatrat će se sastavnim dijelom i dopunom javnobilježničkog akta. U tom slučaju privatnu ispravu potpisuje i javni bilježnik i svjedoci.

Utvrđivanje istovjetnosti

Članak 60.

(1) Ako javni bilježnik ne poznaje sudionike osobno i po imenu, njihovu istovjetnost utvrdit će osobnom iskaznicom ili putovnicom. Ako ni to nije moguće, njihovu istovjetnost mora posvjedočiti koji drugi javni bilježnik ili dva svjedoka istovjetnosti.

(2) U ispravi javni će bilježnik navesti poznaje li sudionike odnosno na koji je način utvrdio njihovu istovjetnost, uz točno navođenje imena i prezimena, osobnog identifikacijskog broja i prebivališta svjedoka istovjetnosti te datuma i broja isprave upotrijebljene za utvrđivanje istovjetnosti i vlasti koja je tu ispravu izdala.

Svjedoci istovjetnosti

Članak 61.

(1) Svjedoci istovjetnosti moraju biti punoljetne osobe koje javni bilježnik osobno poznaje ili čiju istovjetnost može utvrditi na temelju neke od isprava navedenih u članku 60. ovoga Zakona.

(2) Svjedok istovjetnosti može biti i svjedok akta i osoba iz članka 64 stavka 1. točke 4. ovoga Zakona. Osobe za koje se znade da se uz nagradu bave posvjedočenjem istovjetnosti ne mogu biti svjedoci istovjetnosti.

(3) Javni će bilježnik u svakom slučaju na prikladan način ispitati svjedoke istovjetnosti o osobama istovjetnost kojih se utvrđuje, a tražit će i potpis osobe koje se istovjetnost treba utvrditi, i to radi toga da bi se uvjerio u istovjetnost te radi toga da bi provjerio da li se može vjerovati svjedocima istovjetnosti.

Svjedoci akta (Pozvani svjedoci)

Članak 62.

(1) Dva su svjedoka potrebna pri sastavljanju javnobilježničkog akta kad je koji od sudionika gluh, nijem ili gluhonijem.

(2) U ostalim slučajevima ovisit će o javnom bilježniku i strankama da li će pri sastavljanju javnobilježničkog akta biti pozvani svjedoci akta.

(3) Umjesto dvaju svjedoka akta može se pozvati bilo koji drugi javni bilježnik ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika.

Tko može biti svjedok akta

Članak 63.

(1) Svjedoci akta moraju biti punoljetni i znati, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno (članak 68., stavak 3.), službeni jezik. Barem jedan od svjedoka mora znati čitati i pisati.

(2) Istovjetnost svjedoka akta utvrđuje se na način predviđen u odredbama članka 60. ovoga Zakona.

Tko ne može biti svjedok akta

Članak 64.

Ne mogu biti svjedoci akta:

1) osobe koje ne mogu valjano svjedočiti uslijed svojih duševnih ili tjelesnih nedostataka,

2) osobe koje su zaposlene kod javnog bilježnika ili su u njegovoj službi,

3) osobe koje mogu imati kakvu korist od posla čije sklapanje posvjedočuju,

4) osobe koje su sa strankom ili s onim koji bi po javnobilježničkom aktu trebao dobiti kakvu korist, ili sa samim javnim bilježnikom, u odnosu zbog kojega se može tražiti izuzeće javnog bilježnika.

Nazočnost svjedoka akta

Članak 65.

(1) Ako zakon što drugo ne određuje, moraju svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, biti nazočni najkasnije kada stranke javnobilježnički akt potpisuju, što će biti naznačeno u aktu, osim ako stranke izričito ne zahtijevaju da isti budu nazočni i prilikom čitanja akta.

(2) Ako svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, nisu bili nazočni u vrijeme čitanja javnobilježničkog akta, stranke pred njima prije potpisivanja javnobilježničkog akta moraju izjaviti da su akt pročitale ili da im je bio pročitan i da odgovara njihovoj volji, što će se naznačiti u javnobilježničkom aktu.

(3) Ako je koja od stranaka gluha ili nijema, svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, moraju biti nazočni kada stranke daju izjave o raspoložbama koje će se unijeti u javnobilježnički akt, zatim prigodom čitanja cijelog akta strankama, ili kad ga oni sami čitaju te onda kada stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju javnobilježnički akt, što će se sve naznačiti u javnobilježničkom aktu.

Pismeni gluhi i nijemi sudionici

Članak 66.

(1) Gluhi sudionik koji zna čitati mora sam pročitati akt i izričito izjaviti da ga je pročitao i da odgovara njegovoj volji.

(2) Nijemi ili gluhonijemi sudionik koji zna čitati i pisati mora na javnobilježničkom aktu svojeručno napisati da ga je pročitao i da ga odobrava. Te izjave moraju se unijeti u javnobilježnički akt ispred potpisa.

