Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Heinzelova - Vukovarska

Na temelju članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 10. sjednici, 30. ožujka 2006., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Heinzelova - Vukovarska

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Heinzelova - Vukovarska (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Log - urbis d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen sjevernim regulacijskim pravcem novoplanirane prometnice na sjeveru; istočnim regulacijskim pravcem novoplanirane prometnice na istoku; sjevernim regulacijskim pravcem Ulice grada Vukovara na jugu; te istočnim regulacijskim pravcem Heinzelove ulice na zapadu.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata plana iznosi oko 8,3 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Heinzelova - Vukovarska sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA

2.b KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.a UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- OBLICI KORIŠTENJA

3.b UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- NAČIN GRADNJE

3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- UVJETI GRADNJE

3.d UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE

4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 6.

U kazetama B1, B2 i B3 planira se gradnja građevina stambene, stambeno - poslovne, javne i društvene namjene, koje mogu biti jednonamjenske - stambene, javne i društvene namjene.

U kazetama B1, B2 i B3 uz stanovanje mogu se graditi i uređivati prostori za: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaji kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge te poslovni prostori - uredi i ugostiteljstvo.

Dijelovi prizemnih etaža građevina uz pješačke šetnice planiraju se za prateće sadržaje stanovanja.

Ukupni BRP stambene namjene mora biti najmanje 75% ukupnog nadzemnog BRP-a kazete.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Članak 7.

U kazetama A1 i A2 planira se gradnja građevina pretežito poslovne namjene.

U kazetama A1 i A2 mogu se graditi i uređivati prostori za: poslovnu namjenu (uredi, trgovine, ugostiteljstvo, i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, tržnice, manje robne kuće, hotele, rad, šport i rekreaciju, javne garaže, parkove i dječja igrališta, te posebnu namjenu.

Ukupni BRP pratećih sadržaja mora biti najmanje 15% ukupnog nadzemnog BRP-a kazete u sklopu kojeg najmanji ukupni BRP sadržaja javne i društvene namjene mora biti najmanje 5% ukupnog nadzemnog BRP-a kazete.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 8.

U kazeti C planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta 6 - 12 odgojnih skupina.

1.4. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 9.

U kazeti D1 zaštitne zelene površine oblikovno se uređuju sukladno parkovnoj površini naselja u funkciji zaštite od mogućeg utjecaja okolnih namjena.

1.5. Javni park - Z1

Članak 10.

U kazeti D2 planira se uređenje parkovne površine naselja s dječjim igralištem i drugim kompatibilnim sadržajima parkovne površine naselja.

1.6. Dječje igralište - Z2

Članak 11.

U kazeti D2 naznačena je načelna lokacija dječjeg igrališta koje se planira unutar parkovne površine naselja, a njegov točan položaj odredit će se temeljem cjelovitog prostornog rješenja kazete.

1.7. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 12.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, pješačke i biciklističke staze.

Na površinama infrastrukturnih sustava u kazeti A3 planira se rekonstrukcija benzinske postaje s pratećim sadržajima.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 13.

Poslovni prostori će se uređivati u stambeno - poslovnim građevinama u kazetama B1, B2 i B3.

Pretežito poslovne građevine će se graditi u kazetama A1 i A2.

Benzinska postaja s pratećim sadržajima će se rekonstruirati u kazeti A3.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3.b UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000. Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., te podzemnih garaža i komunalnih građevina.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 2.4. ovih odredbi.

2.1. Kazeta A1

Članak 14.

U kazeti A1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 35 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći k_ig je 0,5;

- najmanji k_isn je 2,0;

- najveći k_isn je 10,0;

- za građevine više od 9 etaža određuje se javno korištenje prizemlja i zadnje etaže;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe javnog urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.2. Kazeta A2

Članak 15.

