Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone "Sesvetski Kraljevec - istok"

Članak 12.

Lokacijskom dozvolom za građevinu određene namjene potrebno je utvrditi neophodan broj parkirališnih ili parkirališno-garažnih mjesta za osobna vozila u skladu s ovim odredbama.

Parkirališne i garažne potrebe za pojedine sadržaje moraju se riješiti na predmetnoj građevnoj čestici pojedinog korisnika prostora odgovarajuće namjene.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) na građevnoj čestici građevine ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevini, a određuje se u skladu sa sljedećim normativima iz PPGZ-a:

Na 1000 m² građevinske (bruto) površine, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, mora se osigurati broj parkirališno-garažnih mjesta prema sljedećoj tablici:

U građevinsku (bruto) površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa.

Kada se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti ne može odrediti prema tablici, odredit će se prema kriterijima iz Prostornog plana Grada Zagreba.

Parkirališta će se, u pravilu, predvidjeti u prednjem dijelu građevne čestice, ispred ili iza ulične ograde.

Minimalne dimenzije parkirališta za parkiranje osobnih vozila su 2,5 m x 5,0 m, za teretna vozila min. dimenzije 3,5 x 10,0 m.

Svaka građevna čestica mora imati pristup na javnu prometnu površinu.

Širina kolnog ulaza na građevnu česticu preko prometne površine iznosi min 3,0 m, a može biti i širi što ovisi o namjeni građevne čestice.

Na svim parkiralištima najmanje 5%, odnosno najmanje 1 PM od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti dimenzionirano i rezervirano za vozila osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

Minimalna dimenzija parkirališnog mjesta za invalidne osobe iznosi 5,0 x 3,7 m.

2.5. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina na građevnim česticama gospodarske namjene

Članak 13.

Uvjeti za izgradnju pomoćne građevine (garaže, skladišta, spremišta, radionice, održavanje) koje se grade na građevnoj čestici osnovne građevine su kako slijedi:

- maksimalna visina iznosi 5,5 m na strani ulaza u građevinu;

- maksimalni broj etaža: 1 nadzemna i 1 podzemna etaža.

Sve potrebne pomoćne građevine i sadržaje treba locirati unutar površine predviđene za izgradnju, prislonjene na građevinu ili u okviru građevine na stražnjem dijelu građevne čestice, udaljeno od javne prometne površine.

2.6. Uvjeti urbanističko-arhitektonskog oblikovanja građevina na području obuhvata Plana

Članak 14.

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na suvremenim principima i primjenjujući najnovija saznanja o oblikovanju industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Oblikovanje građevine mora biti u skladu s ambijentom, ali su moguća i radikalnija rješenja staklenog kristala u kojem se zrcali priroda. Preporučuje se oblikovno rješenje moderne arhitekture uz interpretaciju starih gospodarskih zgrada. Oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica mora biti zasnovano na visokim oblikovnim i gradbenim standardima.

Građevine se iznimno mogu graditi i kao montažne.

Sva pročelja građevina (uključujući i krovove, tj. "petu fasadu") moraju se kvalitetno oblikovati. Područje obuhvata Plana potrebno je u cjelini oplemeniti na razini "radnog parka" gdje zelenilo ima ulogu stvaranja ugodnoga radnog ambijenta.

Moguća je primjena elemenata za zaštitu od sunca (brisoleji, pergole i tipske sklopive tende i sl.), kao i natkrivanje ulaza.

U cilju korištenja dopunskih izvora energije (sunčeve energije) moguća je izvedba konstruktivnih zahvata radi upotrebe pasivnih sustava za iskorištavanje sunčeve energije, sve u okviru površine gradivog dijela čestice.

Reklame, natpisi, izlozi i vitrine, koji se postavljaju, moraju biti prilagođeni građevini odnosno prostoru u pogledu oblikovanja, obujma, materijala i boje.

2.7. Uvjeti ograđivanja

Članak 15.

Građevne čestice mogu se ograditi ogradom po bočnim i stražnjim dijelovima maksimalne visine do 2,0 m, dok se prema ulici - javnoj prometnoj površini može izvesti ograda visine 1,80 m samo u slučaju ako se prizemni dio građevine ne koristi za javnu namjenu.

Ograda prema javnoj prometnoj površini izvodi se kao prozračna - metalna u kombinaciji sa zelenom ogradom od autohtonog biljnog materijala.

2.8. Vrste krova, pokrova i nagib krova

Članak 16.

Krovovi mogu biti kosi, ravni ili kombinirani, uz primjenu kupolastih, paraboličnih ili sličnih vitopernih krovova, terasa, sustava solarnih ćelija i sl. Mogu biti razvedeni, jednostrešni, višestrešni itd.

Krovište građevina iz stavka 1. ovog članka, a u pravilu i ostalih građevina, izvodi se limenim pokrovom ili sličnim materijalom. Dopušteni su i svi pokrovi koji se koriste u tehnološki sofisticiranoj gradnji.

Nagib krovnih ploha je prema važećim tehničkim propisima i pravilima struke, ali ne veći od 33°.

Za upotrebu dopunskih izvora energije moguća je izvedba konstruktivnih zahvata - pasivnih sistema za iskorištavanje sunčeve energije, sve u okviru površine unutar koje se može razviti tlocrt osnovne i pomoćne građevine, kao i na površinama eventualnih nadstrešnica parkirališta i sl.

Na krovištu je moguća izvedba pomoćnih konstrukcija za postavu sunčevih kolektora, bez obzira na njihov nagib.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 17.

Na području obuhvata Plana nisu planirane društvene djelatnosti na izdvojenim površinama te nije moguće građevine ovih sadržaja kao osnovne namjene graditi u okviru Planom obuhvaćenog područja.

Moguće je graditi sadržaje društvenih namjena isključivo kao prateće u sklopu građevina gospodarske namjene. To mogu biti:

- istraživački centri,

- edukacijski centri,

- udruga gospodarstvenika i sl.,

- zdravstvene ustanove (ambulanta i sl.) i

- vatrogasna ispostava.

Za gradnju sadržaja javnih i društvenih djelatnosti primjenjuju se uvjeti za smještaj i način gradnje koji su ovom odlukom određeni za gradnju građevina gospodarske namjene.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 18.

Na obuhvatu Plana nije dopuštena gradnja stambenih građevina.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 19.