(3) U javnobilježničkom aktu mora biti naznačeno da se postupilo prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.

Nepismeni gluhi i nijemi sudionici

Članak 67.

(1) Ako gluhi sudionik ne zna čitati ili ako nijemi ili gluhonijemi sudionik ne zna čitati i pisati, mora se osim svjedoka akta pozvati i jedna osoba njegova povjerenja koja se s njime može znacima sporazumjeti. Ta osoba mora imati svojstva svjedoka akta i ne mora znati čitati i pisati. Ta osoba može biti u srodstvu s gluhom, nijemom ili gluhonijemom osobom, ako nije osobno zainteresirana u pravnom poslu koji je predmet javnobilježničkog akta.

(2) Javni se je bilježnik dužan na prikladan način uvjeriti da li se osoba povjerenja doista znade znacima sporazumjeti s gluhim, nijemim ili gluhonijemim sudionikom i u javnobilježničkom će aktu navesti da se je u to uvjerio.

Tumači

Članak 68.

(1) Ako koji od sudionika ne zna službeni jezik, mora se pozvati stalni sudski tumač. U javnobilježničkom aktu će se naznačiti da se je tako postupilo.

(2) Tumač može biti i zaposlenik javnog bilježnika, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka akta.

(3) Tumač nije potreban ako javni bilježnik ili prisjednik vladaju jezikom kojim se služi i sudionik.

(4) Kad je tumač potreban, javni će bilježnik nastojati da preko njega sazna pravu volju sudionika, i prema njoj na službenom jeziku sastaviti akt, koji će tumač prevesti sudionicima. Ako to sudionici traže, prijevod akta na jezik sudionika napisat će se i sašiti uz javnobilježnički akt.

Sadržaj javnobilježničkog akta

Članak 69.

(1) Javnobilježnički akt mora sadržavati:

1) podatke o javnim bilježnicima koji sudjeluju u sastavljanju akta (prezime i ime, njihovo javnobilježničko svojstvo i sjedište),

2) podatke o sudionicima: o fizičkim osobama (ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresa prebivališta, datum rođenja), a o pravnim osobama (matični broj subjekta – MBS iz sudskog registra ili broj drugog registra, osobni identifikacijski broj i sjedište),

3) naznaku načina na koji je utvrđena istovjetnost osoba pod točkom 2.),

4) tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoći i priloga,

5) napomenu da je javnobilježnički akt sudionicima pročitan ili da su održane one formalnosti koje po ovom zakonu zamjenjuju čitanje akta (članak 66. stavak 2., članak 67. stavak 1., članak 68.),

6) dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili sudionici zahtijevaju, i sat kada je isprava sastavljena,

7) potpis osoba pod točkom 1. i 2., službeni pečat javnog bilježnika koji je sastavio javnobilježnički akt.

(2) Ako je javnobilježnički akt kasnije nadopunjen, ispravljen ili preinačen drugim javnobilježničkim aktom, to će se zabilježiti na izvorniku javnobilježničkog akta, odnosno, ako je izvornik izdan, na njegovom ovjerenom prijepisu koji čuva javni bilježnik.

Posljedice povrede pravila o sastavljanju javnobilježničkog akta

Članak 70.

(1) Javnobilježnički akt pri čijem sastavljanju nisu poštivani zahtjevi iz odredaba članka 59., članka 60. stavka 1., članka 61. stavka 1., članka 62. stavka 1., članka 63. stavka 1. glede poznavanja službenog jezika, članka 64. do 68. i članka 69. stavka 1. točke 5., 6. i 7. ovoga Zakona nema snagu javne isprave.

(2) Sud će ocijeniti da li i u kojoj mjeri povrede odredaba članka 60., stavka 1. rečenica druga, članka 61., članka 62. stavka 2. i 3., članka 63., osim ako se ne radi o upotrebi službenog jezika, te članka 69. stavka 1. točke 1. do 4. i stavka 2. ovoga Zakona oduzimaju ili umanjuju vjerodostojnost javnobilježničkog akta.

Punomoći i prilozi

Članak 71.

(1) Sudionici mogu javnobilježničkom aktu priložiti punomoći i druge priloge u izvorniku ili prijepisu, ali ako ih izdatnik nije potvrdio u javnobilježničkom aktu, samim prilaganjem ne mogu dobiti veću vjerodostojnost nego što su je ranije imali.

(2) Priloge koje sudionici nisu potpisali i koji nisu javne isprave moraju potpisati sudionici, eventualni svjedoci akta ili drugi javni bilježnik.

2. Sastavljanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima

Učinak, oblik i način sastavljanja javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima

Članak 72.

Učinak, oblik i način sastavljanja javnobilježničkih akata o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima uredit će se posebnim zakonom.