U kazeti A2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- uređenje većih pješačkih površina i/ili trga ukupne površine najmanje 20% površine kazete i pješačkih tokova koji povezuju pješačke tokove naselja s Ulicom grada Vukovara;

- najveća visina građevina je podrum i 35 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći k_ig je 0,5;

- najmanji k_isn je 2,0;

- najveći k_isn je 7,0;

- za građevine više od 9 etaža određuje se javno korištenje prizemlja i zadnje etaže;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru - kazete je 12 m;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe javnog urbanističko - arhitektonskog natječaja.

2.3. Kazeta A3

Članak 16.

U kazeti A3 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- rekonstrukcija i dogradnja benzinske postaje s pratećim sadržajima;

- najveća visina građevina je podrum i 1 etaža;

- najveći k_ig je 0,2;

- najveći k_is je 0,4;

- najmanje 20% građevne čestice je cjelovita hortikulturna površina s pojasom zaštitnog zelenila koja se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- prometno rješenje treba omogućiti sigurnost svih sudionika u prometu;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

2.4. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina za kazete A1, A2 i A3

Članak 17.

Za kazete A1 i A2 najveći k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža, a koeficijent k_isn se obračunava u odnosu na nadzemni BRP.

Za kazetu A3 najveći k_is se odnosi na ukupni BRP.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 18.

U kazeti D planira se gradnja predškolske ustanove (dječjeg vrtića) kapaciteta 6 - 12 odgojnih skupina.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.b UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Kazeta D uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja predškolske ustanove;

- najveći k_ig kazete je 0,4;

- najveća visina građevine je podrum i 2 etaže;

- najmanje 30% površine kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar kazete prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe javnog urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 19.

Stambene i stambeno - poslovne građevine će se graditi u kazetama B1, B2 i B3.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3.b UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000. Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., te podzemnih garaža i komunalnih građevina.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 4.2. ovih odredbi.

4.1. Kazete B1, B2 i B3

Članak 20.

U kazetama B1, B2 i B3 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- dijelovi prizemnih etaža građevina uz pješačke šetnice planiraju se za prateće sadržaje stanovanja;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina;

- najveći k_ig je 0,5;

- najmanji k_isn je 2,0;

- najveći k_isn je 3,5;

- najmanje 5% nadzemnog BRP-a moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.3. ove odluke;

- najmanja udaljenost građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova unutar zahvata u prostoru - kazete jednaka je zbroju polovica njihovih visina, iznimno može biti i manja, ali ne manja od 12 m i to ukoliko na predmetnim pročeljima nema otvora ili postoje samo otvori pomoćnih prostora;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru - kazete prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

4.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina za kazete B1, B2 i B3

Članak 21.

Za kazete B1, B2 i B3 najveći k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža, a koeficijent k_isn se obračunava u odnosu na nadzemni BRP.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 22.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni, biciklistički i pješački pristup do kazeta, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika, biciklističkih staza i razdjelnih površina zelenila trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

U funkciji uličnog motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine kolnika 6,00 m.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti od 15 - 30 m od pojedinog križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m. Na potezima gdje je uz pješačke hodnike predviđeno vođenje biciklističkog prometa, pješački hodnici visinski su uzdignuti 0,03 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza i postavljanje gradske urbane opreme.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 23.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže, ali se garaže u sklopu poslovnih građevina mogu dijelom koristiti i kao javne garaže.

U koridorima ulica omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake četvrte ili pete stajanke, u pravilu, planira se sadnja stabla čime će se uz estetsko-ekološku funkciju postići i smanjenje osunčanja prometnih površina.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike i/ili biciklističke staze, treba ih izvesti s nadvišenjem (dubina stajanke 4,60 m + nadvišenje 0,40 m - ukupna dubina stajanke 5,00 m). Na taj način zapriječit će se da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridore drugih javnoprometnih površina.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj od 15 - 30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za invalide.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 24.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati još i sljedeće:

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na parkirališno-garažnim površinama pojedinih kazeta.