Prometna mreža gradit će se i priključiti na prometnu mrežu Grada Zagreba u skladu s kartografskim prikazom broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.A. PROMET (mjerilo 1: 2000). Prometna mreža područja obuhvata Plana priključuje se na javni prometni sustav Grada Zagreba preko postojeće Strojarske ceste (lokalna cesta L-10161) i dalje prema sjeveru na Dugoselsku cestu (županijska cesta Ž-3034), odnosno prema jugu na cestu Ivanja Reka - Rugvica (županijska cesta Ž-1036).

Unutar prometnih površina utvrđenih Planom mogu se graditi kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično. Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih linija. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice daljnjega tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskim dozvolama.

U kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.A. PROMET (mjerilo 1: 2000), određene su površine za gradnju javnih prometnih površina.

Profili planiranih prometnica prikazani su u kartografskom prikazu, moraju imati minimalno sljedeće vrijednosti: - 1,5 m nogostup (jednostrani ili dvostrani) - 7,0 m kolnik.

Osim Planom utvrđenih prometnih koridora na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.A. PROMET (mjerilo 1: 2000), mogu se graditi i uređivati interne prometne površine u sklopu pojedinih građevnih čestica.

Glavna prometnica je ulazna prometnica u zonu, položena je u obodnom dijelu obuhvata Plana.

Glavnu prometnicu obvezno je izvesti tako da se osigura siguran promet s obzirom na intenzitet kolnog i pješačkog prometa koji se može očekivati ovisno o planiranim sadržajima unutar razmatrane zone. Mora se izvesti u profilu kolnika širine min. 7,0 m s obostranim nogostupom minimalne širine 1,5 m. Regulaciju prometnice potrebno je izvesti postavljanjem prometne signalizacije.

Ostale prometnice određene ovim planom moraju imati kolnik širine 7,0 m i obvezno nogostup s obje strane minimalne širine 1,5 m.

U funkciji cestovnoga motornog prometa predviđena je u svim prometnicama izgradnja asfaltiranih kolnika.

Prometne površine moraju zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Uzdužni nagib glavne prometnice može biti maks. 10%, a uzdužni nagib ostalih prometnica može iznositi maksimalno 12%.

Visina slobodnog profila svih pristupnih prometnica kao i internih iznosi 4,5 m.

Planirana cestovna prometnica koja je položena uz željezničku prugu mora biti projektirana u skladu s Pravilnikom o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (Narodne novine 93/10) tako da najbliža točka gornjeg ustroja cestovne prometnice (nogostup) bude udaljen najmanje 8,0 m mjereno vodoravno od osi najbližeg kolosijeka.

Svi priključci internih prometnica na glavnu prometnicu izvest će se običnim uljevno-izljevnim priključkom, a priključak glavne prometnice na okolnu prometnicu izvest će se semaforizacijom.

5.1.1. Trgovi i druge veće pješačke površine

Unutar obuhvata Plana nisu predviđeni trgovi i veće pješačke površine, već je planirano uređenje pješačkih nogostupa u sklopu pojedinih ukupnih profila prometnica, a u skladu s kartografskim prikazom broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.A. PROMET (mjerilo 1: 2000).

U križanjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci u širini najmanje 1,20 m (rampu izvesti u asfaltu i postaviti taktilno polje upozorenja čepaste strukture).

Planom je određena ukupna širina javnoprometnih površina te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskog pravca. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila, a kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se lokacijskim dozvolama.

U zonama križanja svih ulica nije moguća sadnja visokog zelenila zbog osiguranja pune preglednosti.

5.1.2. Javna parkirališta i garaže - promet u mirovanju

U obuhvatu Plana planirane su javne parkirališne površine u sklopu glavnih prometnica, a uvjeti i način gradnje parkirališnih površina na građevnoj čestici dan je u članku 12 ove odluke.

5.1.3. Pješačke i biciklističke površine

Planom je planirano uređenje pješačkih pločnika na način prikazan na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.A.PROMET (mjerilo 1:2000).

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, ne uže od 1,5 m.

Biciklističke staze i trake mogu se na području obuhvata graditi i uređivati kao samostalne ili kao dio pješačke staze ili kolnika obilježene prometnom signalizacijom. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m a za dvosmjerni 1,6 m. Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.

Na raskrižju i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

5.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz

Područje obuhvata Plana locirano je južno od željezničke pruge M-102, Zagreb - Dugo Selo sa željezničkom postajom Sesvetski Kraljevec gdje se priključuje na javni gradski i prigradski prijevoz.

U koridoru Strojarske ceste (L-10161) predviđena je prometna linija javnoga gradskog autobusnog prijevoza.

Unutar koridora planiranih i postojećih prometnica u obuhvatu ovog plana mogu se planirati i osigurati autobusna stajališta, odnosno potrebna ugibališta.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 20.

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.B. TELEKOMUNIKACIJE (mjerilo 1:2000).

Trase telekomunikacijske mreže iz stavka 1. ovog članka, načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Planom se osiguravaju uvjeti za izgradnju distribucijske telekomunikacijske kabelske kanalizacije (DTK) predviđene na sjeverozapadnom dijelu području obuhvata Plana. Novu kabelsku kanalizaciju potrebno je spojiti na postojeću kanalizaciju koja se nalazi izvan obuhvata plana. Na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2. B. TELEKOMUNIKACIJE (mjerilo 1:2000), prikazana je priključna točka kao i glavni i sporedni pravci planirane TK mreže. Točan položaj TK kabela (cijevi) i zdenaca u odnosu na ostale objekte infrastrukture definirat će se u postupku ishođenja lokacijskih dozvola, odnosno glavnim i izvedbenim projektima.

Točna pozicija priključka građevine odredit će se glavnim projektom. Kabelske TK ormariće smjestit će se na mjestu koncentracije pojedine TK instalacije i vanjske kabelske TK mreže. U svakom ormariću će se predvidjeti sabirnica za uzemljenje koja treba biti spojena na glavnu sabirnicu izjednačenja potencijala (GSIP) građevine.