3. Posvjedočenje (potvrđivanje) činjenica i izjava

Učinak javnobilježničkog posvjedočenja

Članak 73.

Javni bilježnik izdaje potvrde prema odredbama ovog odsjeka. Te potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave samo ako odgovaraju odredbama članka 74. do 92. ovoga Zakona.

Ovjera prijepisa i preslika

Članak 74.

(1) Javni bilježnik je ovlašten potvrditi da se prijepis, odnosno, preslika bilo koje isprave slaže s njenim izvornikom, odnosno s ovjerenim prijepisom ili ovjerenom preslikom izvorne isprave, a ako ne razumije jezik na kome je izvornik, odnosno ovjereni prijepis ili ovjerena preslika isprave napisana, potvrdit će samo onda ako je sam obavio prijepis, odnosno, presliku te isprave.

(2) Prijepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi. Ako su u ispravi neka mjesta preinačena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri će se navesti i je li isprava poderana, oštećena, ili inače po vanjskom obliku očito sumnjiva.

(3) Javni bilježnik mora točno usporediti prijepis isprave s njezinim izvornikom i ako utvrdi da se slažu, potvrdit će to na samom prijepisu, a uz to će navesti da je to prijepis izvorne isprave, ili da je to prijepis ovjerenog prijepisa izvorne isprave, čime je pisan izvornik isprave, odnosno, ovjereni prijepis izvorne isprave (rukopisom, strojopisom, drugim mehaničkim ili kemijskim sredstvom, odnosno, olovkom ili perom), a ako se pri pisanju izvorne ili pri pisanju ovjere te isprave koristila i štambilja i ta će se činjenica također navesti u potvrdi. U potvrdi će se navesti i osobno ime i adresa prebivališta stranke koja je izvornik, odnosno ovjereni prijepis izvorne isprave pokazala javnom bilježniku, a ako stranka tu ispravu nije donijela sa sobom, javni će bilježnik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila kad je njezin prijepis s njome uspoređivao.

(4) Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona će se unijeti u prijepis.

(5) Kad se ovjerava prijepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prijepisa se mora jasno razabirati koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.

(6) S prijepisom je po ovom zakonu izjednačena preslika isprave.

(7) Kad se ovjerava preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili ovjerene preslike izvorne isprave, u potvrdi će se samo navesti da je to preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili preslika ovjerene preslike izvorne isprave, te osobno ime i adresa prebivališta stranke, koja je javnom bilježniku pokazala ispravu čija se preslika ovjerava, a ako stranka izvornu ispravu nije donijela sa sobom, javni će bilježnik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila u trenutku kada je s njom uspoređivao njezinu presliku.

Ovjere izvoda iz trgovačkih i poslovnih knjiga

Članak 75.

(1) Pri ovjeri izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga javni bilježnik će usporediti izvod s odnosnim stavkama izvorne knjige i napisat će na izvodu klauzulu ovjere s primjedbom da se izvod potpuno slaže s odgovarajućim stavkama izvorne knjige. U izvodu će se naznačiti datum pregleda trgovačke odnosno poslovne knjige.

Ovjere prijevoda

Članak 76.

(1) Javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik, koji je za to ovlašten (članak 35.), ovjerit će točnost prijevoda koji je on sam načinio ili koji je on savjesno ispitao i za koji je utvrdio da je ispravan.

(2) Svoju ovjeru stavit će na prijevod, koji će, u pravilu, napisati na samoj izvornoj ispravi ili će ga prošiti s izvornikom na način propisan u članku 48. ovoga Zakona.

Ovjera potpisa (legalizacija)

Članak 77.

(1) Javni bilježnik može potvrditi da je stranka u njegovoj nazočnosti vlastoručno potpisala pismeno, ili svoj rukoznak na njega stavila, ili da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred njim priznala kao svoj.

(2) Istovjetnost stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona.

(3) Ovjera, s pozivom na poslovni broj zapisnika ili upisnika o ovjerama i potvrdama, stavit će se na izvornom pismenu uz naznaku na koji je način utvrđena istovjetnost te dodatak da je potpis ili rukoznak istinit, i uz datum, potpis i službeni pečat javnog bilježnika. Ostali primjerci istog pismena ovjeravaju se po pravilima za ovjeru prijepisa (članak 74.).

(4) Pri ovjeri potpisa javni se bilježnik treba upoznati sa sadržajem pismena samo utoliko ukoliko je to potrebno za popunjavanje rubrika upisnika o ovjerama i potvrdama; on nije odgovoran za sadržaj pismena niti je dužan ispitivati da li su sudionici ovlašteni na dotični posao.

(5) Javni bilježnik može ovjeriti i potpis na pismenu koje nije sastavljeno na službenom jeziku.