U kazetama A1, A2, A3, B1, B2, B3 i C obvezan je smještaj potrebnog broja PGM-a unutar zahvata u prostoru - kazete.

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za invalide, dok na manjim parkiralištima i u garažama (do 20 PGM) barem 1 PGM mora biti namijenjeno za parkiranje vozila invalidnih osoba.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 25.

Veće pješačke površine i/ili trgovi uređivat će se u kazeti A2 u kojoj se predviđa gradnja samostojećih poslovnih građevina.

Okvirne veličine predmetnih pješačkih površina određene su uvjetima uređenja prostora i prostornim pokazateljima za način korištenja i uređenja površina za kazetu, a njihov položaj i oblik, te način uređenja definirat će se cjelovitim prostornim rješenjem kazete.

Pješačke površine smještene u koridorima infrastrukturnih sustava između kazeta B1 i B2, B2 i B3, te C2 i D planiraju se kao pješačke šetnice stambenog dijela naselja. Između kazeta A1 i A3, te A2 i A3 također se planiraju dvije pješačke šetnice kojima se ostvaruje pješačka veza središnjeg dijela naselja s Heinzelovom ulicom. Sve planirane šetnice imaju naglašenu hortikulturnu komponentu.

Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Na većim pješačkim površinama moguće je postavljanje gradske urbane opreme.

5.1.4. Biciklistički promet

Članak 26.

U koridoru sjeverne i istočne obodne prometnice uređivat će se dvosmjerne biciklističke trake širine 1,60 m sa zaštitnom širinom od 0,80 m.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 27.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija su načelne, a njihov točan položaj definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve kazete na području obuhvata plana bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne se govornice, osim unutar kazeta, mogu postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

U obuhvatu plana moguć je smještaj antenskih sustava osnovnih postaja - prihvat na poslovnim građevinama, a nije moguća gradnja antenskih sustava baznih postaja - antenski stupovi i prostor za opremu TK mreže.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 28.

Vodovi komunalne infrastrukture polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz točaka 2.4. i 4.2. ovih odredbi.

Trase vodova komunalne infrastrukture su načelne, a njihov točan položaj definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 29.

Vodoopskrba svih potrošača omogućit će se izgradnjom nove vodovodne mreže u kolnicima planiranih prometnica. Priključak novoplanirane vodoopskrbne mreže na gradski vodovod ostvarit će se preko postojećih cjevovoda u Heinzelovoj ulici i Ulici grada Vukovara.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

5.3.2. Odvodnja

Članak 30.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica koje će preuzeti kanal u Heinzelovoj ulici.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 31.

Na području obuhvata planira se plinofikacija niskotlačnom mrežom plinovoda s priključkom na postojeći niskotlačni plinovod u ulici Donje Svetice.

Izgradnjom nove niskotlačne plinske mreže u kolnicima planiranih i postojećih ulica osigurat će se kvalitetna opskrba plinom i zadovoljiti potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te eventualno hlađenja.

5.3.4. Elektroopskrba

Članak 32.

Transformatorske stanice locirat će se u kazetama poslovne i pretežito poslovne namjene, te po potrebi i u kazetama stambene namjene u kojima se planira gradnja preko 50 stanova. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Trase svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) vode se u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

5.3.5. Toplovod

Članak 33.

Planom se predviđa izgradnja toplovoda samo u koridoru novoplanirane ulice koja prolazi neposredno uz kazete poslovne namjene gdje se jedino i očekuje uporaba ovog energenta.

Priključak novog toplovoda na gradsku mrežu ostvarit će se preko postojećeg toplovoda u sjeverozapadnom dijelu područja obuhvata.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 34.

Uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su osnovom krajobraznog uređenja koja je definirana točkom 3.6.3. u poglavlju I. Obrazloženje plana.

Na površinama javnih zelenih površina nije dopuštena gradnja građevina.

Javne zelene površine uređuju se temeljem cjelovitog rješenja kazete u kojoj se nalaze.