5.2.1. Pokretne komunikacije

Na području obuhvata Plana, osim u zonama I-1 i I-8, moguća je izgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih stanica) pokretnih komunikacija smještanjem na samostojeće antenske stupove i na građevine druge namjene. Postavljanje osnovnih postaja pokretne komunikacije na infrastrukturne građevine drugih namjena moguće je uz suglasnost vlasnika te građevine. Osnovne postaje moraju se postavljati sukladno zakonima i propisima koje uređuju njihovo postavljanje u Republici Hrvatskoj.

Planom se dopušta postavljanje baznih stanica više operatora na isti antenski stup ili prihvat neke druge građevine samo ako to dopuštaju tehnički i imovinsko-pravni uvjeti.

Na području obuhvata Plana moguće je i korištenje radio linkova.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 21.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.D. VODOOPSKRBA (mjerilo 1:2000) i broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.E. ODVODNJA (mjerilo 1:2000).

Komunalnu infrastrukturnu mrežu treba u pravilu graditi u koridorima prometnica, u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, sukladno načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Konačne trase odredit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Polaganje vodova komunalne infrastrukture mora biti u skladu s posebnim uvjetima nadležnih poduzeća, propisanih u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina za pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 22.

Rješenje vodoopskrbne mreže prikazano je na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.D. VODOOPSKRBA (mjerilo 1: 2000).

U Strojarskoj cesti postoji vodoopskrbni cjevovod DN 200 mm koji pripada prvoj vodoopskrbnoj zoni Grada Zagreba s referentnom kotom od 185 m.n.m.

Planirani vodoopskrbni cjevovodi u obuhvatu Plana spojit će se na budući DN 200 mm (duktilni lijev) cjevovod, koji će se položiti na zapadnoj granici obuhvata (paralelno sa Strojarskom cestom) u ZK 1, ZK 2 i ZK 3. Iz navedenih zasunskih komora će se polagati vodoopskrbni cjevovodi po budućim prometnicama.

Planiranu vodoopskrbnu mrežu treba prstenasto proširivati istovremeno s izgradnjom novih prometnica i objekata.

Cjevovodi se moraju dimenzionirati hidrauličkim proračunom uz uvjet osiguranja dovoljnih količina sanitarne i protupožarne vode. Na vodovodnoj mreži treba izvesti vanjske nadzemne hidrante na maksimalno dopuštenoj međusobnoj udaljenosti od 150 metara.

Potrebne količine vode za gašenje požara moraju se osigurati u skladu s odredbama propisa za hidrantsku mrežu za gašenje požara.

Potrebno je izvesti nove cjevovode unutar zone kojim će se pokriti svi budući potrošači.

Predvidjet će se koridor postojećeg cjevovoda od 6,00 m.

Trase cjevovoda prate postojeći cjevovod u zelenoj površini ili u trupu prometnice.

Novi cjevovod će se polagati u trupu prometnice.

Predviđa se ugradnja Ductile lijevano željeznih profila prema hidrauličkim proračunima.

Sukladno gradskoj Odluci o uvjetima priključenja na sustav opskrbe pitkom vodom, priključenje treba izvesti tako da svaki posebni dio građevine, odnosno svaki potrošač, ima poseban vodomjer.

Na udaljenosti do 80,00 m postavljaju se nadzemni hidranti za gašenje požara s protupožarnim ormarima s priborom za gašenje požara.

Vodovodni ogranci unutar zone postavljeni su na udaljenosti 100 m.

Vodovodna mreža se postavlja na dubini iznad fekalne i oborinske kanalizacije.

Ovim planom uređenja određuje se obveza priključenja svih građevina na javnu vodovodnu mrežu.

Prikazane trase vodoopskrbnih cjevovoda su orijentacijske i mogu se mijenjati radi prilagodbe projektne dokumentacije i usklađenja s drugim infrastrukturnim sustavima. Na lokacijama gdje će se interne prometnice po potrebi utvrđivati posebnim projektima, vodoopskrbni cjevovodi smještavaju se unutar koridora tih prometnica. U postupku izgradnje i uređenja planskih koridora javnih prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno važećoj tehničko regulativi i pravilima struke.

Razvodna mreža treba biti prstenasta, gdje god je moguće. Granati sistem može se primijeniti samo na pojedinim dionicama, gdje bi postavljanje prstenastog sistema zahtijevalo velika materijalna ulaganja i bilo neracionalno.

Cjevovode vodovodne mreže u principu treba polagati u zeleni pojas i javne površine, a gdje to nije moguće u pješačke nogostupe. Dubina postavljanja cijevi mora biti veća od granice smrzavanja ili zagrijavanja. Principijelno dubina polaganja bi trebala biti oko 1,2-1,5 m od površine terena.

Na križanjima i odvojcima pojedinih cjevovoda trebaju se ugraditi zasuni kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz pogona. Zasuni se moraju postavljati u zasunske komore.

Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s odredbama posebnih propisa.

5.3.2. Uvjeti gradnje kanalizacijske mreže

Članak 23.

Planirana kanalizacijska mreža u funkciji sustava javne odvodnje prikazana je na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.E. ODVODNJA (mjerilo 1:2000).

Na području Plana Gospodarske zone Sesvetski Kraljevec - istok predviđen je razdjelni sustav odvodnje, s izgradnjom dvostrukog sustava javne kanalizacije - tzv. fekalnog za prihvat sanitarno potrošnih i tehnoloških otpadnih voda i oborinskog za prihvat oborinskih voda s prometnica, parkirališta i ostalih sadržaja u zoni obuhvata Plana.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda s područja obuhvata Plana omogućit će se izgradnjom kanalizacijske mreže u koridoru planiranih prometnica.

Javni kanali fekalne kanalizacijske mreže izvest će se zatvoreni u kolnicima javnih prometnica. Gravitacijskim putem vodit će se do najniže točke i spajati na projektirani transportni kolektor "T6".

Transportnim kolektorom "T6" i nastavno planiranim transportnim kolektorom "Sesvete istok - Sesvete", sanitarno potrošne i tehnološke otpadne vode s područja Plana odvest će se do Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba u naselju Resnik (CUPOVZ).

U javnu kanalizaciju smiju se upuštati samo otpadne vode pročišćene prema važećim propisima.

Cjelokupni sustav javne kanalizacije sa svim priključcima. mora se predvidjeti i izvesti vodotijesno.