(6) Ako je sudionik slijep ili ako ne zna čitati, javni će mu bilježnik pročitati pismeno prije nego što ovjeri potpis ili rukoznak. Ako javni bilježnik ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno će pročitati stalni sudski tumač, što će se navesti u ovjeri.

(7) Ako se ovjerava potpis osobe kao zastupnika koje pravne osobe ili javnog tijela, javni bilježnik može u ovjeri potvrditi da se je ta osoba potpisala za pravnu osobu ili javno tijelo samo ako je on prethodno utvrdio da je ta osoba to ovlaštena učiniti.

Potvrda o vremenu kad je isprava predočena

Članak 78.

(1) Vrijeme kad je isprava javnom bilježniku ili u njegovoj nazočnosti kojoj drugoj osobi predočena, potvrdit će se na samoj ispravi uz točnu naznaku dana, mjeseca, godine, a, ako to stranka zahtijeva, i sata.

(2) Ako to stranka zahtijeva, mora se utvrditi i istovjetnost osobe koja je pismeno predočila i osobe kojoj je ono predočeno. U potvrdi će se naznačiti na koji je način utvrđena istovjetnost tih osoba.

Potvrda da je netko živ

Članak 79.

(1) Javni bilježnik može potvrditi da je netko živ ako ga osobno i po imenu poznaje ili ako je njegovu istovjetnost utvrdio na način određen u članku 60. i 61. ovoga Zakona.

(2) U izvorniku isprave, koji će se stranci izdati, potvrdit će se da je ta osoba bila pred javnim bilježnikom, uz naznaku dana, mjeseca i godine, a na zahtjev stranke, i sata kad se to dogodilo, i kako je utvrđena njena istovjetnost.

Potvrda o ovlasti za zastupanje

Članak 80.

(1) Javni bilježnik je ovlašten izdati potvrdu o ovlasti za zastupanje ako ta ovlast proizlazi iz trgovačkog ili sličnog registra. Takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i potvrda registarskog suda.

(2) Javni bilježnik smije potvrdu iz stavka 1. ovoga članka izdati samo ako je prethodno obavio uvid u registar ili ovjereni izvod iz registra. U potvrdi će se naznačiti dan uvida u registar odnosno dan izdavanja izvoda iz registra.

Potvrde o drugim činjenicama iz registara

Članak 81.

(1) Javni bilježnik može izdati potvrdu o postojanju ili sjedištu neke pravne osobe, o promjeni tvrtke, o statusnim promjenama ili drugim pravno važnim činjenicama ako one proizlaze iz kojeg javnog registra.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik je dužan postupiti na način predviđen u članku 80. stavka 2. ovoga Zakona.

Upisnik o ovjerama i potvrdama

Članak 82.

(1) O službenim radnjama po odredbama članka 59. i 74. do 81. ovoga Zakona neće se, u pravilu, napisati posebni zapisnici, već će se o tome te o izdanim ovjerama i potvrdama voditi poseban upisnik o ovjerama i potvrdama. Sudionici i svjedoci moraju potpisati ono što je uneseno u upisnik.

(2) Ako je to potrebno, može se o službenim radnjama iz stavka 1. ovoga Zakona napisati i poseban zapisnik koji će potpisati sudionici i svjedoci, što će se naznačiti u upisniku.

Priopćenje izjava

Članak 83.

(1) Javni bilježnik može, na zahtjev jedne stranke koja time želi postići kakav učinak, drugoj stranci na naznačenoj adresi priopćiti usmenu ili pisanu opomenu, otkaz, ponudu i drugu izjavu. Sa priopćenjem može se spojiti i poduzimanje pravne radnje koju javni bilježnik po nalogu jedne stranke treba izvršiti prema drugoj, npr. ponudu plaćanja, predaje ili preuzimanja kakve isprave ili drugih stvari.

(2) Javni bilježnik će o zahtjevu stranke sastaviti zapisnik i u njemu će doslovno navesti izjavu koju treba priopćiti, zatim predmet, vrstu, mjesto i vrijeme pravne radnje koju tom prigodom treba obaviti. Zapisnik mora potpisati i stranka.

(3) Sa zapisnikom iz stavka 2. ovoga članka javni će se bilježnik uputiti na naznačeno mjesto protivnoj stranci, kojoj će priopćiti što mu je naloženo i poduzet će odnosnu pravnu radnju. Javni će bilježnik to potvrditi u nastavku zapisnika.

(4) Odgovor protivne stranke unijet će se u zapisnik samo ako ona to zatraži ili dopusti. U tom slučaju protivna je stranka dužna potpisati zapisnik (članak 44).

Primanje izjava pod prisegom

Članak 84.

Javni bilježnik je ovlašten koga zaprisegnuti ili primiti izjavu pod prisegom samo ako je to prema pravu neke strane zemlje ili prema odluci stranog tijela ili inače radi ostvarivanja prava u inozemstvu potrebno.