Za javne zelene površine obavezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno-funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na:

- javni park;

- zaštitne zelene površine uz benzinsku postaju;

- zelenilo uz stambene građevine;

- zelenilo uz poslovne građevine;

- zelenilo uz dječji vrtić;

- zelenilo u koridorima prometnica.

6.1. Javni park - kazeta D2

Članak 35.

Javni park naselja u kazeti D2 oblikuje se tako da je uređajno i sadržajno temeljna oblikovna krajobrazna jedinica i okosnica uređenja centralne zelene osi naselja povezana sa ostalim krajobraznim tipološkim oblicima zelenila.

Lokacija dječjeg igrališta površine oko 1500 m² određena je načelno. Točna lokacija, dimenzije i način uređenja dječjeg igrališta kao i ostali oblici i mogućnosti korištenja parkovne površine odredit će se temeljem cjelovitog prostornog rješenja kazete.

6.2. Zaštitne zelene površine uz benzinsku postaju - kazeta D1

Članak 36.

Kazeta zaštitne zelene površine uz benzinsku crpku oblikuje se kao zapadni nastavak parkovne površine naselja uz obavezu formiranja zaštitne vegetacijske kulise na zapadnom dijelu kazete uz benzinsku crpku.

6.3. Zelenilo uz stambene građevine - kazeta B1, B2 i B3

Članak 37.

Zelenilo uz stambene građevine ima karakter vezivnog uređajnog tkiva i treba ga tretirati kao kategoriju krajobraznog uređenja.

Uređenjem zelenila treba stvoriti uvjete sustavnog prožimanja okoline i stambenih građevina.

U sjevernom dijelu kazeta između regulacijskog i građevnog pravca obvezna je sadnja drvoreda.

U kazetama najmanje 20% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

Za dijelove uz pješačke šetnice treba odrediti uređenje pješačkih i hortikulturnih površina kao integralnog dijela pješačkih šetnica bez mogućnosti uređenja parkirališta.

6.4. Zelenilo uz poslovne građevine - kazete A1 i A2

Članak 38.

U zoni mješovite - pretežno poslovne namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - uređajnu komponentu.

Okoliš svake pojedine poslovne cjeline tvori prostorni segment čije krajobrazno uređenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost.

U kazetama najmanje 20% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.5. Zelenilo uz dječji vrtić - kazeta C

Članak 39.

Zelenilo kao uređajna pratnja sadržaja građevine za predškolski uzrast uređuje se s prvenstvenom zadaćom uspostavljanja kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta za boravak djece u vanjskom prostoru i ima polivalentnu funkciju zaštite i formiranja ambijentalno kvalitetnih i sigurnih prostora.

Najmanje 30% površine građevne čestice treba biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.6. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 40.

U koridorima prometnica formirat će se alejni i drvoredni krajobrazni oblici uključujući pješačke površine i šetnice, parkirališne površine, prostore ugibališta i biciklističke staze, tvoreći mrežu geometrijski dominantnih pravaca kao kontinuitet u odnosu na centralnu zelenu os naselja.

U koridorima ulica sadit će se drvoredi u pojasu stajanki za parkiranje vozila koje su, u pravilu, grupirane po tri u nizu.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 41.

Na području obuhvata plana nema kulturno - povijesnih cjelina niti graditeljskih posebitosti koje se posebno štiti.

Prirodne i ambijentalne vrijednosti koje je potrebno očuvati su potezi vizualnog kontakta s prepoznatljivim građevinama i prostorima na širem području obuhvata, te potez drvoreda uz Vukovarsku ulicu.

Uz Heinzelovu ulicu formira se novi drvored platana nastavno na postojeći uz Veterinarski fakultet.

8. Postupanje s otpadom

Članak 42.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih i poslovnih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 43.

Planom se predviđa sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš mjerama za zaštitu podzemnih voda, zraka, tla, zaštitu od buke i mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 44.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osigurava se prirodni tok voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 45.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja i samim time, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode,

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 46.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprečavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 47.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnje građevina u skladu s posebnim propisima;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom visokog zelenila uz jake prometnice - Heinzelovu i Ulicu grada Vukovara;

- planiranjem drvoreda u koridorima prometnica;

- određivanjem udaljenosti građevnog pravca od regulacijskog pravca najmanje 5 m za ulice unutar naselja, a za obodne prometnije ulice najmanje 10 m.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 48.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguranjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s posebnim propisima;

- osiguranjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnja nadzemne hidrantske mreže u skladu s posebnim propisima;

- planiranjem svake prostorne kazete kao požarnog sektora između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h1/2 +h2/2, gdje su h1 i h2 visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- sprečavanjem širenja požara između građevina unutar kazete određivanjem najmanje međusobne udaljenosti građevina od 12 m;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti građevina od niskotlačnih plinovoda i kućnih priključaka pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 49.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i planirani kapaciteti skloništa prikazani su u kartografskom prikazu 4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI, u mjerilu 1:1000, u skladu s posebnim propisima.

Za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, potrebno je prometnice planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h1/2 + h2/2 + 5 m, a ukoliko je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100 kPa.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta su određene temeljem mogućega najmanjeg i najvećeg BRP-a od 2626 - 6784 mjesta, a okvirni kapaciteti skloništa su iskazani od 2650 - 6800 mjesta. Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnijom prostornom razradom temeljem BRP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebe sklonišnih mjesta za kazetu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta unutar zahvata u prostoru - kazete i to gradnjom dvonamjenskog skloništa za svaku građevinu veću od 1000 m² BRP-a.

Skloništa će se graditi u sklopu građevina.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 50.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Detaljno uređenje prostornih cjelina - kazeta

Članak 51.

Detaljno uređenje prostora realizirat će se temeljem prostornih rješenja za pojedine planske cjeline - kazete. Za kazete A1, A2, A3, B1, B2, B3, C, D1 i D2 koje su određene i prikazane u kartografskom prikazu 3.b UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1000, potrebno je izraditi cjelovito prostorno i programsko rješenje, te ishoditi lokacijsku dozvolu za cijelu kazetu uz iskazane funkcionalne cjeline unutar zahvata odobrenog lokacijskom dozvolom. Temeljem lokacijske dozvole za kazetu u cjelini moguće je ishoditi građevne dozvole za uređenje pojedine građevine i/ili površina i tako pristupiti etapnoj realizaciji planiranih programa.

10.3. Obveza provedbe javnih urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 52.

Na kartografskom prikazu 3.d UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE, u mjerilu 1:1000, prikazane su četiri prostorno - funkcionalne cjeline za koje će se radi dobivanja što kvalitetnijeg rješenja provoditi javni urbanističko - arhitektonski natječaji kako slijedi:

- poslovna zona uz Heinzelovu ulicu - kazeta A1;

- poslovna zona na uglu Heinzelove ulice i Ulice grada Vukovara - kazeta A2;

- dječji vrtić - kazeta C;

- javni park - kazeta D2.

Sastavni dio javnog urbanističko - arhitektonskog natječaja za zone A1 i A2 treba biti izrada urbanističke i prometne studije šireg prostora križanja Heinzelove ulice i Ulice grada Vukovara, kojom se ispituje mogućnost gradnje građevina viših od devet etaža, najmanje međusobne udaljenosti između njih, efekt sjena i druge utjecaje.

Programe za provedbu obveznih urbanističko - arhitektonskih natječaja izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

10.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 53.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja Heinzelova - Vukovarska, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim člankom 102. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba kako slijedi:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, kojih je namjena u skladu s namjenom utvrđenom ovim planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. točke 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 54.

Plan je izrađen u šest izvornika što se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 55.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-07/06-01/15

URBROJ: 251-01-04-06-4

Zagreb, 30. ožujka 2006.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.