Do izgradnje magistralnih objekata odvodnje (transportni kolektori "T6" i "Sesvete istok - Sesvete"), odvodnja otpadnih voda pojedinih građevnih čestica unutar obuhvata Plana može se privremeno riješiti upuštanjem pročišćenih otpadnih voda iz zatvorenoga internoga fekalnoga odvodnog sustava u vodonepropusnu sabirnu jamu ili biološkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u najbliži lokalni recipijent, sve usklađeno s važećim propisima, prostornim planovima (odredbe koje se odnose na odvodnju na područjima na kojima nije izgrađena javna kanalizacija) i uvjetima nadležnih poduzeća.

Nakon izgradnje magistralnih objekata odvodnje sa spojem na CUPOVZ, internu fekalnu kanalizaciju s građevinskih parcela treba priključiti na javne fekalne kanale u prometnicama, a sabirne jame isključiti iz funkcije.

Javni kanali oborinske kanalizacijske mreže izvest će se u koridoru javnih prometnica. Gravitacijskim putem vodit će se do prirodnih recipijenata - kanala Siget i Okunjski lug. U konačnici, ovi kanali su pritoke potoka Črnec, odnosno rijeke Save. Oborinske vode iz javnih kanala upuštat će se u prirodni recipijent nakon odgovarajućeg tretmana prema vodopravnim uvjetima nadležne službe Hrvatskih voda.

Relevantni parametri hidrotehničkih objekata (profili, pad i nivelete javnih kanala, kote uspora i dr.) definiraju se na temelju hidrauličkog računa u sklopu tehničke dokumentacije za izgradnju kanalizacijske mreže u funkciji javne odvodnje, koju treba izraditi prema projektnom zadatku nadležnog poduzeća.

Etape izgradnje javnih kanala u zoni UPU-a ovise o konfiguraciji terena, planiranim etapama izgradnje prometnica i osiguranju kontinuiranog funkcioniranja izgrađenog dijela sustava odvodnje.

Svi otvoreni kanali melioracijske odvodnje na području obuhvata Plana, prilikom privođenja namjeni, moraju se prenamijeniti u oborinsku odvodnju kao dio sustava javne odvodnje.

Gradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda na području obuhvata Plana nije dopuštena.

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 24.

Rješenje elektroopskrbe određeno je na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.C. ELEKTROOPSKRBA (mjerilo 1: 2000).

Planiranje prostora u skladu je s Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1kV do 400 kV (Narodne novine 53/91 i 24/97).

Buduće trafostanice 10(20)/0,4 kV određene su na lokacijama načelno i označene u grafičkom dijelu Plana. Lokacije se mogu i naknadno odrediti nakon definiranja konkretnih potreba potrošača. Mikrolokacije trafostanica 10(20)/0.4 kV odredit će se lokacijskom dozvolom. Parcele potrebne za nove trafostanice min veličine 7x7 m locirane su uz prometnice.

Moguće odstupanje od lokacija predviđenih ovim planom, bit će posebno obrazloženo projektnom dokumentacijom.

Za one potrošače električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica 10(20) kV iz ovog plana, treba osigurati lokaciju trafostanice 10(20) kV (kao slobodnostojeću ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Trafostanice će biti međusobno povezane kabelima tipa XHE 49 A 3x (1x185 mm²).

Budući 10(20) kV vodovi izvodit će se po načelnim trasama prikazanim u grafičkom prilogu. Moguća odstupanja trasa bit će obrazložena projektnom dokumentacijom. Gdje god je to moguće gradnju novih 10(20)kV kabelskih vodova treba izvoditi u sklopu gradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovod, kanalizacija, tk).

Postojeći 10(20) kV nadzemni vodovi koji prolaze kroz područje plana, zadržavaju se za sada u funkciji koju imaju i danas. Izgradnja građevina ispod njega ili u njegovoj blizini, ograničena je posebnim propisima i za takve slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda.

Eventualno izmicanje i zaštitu postojećih elektroenergetskih vodova izvest će se u skladu s tehničkim uvjetima za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV- Prve izmjene i dopune (Bilten HEP-ODS, Elektra Zagreb).

Trase buduće niskonaponske mreže odredit će se zasebnim projektima. U skladu s člankom 4. i člankom 19. Zakona o tržištu električne energije (Narodne novine 177/04, 76/07, 132/08, 14/11 i 59/12) za polaganje novih elektroenergetskih vodova, kao i eventualno polaganje i zaštitu postojećih elektroenergetskih vodova nadležan je isključivo HEP-ODS Elektra Zagreb.

Prilikom planiranja određenih zahvata u prostoru u vezi s elektroenergetskom mrežom, a posebno nadzemnim mrežama svih naponskih nivoa (110kV, 35kV i 10(20)kV) obvezno je pridržavati se važeće zakonske regulative kao i ostalih važećih propisa (zaštitni koridori i sl.).

Širina koridora za visokonaponski i srednjonaponski nadzemni vod:

- za napon 10(20) kV 16 m

za niskonaponski nadzemni vodovi:

- za napon 0,4 kV 5 m

Gradnja unutar koridora nadzemnih elektroenergetskih vodova određena je pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih vodova.

Prostor u navedenim koridorima mora biti uređen tako da onemogućava pojavu požara.

Širina koridora podzemnih elektroenergetskih vodova određena je tehničkim uvjetima za izbor i polaganje elektroenergetskih vodova. Izgradnja unutar tih koridora moguća je samo na temelju suglasnosti odnosno posebnih uvjeta građenja HEP-a.

Ovim se planom predviđa obveza izvedbe javne rasvjete na svim javnim površinama, jačine i rasporeda ovisno o sadržajima pojedinih lokacija, odnosno zona.

Javna rasvjeta će se izvoditi kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima. U zoni planirane izgradnje, javnu rasvjetu će se izgradit u skladu s arhitektonskim rješenjem i prema projektu priključka javne rasvjete na distribucijsku mrežu.

Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješit će se zasebnim projektima, koji će definirati napajanje i upravljanje, odabir stupova, armatura i žarulja, njihov razmještaj u prostoru te traženi nivo osvijetljenosti.

Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima povezanim podzemnim kabelima.

Uvjeti uređenja za javnu rasvjetu utvrđuju se lokacijskom dozvolom uz suglasnost nadležnog tijela (HEP).

Kabeli javne rasvjete ne moraju se uvijek polagati u rovu sa srednjonaponskim i niskonaponskim elektroenergetskim kabelima.

Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog raslinja.

U slučaju izgradnje novih 10(20)/0,4 kV transformatorskih stanica, predviđeni su koridori za njihov priključak na srednjenaponsku mrežu te koridori za niskonaponske vodove i koridori za javnu rasvjetu.

U javnoj neprometnoj površini s obje strane svake prometnice osiguran je koridor minimalne širine 1m za buduće elektroenergetske vodove.

Minimalni dopušteni razmaci između elektroenergetskih kabela i ostalih komunalnih instalacija vidljivi su u presjeku prometnica.

Tip i vrsta kandelabera i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci odredit će se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete planiranih prometnica.

5.3.4. Distribucija prirodnog plina

Članak 25.

Planom je predviđena plinofikacija čitavog područja obuhvata ovog plana. Distribucijski sustav prirodnog plina gradi se u koridorima prikazanim na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.F. PLINOOPSKRBA (mjerilo 1: 2 000).

Prikazane trase plinovodnih cjevovoda su orijentacijske i mogu se mijenjati radi prilagodbe projektne dokumentacije i usklađenja s drugim infrastrukturnim sustavima. Na lokacijama gdje će se interne prometnice po potrebi utvrđivati posebnim projektima, plinovodni cjevovodi smještavaju se unutar koridora tih prometnica.

Planom se predviđa potpuna plinofikacija prirodnim plinom svih budućih građevina unutar obuhvata. Plin će se koristiti za:

- grijanje,

- pripremu sanitarne tople vode,

- kuhanje,

- tehnološke potrebe,

- hlađenje.

Za potrebe spajanja planirane plinovodne mreže potrebno je projektirati i izvesti plinsku regulacijsku stanicu s priključkom na postojeći visokotlačni plinovod VTP DN300 u Strojarskoj cesti. Plinska regulacijska stanica (PRS) smjestit će se na jugozapadnom uglu zone I-8 koja se nalazi uz Strojarsku cestu.

Planom su određene osnovne trase za plinovodnu mrežu unutar zone obuhvata. Pri izdavanju odobrenja za gradnju novih građevina ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim planom. Lokacijskom dozvolom, zbog tehničkih posebnosti građevina, može se odobriti gradnja plinovodne mreže i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ako se time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.

Planom se predviđa srednjotlačna plinska distributivna mreža izgrađena sukladno normama za plinovode od polietilena za radni tlak do 4 bar pretlaka.

Plinske regulacijske stanice PRS grade se na zasebnim katastarskim česticama. Do njih mora biti osiguran pristupni put s javnoprometne površine s mogućnošću povremenog parkiranja teretnog vozila. Po potrebi oko PRS postavlja se izvan zone ugroženosti od eksplozije zaštitna ograda. Minimalna sigurnosna udaljenost drugih građevina od PRS je 10 m.

Iz plinske regulacijske stanice napajat će se ponajprije srednjotlačna plinska mreža unutar obuhvata Plana, a zbog potrebe pouzdanosti opskrbe prirodnim plinom bit će na sjeveru spojena s plinskom mrežom naselja Dumovec, a na jugu po potrebi s plinskom mrežom buduće Gospodarske zone Sesvetski Kraljevec - jug što treba imati u vidu pri određivanju kapaciteta te plinske regulacijske stanice.

Svaka građevina, odnosno svaki njen zasebni dio, imat će zasebni kućni priključak. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu. Osnovni tehnički uvjeti za izgradnju plinovodne mreže su sljedeći:

- razvodni srednjotlačni plinovodi polažu se u pravilu ispod kolnika (minimalni nadsloj od 1,0 m), odnosno u zeleni pojas;

- minimalna sigurnosna udaljenost od građevina iznosi 2 m za plinovod, a 1 m za kućne priključke pri paralelnom vođenju uz objekte;

- plinovod mora biti udaljen 1,0 m svijetlog razmaka od postojećih instalacija vodovoda, kanalizacije, elektroenergetskih i telekomunikacijskih kabela;

- sva križanja plinovoda s dvojnim vodovima treba izvesti tako da bude osiguran svijetli razmak od 50 cm (mjereno po vertikali);

- u pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjega drvenog raslinja.

Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke Gradske plinare Zagreb d.o.o.

Minimalna sigurnosna udaljenost građevina od VTP je 10 m s time da se ova minimalna sigurnosna udaljenost može smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i uz suglasnost Gradske plinare Zagreb d.o.o.

5.3.5. Ostali izvori energije

Članak 26.

Na području obuhvata Plana omogućava se korištenje alternativnih izvora energije (za grijanje, hlađenje, klimatizaciju, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i drugo). Pod alternativnim se izvorom energije smatra svaki oblik energije koji je jeftiniji i kojim se djelomično ili u potpunosti zamjenjuju fosilna goriva i električna energija ili se mijenjaju njihovi udjeli u ukupnoj potrošnji energije objekta pri čemu se prednost daje obnovljivim izvorima energije.

Na području obuhvata Plana omogućava se gradnja građevina i uređaja za proizvodnju električne i toplinske energije za vlastite potrebe ili kao dijela cjelovitoga elektroenergetskog sustava korištenjem energije sunca, vjetra i ostalih alternativnih izvora energije.

Na krovištima svih građevina na području obuhvata Plana omogućava se ugradnja sunčanih pretvornika (kolektora).

6. Uvjeti uređenja zelenih površina

Članak 27.

Planom su predviđene zaštitne zelene površine uz područja kanala, zapadno uz Strojarsku cestu te na jugoistočnom dijelu obuhvata Plana.

Zaštitne zelene površine potrebno je hortikulturno urediti autohtonom vegetacijom u skladu s karakteristikama prostora.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina, građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 28.

Na predmetnom prostoru, prema dostupnim podacima, nema arheoloških niti nepokretnih kulturnih dobara, ali u slučaju pojave arheološkog nalaza propisuju se mjere zaštite u skladu s člankom 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12): "Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo."

8. Postupanje s otpadom

Članak 29.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i proizvodnog otpada.

Na prostoru obuhvata ovoga plana postupanje s otpadom mora biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Zbrinjavanje komunalnog i gospodarskog/proizvodnog otpada bit će organizirano odvozom, prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća na predviđeno odlagalište.

Sustav zbrinjavanja industrijskog otpada na području Grada Zagreba provodit će se u okviru sustava gospodarenja otpadom.

Proizvođači gospodarskog/proizvodnog otpada moraju u skladu s odredbama Zakona o otpadu (ovisno o količini i vrsti otpada) predati sakupljaču otpada prateći list s podacima o vrsti, mjestu nastanka, količini i načinu pakiranja otpada.

Zabranjene su djelatnosti koje proizvode infektivni, kancerogeni i toksični otpad te otpad koji ima svojstva nagrizanja, ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili biološku reakciju.

Građevni otpadni materijal i drugi korisni otpad zbrinjavat će se na lokaciji odlagališta građevnog otpada i lokaciji za korisni otpad prema vrsti korisnog otpada. Sakupljanje otpada uz javne prometne površine potrebno je riješiti koševima za otpad i kontejnerima.

9. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Članak 30.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš provodit će se u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, i to:

- pažljivim izborom i lociranjem namjena koje svojom uporabom i opremljenošću ne djeluju nepovoljno na okoliš (zrak, vodu, tlo) zdravlje ljudi ili na razvoj drugih djelatnosti;

- potpunom komunalnom opremljenošću svih čestica i građevina;

- ozelenjavanjem građevinskih čestica te sadnjom drvoreda u koridoru ulice;

- sustavom organiziranog prikupljanja i selektivnog odlaganja otpada.

Plan utvrđuje prostorne preduvjete za unapređenje uvjeta života i rada, zaštite okoliša te zaštite od prirodnih i tehničkih nepogoda.

Na području obuhvata Plana ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na površini zemlje, ispod ili iznad površine zemlje ili graditi građevine koje bi mogle svojim postojanjem ili uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša, ili narušavati osnovna obilježja krajobraza.

Neophodno je što više koristiti takve energente koji će ekološki poboljšati stanje obuhvaćenog područja, što podrazumijeva upotrebu plina ili alternativnih energetskih izvora (solarna energija, vjetar i sl.).

Nepovoljan utjecaj na okoliš sprječava se uvjetima korištenja prostora, posebnim mjerama utvrđenim u okviru Zakona koji tretiraju predmetnu problematiku i odredbama za provođenje ovog plana.

Kod gradnje javne rasvjete na cjelokupnom području obuhvata ovog plana moraju se ugrađivati isključivo rasvjetna tijela izrađena prema standardima koji odgovaraju suvremenim zahtjevima za sprječavanje efekata svjetlosnog zagađenja.

Protupožarna zaštita provodi se osiguranjem protupožarnih - vatrogasnih putova s omogućavanjem pristupa u sve zone. Drugu mjeru zaštite treba ostvariti izgradnjom hidrantske protupožarne mreže, a posebno u sklopu pojedinog gospodarskog subjekta s većim požarnim potencijalom. Mjere protupožarne zaštite postižu se i realizacijom Planom uvjetovanih udaljenosti između građevina.

Ovim se planom uvjetuje uspostavljanje mjera zaštite korisnika u uvjetima elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Elementarne nepogode odnose se na moguće seizmičke aktivnosti - potrese. Mjere zaštite uspostavljaju se pravilnim oblikovanjem i čvrstoćom konstruktivnog sustava građevina, dovoljnim razmakom između građevina, odnosno građevina i javnih prometnica, da bi one ostale izvan zona ruševina te bile prohodne za evakuaciju.

Prostornim planom Grada Zagreba utvrđena je seizmička zona, koju treba uzeti u obzir prilikom proračuna stabilnosti građevina. Cjelokupno područje Grada Zagreba pripada zoni jačine VIII i IX ^o MCS.

U postupku uređivanja prostora i gradnje treba poštivati uvjete kojima se onemogućavaju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla. Svakoj gradnji treba prethoditi inženjersko-geološka ekspertiza.

Zaštitu okoliša na području ove zone treba dodatno postići zahvatima na uređenju i oblikovanju građevina u cjelokupnoj zoni obuhvata, kao i visoko kvalitetnom uređenju svih zelenih površina.

Oblikovanje okoliša na ovom području značajan je zahvat radi očuvanja ambijentalnih vrijednosti i kategorije kultiviranog krajolika kao i neposrednog okruženja. S obzirom na to da prema ovom planu veći dio površina dobiva status uređenoga urbanog prostora, kvalitetno oblikovanje okoliša jedan je od preduvjeta za formiranje cjelovite suvremene i visokostandardne urbane strukture.

Sprečavanje negativnog utjecaja na okoliš, odnosno urbani izgled i oblikovanje postići će se kvalitetnom suvremenom arhitekturom i adekvatnim uređenjem zone obuhvata Plana ponajprije ozelenjavanjem i vrtno-tehničkim uređenjem građevne čestice i prostora uz javnoprometnu površinu.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš direktno se odnose na zaštitu:

- zraka,

- voda,

- tla,

- od buke,

- od požara i eksplozija,

- od prirodnih i drugih nesreća.

9.1. Zaštita zraka

Članak 31.

Mjere za zaštitu zraka dijele se na mjere za sprečavanje nastanka ekoloških nesreća prilikom kojih može nastati zagađenje zraka i na mjere za skupljanje i obradu plinova koji nastaju zbog mikrobiološke razgradnje otpadaka.

Pojava prašine na servisnim i sličnim površinama pojedinih građevnih čestica se uklanja povremenim prskanjem vodom radnih površina i prometnica.

Na području obuhvata Plana nije dopušteno onečišćenje iznad dopuštenih/preporučenih vrijednosti /PV/ za I kategoriju s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini naselja. U slučaju onečišćenja zraka mora se odmah identificirati izvor onečišćenja i poduzeti mjere sanacije u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima.

Zaštita zraka od onečišćenja iz područja gospodarskih aktivnosti unutar i izvan zone postići će se formiranjem zelenih pojaseva između radnih zona i stambenog područja i zelenim pojasevima unutar takvih zona. Prometno zagađivanje zraka sprječava se izvedbom zelenih pojaseva, ograničenjem kretanja teretnih vozila, prometnom regulacijom i sl.

Obvezno se moraju primijeniti odgovarajuće mjere iz programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Grada Zagreba kao što je npr. korištenje kogeneracijskih postrojenja, uporaba plina kao energenta, uporaba alternativnih izvora energije, primjena mjera energetske učinkovitosti i druge mjere.

9.2. Zaštita voda

Članak 32.

Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu ovoga plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš, odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti podzemnih voda za što je neophodno izgraditi sustav nepropusne kanalizacije i provesti odgovarajuće pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda na pojedinim građevnim česticama prije upuštanja u sustav javne kanalizacije ili drugi prijamnik, uz provedbu eventualne recirkulacije pročišćenih voda, sve prema mjerama zaštite propisane zakonima i drugim propisima te posebnim uvjetima odvodnje izdanim tijekom ishođenja akata kojima se dopušta gradnja.

U javnu kanalizaciju ili drugi prijamnik ne smiju se upuštati otpadne vode koje sadrže veće koncentracije agresivnih i štetnih tvari od maksimalno dopuštenih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine 87/10), i drugim važećim propisima za upuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje ili drugi prijamnik te je ovisno o namjeni korištenja prostora, u skladu s propisima za pojedinu vrstu djelatnosti i propisima o zaštiti okoliša, potrebno predvidjeti uređaj za predtretman svih onečišćenih ili potencijalno onečišćenih otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju ili drugi prijamnik.

Sve prometne, manipulativne i površine za remont vozila, mehanizacije i strojeva gdje se očekuju veća zagađenja trebaju biti izvedene vodonepropusno s uređenom vodonepropusnom odvodnjom te separatorima ulja, masti i taloga.

Primarna zaštita voda je sprečavanje izlaza onečišćenih otpadnih voda s razmatrane lokacije/područja obuhvata Plana. Na lokaciji mogu nastati sljedeće otpadne vode:

- sanitarno potrošne otpadne vode,

- tehnološke otpadne onečišćene vode,

- slivne površinske vode, oborinske vode,

- procjedne vode,

- otpadne vode od pranja vozila i opreme.

Tehnološke otpadne vode, ovisno o djelatnosti, moraju se tretirati na svakoj pojedinoj građevnoj čestici prije upuštanja u sustav javne fekalne kanalizacije ili drugi prijamnik, na način predviđen sukladno provedbenim odredbama ovog plana u poglavlju Odvodnja, uz eventualnu recirkulaciju pročišćenih voda.

Oborinske vode na pojedinim građevnim česticama odvode se zasebnim sustavom za odvodnju oborinskih voda, s priključkom na javnu oborinsku kanalizaciju u planiranim prometnicama u obuhvatu Plana ili drugi prijamnik, uz odgovarajući tretman prema vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda (radi onečišćenja od motornih ulja i drugih onečišćenja ovisno o djelatnosti), uz eventualnu recirkulaciju pročišćenih voda. Čiste krovne vode mogu se ispustiti po terenu na vlastitoj građevnoj čestici ako ne ugrožavaju okolne čestice, uz eventualnu recirkulaciju.

Procjedne vode odvode se u sustav fekalne kanalizacije ili recirkuliraju nakon odgovarajućeg tretmana (pročišćavanja).

Onečišćene otpadne vode od pranja vozila i opreme moraju se prije ispuštanja u sustav javne odvodnje ili drugi prijamnik obraditi na separatoru ulja i masti te taložniku, uz eventualnu recirkulaciju pročišćenih voda.

Sanitarno potrošne otpadne vode uglavnom potječu od ljudskog metabolizma i aktivnosti kućanstava (stambeni i ugostiteljski objekti, ustanove, vojni objekti i druge neproizvodne djelatnosti).

Korisnici vodnih resursa obvezni su primijeniti odgovarajući tretman otpadnih voda da bi se njihove fizičko-kemijske karakteristike dovele u vrijednosti koje su podnošljive za okoliš.

Količine masti, maziva, mineralnih ulja, policikličkih aromatskih ugljikovodika i polikloriranih bifenila, koji se koriste u tehnološkim procesima, moraju se strogo evidentirati te voditi očevidnik njihova zbrinjavanja, kako je to propisano Pravilnikom o gospodarenju otpadom (Narodne novine 23/07 i 111/07) i Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine 32/98 i 23/07).

9.3. Zaštita tla

Članak 33.

Na području obuhvata Plana cjelokupni zahvat predviđen je za izgradnju. U sklopu građevnih čestica predviđeno je 30% zelenila što je ujedno očuvanje prirodnog tla.

Nije dopuštena upotreba kemijskih sredstava za održavanje zelenih površina koja mogu negativno utjecati na kvalitetu tla.

Nije dopušteno u tlo upuštati opasne i štetne tvari iz tehnološkog procesa ili s prometnih površina, koje mogu ugroziti kvalitetu tla i podzemnih voda. Zaštita se postiže izvedbom vodonepropusne kanalizacije i pročišćavanjem otpadnih i oborinskih voda unutar građevne čestice prije njihova upuštanja u javni sustav odvodnje ili drugi prijamnik.

9.4. Zaštita od buke

Članak 34.

Mjere zaštite od buke obuhvaćaju sprječavanje nastajanja buke tako da se gradnja građevina, koje mogu biti izvor buke, planira na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave.

Zaštita od buke se provodi danonoćno, akustičkim mjerenjima provjerava se i stalno nadzire stanje buke.

Zaštita od buke treba se odvijati u skladu s mjerama zaštite:

- pri izradi projekata pojedinih građevina nivo buke može biti u dopustivim granicama u skladu s Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (35 - 45 dB noću i 55-65 dB danju),

- pozicionirati pojedine bučnije građevine i sadržaje što dalje od poslovnih/uslužnih djelatnosti,

- potrebno je izraditi kartu imisije buke,

- djelatnosti koje su potencijalni izvori buke planirati na području koje nije potrebno štititi od buke, u suprotnom treba ih obavezati da izrade Projekt zaštite od buke kojim će se predvidjeti učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okoliš.

Zaštita od buke iz gospodarskih pogona osigurava se:

- gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa,

- primjenom akustičnih zaštitnih mjera na lokacijama imisije i emisije,

- uporabom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva snižene razine buke,

- identificiranjem potencijalnih izvora buke,

- kontinuiranim nadzorom i mjerenjem razine buke na najugroženijim lokacijama.

Zaštita od požara i eksplozija

Članak 35.

U smislu zaštite prema Zakonu o zaštiti od požara (Narodne novine 92/10) i Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine 35/94, 55/94 i 142/03) te Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (Narodne novine 35/94, 110/05, i 28/10), ovim su elaboratom osigurani pristupni putovi za vatrogasna vozila, te vozila za spašavanje ljudi i imovine. Požarna površina mora biti potpuno pokrivena vodoopskrbom, hidrantskom mrežom i instalacijama - rješenja u skladu s navedenim zakonskim i podzakonskim aktima.

Pridržavajući se odredbi propisa Planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.

U postupku daljnje detaljnije razrade ovog plana, te prilikom projektiranja i izvođenja treba primjenjivati odredbe zakonske i podzakonske regulative na snazi.

U skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine 8/06) protupožarna zaštita zahtijeva odgovarajuće dimenzioniranje javne vodovodne mreže, uz uvjete osiguranja dovoljnih količina protupožarne vode, te mrežu vanjskih hidranata na maksimalnoj dopuštenoj međusobnoj udaljenosti od 80 m i s vodovodnim priključkom ne manjeg profila od f 100 mm.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara u građevini i na otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasne tehnike određenu prema propisu gdje je moguće s obzirom na specifičnost izgradnje te vanjsku hidrantsku mrežu.

Radi sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od granice građevne čestice najmanje h/2 m, ili manje ako se dokaže uzimajući požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine. Kod gradnje poluugrađene građevine u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Postava podzemnih ili nadzemnih spremnika zapaljivih tekućina i plinova treba se planirati i projektirati u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.

Obvezna je primjena sigurnosnih udaljenosti od postojećih i planiranih srednjotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata ovog plana ili u njegovom kontaktnom području.

Svaka građevina mora na plinskom priključku imati glavni zapor za zatvaranje plina koji mora biti izveden na priključcima izvan građevine, a na plinovodima se moraju ugraditi sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

9.6. Zaštita od prirodnih i drugih nepogoda

Članak 36.

Unutar obuhvata Plana primjenjuju se mjere sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (Narodne novine 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), članku 134. Zakona o policiji (Narodne novine 34/11), Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine 29/83, 36/85, 42/86 i 30/94), Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa (Službeni list 55/83 i Narodne novine 53/91) preuzet Zakonom o mjeriteljstvu (Narodne novine 163/03, 164/03 i 111/07), te Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (Narodne novine 47/06 i 110/11).

Urbanističke mjere zaštite od elementarnih nepogoda: snježnih oborina, poledice, tuče - predviđaju se uporabom odgovarajućih građevinskih materijala i konstrukcija (nagib krovišta, nagib rampe) te završnom obradom (gornji postroj prometnica, ulazne rampe u garaže i sl.).

Urbanističke mjere zaštite od elementarnih nepogoda: otvorenih požara, suša, olujnih i orkanskih nevremena, pijavica - zbog procjene malog rizika unutar obuhvata (ovog plana) ne predviđaju se ovim planom.

Područje obuhvata Plana nalazi se u zoni očekivanog potresa intenziteta VIII°MCS ljestvice. Građevine moraju biti projektirane najmanje na očekivani intenzitet potresa.

Mjera zaštite od seizmičkog djelovanja je pridržavanje Planom uvjetovanih minimalnih međusobnih udaljenosti građevina te njihova odmicanja od prometnih površina.

9.6.1. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti gradnjom skloništa, u skladu s odredbama posebnih propisa koje uređuju ovo područje.

Potrebe sklonišnih mjesta za pojedinu građevinu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta u sklopu predmetne građevine, odnosno na njezinoj građevinskoj parceli. Potrebni kapaciteti skloništa na području obuhvata dimenzioniraju se u skladu s odredbama posebnih propisa koji uređuju ovo područje i odredit će se projektnom dokumentacijom.

Sklonište osnovne zaštite na području obuhvata Plana trebaju biti otporna na natpritisak udarnog vala od 100 kPa i zaštitu od radijacijskog i biološkog djelovanja.

Sklonište treba graditi kao dvonamjensko, pri čemu mirnodopska namjena (skladišta, spremišta i/ili garaže), mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovito održavanje skloništa te ne smije u znatnijoj mjeri umanjiti kapacitet skloništa, sprječavati ili usporavati pristup u sklonište.

Sklanjanje zaposlenih u slučaju neposredne ratne opasnosti organizira se u zaklonima s kapacitetom koji ne može biti manji od 2/3 broja zaposlenika. a ako se radi u smjenama, od 2/3 broja zaposlenika u najvećoj smjeni.

Na temelju Zakona o zaštiti i spašavanju (Narodne novine 174/04, 97/07, 38/09 i 127/10) i Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (Narodne novine 47/06 i 110/11) obvezuju se vlasnici i korisnici građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi, a u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost zvukova javnog sustava za uzbunjivanje i obavješćivanje građana da osiguraju prijam priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

9.7. Procjena utjecaja na okoliš

Članak 37.

Potreba izrade procjene utjecaja na okoliš utvrdit će se i provesti prema posebnim propisima a ovisno o vrsti gospodarskih djelatnosti i veličini objekata koji će se graditi za te djelatnosti unutar obuhvata ovog plana.

Dodatni monitoring mora se obavljati na području obuhvata Plana s obzirom na predviđene djelatnosti, odnosno namjenu i korištenje.

10. Mjere provedbe plana

Članak 38.

Realizacija i provođenje Plana bit će etapno.

Svi zahvati na pojedinoj građevnoj čestici mogu se izvoditi fazno, do konačne realizacije predviđene Planom.

Lokacijska dozvola za građevine proizvodne namjene može se izdati samo na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, osigurana odvodnja otpadnih voda, odnosno prema uvjetima iz članka 23., točke 5.3.2. ove odluke, osigurana vodoopskrba, elektroopskrba i opskrba plinom te osiguran potrebni broj parkirališno-garažnih mjesta prema ovim odredbama).

Prethodni stavak ne odnosi se na izdavanje lokacijskih dozvola za gradnju zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova

Članak 39.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

Ovim je planom predviđena njegova neposredna provedba radi utvrđivanja lokacijskih dozvola i drugih dozvola za izgradnju građevina i uređenje prostora unutar granica obuhvata.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 40.

Na području obuhvata Plana nema postojećih građevina namjena kojih bi bila protivna planiranoj namjeni.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

Plan je izrađen u šest (6) izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 42.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba