Zakoni
Detalji dokumenta
Objavljen
Donesen
Stupa na snagu
Prestaje važiti
Zakon o elektroničkim komunikacijama (2008)
Prestaje važiti
Prestaje važiti
Pravilnik o standardnim ponudama
GLAVA II. INSTITUCIONALNO USTROJSTVO I UPRAVLJANJE
POGLAVLJE I. HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI
POGLAVLJE III. POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA I DRUGIH AKATA I NJIHOVA PROVEDBA
POGLAVLJE I. POSTUPAK USKLAĐIVANJA U DONOŠENJU ODLUKA I DOSLJEDNA PRIMJENA REGULATORNIH OBVEZA
POGLAVLJE II. DOSLJEDNA DODJELA RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA
GLAVA IV. ZAŠTITA PODATAKA I SIGURNOST ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA
GLAVA I. ULAZAK NA TRŽIŠTE I GRADNJA INFRASTRUKTURE I MREŽE
POGLAVLJE I. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA
POGLAVLJE II. PRISTUP RADIOFREKVENCIJSKOM SPEKTRU
POGLAVLJE I. PRISTUP I MEĐUPOVEZIVANJE
POGLAVLJE II. ANALIZA TRŽIŠTA I ZNAČAJNA TRŽIŠNA SNAGA
POGLAVLJE III. REGULATORNE OBVEZE U VEZI S PRISTUPOM ODREĐENE PODUZETNICIMA SA ZNAČAJNOM TRŽIŠNOM SNAGOM
GLAVA I. OBVEZE PRUŽANJA UNIVERZALNIH USLUGA
GLAVA II. ADRESNI I BROJEVNI PROSTOR
GLAVA III. PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA
POGLAVLJE I. PREKRŠAJNE ODREDBE U KUNAMA
POGLAVLJE II. PREKRŠAJNE ODREDBE U EURIMA
Hrvatski sabor
1116
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA
Proglašavam Zakon o elektroničkim komunikacijama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. srpnja 2022.
Klasa: 011-02/22-02/54
Urbroj: 71-10-01/1-22-2
Zagreb, 1. srpnja 2022.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Zoran Milanović, v. r.
ZAKON
O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA
DIO PRVI
GLAVA I.
OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje područje elektroničkih komunikacija, i to pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, pružanje univerzalnih usluga te zaštita prava korisnika, gradnja, postavljanje, održavanje i korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture, povezane opreme i povezanih usluga te određenih značajki terminalne opreme, uvjeti tržišnog natjecanja te prava i obveze sudionika na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom te adresnim i brojevnim prostorom, digitalni radio i televizija, zaštita podataka, sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te obavljanje inspekcijskog nadzora i kontrole u elektroničkim komunikacijama, postupak donošenja odluka i rješavanja sporova u elektroničkim komunikacijama, kao i ustrojstvo, djelokrug i nadležnost nacionalnog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije, poštanske usluge i željezničke usluge.
(2) Sastavni dio ovoga Zakona su:
− Prilog 1. Popis uvjeta povezanih s općim ovlaštenjima, pravima uporabe radiofrekvencijskog spektra i pravima uporabe brojevnog prostora
− Prilog 2. Mjerila za utvrđivanje veleprodajnih cijena završavanja govornih poziva
− Prilog 3. Mjerila za ocjenjivanje ponuda zajedničkog ulaganja
− Prilog 4. Najmanji skup usluga koje mora podržavati usluga odgovarajućeg širokopojasnog pristupa internetu u skladu s člankom 117. ovoga Zakona
− Prilog 5. Opis mogućnosti i usluga iz članka 121. (Posebne obveze operatora univerzalnih usluga), članka 139. (Opće odredbe o pravima krajnjih korisnika) i članka 152. ovoga Zakona (Prenosivost broja i promjena operatora)
− Prilog 6. Izračun mogućeg netotroška obveze pružanja univerzalnih usluga i uspostava mehanizma nadoknade ili podjele troškova u skladu s člancima 122. i 123. ovoga Zakona
− Prilog 7. Zahtjevi u vezi s podacima koje treba pružiti u skladu s člankom 140. ovoga Zakona (Ugovor između operatora i krajnjeg korisnika)
− Prilog 8. Podaci koje treba objaviti u skladu s člankom 142. ovoga Zakona (Transparentnost uvjeta poslovanja, usporedba ponuda i objava podataka)
− Prilog 9. Parametri kakvoće usluge
− Prilog 10. Interoperabilnost automobilskih radioprijamnika i potrošačke digitalne televizijske opreme iz članka 159. ovoga Zakona.
Usklađivanje propisa s pravnim aktima Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
1. Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka) (SL L 321, 17. 12. 2018.)
2. Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31. 7. 2002.)
3. Direktiva 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnim uslugama i pravima korisnika s obzirom na elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Direktiva o univerzalnim uslugama), Direktive 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za provedbu zakona o zaštiti potrošača (SL L 337, 18. 12. 2009.)
4. Direktiva 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (SL L 155, 23. 5. 2014.)
5. Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7. 6. 2019.)
6. Direktiva Komisije 2002/77/EZ od 16. rujna 2002. o tržišnom natjecanju na tržištima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (SL L 249, 17. 9. 2002.)
7. Odluka br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru za politiku radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radiofrekvencijskom spektru) (SL L 108, 24. 4. 2002.) (u daljnjem tekstu: Odluka br. 676/2002/EZ)
8. Odluka br. 585/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uvođenju interoperabilne usluge e-poziva (eCall) na području cijele Europske unije (SL L 164, 3. 6. 2014.).
(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:
1. Uredbe (EU) 2022/612 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (preinaka) (SL L 115, 13. 4. 2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/612)
2. Uredbe (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 310, 26. 11. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/2120).
Interes Republike Hrvatske
Članak 3.
Elektronička komunikacijska infrastruktura, pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, prostorno planiranje, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra, adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od interesa su za Republiku Hrvatsku.
Odnos prema drugim zakonima
Članak 4.
(1) Primjena odredaba ovoga Zakona ne utječe na:
− obveze u vezi s pružanjem usluga uporabom elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, koje se uređuju posebnim zakonima
− djelokrug i ovlasti tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja, osnovanog u skladu s posebnim zakonom
− prava korisnika usluga ili potrošača koja se uređuju posebnim zakonom
− obveze koje za cilj imaju opći interes, osobito zaštitu osobnih podataka i privatnost, a koje se uređuju posebnim zakonom
− obveze kojima se u skladu s posebnim zakonima uređuje područje nacionalne sigurnosti i kaznenog postupka
− obveze koje se odnose na stavljanje na raspolaganje radijske opreme na tržištu, koje se uređuju posebnim propisima.
(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na sadržaje koji se proizvode, prenose ili objavljuju pružanjem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
Značenje pojmova
Članak 5.
(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. adresa: ukupnost svih sastavnica adresiranja (znakovi, slova, znamenke i signali) koje se upotrebljavaju za određivanje odredišta veze
2. BEREC: Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije
3. bežična pristupna točka kratkog dometa: oprema za pristup bežičnoj mreži male snage, male veličine i kratkog dometa, koja upotrebljava radiofrekvencijski spektar za koji je izdana dozvola ili za koji se ne izdaje dozvola, ili njihova kombinacija, koja se može upotrebljavati kao dio javne elektroničke komunikacijske mreže, a sastoji se od jedne ili više vizualno neupadljivih antena, te kojom se korisnicima omogućuje bežični pristup elektroničkim komunikacijskim mrežama neovisno o tome je li osnovna mrežna topologija pokretna ili nepokretna
4. brojevi: nizovi znamenaka koji se upotrebljavaju za adresiranje u elektroničkim komunikacijskim mrežama
5. brojevno neovisna interpersonalna komunikacijska usluga: interpersonalna komunikacijska usluga koja nije povezana s javno dodijeljenim brojevnim prostorom odnosno brojem ili brojevima u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja, ili koja ne omogućuje komunikaciju brojem ili brojevima u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja
6. brojevno utemeljena interpersonalna komunikacijska usluga: interpersonalna komunikacijska usluga koja se povezuje ili omogućuje komunikaciju s javno dodijeljenim brojevnim prostorom odnosno brojem ili brojevima u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja, ili koja omogućuje komunikaciju brojem ili brojevima u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja
7. djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga: postavljanje, rad, upravljanje i davanje na korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga
8. dodjela brojeva i adresa: prijenos prava na uporabu brojeva i adresa, bez prijenosa vlasništva nad brojevima i adresama
9. elektromagnetska kompatibilnost (EMC): mogućnost naprave, uređaja ili sustava da radi na zadovoljavajući način u svojem elektromagnetskom okruženju i da ne stvara štetne elektromagnetske smetnje drugoj opremi ili sustavima u tom okruženju
10. elektronička komunikacijska mreža: prijenosni sustavi koji se temelje na stalnoj infrastrukturi ili centraliziranom upravljačkom kapacitetu i, ako je primjenjivo, oprema za prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje i druga sredstva, uključujući dijelove mreže koji nisu aktivni, a koji omogućuju prijenos signala žičnim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, što obuhvaća satelitske mreže, nepokretne zemaljske mreže (s prospajanjem kanala i prospajanjem paketa, uključujući internet), zemaljske mreže pokretnih komunikacija, elektroenergetske kabelske sustave u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za prijenos signala, radiodifuzijske mreže i mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu podataka koji se prenose
11. elektronička komunikacijska mreža velike brzine: elektronička komunikacijska mreža koja omogućuje pružanje usluga širokopojasnog pristupa brzinama od najmanje 30 Mbit/s
12. elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema: fizička infrastruktura, povezane usluge i druga oprema ili sastavnice povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju zgrade ili ulaze u zgrade, žične instalacije unutar zgrada, antene, antenske stupove, antenske prihvate, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, zdence i ulične ormare, bežične pristupne točke kratkog dometa te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče
13. elektronička komunikacijska oprema: oprema koja se upotrebljava za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga
14. elektronička komunikacijska usluga: usluga koja se, u pravilu, pruža uz naknadu putem elektroničkih komunikacijskih mreža, a sastoji se od usluge pristupa internetu, kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/2120, interpersonalne komunikacijske usluge, usluga koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od prijenosa signala, uključujući i pružanje komunikacijskih usluga među strojevima, te usluge prijenosa u radiodifuzijskim mrežama. Ova usluga ne obuhvaća usluge pružanja sadržaja i obavljanja uredničkog nadzora nad sadržajem koji se prenosi korištenjem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga
15. elektronička pošta: svaka tekstna, glasovna, zvučna ili slikovna poruka odaslana javnom komunikacijskom mrežom, koja se može pohraniti u mreži ili u terminalnoj opremi primatelja poruke sve dok je primatelj ne preuzme
16. elektronički komunikacijski vod: podzemni ili nadzemni žični vod, svjetlovod ili srodni vod između završnih točaka mreže s odgovarajućim sučeljima, bez funkcije prospajanja (komutacije)
17. elektronički programski vodič: vodič kroz radijske i televizijske programe na zaslonu
18. ENISA: Europska agencija za kibernetičku sigurnost
19. e-poziv: hitni poziv iz vozila na broj 112, koji se uspostavlja automatskim aktiviranjem senzora ugrađenih u vozilo ili ručno, i koji putem javnih pokretnih komunikacijskih mreža prenosi standardizirani minimalni skup podataka te uspostavlja audiokanal između vozila i Centra 112
20. fizička infrastruktura unutar zgrade: fizička infrastruktura ili instalacije na lokaciji krajnjeg korisnika, uključujući sastavnice zajedničkih dijelova nekretnine, namijenjene smještanju žičnih i/ili bežičnih pristupnih mreža, ako se putem takvih pristupnih mreža mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge i povezivati pristupna točka zgrade sa završnom točkom mreže
21. fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži velike brzine: fizička infrastruktura unutar zgrade namijenjena smještanju sastavnica elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ili omogućivanju njihova postavljanja
22. forum za istorazinsku ocjenu: instrument uzajamnog učenja koji saziva RSPG, na zahtjev nadležnog nacionalnog regulatornoga tijela ili, iznimno, na vlastiti prijedlog, radi preispitivanja prijedloga mjera u postupku dodjele radiofrekvencijskog spektra prije nego što se dodijeli taj radiofrekvencijski spektar, a u cilju bolje razmjene najboljih praksi između država članica Europske unije i povećanja transparentnosti postupaka dodjele
23. harmonizirani radiofrekvencijski spektar: radiofrekvencijski spektar za koji su tehničkim provedbenim mjerama, u skladu s mjerodavnom odlukom Europske komisije, utvrđeni harmonizirani uvjeti dostupnosti i djelotvorne uporabe
24. hitna služba: služba koja na području Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima, pruža trenutačnu i brzu pomoć u slučaju postojanja neposredne opasnosti po život pojedinca i opasnosti od tjelesnih ozljeda pojedinca, opasnosti po javno zdravlje ili sigurnost, te opasnosti po privatnu ili javnu imovinu ili okoliš
25. infrastrukturni operator: pravna ili fizička osoba koja se koristi vlastitim nekretninama i/ili nekretninama drugih u svrhu građenja, održavanja, razvoja i korištenja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, ili koja je zasnovala pravo puta u skladu s ovim Zakonom, ili je obveznik davanja pristupa elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi na temelju analize mjerodavnog tržišta provedene u skladu s ovim Zakonom
26. interpersonalna komunikacijska usluga: usluga koja se, u pravilu, pruža uz naknadu, a omogućuje izravnu interpersonalnu i interaktivnu razmjenu obavijesti putem elektroničkih komunikacijskih mreža između ograničenog broja osoba, pri čemu osobe koje pokreću komunikaciju ili sudjeluju u njoj određuju njezina primatelja ili više njih. Ova usluga ne obuhvaća usluge koje omogućuju interpersonalnu i interaktivnu komunikaciju samo kao manje bitnu pomoćnu značajku koja je suštinski povezana s drugom uslugom
27. javna elektronička komunikacijska mreža: elektronička komunikacijska mreža koja se u cijelosti ili većim dijelom upotrebljava za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga i koja podržava prijenos podataka između završnih točaka mreže
28. javna elektronička komunikacijska usluga: elektronička komunikacijska usluga koja je javno dostupna na tržišnoj osnovi
29. kolokacija: omogućivanje uporabe prostora i tehničkih sadržaja koji su potrebni za prikladan smještaj i povezivanje potrebne opreme operatora korisnika u svrhu korištenja veleprodajne usluge
30. Komisija: Europska komisija
31. komunikacija: svaka obavijest razmijenjena ili prenesena između konačnog broja sudionika putem javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, što ne obuhvaća obavijesti koje se prenose javnosti elektroničkom komunikacijskom mrežom u sklopu djelatnosti radija i televizije, osim obavijesti koje se mogu povezati s odredivim krajnjim korisnikom ili korisnikom koji ih prima
32. komunikacija prema hitnim službama: komunikacija putem interpersonalnih komunikacijskih usluga između krajnjeg korisnika i pristupne točke hitnog poziva (u daljnjem tekstu: PSAP) s ciljem traženja i primanja brze pomoći od hitnih služba
33. korisnik: pravna ili fizička osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu
34. krajnji korisnik: korisnik koji ne pruža javne elektroničke komunikacijske mreže ni javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge
35. lokalna petlja: fizički put elektroničkih komunikacijskih signala (vod) koji povezuje završnu točku mreže s razdjelnikom ili s drugom odgovarajućom opremom u nepokretnoj javnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži
36. međupovezivanje (interkonekcija): posebna vrsta pristupa ostvarenog između operatora javnih komunikacijskih mreža, kojim se uspostavlja fizičko i logičko povezivanje javnih komunikacijskih mreža jednog ili više različitih operatora, kako bi se korisnicima jednog operatora omogućila međusobna komunikacija ili komunikacija s korisnicima drugih operatora, ili pristup uslugama koje pružaju drugi operatori, pri čemu usluge mogu pružati međusobno povezane strane ili druge strane koje imaju pristup mreži
37. ministar: ministar nadležan za elektroničke komunikacije
38. Ministarstvo: ministarstvo nadležno za elektroničke komunikacije
39. mreža vrlo velikog kapaciteta: elektronička komunikacijska mreža koju u cijelosti čine svjetlovodne sastavnice najmanje do razdjelne točke na završnoj lokaciji, ili elektronička komunikacijska mreža koja, u uobičajenim radnim uvjetima u vrijeme vršnog opterećenja, može ostvariti sličan rad mreže u odnosu na propusne širine silazne i uzlazne veze, otpornost, parametre pogrešaka, kašnjenja (latencije) i njegovih promjena. Rad mreže može se smatrati sličnim neovisno o tome mijenja li se iskustvo krajnjeg korisnika zbog različitih svojstava medija kojim se mreža povezuje sa završnom točkom mreže
40. multipleks: slijed digitalnih signala koji sadržava više radijskih ili televizijskih programa i/ili drugih podataka što se istodobno prenose u jednom radiofrekvencijskom kanalu
41. najprimjereniji PSAP: PSAP koji su nadležna tijela unaprijed odredila za primanje komunikacije prema hitnim službama na određenom području ili za komunikaciju prema hitnim službama određene vrste
42. namjena radiofrekvencijskog spektra: određivanje namjene određenog pojasa radiofrekvencijskog spektra, ako je primjenjivo, uz utvrđene uvjete, za jednu ili više vrsta radiokomunikacijskih služba
43. napredna oprema za digitalnu televiziju: uređaji namijenjeni spajanju na televizijski prijamnik ili ugrađeni digitalni televizijski prijamnik, koji mogu primati interaktivne digitalne televizijske usluge
44. neuspješni poziv: komunikacija u kojoj je telefonski poziv uspješno uspostavljen, ali bez javljanja pozvane strane, ili je komunikaciju prekinula služba upravljanja mrežom
45. nezemljopisni broj: broj iz nacionalnog Plana numeriranja koji nije zemljopisni broj, a obuhvaća, uz ostalo, brojeve u pokretnim mrežama, brojeve usluga besplatnog poziva i brojeve usluga s posebnom tarifom
46. opće ovlaštenje: pravni okvir kojim se osiguravaju prava pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga i utvrđuju posebne obveze primjenjive na sve ili na određene vrste elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u skladu s ovim Zakonom
47. operator: pravna ili fizička osoba koja pruža elektroničke komunikacijske mreže i/ili usluge, ili koja daje ili je ovlaštena davati na korištenje javnu komunikacijsku mrežu ili povezanu opremu
48. operator korisnik: operator koji se u skladu s ovim Zakonom koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom infrastrukturnog operatora u svrhu postavljanja i korištenja vlastite elektroničke komunikacijske mreže. Operator korisnik nije vlasnik ni nositelj drugoga stvarnog prava ili prava puta na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi
49. opsežni radovi na obnovi: građenje ili rekonstrukcija građevine na lokaciji krajnjeg korisnika koja obuhvaća strukturne izmjene cijele fizičke infrastrukture unutar zgrade ili njezina značajnog dijela, a za koje je potrebna građevinska dozvola, u skladu sa zakonom kojim se uređuje gradnja
50. osobe s invaliditetom: osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima
51. Plan adresiranja: ukupnost svih mogućih kombinacija sastavnica adresiranja koje se upotrebljavaju za jedinstveno prepoznavanje osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili elektroničke komunikacijske opreme koja je uključena u postupak ostvarivanja veze,
52. Plan numeriranja: ukupnost svih mogućih kombinacija sastavnica adresiranja uz pomoć znamenaka radi jedinstvenog prepoznavanja osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili elektroničke komunikacijske opreme koja je uključena u postupak ostvarivanja veze
53. podaci o lokaciji pozivatelja: bilo koji podaci iz mrežne infrastrukture ili pokretnih uređaja obrađeni u javnim pokretnim mrežama, koji označavaju zemljopisni položaj pokretne terminalne opreme krajnjeg korisnika, ili podaci o fizičkoj adresi završne točke mreže u javnim nepokretnim mrežama
54. potrošač: svaka fizička osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu u svrhe koje nisu namijenjene njezinoj poslovnoj djelatnosti, obrtu ili djelatnosti slobodnog zanimanja
55. povezane usluge: usluge povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga, samostalno pružanje ili automatizirano pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju, uz ostalo, sustave za pretvaranje brojeva ili sustave istovjetne funkcionalnosti, sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče, te druge usluge, kao što su identifikacijske i lokacijske usluge te usluge prisutnosti
56. povreda osobnih podataka: povreda sigurnosti koja uzrokuje slučajno ili nezakonito uništenje, gubitak, izmjenu, neovlašteno razotkrivanje ili pristup osobnim podacima što se prenose, pohranjuju ili na drugi način obrađuju u vezi s pružanjem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u Europskoj uniji
57. poziv: veza uspostavljena putem javno dostupne interpersonalne komunikacijske usluge koja omogućuje dvosmjernu govornu komunikaciju
58. pravo puta: pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema
59. prekogranična tržišta: tržišta utvrđena u skladu s odredbama ovoga Zakona, koja u zemljopisnoj dimenziji obuhvaćaju cijelu Europsku uniju ili njezin pretežiti dio, a koji obuhvaća više od jedne države članice Europske unije
60. prenosivost broja: mogućnost da krajnji korisnik javno dostupnih usluga govorne komunikacije, uključujući i usluge u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, na vlastiti zahtjev zadrži dodijeljeni broj neovisno o promjeni operatora
61. pristup: omogućivanje dostupnosti opreme i/ili usluga drugom operatoru uz utvrđene uvjete, na isključivoj ili neisključivoj osnovi, radi pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući pružanje usluga informacijskog društva ili odašiljanje usluga sadržaja, što, uz ostalo, obuhvaća: pristup sastavnicama mreže i povezanoj opremi, koji može sadržavati i priključenje opreme putem nepokretnih ili pokretnih veza (osobito pristup lokalnoj petlji te opremi i uslugama nužnim za pružanje usluga putem lokalne petlje), pristup fizičkoj infrastrukturi, uključujući zgrade, kabelsku kanalizaciju i antenske stupove, pristup odgovarajućim programskim sustavima, uključujući sustave za operativnu potporu, pristup informacijskim sustavima ili bazama podataka za podnošenje zahtjeva za prednaručivanje, pružanje, naručivanje, održavanje, popravke i izdavanje računa, pristup sustavima za pretvaranje brojeva ili sustavima istovjetne funkcionalnosti, pristup nepokretnim i pokretnim mrežama, osobito za potrebe roaminga, pristup sustavima uvjetovanog pristupa za usluge digitalne televizije te pristup virtualnim mrežnim uslugama
62. pristupna točka: fizička točka smještena unutar ili izvan zgrade, koja je dostupna operatorima, pri čemu je omogućena veza s fizičkom infrastrukturom unutar zgrade prilagođenom mreži velike brzine
63. pristupna točka hitnog poziva (PSAP): fizička lokacija u nadležnosti državnog tijela ili privatne pravne osobe, određenih u skladu s posebnim propisima u Republici Hrvatskoj, na kojoj se najprvo zaprima komunikacija prema hitnim službama
64. prometni podaci: bilo koji podaci obrađeni u svrhu prijenosa komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom ili u svrhu obračuna i naplate troškova
65. pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža: uspostava, rad, nadzor ili osiguravanje dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža
66. radijska lokalna mreža (RLAN): sustav bežičnog pristupa male snage i kratkog dometa te s malim rizikom od smetnja za istovjetne sustave u njegovoj blizini, koji na neisključivoj osnovi upotrebljava usklađeni radiofrekvencijski spektar
67. radijska oprema: električni ili elektronički proizvod koji namjerno odašilje i/ili prima radijske valove u cilju radijske komunikacije i/ili radiodeterminacije, ili električni ili elektronički proizvod kojemu se mora dodati dodatak, kao što je antena, kako bi namjerno odašiljao i/ili primao radijske valove u cilju radijske komunikacije i/ili radiodeterminacije
68. radijska postaja: jedan ili više odašiljača ili prijamnika, ili kombinacija odašiljača i prijamnika, uključujući pripadajuću opremu koja je potrebna na jednom mjestu za rad radiokomunikacijske službe
69. radijske komunikacije: elektroničke komunikacije putem radijskih valova
70. radio: jednosmjerne radijske komunikacije za analogni ili digitalni prijenos zvuka, glasa, govora, glazbe i drugih podataka iz jedne odašiljačke točke (zemaljskog odašiljača ili satelita) prema većem broju točaka prijma, na određenom zemljopisnom području
71. radiodeterminacija: određivanje položaja, brzine i/ili drugih značajki kakvog objekta ili dobivanje podataka o tim parametrima primjenom svojstava širenja radijskih valova
72. radiodifuzija: jednosmjerne radijske komunikacije za analogni ili digitalni prijenos zvuka, glasa, govora, glazbe, slike i drugih podataka iz jedne odašiljačke točke (zemaljskog odašiljača ili satelita) prema većem broju točaka prijma, na određenom zemljopisnom području
73. radiofrekvencijski spektar: elektromagnetski valovi u frekvencijskom području do 3000 GHz koji se šire u prostoru bez umjetnog vođenja
74. radiokomunikacijska služba: vrsta radijskih komunikacija u skladu s Radijskim propisima (Radio Regulations) Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU)
75. RSPG: Skupina za politiku radiofrekvencijskog spektra – savjetodavna skupina na visokoj razini koja pomaže Komisiji u razvoju politike radiofrekvencijskog spektra
76. sigurnosni incident: događaj koji ima stvarni negativni učinak na sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga
77. sigurnost mreža i usluga: sposobnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga da određenom pouzdanošću odolijevaju bilo kojoj radnji kojom se ugrožava dostupnost, autentičnost, cjelovitost ili povjerljivost tih mreža i usluga, pohranjenih, prenesenih ili obrađenih podataka, ili povezanih usluga koje se pružaju ili su dostupne tim elektroničkim komunikacijskim mrežama ili uslugama
78. smetnja: učinak neželjenog utjecaja na prijam u radiokomunikacijskom sustavu, uzrokovan odašiljanjem, zračenjem ili indukcijom, ili njihovom kombinacijom, koji se očituje bilo kakvim narušavanjem svojstava toga sustava, pogrešnim prikazom ili gubitkom podataka koji bi se mogli sačuvati u slučaju izostanka takvog neželjenog utjecaja
79. sučelje: završna točka mreže ili radijski priključak koji određuje radijski put između radijske opreme, zajedno s njihovim tehničkim specifikacijama
80. sučelje aplikacijskog programa (API): programsko sučelje između aplikacijskih programa koje su nakladnici elektroničkih medija ili pružatelji usluga učinili dostupnim, kao i sredstva u naprednoj digitalnoj opremi za usluge digitalnog radija i televizije
81. sustav uvjetovanog pristupa: bilo koja tehnička mjera, sustav autentifikacije i/ili rješenje kojim se omogućuje pristup u razumljivom obliku zaštićenim radijskim ili televizijskim uslugama uz uvjet plaćanja pretplate ili drugi oblik prethodnog pojedinačnog odobrenja
82. štetna smetnja: smetnja koja ugrožava rad radionavigacijske službe ili drugih sigurnosnih služba, ili na drugi način ozbiljno umanjuje kakvoću, ometa ili opetovano prekida radiokomunikacijsku službu koja radi u skladu s mjerodavnim međunarodnim i nacionalnim propisima ili propisima Europske unije
83. tekstna komunikacija u stvarnom vremenu: oblik tekstnog razgovora u slučajevima dvostrane ili višestrane komunikacije u kojoj se uneseni tekst šalje na način kojim se kod korisnika stvara dojam da sudjeluje u kontinuiranoj komunikaciji prema načelu »znak po znak«
84. televizija: elektroničke komunikacije koje obuhvaćaju prijenos, odašiljanje i/ili prijam slike i zvuka te drugih podataka namijenjenih za izravan prijam u javnosti
85. terminalna oprema: oprema koja je, izravno ili neizravno, povezana žičnim putem, svjetlovodom ili elektromagnetskim sustavom sa sučeljem javne elektroničke komunikacijske mreže u svrhu slanja, obrade ili primanja podataka. Ako je oprema smještena između terminala i sučelja mreže, povezivanje je neizravno
86. umrežena televizija: uređaji namijenjeni spajanju na televizijske prijamnike ili ugrađeni u digitalne televizijske prijamnike, uključujući naprednu opremu za digitalnu televiziju, koji omogućuju spajanje na internet i pristup multimedijskim sadržajima
87. univerzalne usluge: najmanji skup usluga određene kakvoće koje su dostupne po pristupačnoj cijeni svim krajnjim korisnicima na cijelom području Republike Hrvatske, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji
88. usluga cjelovitog razgovora: multimedijska komunikacija u stvarnom vremenu kojom se omogućuje dvosmjeran simetrični prijenos u stvarnom vremenu videozapisa, teksta i govora između korisnika na dvije ili više lokacija
89. usluga govorne komunikacije: javno dostupna elektronička komunikacijska usluga za izravno ili neizravno slanje i primanje nacionalnih poziva, ili nacionalnih i međunarodnih poziva biranjem broja ili brojeva iz nacionalnog ili međunarodnog plana numeriranja
90. usluga s posebnom tarifom: usluga koja se pruža putem javnih komunikacijskih mreža i usluga uz uporabu posebnih brojeva ili posebnih kodova iz Plana numeriranja ili Plana adresiranja, u svrhu ostvarivanja unaprijed određenih dodatnih sadržaja i/ili usluga u okviru toga sadržaja izvan opsega javnih komunikacija
91. zajednička uporaba radiofrekvencijskog spektra: pristup istim frekvencijskim pojasima dvaju ili više korisnika, na temelju sporazuma o zajedničkoj uporabi odobrenog na temelju općeg ovlaštenja, dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra ili njihove kombinacije, uključujući dijeljeni pristup uz dozvolu, u svrhu olakšavanja zajedničke uporabe radiofrekvencijskog spektra, a na podlozi obvezujućeg ugovora svih uključenih strana, u skladu s pravilima zajedničke uporabe koja su određena dozvolom za uporabu radiofrekvencijskog spektra, kako bi se svim korisnicima zajamčili predvidljivi i pouzdani sporazumi o zajedničkoj uporabi, ne dovodeći u pitanje primjenu prava tržišnog natjecanja
92. završna točka mreže: fizička točka na kojoj se krajnjem korisniku omogućuje pristup javnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, a koja se u mrežama, što uključuju prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje, prepoznaje uz pomoć posebne mrežne adrese koja može biti povezana s brojem ili imenom krajnjeg korisnika
93. zemljopisni broj: broj iz nacionalnog Plana numeriranja u kojem dio njegovih znamenaka ima zemljopisno značenje koje se upotrebljava za usmjeravanje poziva na fizičko mjesto završne točke mreže.
(2) Pojmovi: nakladnik elektroničkih medija, mikropoduzetnik, mali i srednji poduzetnik, neprofitna organizacija, privola, fizička infrastruktura i tijelo javnog sektora imaju značenje utvrđeno propisima kojima se uređuju elektronički mediji, računovodstvo poduzetnika, računovodstvo neprofitnih organizacija, zaštita podataka te mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
(3) Pojmovi i izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Nadležna državna tijela
Članak 6.
(1) Vlada Republike Hrvatske donosi nacionalne planove, smjernice i programe kojima se utvrđuju temeljna načela i ciljevi politike razvoja elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj te određuju nacionalni prioriteti u planiranju gradnje, postavljanja i pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Ministarstvo izrađuje studije i prijedloge nacionalnih planova, smjernica i provedbenih programa iz stavka 1. ovoga članka te u vezi s njihovom provedbom obavlja sljedeće poslove:
− usklađuje i nadzire rad svih nositelja pojedinih mjera i aktivnosti u provedbi nacionalnih planova, smjernica i provedbenih programa iz stavka 1. ovoga članka
− može davati Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti smjernice za provedbu utvrđenih načela i ciljeva politike razvoja elektroničkih komunikacija, pri čemu tim smjernicama, koje se moraju objaviti na javno dostupan način, ne smije utjecati na donošenje odluka Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti u pojedinim slučajevima
− obavlja i druge poslove u vezi s provedbom utvrđenih načela i ciljeva politike razvoja elektroničkih komunikacija.
(3) Ministarstvo predstavlja Republiku Hrvatsku u europskim i međunarodnim organizacijama i institucijama u području elektroničkih komunikacija i informacijskog društva te je odgovorno za provedbu međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija iz područja elektroničkih komunikacija i informacijskog društva. Ministarstvo i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti sudjeluju u radu upravnih i radnih tijela tih međunarodnih organizacija i institucija.
Nacionalno regulatorno tijelo
Članak 7.
(1) Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: Agencija) je nacionalno regulatorno tijelo za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.
(2) Agencija u obavljanju svojih regulatornih poslova djeluje nepristrano, objektivno, transparentno, razmjerno i bez diskriminacije te je ovlaštena poduzimati sve potrebne i razmjerne mjere za ostvarivanje ciljeva utvrđenih u stavku 4. ovoga članka.
(3) Agencija u okviru svojeg djelokruga osigurava provedbu politika koje imaju za cilj promicanje slobode izražavanja i informiranja, kulturne i jezične raznolikosti te medijskoga pluralizma.
(4) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija poduzima mjere radi ostvarivanja sljedećih ciljeva:
a) promicanja povezivosti i pristupa mrežama vrlo velikog kapaciteta, uključujući nepokretne, pokretne i bežične mreže, te njihovo korištenje od strane svih građana i poslovnih subjekata u Europskoj uniji
b) promicanja tržišnog natjecanja u pružanju elektroničkih komunikacijskih mreža i povezane opreme, uključujući učinkovito infrastrukturno tržišno natjecanje, te tržišnog natjecanja u pružanju elektroničkih komunikacijskih usluga i povezanih usluga
c) doprinosa razvoju unutarnjeg tržišta Europske unije uklanjanjem preostalih zapreka i olakšavanjem konvergentnih uvjeta za ulaganja u elektroničke komunikacijske mreže i usluge, povezanu opremu i povezane usluge, kao i za njihovo pružanje, predvidljivim regulatornim pristupom, djelotvornom, učinkovitom i usklađenom uporabom radiofrekvencijskog spektra, inovacijama, poticanjem uspostave i razvoja transeuropskih mreža, te pružanjem, dostupnosti i interoperabilnosti sveeuropskih usluga i povezivosti između krajnjih korisnika
d) promicanja interesa građana osiguravanjem povezivosti i dostupnosti te uporabe mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući nepokretne, pokretne i bežične mreže, te elektroničkih komunikacijskih usluga, omogućivanjem najvećih mogućih pogodnosti u odnosu na izbor cijene i kakvoće na temelju učinkovitoga tržišnog natjecanja, održavanjem sigurnosti mreža i usluga, osiguravanjem visoke i zajedničke razine zaštite za krajnje korisnike, osobito u odnosu na cjenovnu pristupačnost, poticanjem davanja jasnih obavijesti, i to osobito u pogledu objave i transparentnosti cijena i uvjeta korištenja elektroničkih komunikacijskih usluga te pružanja usporedivih obavijesti krajnjim korisnicima od strane operatora, rješavanjem potreba posebnih društvenih skupina, i to osobito krajnjih korisnika s invaliditetom, krajnjih korisnika starije životne dobi i krajnjih korisnika s posebnim socijalnim potrebama, osiguravanjem izbora i jednakog pristupa za krajnje korisnike s invaliditetom, te poduzimanjem svih potrebnih mjera kako bi se krajnjim korisnicima omogućio pristup uslugama i aplikacijama u skladu s odredbama Povelje Europske unije o temeljnim pravima i općim načelima prava Europske unije.
(5) Agencija radi ostvarenja ciljeva iz stavka 4. ovoga članka postupa na sljedeći način:
a) promiče regulatornu predvidljivost osiguravajući dosljedan regulatorni pristup tijekom odgovarajućeg razdoblja preispitivanja, u suradnji s Ministarstvom, BEREC-om, RSPG-om i Komisijom
b) sprječava diskriminaciju u postupanju prema operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u sličnim okolnostima
c) u odgovarajućoj mjeri primjenjuje pravo Europske unije na tehnološki neutralan način
d) promiče djelotvorna ulaganja i inovacije u novu i naprednu infrastrukturu, na način kojim se osigurava da bilo koja obveza pristupa obuhvaća rizik ulaganja, te se omogućuju različiti sporazumi o suradnji između ulagača u infrastrukturu i tražitelja pristupa kako bi se raspodijelio rizik ulaganja, osiguravajući pri tome zaštitu tržišnog natjecanja i poštivanje načela nediskriminacije
e) na odgovarajući način uzima u obzir različitosti uvjeta vezanih uz infrastrukturu, tržišno natjecanje, krajnje korisnike, a osobito potrošače u različitim zemljopisnim područjima, uključujući lokalnu infrastrukturu kojom upravljaju fizičke osobe na neprofitnoj osnovi
f) određuje prethodne regulatorne obveze samo u mjeri potrebnoj za osiguranje učinkovitog i održivog tržišnog natjecanja u interesu krajnjih korisnika, te umanjivanjem ili ukidanjem tih obveza čim se taj uvjet ispuni.
(6) U obavljanju regulatornih poslova, propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, Agencija ne smije ni od kojeg drugog tijela tražiti ni primati upute.
(7) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija promiče ciljeve BEREC-a te primjenjuje mjerodavno pravo Europske unije u području elektroničkih komunikacija i tržišnog natjecanja, te o smjernicama, mišljenjima, preporukama, zajedničkim stajalištima, najboljoj praksi i metodologijama koje donose Komisija i BEREC, a u svrhu usklađene primjene mjerodavnog prava u državama članicama Europske unije i veće regulatorne usklađenosti i dosljednosti.
(8) U slučaju donošenja odluke o neprimjenjivanju preporuke ili smjernice Komisije iz stavka 7. ovoga članka, Agencija je obvezna izvijestiti Komisiju i navesti razloge za takvu odluku.
Strateško planiranje i usklađivanje politike radiofrekvencijskog spektra
Članak 8.
(1) Agencija surađuje s drugim nadležnim tijelima država članica Europske unije i Komisijom u strateškom planiranju, usklađivanju i ujednačavanju uporabe radiofrekvencijskog spektra u Europskoj uniji, u skladu s politikama Europske unije za uspostavu i djelovanje unutarnjeg tržišta elektroničkih komunikacija, osobito uzimajući u obzir gospodarske, sigurnosne i zdravstvene čimbenike, javni interes, slobodu izražavanja, kulturne, znanstvene, društvene i tehničke čimbenike politika Europske unije te različite interese korisnika radiofrekvencijskog spektra, u svrhu optimalne uporabe radiofrekvencijskog spektra i izbjegavanja štetnih smetnja.
(2) Agencija surađuje s drugim nadležnim tijelima država članica Europske unije i Komisijom u promicanju usklađivanja pristupa politici upravljanja radiofrekvencijskim spektrom u Europskoj uniji te, gdje je to prikladno, ujednačavanju uvjeta u pogledu dostupnosti i djelotvorne uporabe radiofrekvencijskog spektra, radi uspostave i djelovanja unutarnjeg tržišta Europske unije u elektroničkim komunikacijama.
(3) Agencija putem RSPG-a surađuje s drugim nadležnim tijelima država članica Europske unije i Komisijom, a na njihov zahtjev i s Europskim parlamentom i Vijećem Europske unije, u strateškom planiranju i usklađivanju pristupa politici upravljanja radiofrekvencijskim spektrom u Europskoj uniji, i to:
− razvijanjem najbolje prakse u vezi s radiofrekvencijskim spektrom
− usklađivanjem uporabe radiofrekvencijskog spektra s drugim državama članicama Europske unije u svrhu provedbe prava Europske unije te doprinosa razvoju unutarnjeg tržišta
− usklađivanjem načina dodjele radiofrekvencijskog spektra te objavljivanjem izvješća ili mišljenja u vezi s radiofrekvencijskim spektrom.
GLAVA II.
INSTITUCIONALNO USTROJSTVO I UPRAVLJANJE
POGLAVLJE I.
HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI
Pravni položaj Agencije
Članak 9.
(1) Agencija je samostalna, neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.
(2) Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. Agencija se upisuje u sudski registar.
(3) Agencija za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru.
(4) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Agencije koji bi mogao ugroziti njezinu samostalnost i neovisnost.
(5) Rad Agencije je javan.
(6) Sjedište Agencije je u Zagrebu.
(7) Unutarnje ustrojstvo i poslovanje Agencije, opći akti Agencije te druga pitanja od značenja za rad Agencije pobliže se uređuju Statutom Agencije, kao temeljnim općim aktom Agencije.
(8) Skraćeni naziv Agencije je HAKOM.
Tijela Agencije
Članak 10.
Tijela Agencije su Vijeće Agencije i ravnatelj Agencije.
Vijeće Agencije
Članak 11.
(1) Vijeće Agencije upravlja Agencijom. U upravljanju Agencijom Vijeće Agencije ima prava i ovlasti upravnog vijeća, utvrđene zakonom kojim se uređuju ustanove.
(2) Vijeće Agencije ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik Vijeća Agencije, a jedan zamjenik predsjednika Vijeća Agencije.
(3) Predsjednika i članove Vijeća Agencije imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. U postupku predlaganja članova Vijeća Agencije Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za članove Vijeća Agencije.
(4) Predsjednik i članovi Vijeća Agencije imenuju se na razdoblje od pet godina te mogu biti ponovno imenovani.
(5) Zamjenika predsjednika Vijeća Agencije, na prijedlog predsjednika Vijeća Agencije, imenuje Vijeće Agencije većinom glasova.
(6) Predsjednik Vijeća Agencije obavlja sljedeće poslove:
1. predstavlja i zastupa Agenciju
2. odgovara za zakonitost rada Agencije
3. saziva i predsjeda sjednicama Vijeća Agencije
4. potpisuje odluke i druge akte Vijeća Agencije
5. obavlja poslove za koje je na temelju posebnih propisa odgovoran kao čelnik Agencije
6. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga te Statutom Agencije.
(7) Zamjenik predsjednika Vijeća Agencije zamjenjuje predsjednika Vijeća Agencije u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga te Statutom Agencije, koje mu svojom odlukom povjeri predsjednik Vijeća Agencije.
(8) Za člana Vijeća Agencije može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja elektroničkih komunikacija, poštanskog prometa, željezničkog prometa, prava ili ekonomije, odgovarajuće radno iskustvo te aktivno znanje najmanje jednoga stranog jezika (engleskog, francuskog ili njemačkog). Najmanje po jedan član Vijeća Agencije mora imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja elektroničkih komunikacija, prometa, prava i ekonomije. Članovi Vijeća Agencije moraju imati najmanje deset godina radnog iskustva u području elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga ili željezničkog prometa. Predsjednik Vijeća Agencije mora imati najmanje pet godina iskustva na rukovodećim položajima u području elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga ili željezničkog prometa.
(9) Članovi Vijeća Agencije ne mogu biti državni dužnosnici, osobe koje obnašaju dužnost u tijelima političkih stranaka, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili sindikatima, osobe pravomoćno osuđene za kazneno djelo, niti osobe koje su u radnom odnosu, ugovornom odnosu ili kojem drugom odnosu, koje ostvaruju utjecaj ili obavljaju druge poslove u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, niti članovi njihovih uprava, nadzornih odbora, upravnih vijeća ili drugih odgovarajućih tijela upravljanja, te ne mogu biti vlasnici, dioničari ili imatelji udjela u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, niti osobe koje obavljaju druge poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.
(10) Na pitanja sprječavanja sukoba interesa u obnašanju dužnosti člana Vijeća Agencije primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
(11) Članovi Vijeća Agencije imaju pravo objavljivati stručne i znanstvene radove te sudjelovati u radu stručnih i znanstvenih skupova.
(12) Članovi Vijeća Agencije obvezni su ponašati se na način kojim ne umanjuju osobni ugled ili ugled Agencije te ne dovode u pitanje samostalnost i neovisnost u obnašanju svoje dužnosti, niti samostalnost i neovisnost Agencije.
(13) Članovi Vijeća Agencije obvezni su u obavljanju svojih poslova, utvrđenih ovim Zakonom, posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga te Statutom Agencije, postupati savjesno, nepristrano, transparentno i u skladu s moralnim i etičkim načelima i pravilima struke.
(14) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije obnašaju svoju dužnost profesionalno kao radnici Agencije s punim radnim vremenom, a za vrijeme obnašanja dužnosti imaju pravo na plaću i druga materijalna prava u skladu s općim aktima Agencije.
Nadležnost Vijeća Agencije
Članak 12.
(1) Vijeće Agencije odlučuje u poslovima Agencije iz članka 16. stavka 1. točaka 1. do 13. i točke 39. ovoga Zakona, te o poslovima iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona koji su u nadležnosti Vijeća Agencije u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.
(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka Vijeće Agencije obavlja i sljedeće poslove:
1. podnosi godišnje izvješće o radu Agencije u skladu s člankom 20. ovoga Zakona
2. donosi provedbene propise iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
3. donosi opće akte Agencije iz članka 18. ovoga Zakona
4. nadzire provedbu i ostvarivanje godišnjeg programa rada i financijskog plana Agencije te drugih programa, planova i akata iz svoje nadležnosti
5. daje smjernice i naputke ravnatelju i stručnoj službi Agencije u vezi s poslovima iz nadležnosti Vijeća Agencije, te nadzire provedbu tih smjernica i naputaka
6. donosi poslovnik o svojem radu
7. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i Statutom Agencije.
Razrješenje članova Vijeća Agencije
Članak 13.
(1) Hrvatski sabor će odlukom razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u slučaju:
1. ako sam zatraži razrješenje
2. ako se utvrdi da je prigodom predlaganja za člana Vijeća Agencije iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnima za utvrđivanje prijedloga
3. ako svojim radom ili ponašanjem dovede u pitanje svoj ugled ili ugled Agencije odnosno svoju samostalnost i neovisnost ili samostalnost i neovisnost Agencije
4. ako nije u mogućnosti uredno obavljati dužnost dulje od šest mjeseci neprekinuto
5. ako je zbog bolesti trajno spriječen obavljati svoju dužnost
6. ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo
7. nastupa okolnosti iz članka 11. stavka 9. ovoga Zakona.
(2) O postojanju razloga za razrješenje predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan Agencija mora izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.
(3) Predsjednik, zamjenik predsjednika ili član Vijeća Agencije ne može se u razdoblju od jedne godine od dana razrješenja s dužnosti imenovati za člana uprave, nadzornog odbora, upravnog vijeća ili drugog odgovarajućeg tijela upravljanja u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.
(4) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije, nakon razrješenja s dužnosti u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, osim ako je razrješenje zatraženo prije isteka razdoblja od jedne godine od dana imenovanja, stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka, kao i nakon isteka razdoblja na koje su imenovani, sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima, imaju šest mjeseci od dana razrješenja s dužnosti pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti, a sljedećih šest mjeseci pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti. Iznimno, osobe iz ovoga stavka, kojima nakon razrješenja s dužnosti ili isteka razdoblja na koje su imenovane do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima nedostaje manje od jedne godine, imaju pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti, do ostvarivanja prava na mirovinu, ali ne dulje od jedne godine.
(5) Odluka Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena te se objavljuje u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije.
(6) Protiv odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
Ravnatelj Agencije i stručna služba Agencije
Članak 14.
(1) Agencija ima stručnu službu koja obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove Agencije, a ustrojena je u skladu sa Statutom i drugim općim aktima Agencije.
(2) Stručnom službom Agencije rukovodi ravnatelj Agencije, koji obavlja sljedeće poslove:
1. vodi poslovanje Agencije
2. odgovoran je za rad stručne službe Agencije
3. odlučuje u poslovima Agencije iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona koji nisu u nadležnosti Vijeća Agencije na temelju članka 12. stavka 1. ovoga Zakona
4. priprema Vijeću Agencije godišnji program rada, godišnji financijski plan i projekcije za sljedeće dvije godine te godišnje izvješće o radu i financijske izvještaje Agencije
5. priprema Vijeću Agencije donošenje odluka i drugih općih akata iz članka 18. ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga
6. priprema Vijeću Agencije prijedloge provedbenih propisa iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i općih akata Agencije iz članka 18. ovoga Zakona
7. priprema prijedloge propisa za provedbu ovoga Zakona koji su u nadležnosti Ministarstva, odnosno ministra, u skladu s odredbama ovoga Zakona ili na zahtjev Ministarstva, odnosno ministra
8. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga te Statutom Agencije.
(3) Ravnatelj Agencije za svoj rad odgovara predsjedniku Vijeća Agencije i Vijeću Agencije.
(4) Ravnatelj Agencije sudjeluje na sjednicama Vijeća Agencije, bez prava odlučivanja.
(5) Ravnatelja Agencije imenuje Vijeće Agencije na temelju javnog natječaja, na razdoblje od četiri godine, s mogućnosti ponovnog imenovanja.
(6) Za ravnatelja Agencije može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja elektroničkih komunikacija, poštanskog prometa, željezničkog prometa, prava ili ekonomije, najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u području elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga ili željezničkog prometa te aktivno znanje najmanje jednoga stranog jezika (engleskog, francuskog ili njemačkog).
(7) Na ravnatelja Agencije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 11. stavaka 9. do 13. ovoga Zakona.
(8) Ravnatelj Agencije obnaša svoju dužnost profesionalno kao radnik Agencije s punim radnim vremenom, a za vrijeme obnašanja dužnosti ima pravo na plaću i druga materijalna prava u skladu s općim aktima Agencije. Ravnatelj Agencije sklapa ugovor o radu s predsjednikom Vijeća Agencije.
(9) Ravnatelj Agencije može imenovati jednog ili više pomoćnika ravnatelja. Pomoćnik ravnatelja Agencije, kojega ovlasti ravnatelj Agencije, zamjenjuje ravnatelja Agencije u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
(10) Prava iz radnog odnosa radnika stručne službe Agencije uređuju se općim aktima Agencije, u skladu s općim propisima o radu. Radnici stručne službe Agencije sklapaju ugovor o radu s ravnateljem Agencije.
(11) Na sva druga pitanja u vezi s radom Agencije, koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju ustanove.
Razrješenje ravnatelja Agencije
Članak 15.
(1) Vijeće Agencije odlukom će razriješiti dužnosti ravnatelja Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan prema postupku i u slučajevima propisanima zakonom kojim se uređuju ustanove, te u slučaju:
1. ako sam zatraži razrješenje
2. ako se utvrdi da je u postupku javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Agencije iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za donošenje odluke o imenovanju
3. ako svojim radom ili ponašanjem dovede u pitanje svoj ugled ili ugled Agencije odnosno svoju samostalnost i neovisnost ili samostalnost i neovisnost Agencije
4. ako nije u mogućnosti uredno obavljati dužnost dulje od šest mjeseci neprekinuto
5. ako je zbog bolesti trajno spriječen obavljati svoju dužnost
6. ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo
7. nastupa okolnosti iz članka 11. stavka 9. ovoga Zakona.
(2) Na ravnatelja Agencije nakon razrješenja s dužnosti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 13. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(3) Odluka Vijeća Agencije iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena te se objavljuje na internetskim stranicama Agencije.
Nadležnost Agencije
Članak 16.
(1) U nadležnosti Agencije su sljedeći regulatorni i drugi poslovi:
1. donošenje provedbenih propisa koji su u nadležnosti Agencije u skladu s odredbama ovoga Zakona
2. nadzor i regulacija cijena, cjenika usluga i općih uvjeta poslovanja operatora na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga
3. donošenje odluka u vezi s provedbom prethodne regulacije tržišta, uključujući određivanje obveze pristupa i međupovezivanja
4. donošenje odluka u vezi s utvrđivanjem mjerodavnih tržišta, provedbom analize tržišta, određivanjem i ukidanjem regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom, te ocjenjivanjem koncentracije i pripajanja, spajanja ili drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora u skladu s člankom 116. ovoga Zakona
5. nadzor razvoja tržišta i tržišnog natjecanja u vezi s otvorenim pristupom internetu
6. donošenje odluka u vezi s određivanjem operatora univerzalnih usluga i utvrđivanjem njihovih prava i obveza, ocjenjivanje nepravednog opterećenja za operatora univerzalnih usluga te izračun netotroškova obveze pružanja univerzalnih usluga
7. redovita provedba postupka zemljopisnog pregleda dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža u skladu s člankom 58. ovoga Zakona te donošenje odluka o određivanju prava i obveza u vezi sa zemljopisnim pregledom i procjenom dostupnosti širokopojasnih mreža u budućnosti, uključujući i mreže vrlo velikog kapaciteta
8. rješavanje sporova između operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga
9. rješavanje sporova u vezi s pristupom, kolokacijom i zajedničkim korištenjem elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme
10. nadzor nad provedbom obveza iz općeg ovlaštenja i donošenje odluka o zabrani pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga
11. donošenje odluka u vezi s izdavanjem, izmjenom, produljenjem, prijenosom, obnovom, ograničenjem i oduzimanjem pojedinačnih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdanih na temelju javnog poziva, javnog natječaja i javne dražbe
12. donošenje Plana adresiranja, Plana numeriranja i planova dodjele radijskih frekvencija te utvrđivanje prijedloga Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra
13. donošenje odluka u vezi s obveznim prijenosom radijskih i televizijskih programa
14. djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, adresnim i brojevnim prostorom te osiguravanje prenosivosti broja između operatora elektroničkih komunikacijskih usluga
15. usklađivanje radiofrekvencijskog spektra između država članica Europske unije i obavljanje poslova u vezi s usklađenom dodjelom radiofrekvencijskog spektra
16. određivanje obveza u odnosu na sustave uvjetovanog pristupa i prijenos digitalnoga radijskog i televizijskog signala
17. rješavanje sporova između krajnjih korisnika i operatora elektroničkih komunikacijskih usluga
18. donošenje odluka i rješavanje sporova u vezi s pristupom fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade
19. utvrđivanje infrastrukturnog operatora na općem dobru i nekretninama drugih osoba
20. donošenje odluka u vezi s osiguravanjem nesmetanog pristupa elektroničkoj komunikacijskoj mreži te elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće
21. donošenje odluka u vezi s održavanjem elektroničke komunikacijske mreže te elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga
22. nadzor nad ispunjavanjem obveza koje je iskazao podnositelj iskaza tržišnog interesa za gradnju širokopojasnih mreža državnim potporama
23. donošenje odluka u vezi s izvođenjem radova u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zaštitnoj zoni i radijskom koridoru, te u vezi sa zaštitom ili premještanjem elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme
24. obavljanje poslova u svrhu osiguravanja usklađenosti poslovanja operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga s odredbama ovoga Zakona o sigurnosti i cjelovitosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te zaštiti osobnih podataka
25. inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
26. kontrola radiofrekvencijskog spektra i obavljanje mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru
27. obavljanje tehničkih pregleda i radijskih mjerenja te izračun i mjerenje vrijednosti elektromagnetskog polja
28. utvrđivanje tehničke podloge za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga radija i televizije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje elektroničkih medija
29. izdavanje potvrda, odobrenja, posebnih ovlaštenja i drugih akata u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
30. vođenje i redovito obnavljanje baze podataka elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, baze podataka radiofrekvencijskog spektra, brojevnog i adresnog prostora i drugih baza podataka te očevidnika, upisnika i drugih podataka koje Agencija prikuplja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
31. redovito objavljivanje podataka, obavijesti i dokumenata iz područja elektroničkih komunikacija, a osobito pokazatelja razvoja tržišta, u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
32. obavljanje poslova Nadležnog ureda za širokopojasnost (BCO)
33. sudjelovanje u izradi prijedloga nacionalnih planova, smjernica, studija i programa iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona
34. davanje stručnih mišljenja i objašnjenja u primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
35. priređivanje javnih savjetovanja i stručnih skupova te provedba istraživanja tržišta i javnog mnijenja u vezi s pojedinim pitanjima iz područja elektroničkih komunikacija
36. međunarodna suradnja u području elektroničkih komunikacija te sudjelovanje u radu upravnih i radnih tijela nadležnih europskih i međunarodnih organizacija i institucija u području elektroničkih komunikacija
37. sklapanje provedbenih sporazuma iz područja elektroničkih komunikacija na dvostranoj ili višestranoj razini, na temelju dobivene ovlasti
38. obavljanje poslova koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije u području elektroničkih komunikacija
39. suradnja s nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, BEREC-om, udrugama nadležnih nacionalnih regulatornih tijela i nacionalnim regulatornim tijelima drugih država u elektroničkim komunikacijama
40. obavljanje drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom, drugim propisima, odlukama Vlade Republike Hrvatske i Statutom Agencije.
(2) Regulatorne i druge poslove u području poštanskih usluga i u području željezničkih usluga Agencija obavlja u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.
(3) Regulatorne i druge poslove iz stavka 1. točaka 1. do 32. i stavka 2. ovoga članka Agencija obavlja kao javne ovlasti.
(4) Agencija je nadležno tijelo za provedbu akata iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.
Odlučivanje u poslovima Agencije
Članak 17.
(1) U poslovima iz nadležnosti Agencije postupak odlučivanja pokreće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.
(2) U postupku pred Agencijom stranki se mora omogućiti, prije donošenja odluke, da se izjasni o činjenicama bitnim za donošenje odluke te da dostavi svu potrebnu dokumentaciju i predloži dokaze za koje smatra da su od značenja za donošenje odluke, i to u roku koji ne može biti kraći od osam dana.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor elektroničkih komunikacija može, ako utvrdi povredu odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, donijeti rješenje i bez izjašnjenja stranke.
Opći akti Agencije
Članak 18.
(1) Vijeće Agencije donosi Statut Agencije i godišnji program rada Agencije uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
(2) Vijeće Agencije donosi druge opće akte Agencije propisane ovim Zakonom i Statutom Agencije. Statutom Agencije može se propisati ovlast ravnatelju Agencije za donošenje određenih općih akata Agencije.
(3) Propisi iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i akti Agencije iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona, a drugi opći akti Agencije iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se na način utvrđen Statutom Agencije.
Nadležni ured za širokopojasnost (BCO)
Članak 19.
(1) U obavljanju poslova Nadležnog ureda za širokopojasnost (BCO) Agencija utvrđuje i uklanja nedostatke tržišta koji utječu na pokrivenost širokopojasnim pristupom na sljedeće načine:
1. povećanjem učinkovitosti i djelotvornosti ulaganja u širokopojasni pristup
2. pružanjem stručne i administrativne pomoći tijelima javne vlasti u planiranju, provedbi i nadzoru projekata
3. savjetovanjem i pružanjem pomoći građanima i pravnim osobama u vezi s razvojem širokopojasnog pristupa
4. poticanjem potražnje za mrežama vrlo velikog kapaciteta
5. pružanjem pomoći u suradnji s nadležnim tijelima
6. promicanjem uporabe financijskih instrumenata
7. podupiranjem uspostave jedinstvenoga digitalnog tržišta djelotvornim i učinkovitim ubrzanjem postupaka javnih ulaganja u širokopojasni pristup.
(2) Nadležni ured za širokopojasnost (BCO) u skladu sa stavkom 1. ovoga članka pruža potporu tijelima javne vlasti nadležnima za strateško planiranje i provedbu strategija, planova i/ili programa razvoja širokopojasnog pristupa, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovornima za financiranje i razvoj širokopojasnog pristupa, promicateljima projekata, operatorima, skupinama korisnika i drugim tražiteljima uputa o planiranju i provedbi projekata širokopojasnog pristupa putem različitih poslovnih i ulagačkih modela, te građanima, pravnim osobama i drugim tijelima koja žele biti obaviještena o razvoju širokopojasnog pristupa te nacionalnim ili regionalnim planovima za širokopojasnu povezivost dostupnu na njihovu području.
Godišnje izvješće o radu i godišnji program rada Agencije
Članak 20.
(1) Vijeće Agencije podnosi Hrvatskome saboru i Vladi Republike Hrvatske godišnje izvješće o radu Agencije koje sadržava sljedeće:
1. podatke o ispunjavanju ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije, a osobito podatke o provedbi ciljeva politike razvoja elektroničkih komunikacija
2. podatke o stanju razvoja tržišta elektroničkih komunikacija te ostvarivanju regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona
3. podatke o stanju razvoja tržišta poštanskih usluga i ostvarivanju regulatornih načela i ciljeva u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje područje poštanskih usluga
4. podatke u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje regulacija tržišta željezničkih usluga
5. podatke o rješavanju sporova između krajnjih korisnika i operatora elektroničkih komunikacijskih usluga
6. financijska izvješća i završni račun Agencije
7. druge podatke mjerodavne za prikaz razvoja tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga i željezničkih usluga u Republici Hrvatskoj
8. druge podatke u vezi s provedbom ovoga Zakona, posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, te propisa donesenih na temelju tih zakona.
(2) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najkasnije do kraja svibnja za prethodnu kalendarsku godinu.
(3) Na zahtjev Hrvatskoga sabora ili Vlade Republike Hrvatske Vijeće Agencije obvezno je, u roku od najviše 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, podnijeti izvješće iz stavka 1. ovoga članka i za razdoblje kraće od jedne godine.
(4) Vijeće Agencije u skladu s odredbama članaka 18. i 30. ovoga Zakona donosi godišnji program rada Agencije najkasnije do kraja godine za sljedeću kalendarsku godinu.
(5) Godišnjim programom rada iz stavka 4. ovoga članka osobito se utvrđuju ciljevi i zadaće Agencije u obavljanju regulatornih i drugih poslova propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.
Javnost rada Agencije
Članak 21.
(1) Agencija vodi i redovito obnavlja baze podataka sa svim upisnicima i očevidnicima koje vodi u svrhu obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, što obuhvaća:
− popis operatora kojima je izdana potvrda u skladu s člankom 24. ovoga Zakona
− popis operatora kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti u skladu s člankom 34. ovoga Zakona
− popis infrastrukturnih operatora kojima je izdana potvrda o pravu puta u skladu s člancima 62. i 63. ovoga Zakona
− posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde glavnih projekata iz članka 59. ovoga Zakona
− izdana posebna ovlaštenja iz članka 90. ovoga Zakona
− dodijeljene i raspoložive adrese i brojeve u javnim komunikacijskim mrežama
− dodijeljene i raspoložive radijske frekvencije i radiofrekvencijske kanale
− izdane opće dozvole te izdane i prenesene pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članaka 75. do 81. ovoga Zakona
− utvrđena mjerodavna tržišta i operatore sa značajnom tržišnom snagom s određenim regulatornim obvezama na tim mjerodavnim tržištima
− standardne ponude koje su operatori obvezni izraditi i objaviti u skladu s odredbama ovoga Zakona
− podatke propisane posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.
(2) Baze podataka iz stavka 1. ovoga članka moraju biti javno dostupne, bez naknade, u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Agencije, koje je Agencija obvezna redovito održavati i obnavljati, zajedno s mogućnostima sveobuhvatnog pretraživanja podataka prema odabranim mjerilima.
(3) Baza podataka radiofrekvencijskog spektra vodi se i objavljuje u skladu s odredbama članka 71. ovoga Zakona.
(4) Agencija redovito i bez naknade objavljuje na svojim internetskim stranicama sljedeće akte i podatke:
− odluke Vijeća Agencije te druge odluke Agencije od značenja za regulaciju tržišta, postupanje operatora i zaštitu prava krajnjih korisnika
− javne pozive i pozive za javno savjetovanje
− stručna mišljenja i objašnjenja o primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
− statističke i druge pokazatelje razvoja tržišta elektroničkih komunikacija, tržišta poštanskih usluga i tržišta željezničkih usluga
− Statut Agencije i provedbene propise iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
− godišnji program rada Agencije
− godišnji financijski plan Agencije, ostvarenje toga plana i godišnje financijske izvještaje Agencije
− godišnje izvješće o radu Agencije
− nepravomoćne odluke o prekršaju, uz naznaku da su odluke nepravomoćne, podnesene redovite pravne lijekove protiv tih odluka i ishod postupka po pravnim lijekovima
− skupove otvorenih podataka koje prikuplja Agencija u strojno čitljivom obliku
− zapisnike sa sjednica Vijeća Agencije prilagođene javnoj objavi
− druge podatke i obavijesti o radu i poslovanju Agencije.
(5) Provedbeni propisi iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i Statut Agencije objavljuju se i u »Narodnim novinama«.
(6) Statistički i drugi pokazatelji razvoja tržišta elektroničkih komunikacija, tržišta poštanskih usluga i tržišta željezničkih usluga iz stavka 4. ovoga članka moraju se obnavljati i objavljivati na internetskim stranicama Agencije najmanje svaka tri mjeseca.
(7) U svrhu redovite objave akata i podataka iz stavaka 1. i 4. ovoga članka te drugih obavijesti od značenja za rad Agencije, Agencija može izdavati službeno glasilo u tiskanom i elektroničkom obliku.
(8) Presude i rješenja u upravnim sporovima pokrenutima u skladu s odredbama ovoga Zakona objavljuju se u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije.
(9) Iznimno od odredaba ovoga članka, neće se objaviti akti i podaci koji se smatraju poslovnom tajnom u smislu odredaba članka 29. ovoga Zakona ili posebnih propisa o tajnosti podataka.
Sredstva za obavljanje poslova Agencije
Članak 22.
(1) Sredstva za obavljanje poslova Agencije iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona osiguravaju se na temelju godišnjeg financijskog plana Agencije iz sljedećih izvora:
1. iz naknade za upravljanje adresnim i brojevnim prostorom
2. iz naknade za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom
3. iz naknade za obavljanje drugih poslova Agencije, u postotku od ukupnoga godišnjeg brutoprihoda koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili operatori u obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na tržištu, osim nakladnika elektroničkih medija koji odašilju svoje radijske ili televizijske programe putem vlastite elektroničke komunikacijske mreže koju upotrebljavaju isključivo u tu svrhu.
(2) Sredstva za obavljanje poslova Agencije iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona osiguravaju se na temelju godišnjeg financijskog plana Agencije, u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, i to iz sljedećih izvora:
1. iz naknade za obavljanje poslova Agencije u području poštanskih usluga, u postotku od ukupnoga godišnjeg brutoprihoda koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili davatelji poštanskih usluga
2. iz naknade za obavljanje poslova Agencije u području regulacije tržišta željezničkih usluga, u postotku od ukupnoga godišnjeg brutoprihoda koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili upravitelji infrastrukture.
(3) Osim namjenskih prihoda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija može ostvariti prihode i iz drugih izvora u skladu s posebnim zakonima, a ti se prihodi mogu koristiti u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.
(4) Izračun i visina naknada te način plaćanja naknada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije na temelju godišnjeg financijskog plana Agencije, u pravilu za svaku kalendarsku godinu.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, u slučaju izostanka promjena u izračunu, visini i načinu plaćanja naknada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u sljedećoj kalendarskoj godini, primjenjuje se pravilnik za prethodnu kalendarsku godinu, do stupanja na snagu novog pravilnika donesenog u skladu s ovim stavkom.
(6) Naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, pri čemu treba osobito voditi računa o regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona.
(7) Naknade iz stavka 1. ovoga članka pokrivaju, u ukupnom iznosu, stvarne troškove za obavljanje poslova Agencije iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona.
(8) Agencija vodi poslovne knjige i sastavlja financijske izvještaje prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva proračunskih korisnika.
(9) Agencija odgovara za vlastite obveze cjelokupnom svojom imovinom, a Republika Hrvatska neograničeno odgovara za obveze Agencije.
(10) Obveze Agencije u prvom se redu podmiruju iz njezine imovine, a tek onda iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
(11) Agencija ne može, bez prethodne suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu ili drugu imovinu, ili sklopiti drugi pravni posao ako vrijednost ugovora ili drugoga pravnog posla prelazi iznos utvrđen Statutom Agencije.
Suradnja s drugim tijelima
Članak 23.
(1) U provedbi odredaba ovoga Zakona Agencija će surađivati s:
1. tijelom nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja, i to tako da zahtijeva mišljenje toga tijela ili predlaže pokretanje postupka pred tim tijelom u svim slučajevima sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tržišnog natjecanja
2. tijelom nadležnim za zaštitu potrošača, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača
3. tijelom nadležnim za elektroničke medije, u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje djelatnost elektroničkih medija
4. tijelom nadležnim za zaštitu osobnih podataka, u skladu s ovim Zakonom i propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka
5. tijelima nadležnima za usklađivanje prevencije i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti informacijskih sustava, u skladu sa zakonom kojim se uređuje informacijska sigurnost te preporukama ENISA-e
6. tijelom iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje nacionalne sigurnosti.
(2) U primjeni propisa iz stavka 1. ovoga članka Agencija će pružati tijelima iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuću stručnu i tehničku pomoć, a prema potrebi može sklapati odgovarajuće sporazume o međusobnoj suradnji.
(3) Prigodom razmjene podataka tijela iz stavka 1. ovoga članka moraju primjenjivati propise kojima se uređuje područje zaštite podataka, te osigurati isti stupanj povjerljivosti i zaštite tih podataka.
POGLAVLJE II.
OPĆE OVLAŠTENJE
Opće ovlaštenje za elektroničke komunikacijske mreže i usluge
Članak 24.
(1) Pružanje elektroničkih komunikacijskih mreže i usluga na području Republike Hrvatske je slobodno, uz uvjete utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
(2) Pružanje elektroničkih komunikacijskih mreže i usluga, osim brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga, podložno je općem ovlaštenju koje ne utječe na posebne obveze poduzetnika iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona ili na pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora.
(3) Opće ovlaštenje iz stavka 2. ovoga članka ograničuje se ako je to nužno radi primjene posebnih propisa kojima se za strane državljane predviđa poseban tretman koji je opravdan razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili ljudskog zdravlja, u skladu s člankom 52. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. To ograničenje mora biti obrazloženo te dostavljeno Komisiji.
(4) Poduzetnik, koji ostvaruje prava i ima obveze na temelju općeg ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka, mora, u roku od najmanje 15 dana unaprijed, obavijestiti Agenciju elektroničkim putem o početku, promjenama i završetku pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga. Poduzetnik može započeti s pružanjem mreža i/ili usluga nakon dostave prethodne obavijesti Agenciji.
(5) Prethodna obavijest iz stavka 4. ovoga članka podnosi se na obrascu objavljenom na internetskim stranicama Agencije te obuhvaća izjavu poduzetnika o namjeri započinjanja pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga, i mora sadržavati sljedeće:
1. naziv poduzetnika
2. pravni status, oblik i registracijski broj poduzetnika, ako je poduzetnik registriran u trgovačkom ili drugom sličnom javnom registru u Europskoj uniji
3. adresu glavnog poslovnog nastana u Europskoj uniji i sjedišta ili podružnica u Republici Hrvatskoj, ako ih ima
4. adresu internetske stranice poduzetnika povezanu s pružanjem elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, ako postoji
5. osobu i pojedinosti za kontakt
6. kratak opis mreža ili usluga koje se namjeravaju pružati
7. države članice Europske unije u kojima će pružati ili pruža mreže ili usluge
8. predviđeni nadnevak početka ili završetka pružanja mreža ili usluga.
(6) Oblik i sadržaj obrasca iz stavka 5. ovoga članka mora biti u skladu s mjerodavnim smjernicama BEREC-a.
(7) Agencija će, u roku od sedam dana od dana zaprimanja potpune prethodne obavijesti podnesene na obrascu iz stavka 5. ovoga članka, izdati operatoru u standardiziranom obliku potvrdu o dostavi obavijesti iz stavka 4. ovoga članka. Ova potvrda nije upravni akt.
(8) Potvrda iz stavka 7. ovoga članka izdaje se u svrhu upućivanja na prava operatora koji pružaju elektroničke komunikacijske mreže ili usluge na temelju općeg ovlaštenja, na podnošenje zahtjeva za dodjelu prava na postavljanje opreme, na pregovore o međupovezivanju i dobivanju pristupa ili međupovezivanja, kako bi se olakšalo korištenje tim pravima u postupcima koji se vode u skladu s drugim propisima ili u odnosu na druge poduzetnike.
(9) Agencija vodi, objavljuje i redovito obnavlja popis operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga kojima je izdana potvrda iz stavka 7. ovoga članka.
(10) Agencija će po službenoj dužnosti brisati operatora s popisa u sljedećim slučajevima:
1. ako operator u pisanom obliku izvijesti Agenciju o prestanku pružanja mreža i usluga
2. ako operator prekine pružati mreže i usluge na razdoblje dulje od godine dana
3. ako je operatoru pravomoćnom sudskom presudom ili odlukom Agencije zabranjeno pružanje prijavljenih mreža i usluga
4. nakon prestanka postojanja operatora.
(11) Operator, koji nema glavni poslovni nastan ili registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europske unije, prije podnošenja prethodne obavijesti iz stavka 4. ovoga članka mora registrirati podružnicu ili osnovati zasebnu pravnu osobu s glavnim poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europske unije.
(12) Agencija će potpunu prethodnu obavijest iz stavka 5. ovoga članka bez odgode dostaviti BEREC-u elektroničkim putem, uz poštivanje obveze zaštite osobnih podataka i poslovne tajne.
(13) Oblik i sadržaj obrasca iz stavka 5. ovoga članka i potvrde iz stavka 7. ovoga članka uređuje se pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.
Uvjeti povezani s općim ovlaštenjem, pravima uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora te druge posebne obveze
Članak 25.
(1) Na opće ovlaštenje za pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, za prava uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora primjenjuju se isključivo uvjeti iz Priloga 1. ovoga Zakona koji moraju biti nediskriminirajući, razmjerni i transparentni.
(2) Posebne obveze pristupa i međupovezivanja iz članka 93. ovoga Zakona, sustava uvjetovanog pristupa iz članka 94. ovoga Zakona, poštivanja regulatornih obveza određenih operatorima sa značajnom tržišnom snagom iz članka 101. ovoga Zakona, regulatorne kontrole maloprodajnih usluga iz članka 115. ovoga Zakona ili obveze operatora univerzalnih usluga iz članka 119. ovoga Zakona određuju se samo u skladu s postupcima propisanima ovim Zakonom te se na njih ne primjenjuju prava i obveze koje proizlaze iz općeg ovlaštenja.
Minimalni popis prava koja proizlaze iz općeg ovlaštenja
Članak 26.
(1) Na temelju općeg ovlaštenja operator ima pravo:
1. pružati elektroničke komunikacijske mreže i usluge
2. graditi, postavljati i upotrebljavati elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja
3. na ostvarivanje prava puta u skladu s člancima 62. i 63. ovoga Zakona
4. na uporabu radiofrekvencijskog spektra u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama, u skladu s člancima 25., 69. i 82. ovoga Zakona
5. na razmatranje njegova zahtjeva za stjecanje prava uporabe brojevnog prostora u skladu s člankom 127. ovoga Zakona.
(2) Operator, koji pruža elektroničke komunikacijske mreže ili usluge namijenjene javnosti, na temelju općeg ovlaštenja ima pravo:
1. pregovarati o međupovezivanju s drugim operatorima javnih elektroničkih komunikacijskih mreža ili javnih elektroničkih komunikacijskih usluga koji su obuhvaćeni općim ovlaštenjem u Europskoj uniji i, ako je primjenjivo, ostvariti pristup drugim operatorima, odnosno međupovezivanje od drugih operatora u skladu s odredbama ovoga Zakona
2. biti određen operatorom jedne ili više univerzalnih usluga u skladu s člankom 119. ovoga Zakona.
Računovodstveno razdvajanje i financijska izvješća
Članak 27.
(1) Operatori, koji pružaju javne elektroničke komunikacijske mreže ili javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, te imaju posebna ili isključiva prava na pružanje usluga u drugim djelatnostima u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europske unije, obvezni su ispuniti jedan od sljedećih zahtjeva:
1. voditi zasebno računovodstvo za poslove u vezi s obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, u mjeri u kojoj bi to bilo potrebno ako bi te poslovne djelatnosti obavljala neovisna pravna osoba, kako bi se mogle utvrditi sve sastavnice troškova i prihoda, zajedno s osnovama za njihov izračun i podrobno opisanim postupcima njihova pripisivanja, koji su ostvareni obavljanjem te djelatnosti, uključujući po stavkama razrađen popis dugotrajne imovine i strukturnih troškova, ili
2. ustrojstveno razdvojiti poslovanje u vezi s obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga.
(2) Zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na operatore kojima je ukupan prihod, ostvaren u prethodnoj godini u obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u Republici Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije, manji od 50 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu se prihod ostvaren u državama članicama Europske unije računa prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca prethodne godine.
(3) Operatori, koji pružaju javne elektroničke komunikacijske mreže ili javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, na koje se ne primjenjuje pravo trgovačkih društava i koji ne udovoljavaju mjerilima za malo i srednje poduzetništvo u skladu s propisima iz područja računovodstva, obvezni su sastaviti i objaviti financijska izvješća, na prikladan i javno dostupan način, te obaviti godišnju reviziju svojeg poslovanja.
(4) Reviziju poslovanja iz stavka 3. ovoga članka obavlja ovlašteni neovisni revizor, u skladu s posebnim propisima o reviziji.
(5) Obveze iz stavaka 3. i 4. ovoga članka primjenjuju se i na operatore koji su obvezni voditi zasebno računovodstvo u skladu sa stavkom 1. točkom 1. ovoga članka.
(6) Agencija može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora, pokrenuti postupak provjere, što obuhvaća i provedbu revizije u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, ako postoji osnovana sumnja u postupanje protivno odredbama ovoga članka ili članka 104. ovoga Zakona, te donijeti odgovarajuću odluku na temelju provedenog postupka i utvrđenoga činjeničnog stanja.
POGLAVLJE III.
POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA I DRUGIH AKATA I NJIHOVA PROVEDBA
Dostava podataka
Članak 28.
(1) Radi obavljanja poslova iz članka 16. ovoga Zakona te poslova koje Agencija obavlja u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, operatori, koji pružaju elektroničke komunikacijske mreže i usluge, povezanu opremu ili povezane usluge, te osobe određene posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, obvezne su, na zahtjev i u roku koji odredi Agencija, dostaviti tražene podatke, uključujući i financijske podatke, a osobito sljedeće:
− podatke koji su određeni poslovnom tajnom, kao i omogućivanje neposrednog uvida u potrebne podatke i dokumentaciju
− neposredan uvid u poslovne prostorije, pripadajuću infrastrukturu, opremu i druga tehnička sredstva za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, poštanskih usluga i željezničkih usluga, te u poslovne knjige, pismohranu, baze podataka i drugu dokumentaciju
− obavljanje drugih radnji koje Agencija ocijeni potrebnima radi utvrđivanja svih bitnih činjenica u postupku donošenja odluke.
(2) Agencija je ovlaštena od operatora iz stavka 1. ovoga članka zahtijevati i dostavljanje podataka o razvoju budućih mreža i usluga koje bi mogle utjecati na veleprodajne usluge, kao i podataka o elektroničkim komunikacijskim mrežama i povezanoj opremi odgovarajuće razine podrobnosti i područne raščlanjenosti koja omogućuje zemljopisni pregled i određivanje područja u skladu s člankom 58. ovoga Zakona.
(3) Ako podaci prikupljeni u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nisu dostatni za provedbu regulatornih poslova na temelju ovoga Zakona, Agencija može zatražiti podatke i od drugih poduzetnika koji rade u djelatnosti elektroničkih komunikacija ili u blisko povezanim djelatnostima, a ti poduzetnici obvezni su dostaviti tražene podatke.
(4) Agencija može zatražiti podatke i od tijela nadležnog za uspostavu i vođenje jedinstvene informacijske točke, u skladu sa zakonom kojim se uređuju mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, a to tijelo obvezno je, bez odgode i bez naknade, dostaviti tražene podatke.
(5) Zahtjevi Agencije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka moraju biti razmjerni poslovima koje Agencija obavlja, i moraju sadržavati pravni temelj, predmet, svrhu zahtjeva i razinu podrobnosti zatraženih podataka te primjeren rok za dostavu. Zatražene podatke potrebno je dostaviti Agenciji bez odgode, u skladu s utvrđenim rokovima i razinom podrobnosti.
(6) Agencija ne smije od operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga zahtijevati dostavu podataka prije pristupa ili kao uvjet pristupa tržištu, osim ako se ti podaci odnose na provedbu postupaka za ocjenjivanje zahtjeva za dodjelu prava uporabe radiofrekvencijskog spektra ili uporabe brojevnog prostora i provedbu ocjenjivanja takvih zahtjeva.
(7) Podatke iz stavaka 1. do 4. ovoga članka Agencija dostavlja Ministarstvu ili drugom nadležnom državnom tijelu na njegov pisani zahtjev, koji mora biti obrazložen u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, vodeći računa o posebnim propisima o tajnosti podataka.
(8) Podatke, koje Agencija prikuplja na temelju stavaka 1. do 4. ovoga članka, i druge podatke koje prikuplja na temelju članka 16. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija može dostaviti Komisiji, BEREC-u i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, na temelju njihova zahtjeva, ako je to nužno za obavljanje poslova iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili za ispunjavanje obveza BEREC-a u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije. Zahtjev za dostavu podataka iz stavaka 1. do 4. ovoga članka mora biti obrazložen u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, vodeći računa o posebnim propisima o tajnosti podataka.
(9) U slučaju dostave podataka iz stavka 8. ovoga članka Agencija će o tome obavijestiti operatora, osobu ili tijelo iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka, koji su dostavili podatke. Komisija ili BEREC mogu dostavljene podatke staviti na raspolaganje nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, osim ako se Agencija tome izričito ne usprotivi.
(10) Agencija ne smije zahtijevati dostavu podataka koje je BEREC, u skladu s posebnim propisom, već učinio dostupnima.
(11) Ako Agencija ocijeni da su podaci iz stavaka 1. do 4. ovoga članka povjerljivi u skladu s posebnim propisima i pravom Europske unije o zaštiti poslovne tajne, Komisija, BEREC i sva druga nadležna tijela, kojima se ti podaci dostavljaju, moraju osigurati istu razinu povjerljivosti.
(12) Agencija objavljuje samo one podatke prikupljene na temelju ovoga članka koji doprinose otvorenom tržištu i tržišnom natjecanju, u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, poslovna tajna i zaštita osobnih podataka, uključujući i način pristupa tim podacima.
Poslovna tajna
Članak 29.
(1) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije, ravnatelj Agencije i radnici stručne službe Agencije, kao i druge pravne i fizičke osobe kojima je Agencija povjerila obavljanje određenih poslova, obvezni su čuvati poslovnu tajnu, bez obzira na način kojim su saznali o poslovnoj tajni, za vrijeme i nakon prestanka obavljanja dužnosti ili radnog odnosa u Agenciji, sve dok je podatak utvrđen poslovnom tajnom, ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobode obveze čuvanja tajnosti.
(2) Poslovnom tajnom smatra se sljedeće:
− svaki podatak koji je određen poslovnom tajnom u skladu s posebnim zakonom ili drugim propisom
− svaki podatak koji je vlasnik podatka posebno označio poslovnom tajnom, uz valjano obrazloženje koje je prihvatila Agencija
− svaki podatak koji je određen poslovnom tajnom u skladu s općim aktom Agencije.
(3) Ako podaci i dokumentacija koji se dostavljaju Agenciji sadržavaju poslovnu tajnu, operator, druga osoba ili tijelo iz članka 28. ovoga Zakona mora Agenciji označiti, uz valjano obrazloženje, koji se podatak smatra poslovnom tajnom, te dostaviti i primjerak dokumentacije koja ne sadržava poslovnu tajnu. U slučaju da samo naznači koji se podaci smatraju poslovnom tajnom, a ne dostavi primjerak dopisa i/ili dokumentacije bez poslovne tajne, Agencija će operatora, osobu ili tijelo iz članka 28. ovoga Zakona ponovno pozvati na dostavu dopisa i/ili dokumentacije bez poslovne tajne. Ako operator, osoba ili tijelo iz članka 28. ovoga Zakona ne postupi ni prema ponovljenom zahtjevu, Agencija će smatrati da takav dopis i/ili dokumentacija ne sadržava poslovnu tajnu.
(4) Iznimno od odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka, neće se smatrati poslovnom tajnom podaci ili dokumentacija koja je na bilo koji način bila javno dostupna, ili se objavljuje na temelju posebnih propisa ili odluka vlasnika podatka, kao i u slučaju iz stavka 3. ovoga članka kada vlasnik podatka nije postupio u skladu s ponovljenim zahtjevom Agencije.
Postupak javnog savjetovanja
Članak 30.
(1) Prije donošenja mjere od znatnijeg utjecaja na mjerodavno tržište, koje donosi u skladu s odredbama ovoga Zakona, ili određivanja ograničenja iz članka 69. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, Agencija će na svojim internetskim stranicama objaviti prijedlog mjere zajedno s pripadajućim obrazloženjem u svrhu provedbe javnog savjetovanja, kako bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo davanje mišljenja, primjedaba i prijedloga u vezi s predloženom mjerom.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na postupke regulatornih sporova između operatora iz članka 31. ovoga Zakona, na postupke prekograničnih sporova iz članka 32. ovoga Zakona te na postupke donošenja privremenih mjera iz članka 37. stavka 18. ovoga Zakona.
(3) Javno savjetovanje iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraće od 30 dana, osim u iznimnim okolnostima i ako je ovim Zakonom određen drukčiji rok. Predmet, postupak, trajanje te ishod javnog savjetovanja Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona.
(4) Nakon isteka razdoblja trajanja javnog savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će objaviti sva zaprimljena mišljenja, primjedbe i prijedloge, a može odrediti i dodatni rok za davanje očitovanja zainteresiranih strana na zaprimljena mišljenja, primjedbe i prijedloge, prije donošenja odluke koja se odnosi na mjeru iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Javno savjetovanje iz stavka 1. ovoga članka obvezno se provodi u sljedećim postupcima:
– postupcima donošenja propisa za provedbu ovoga Zakona koji su u nadležnosti Agencije, u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga
– postupcima donošenja propisa iz članka 127. stavka 5. točke 2. i članka 70. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
– postupcima donošenja godišnjega financijskog plana Agencije i godišnjega programa rada Agencije
– postupcima donošenja Plana adresiranja i Plana numeriranja, Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra i planova dodjele radijskih frekvencija
– postupcima iz članka 74. stavka 5., članaka 78., 79., 80., 82. i 83., članka 84. stavka 4., članaka 85., 93., 97., 100., 101. i 115., članka 116. stavka 8., članka 119. stavka 2. i stavka 4. točke 2., članka 131. stavka 1. i članka 135. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona
– postupcima donošenja izmjena i dopuna akata iz ovoga stavka.
(6) Agencija mora osigurati, u okviru svojih internetskih stranica, uspostavu jedinstvenoga informacijskog središta koje omogućuje neposredan javni uvid i sudjelovanje u svim trenutačno otvorenim javnim savjetovanjima, te pristup javnosti ishodima provedenih javnih savjetovanja, vodeći računa o tajnosti podataka u skladu s odredbama članka 29. ovoga Zakona.
(7) Javno savjetovanje u postupcima donošenja propisa za provedbu ovoga Zakona, koji su u nadležnosti Agencije u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, donošenja godišnjeg financijskog plana Agencije i godišnjeg programa rada Agencije te postupcima donošenja Plana adresiranja i Plana numeriranja, Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra i planova dodjele radijskih frekvencija objavljuje se na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću.
(8) Agencija će prigodom provedbe javnog savjetovanja, ako je to primjenjivo, uzeti u obzir stajališta krajnjih korisnika, osobito potrošača i krajnjih korisnika s invaliditetom, proizvođača i operatora elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, u vezi s pitanjima koja se odnose na sva prava krajnjih korisnika i potrošača, uključujući jednak pristup i mogućnost izbora za krajnje korisnike s invaliditetom, a s obzirom na javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, osobito u slučajevima kada postoji značajan utjecaj na tržište. U tu svrhu Agencija će uspostaviti mehanizam savjetovanja pristupačan krajnjim korisnicima s invaliditetom.
(9) Zainteresirane strane mogu u suradnji s Agencijom, a u svrhu poboljšanja kakvoće pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga, razviti mehanizme koji obuhvaćaju potrošače, korisničke skupine i operatore tih usluga, a koji mogu uključivati izradu i nadzor kodeksa ponašanja i operativnih načela.
(10) Agencija može promicati suradnju između operatora i dionika zainteresiranih za promicanje zakonitog sadržaja putem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ne dovodeći u pitanje propise iz područja kulture i medija. Ta suradnja može uključivati i usklađivanje pružanja obavijesti o podacima od javnog interesa u skladu s člankom 142. stavkom 8. ovoga Zakona.
Rješavanje sporova između operatora
Članak 31.
(1) U slučaju spora između dvaju ili više operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga u vezi s obvezama iz ovoga Zakona, ili spora između tih operatora i drugih pravnih osoba koje se koriste uslugama pristupa i/ili međupovezivanja na temelju ovoga Zakona, Agencija mora, na zahtjev bilo koje od stranaka u sporu, donijeti odluku o rješenju spora u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana pokretanja postupka rješavanja spora, osim u iznimnim okolnostima.
(2) Sve stranke u sporu moraju surađivati s Agencijom u svrhu rješenja spora.
(3) U postupku rješavanja spora Agencija donosi odluke kojima se ostvaruju regulatorni ciljevi iz članka 7. ovoga Zakona. Svaka obveza, koju Agencija određuje operatoru u svrhu rješenja spora, mora se temeljiti na odredbama ovoga Zakona.
(4) Odluke Agencije o rješenju spora moraju biti podrobno obrazložene, te se dostavljaju svim strankama u sporu i objavljuju u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona, vodeći računa o tajnosti poslovnih podataka i zaštiti osobnih podataka.
(5) Postupak rješavanja spora iz ovoga članka ne isključuje pravo bilo koje stranke u sporu na pokretanje sudskog postupka pred nadležnim sudom.
Rješavanje prekograničnih sporova
Članak 32.
(1) U slučaju prekograničnog spora između operatora iz različitih država članica Europske unije u vezi s obvezama iz ovoga Zakona ili prava Europske unije u području elektroničkih komunikacija, osim sporova u vezi s usklađivanjem radiofrekvencijskog spektra, pri čemu je rješavanje spora u nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela dviju ili više država članica Europske unije, svaka od stranaka u sporu može pokrenuti spor pred odgovarajućim nacionalnim regulatornim tijelom.
(2) U rješavanju spora iz stavka 1. ovoga članka Agencija mora provesti postupak u skladu s člankom 31. ovoga Zakona, pri čemu će usklađivati svoje radnje u svrhu rješenja spora s drugim nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima.
(3) Ako spor utječe na trgovinu između Republike Hrvatske i druge države članice Europske unije, Agencija će o sporu obavijestiti BEREC, u svrhu usklađenog rješavanja spora u skladu s regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka BEREC donosi mišljenje o odgovarajućim mjerama koje bi trebalo poduzeti ili od kojih bi se trebalo suzdržati u svrhu rješenja spora.
(5) Agencija će zastati s rješavanjem spora iz stavka 1. ovoga članka do donošenja mišljenja BEREC-a iz stavka 4. ovoga članka. Iznimno, Agencija može na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti donijeti rješenje o privremenoj mjeri, radi zaštite tržišnog natjecanja ili interesa krajnjih korisnika.
(6) Odluka kojom Agencija određuje obvezu operatoru, uzimajući u obzir u najvećoj mogućoj mjeri mišljenje BEREC-a, mora se donijeti u roku od mjesec dana od dana zaprimanja toga mišljenja, i to u skladu s pravom Europske unije u području elektroničkih komunikacija.
(7) Postupak rješavanja prekograničnog spora iz ovoga članka ne isključuje pravo bilo koje stranke u sporu na pokretanje sudskog postupka pred nadležnim sudom.
Usklađivanje radiofrekvencijskog spektra između država članica Europske unije
Članak 33.
(1) Agencija poduzima sve potrebne mjere kako uporaba radiofrekvencijskog spektra dodijeljenog na području Republike Hrvatske ne bi sprječavala druge države članice Europske unije u uporabi harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra na njihovu području, osobito zbog prekograničnih štetnih smetnja između država članica Europske unije.
(2) U poduzimanju mjera iz stavka 1. ovoga članka Agencija vodi računa o obvezama prema međunarodnom pravu i mjerodavnim međunarodnim sporazumima, kao što su Radijski propisi i radiokomunikacijski regionalni sporazumi Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU).
(3) Agencija surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica Europske unije, a prema potrebi i putem RSPG-a, na prekograničnom usklađivanju uporabe radiofrekvencijskog spektra u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, u svrhu rješavanja poteškoća ili sporova povezanih s prekograničnim usklađivanjem ili prekograničnim štetnim smetnjama s drugim državama članicama Europske unije i s trećim zemljama, koje onemogućuju uporabu harmoniziranog radiofrekvencijskog spektra na području Republike Hrvatske.
(4) U slučaju poteškoće ili spora povezanog s prekograničnim usklađivanjem ili prekograničnim štetnim smetnjama, do kojeg je došlo postupanjem druge države članice ili više država članica Europske unije, a koji ima za posljedicu nemogućnost uporabe harmoniziranog radiofrekvencijskog spektra na području Republike Hrvatske, Agencija može od RSPG-a zatražiti posredovanje i izdavanje mišljenja, kojim RSPG predlaže usklađeno rješenje.
(5) Ako poteškoća ili spor povezan s prekograničnim usklađivanjem ili prekograničnim štetnim smetnjama između Republike Hrvatske i jedne ili više država članica Europske unije nije riješen suradnjom njihovih nadležnih tijela u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, niti posredovanjem RSPG-a u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, Agencija može zatražiti od Komisije donošenje odluke o rješavanju te poteškoće ili spora.
(6) Agencija može, u slučaju poteškoće ili spora povezanog s prekograničnim usklađivanjem ili prekograničnim štetnim smetnjama, do kojeg je došlo postupanjem jedne ili više susjednih država članica Europske unije, uključujući države kandidatkinje i države pristupnice, a koji ima za posljedicu nemogućnost uporabe harmoniziranog radiofrekvencijskog spektra na području Republike Hrvatske, od Komisije zatražiti pravnu, političku i tehničku potporu u rješavanju te poteškoća ili spora.
Usklađenost s uvjetima općeg ovlaštenja, pravima uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora te usklađenost s posebnim obvezama
Članak 34.
(1) Agencija obavlja nadzor i provjeru usklađenosti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga s uvjetima općeg ovlaštenja i uvjetima prava uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora s obvezama iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona te s obvezom djelotvorne i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra u skladu s člancima 8., 66. i 69. ovoga Zakona.
(2) Agencija je ovlaštena zahtijevati od operatora, koji obavljaju djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na temelju općeg ovlaštenja, prava uporabe radiofrekvencijskog spektra i prava uporabe brojevnog prostora, sve podatke i dokumentaciju koja je potrebna za provedbu postupaka provjere usklađenosti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako Agencija utvrdi da operator ne ispunjava jedan ili više uvjeta općeg ovlaštenja ili prava uporabe radiofrekvencijskim spektrom ili uvjeta uporabe brojevnog prostora, ili da se ne pridržava posebnih obveza iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona, o tome će bez odgode obavijestiti operatora i odrediti rok od najmanje 30 dana od dana dostave obavijesti operatoru, u kojem operator mora izvijestiti Agenciju o razlozima neispunjavanja uvjeta i ukloniti utvrđene nepravilnosti.
(4) Rok iz stavka 3. ovoga članka može se primjereno produljiti na zahtjev operatora, u skladu s odlukom Agencije, a može biti i kraći od 30 dana u slučaju ponavljanja istog ili sličnog neispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Ako operator ne ukloni utvrđene nepravilnosti u roku iz stavaka 3. ili 4. ovoga članka, Agencija će odlukom utvrditi neispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka te odrediti primjereni rok od daljnjih najviše 30 dana za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti, pri čemu tom odlukom može narediti i zabranu pružanja pojedinačnih ili povezanih elektroničkih komunikacijskih usluga do uklanjanja utvrđenih nepravilnosti, ako bi nastavak pružanja tih usluga mogao dovesti do znatnijeg negativnog učinka na tržišno natjecanje, ovisno o poštivanju regulatornih obveza određenih u skladu s odredbama članaka 100. i 101. ovoga Zakona.
(6) Ako operator ne ukloni utvrđene nepravilnosti ni u roku iz stavka 5. ovoga članka, ili opetovano ne ispunjava propisane uvjete iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će odlukom zabraniti operatoru obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
(7) Danom izvršnosti odluke iz stavka 6. ovoga članka operator je obvezan prestati s obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, bez prava na odštetu.
(8) Bez obzira na odredbe stavaka 3., 5. i 6. ovoga članka, Agencija može, na temelju dokaza o povredi uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, koji predstavljaju neposredno i teško ugrožavanje javne sigurnosti, javnoga reda ili ljudskog zdravlja, ili će uzrokovati ozbiljne gospodarske ili provedbene poteškoće drugim operatorima ili korisnicima elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, ili drugim korisnicima radiofrekvencijskog spektra, donijeti privremeno rješenje kojim će operatoru narediti uklanjanje utvrđenih nepravilnosti ili zabraniti obavljanje pojedinačnih ili povezanih elektroničkih komunikacijskih usluga te predložiti regulatorne mjere.
(9) Agencija će nakon donošenja privremenog rješenja iz stavka 8. ovoga članka omogućiti stranki u postupku da se, u skladu s člankom 17. stavkom 2. ovoga Zakona, izjasni o činjenicama bitnim za donošenje odluke te da dostavi svu potrebnu dokumentaciju i predloži dokaze za koje smatra da su od značenja za donošenje odluke, i to u roku koji ne može biti kraći od osam dana.
(10) Rok valjanosti privremenog rješenja iz stavka 8. ovoga članka može iznositi najviše tri mjeseca od dana njegove dostave stranki u postupku, a u okolnostima kada postupak njegove provedbe nije završio, može se produljiti na daljnje razdoblje od najviše tri mjeseca. Privremeno rješenje ukida se odlukom kojom se konačno uređuju odnosna pitanja.
Provedbeni propis o elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama
Članak 35.
(1) Način obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mjerila kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka osobito se može propisati obveza operatorima javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga da redovito objavljuju odgovarajuće, najnovije i usporedive podatke o pokazateljima kakvoće usluge i o mjerama koje su poduzeli za osiguravanje jednakog pristupa javno dostupnim elektroničkim komunikacijskim uslugama za osobe s invaliditetom, te da ih dostavljaju Agenciji na njezin zahtjev.
(3) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati i temeljni zahtjevi za pokazatelje kakvoće usluge, kako bi se onemogućilo umanjivanje razine kakvoće usluge te sprječavanje ili usporavanje prometa u elektroničkim komunikacijskim mrežama.
(4) Obrazloženi prijedlog temeljnih zahtjeva za pokazatelje kakvoće usluge iz stavka 3. ovoga članka Agencija će, prije donošenja, dostaviti Komisiji i BEREC-u. Komisija može dati primjedbe ili preporuke u vezi s dostavljenim prijedlogom, i to osobito kako bi se spriječio negativan učinak prijedloga Agencije na zajedničko tržište, a Agencija će pri donošenju temeljnih zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o primjedbama i preporukama Komisije.
Donošenje i izvršenje odluka Agencije
Članak 36.
(1) Vijeće Agencije donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća Agencije.
(2) Protiv odluka i drugih upravnih akata Agencije nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Iznimno, protiv odluka Agencije u sporovima između krajnjih korisnika i operatora iz članka 154. ovoga Zakona može se pokrenuti upravni spor pred mjesno nadležnim upravnim sudom.
(3) Svi sporovi pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, pokrenuti na temelju ovoga Zakona, žurni su.
(4) Odluke Agencije postaju izvršne dostavom stranki. Kada je u odluci ili drugom upravnom aktu Agencije određeno da se radnja, koja je predmet izvršenja, može izvršiti u ostavljenom roku, odluka ili drugi upravni akt Agencije postaju izvršni istekom toga roka.
(5) U slučaju nepostupanja prema izvršnoj odluci Agencije iz stavka 4. ovoga članka inspektor elektroničkih komunikacija može izdati prekršajni nalog ili predložiti podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka, u skladu s odredbama članka 162. ovoga Zakona.
(6) Agencija vodi očevidnik o pokrenutim upravnim sporovima, trajanju postupaka i broju izdanih privremenih mjera u upravnim sporovima. Podatke iz očevidnika i sudske odluke Agencija dostavlja Komisiji i BEREC-u na njihov obrazloženi zahtjev.
GLAVA III.
UNUTARNJE TRŽIŠTE
POGLAVLJE I.
POSTUPAK USKLAĐIVANJA U DONOŠENJU ODLUKA I DOSLJEDNA PRIMJENA REGULATORNIH OBVEZA
Članak 37.
(1) Agencija surađuje i usklađuje svoje postupanje s nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, s BEREC-om i Komisijom u postupku utvrđivanja određene regulatorne obveze, koju određuje operatoru u skladu s odredbama ovoga Zakona, kako bi se osigurala usklađena primjena mjerodavnog prava Europske unije u području unutarnjeg tržišta.
(2) Agencija će, u slučaju namjere donošenja odluka iz članaka 93., 97., 100., 101. i 115. ovoga Zakona, koje utječu na trgovinu između država članica Europske unije, a nakon provedenog javnog savjetovanja iz članka 30. ovoga Zakona, objaviti prijedlog odluke te ga istodobno dostaviti, zajedno s obrazloženjem, Komisiji, BEREC-u i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, u skladu s člankom 28. stavkom 8. ovoga Zakona, osim u slučajevima koje Komisija odredi svojom preporukom ili smjernicama u vezi s provedbom ovoga postupka.
(3) Komisija, BEREC i nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije mogu davati primjedbe Agenciji na prijedloge odluka iz stavka 2. ovoga članka u roku od mjesec dana, koji se ne može produljiti.
(4) U postupku donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka Agencija će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o primjedbama iz stavka 3. ovoga članka, te u skladu s tim donijeti odluku koju će dostaviti Komisiji, osim u slučaju primjene postupka iz stavaka 5. do 8. ovoga članka. Agencija dostavlja Komisiji i BEREC-u sve odluke iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Ako bi prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka imao za cilj određivanje mjerodavnog tržišta koje se razlikuje od tržišta navedenih u preporuci iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona, ili određivanje operatora koji, samostalno ili zajedno s drugima, ima značajnu tržišnu snagu na temelju članka 100. stavaka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona te bi utjecao na trgovinu između država članica Europske unije, a Komisija je obavijestila Agenciju da bi prijedlog te odluke mogao stvoriti zapreku zajedničkom tržištu, ili da postoji osnovana sumnja u usklađenost prijedloga te odluke s mjerodavnim pravom Europske unije, a osobito u usklađenost s regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona, donošenje odluke mora se odgoditi na razdoblje od dva mjeseca, koje se ne može produljiti. Komisija obavješćuje BEREC, Agenciju i nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije o svojim rezervama u takvom slučaju te ih istodobno objavljuje.
(6) U razdoblju iz stavka 5. ovoga članka Komisija može:
1. donijeti odluku kojom će od Agencije zatražiti povlačenje prijedloga odluke iz stavka 2. ovoga članka, ili
2. donijeti odluku o prestanku razloga navedenih u svojoj obavijesti iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Prije donošenja odluke iz stavka 6. ovoga članka Komisija će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o mišljenju BEREC-a o obavijesti Komisije iz stavka 5. ovoga članka, u kojem BEREC mora navesti treba li prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka zadržati, izmijeniti ili povući, a prema potrebi može predložiti i određene izmjene ili dopune odluke iz stavka 2. ovoga članka. Odluka Komisije iz stavka 6. točke 1. ovoga članka mora biti podrobno i analitički obrazložena te mora sadržavati određene prijedloge izmjena ili dopuna odluke iz stavka 2. ovoga članka.
(8) U slučaju donošenja odluke Komisije iz stavka 6. točke 1. ovoga članka Agencija će izmijeniti ili povući prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka u roku od šest mjeseci od dana donošenja odluke Komisije. O tako izmijenjenom prijedlogu odluke iz stavka 2. ovoga članka Agencija će provesti javno savjetovanje u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, nakon čega će ponovno o tome obavijestiti Komisiju u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(9) Ako bi prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka, koja ima za cilj određivanje, izmjenu ili ukidanje obveza operatoru u primjeni članaka 93. ili 100. ovoga Zakona, a u vezi s člancima 102. do 109. i člankom 115. ovoga Zakona, prema obavijesti Komisije koja je dostavljena Agenciji, mogao stvoriti zapreku zajedničkom tržištu, ili ako postoji osnovana sumnja u usklađenost prijedloga odluke s mjerodavnim pravom Europske unije, a osobito u usklađenost s regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona, donošenje odluke mora se odgoditi na razdoblje od tri mjeseca. U slučaju izostanka takve obavijesti Komisije Agencija može donijeti odluku, pri čemu će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o primjedbama iz stavka 3. ovoga članka.
(10) U razdoblju iz stavka 9. ovoga članka Agencija, Komisija i BEREC usko će surađivati u određivanju najprikladnije i najdjelotvornije regulatorne obveze u skladu s regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona, pri čemu će voditi računa o stajalištima dionika na tržištu i osiguravanju razvoja usklađene primjene mjerodavnog prava Europske unije.
(11) U roku od 42 dana od početka razdoblja iz stavka 9. ovoga članka BEREC će izdati i objaviti obrazloženo mišljenje o obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka, u kojem mora navesti treba li prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka izmijeniti ili povući, a prema potrebi može predložiti i određene izmjene ili dopune odluke iz stavka 2. ovoga članka.
(12) Ako se BEREC u mišljenju iz stavka 11. ovoga članka suglasio s osnovanim sumnjama iz obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka, Agencija će usko surađivati s BEREC-om u određivanju najprikladnije i najdjelotvornije regulatorne obveze. Prije isteka razdoblja iz stavka 9. ovoga članka Agencija može:
1. izmijeniti ili povući prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka, vodeći u najvećoj mogućoj mjeri računa o obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka i mišljenju BEREC-a iz stavka 11. ovoga članka
2. zadržati neizmijenjeni prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka.
(13) Komisija može, u roku od mjesec dana od dana isteka razdoblja iz stavka 9. ovoga članka, vodeći u najvećoj mogućoj mjeri računa o mišljenju BEREC-a, ako ono postoji:
1. dati preporuku Agenciji da izmijeni ili povuče prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka, uključujući i određene prijedloge izmjena ili dopuna te odluke, kao i obrazložene razloge za davanje takve preporuke, osobito u slučaju kada se BEREC nije suglasio s osnovanim sumnjama iz obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka
2. donijeti odluku o prestanku razloga navedenih u svojoj obavijesti iz stavka 9. ovoga članka
3. donijeti odluku kojom od Agencije zahtijeva povlačenje prijedloga odluke iz članka 93. stavka 8. i članka 109. stavka 3. ovoga Zakona, ako Komisija i BEREC imaju osnovane sumnje u njihovu usklađenost s pravom Europske unije. Ta odluka mora biti podrobno i analitički obrazložena te mora sadržavati određene prijedloge izmjena odluke iz stavka 2. ovoga članka.
(14) Agencija će, u roku od mjesec dana od dana davanja preporuke ili donošenja odluke Komisije iz stavka 13. točaka 1. i 2. ovoga članka, dostaviti Komisiji i BEREC-u odluku iz stavka 2. ovoga članka. U slučaju donošenja odluke Komisije iz stavka 13. točke 3. ovoga članka primjenjuje se postupak iz stavka 8. ovoga članka.
(15) Rok iz stavka 14. ovoga članka može se produljiti kako bi se o prijedlogu odluke iz stavka 2. ovoga članka provelo dodatno javno savjetovanje u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
(16) Ako Agencija odluči da neće postupiti prema preporuci Komisije iz stavka 13. točke 1. ovoga članka, o tome mora navesti obrazložene razloge.
(17) Agencija može u bilo kojem trenutku povući prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka, o čemu mora izvijestiti Komisiju, BEREC, nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije i stranke u postupku.
(18) U iznimnim okolnostima, Agencija može, ako ocijeni da je radi očuvanja tržišnog natjecanja i zaštite interesa korisnika nužno privremeno urediti određena pitanja, odstupiti od provedbe postupaka iz stavaka 2. do 8. ovoga članka ili postupaka iz stavaka 9. do 17. ovoga članka, te bez odgode donijeti privremeno rješenje, poštujući načelo razmjernosti.
(19) Obrazloženo privremeno rješenje iz stavka 18. ovoga članka Agencija će bez odgode dostaviti Komisiji, BEREC-u i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije. Privremeno rješenje ukida se odlukom Agencije koja se donosi nakon provedbe postupaka iz stavaka 2. do 8. ovoga članka, ili postupaka iz stavaka 9. do 17. ovoga članka, a kojom se konačno uređuju odnosna pitanja.
POGLAVLJE II.
DOSLJEDNA DODJELA RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA
Postupak istorazinske ocjene
Članak 38.
(1) U slučaju dodjele radiofrekvencijskog spektra, za koji su tehničkim provedbenim mjerama u skladu s Odlukom br. 676/2002/EZ utvrđeni usklađeni uvjeti uporabe za bežične širokopojasne mreže i usluge, i za koji je propisan postupak dodjele putem javnog poziva, javnog natječaja ili javne dražbe, Agencija će, istodobno s objavom javnog savjetovanja o prijedlogu uvjeta dodjele i uporabe, obavijestiti RSPG o tom prijedlogu te navesti zahtijeva li i kada sazivanje foruma za istorazinsku ocjenu.
(2) RSPG može iznimno, na vlastiti prijedlog, najkasnije tijekom trajanja javnog savjetovanja o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka, sazvati forum za istorazinsku ocjenu ako smatra da bi se prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka znatno dovelo u pitanje ostvarenje regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona i načela upravljanja radiofrekvencijskim spektrom iz članka 66. ovoga Zakona.
(3) U slučaju održavanja foruma za istorazinsku ocjenu, bez obzira na način pokretanja postupka, Agencija je obvezna obrazložiti na koji se način prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka:
1. promiče razvoj unutarnjeg tržišta, prekogranično pružanje usluga, tržišno natjecanje, u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju koristi za potrošače te ostvaruju regulatorni ciljevi iz članka 7. ovoga Zakona, načela upravljanja radiofrekvencijskim spektrom iz članaka 66. do 69. ovoga Zakona i ciljevi utvrđeni Odlukom br. 676/2002/EZ i Odlukom 243/2012/EU o uspostavljanju višegodišnjeg programa politike radiofrekvencijskog spektra
2. osigurava djelotvorna i učinkovita uporaba radiofrekvencijskog spektra
3. osiguravaju stabilni i predvidljivi uvjeti ulaganja za postojeće i moguće korisnike radiofrekvencijskog spektra prigodom postavljanja mreža za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga koje upotrebljavaju radiofrekvencijski spektar.
(4) Forum za istorazinsku ocjenu saziva se u pravilu jedanput u odnosu na pojedinačni postupak dodjele radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. ovoga članka, osim ako Agencija ne zatraži dodatno sazivanje.
(5) Nakon održanog foruma za istorazinsku ocjenu Agencija može zatražiti od RSPG-a:
1. izvješće o načinu na koji se prijedlogom uvjeta dodjele i uporabe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju ciljevi iz stavka 3. ovoga članka, a koje mora odražavati mišljenja razmijenjena u okviru foruma za istorazinsku ocjenu
2. mišljenje o prijedlogu uvjeta dodjele i uporabe iz stavka 1. ovoga članka.
Usklađena dodjela radiofrekvencijskog spektra
Članak 39.
(1) Agencija dodjeljuje pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra ako je uporaba radiofrekvencijskog spektra već usklađena, uvjeti pristupa i postupci dogovoreni, a operatori kojima se dodjeljuje radiofrekvencijski spektar izabrani u skladu s međunarodnim sporazumima i pravom Europske unije.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija neće nametati dodatne uvjete ili mjerila, ni provoditi postupke kojima bi se ograničila, izmijenila ili odgodila ispravna primjena zajedničke dodjele toga radiofrekvencijskog spektra, uz uvjet da su prethodno zadovoljeni uvjeti uporabe propisani ovim Zakonom.
Zajednički postupak dodjele pojedinačnih prava uporabe radiofrekvencijskog spektra
Članak 40.
(1) Agencija može surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica Europske unije i RSPG-om na utvrđivanju zajedničkih mjerila postupka dodjele radiofrekvencijskog spektra te, ako je to primjenjivo, u suradnji s nadležnim tijelom druge države članice Europske unije provoditi postupak dodjele toga radiofrekvencijskog spektra, u skladu s iskazanim interesom dionika na tržištu.
(2) Prigodom utvrđivanja zajedničkog postupka dodjele radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. ovoga članka Agencija može uzeti u obzir sljedeća mjerila:
1. pokretanje i provedbu postupka dodjele radiofrekvencijskog spektra u skladu sa zajednički dogovorenim rasporedom
2. određivanje zajedničkih uvjeta i postupaka odabira i dodjele radiofrekvencijskog spektra, ako je to primjereno
3. određivanje zajedničkih ili usporedivih uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra kojima se, uz ostalo, korisnicima omogućuje dodjela sličnih blokova radiofrekvencijskog spektra, ako je to primjereno
4. mogućnost sudjelovanja drugih država članica Europske unije u zajedničkom postupku dodjele radiofrekvencijskog spektra do okončanja provedbe toga postupka.
(3) Ako Agencija odluči da neće sudjelovati u zajedničkom postupku dodjele radiofrekvencijskog spektra, unatoč iskazanom interesu dionika na tržištu, obvezna ih je obavijestiti o razlozima svoje odluke.
GLAVA IV.
ZAŠTITA PODATAKA I SIGURNOST ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA
Sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga
Povreda osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama
Članak 42.
(1) U slučaju povrede osobnih podataka operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora bez odgode obavijestiti tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka o nastaloj povredi, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka. Ako je vjerojatno da će nastala povreda osobnih podataka štetno utjecati na osobne podatke ili privatnost korisnika ili druge fizičke osobe, operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora o nastaloj povredi bez odgode obavijestiti i korisnika ili drugu fizičku osobu.
(2) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ne mora obavijestiti korisnika ili drugu fizičku osobu o povredi iz stavka 1. ovoga članka ako na temelju njegove obavijesti iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka svojim mišljenjem utvrdi da je operator na osobne podatke, na koje se odnosi ta povreda, na zadovoljavajući način primijenio odgovarajuće tehnološke mjere zaštite, koje moraju učiniti osobne podatke nerazumljivima bilo kojoj osobi koja im neovlašteno pristupa.
(3) Obavijest korisniku ili drugoj fizičkoj osobi iz stavka 2. ovoga članka mora osobito sadržavati opis prirode povrede osobnih podataka i kontaktne podatke putem kojih se mogu dobiti dodatne obavijesti, kao i preporučene mjere u svrhu umanjivanja mogućih štetnih učinaka nastale povrede osobnih podataka.
(4) Tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka ima pravo nadzirati provedbu obveza operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u vezi s davanjem obavijesti u skladu s odredbama ovoga članka, te poduzimati odgovarajuće mjere u slučaju neispunjavanja tih obveza.
Tajnost elektroničkih komunikacija
Članak 43.
(1) U svrhu osiguravanja tajnosti elektroničkih komunikacija i pripadajućih prometnih podataka u javnim komunikacijskim mrežama i javno dostupnim komunikacijskim uslugama zabranjeno je slušanje, prisluškivanje, pohranjivanje te svaki oblik presretanja ili nadzora elektroničkih komunikacija i pripadajućih prometnih podataka, osim u slučajevima iz članka 52. ovoga Zakona te u slučajevima utvrđenima posebnim zakonima.
(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na tehničku pohranu podataka koja je nužna za prijenos komunikacije, ni u slučajevima kada je to nužno za održavanje ili ponovnu uspostavu sigurnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ili za otkrivanje tehničkih kvarova i/ili pogrešaka, sigurnosnih rizika ili napada na elektroničke komunikacijske mreže i usluge, ne zadirući pri tome u načela zaštite tajnosti podataka.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na zakonski ovlašteno bilježenje komunikacija i pripadajućih prometnih podataka tijekom zakonitih poslovnih radnja u svrhu pružanja dokaza o trgovačkim transakcijama ili drugim poslovnim komunikacijama.
(4) Uporaba elektroničkih komunikacijskih mreža za pohranu podataka ili za pristup već pohranjenim podacima u terminalnoj opremi krajnjeg korisnika ili korisnika dopušteno je samo u slučaju kada je taj krajnji korisnik ili korisnik dao svoju privolu, nakon što je dobio jasnu i potpunu obavijest u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka, i to osobito o svrhama obrade podataka. Time se ne može spriječiti tehnička pohrana podataka ili pristup podacima isključivo u svrhu obavljanja prijenosa komunikacija putem elektroničke komunikacijske mreže, ili, ako je to nužno, radi pružanja usluga informacijskog društva na izričit zahtjev krajnjeg korisnika ili korisnika.
Tajnost radijskih komunikacija
Članak 44.
(1) Vlasniku ili korisniku radijske postaje zabranjeno je:
− neovlašteno doznati, upotrebljavati, objaviti ili proslijediti drugima sadržaj radijske poruke koja nije namijenjena javnosti
− prenositi u nekodiranom obliku radijske poruke koje imaju obilježja tajnosti
− prenositi lažne i pogrešne signale i priopćenja, osobito ako se odnose na slučaj opasnosti, hitne slučajeve, sigurnost ili identifikaciju
− prenositi signale i priopćenja koja se ne odnose na njegovu djelatnost
− primati signale i priopćenja koja nisu namijenjena njemu ni javnosti.
(2) Povredom tajnosti radijskih komunikacija iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se prijam radijske poruke, signala ili priopćenja u obliku smetnje, uz uvjet da se o zaprimanju takve smetnje bez odgode obavijesti Agencija u pisanom obliku, radi utvrđivanja uzroka smetnje i poduzimanja mjera za njezino uklanjanje.
Prometni podaci
Članak 45.
(1) Prometni podaci, koji se odnose na krajnje korisnike, a koje je obradio i pohranio operator javne komunikacijske mreže i/ili usluga, moraju se izbrisati ili učiniti neimenovanima kada više nisu potrebni u svrhu prijenosa komunikacije, osim u slučajevima iz stavaka 2., 3. i 5. ovoga članka te članka 53. stavka 3. i stavka 5. točke 4. ovoga Zakona.
(2) Prometni podaci, koji su potrebni za obračun troškova korisnika i troškova međupovezivanja, mogu se obrađivati samo do zastare tražbina u skladu s općim propisima o obveznopravnim odnosima.
(3) U svrhu promidžbe i prodaje elektroničkih komunikacijskih usluga ili pružanja usluga s posebnom tarifom operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga može obrađivati prometne podatke iz stavka 1. ovoga članka na način i u razdoblju potrebnom za promidžbu i prodaju ili pružanje tih usluga, ako je krajnji korisnik, na kojeg se odnose ti podaci, dao svoju prethodnu privolu. Krajnji korisnici mogu uskratiti ili povući svoju prethodnu privolu za obradu prometnih podataka u svako doba.
(4) Operator mora obavijestiti krajnje korisnike o vrstama prometnih podataka koji se obrađuju i o trajanju obrade podataka u svrhe iz stavka 2. ovoga članka, a prije pribavljanja prethodne privole krajnjeg korisnika, o vrstama prometnih podataka koji se obrađuju i o trajanju obrade podataka u svrhe iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Pristup obradi prometnih podataka u skladu s odredbama stavaka 1. do 4. ovoga članka dopušten je isključivo ovlaštenim osobama operatora javnih komunikacijskih mreža i/ili usluga koje rade na poslovima obračuna troškova, upravljanja elektroničkom komunikacijskom mrežom, obrade pritužbi potrošača, otkrivanja prijevara, promidžbe i prodaje elektroničkih komunikacijskih usluga te pružanja usluga s posebnom tarifom. Pristup obradi prometnih podataka mora se ograničiti na najnužnije radnje u vezi s obavljanjem tih poslova.
(6) Odredbe stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka ne primjenjuju se na izvješćivanje Ministarstva, Agencije, nadležnog suda i drugih nadležnih državnih tijela o prometnim podacima u skladu s posebnim propisima, u svrhu rješavanja sporova iz članaka 31. i 32. ovoga Zakona, osobito u vezi s pristupom i međupovezivanjem, ili rješavanja sporova iz članka 154. ovoga Zakona.
Prikaz i prikrivanje pozivajućeg broja i s njim povezanog broja
Članak 46.
(1) Operator javnih komunikacijskih usluga, koji nudi mogućnost prikaza pozivajućeg broja, mora omogućiti korisniku, koji je uputio poziv, jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza njegova broja za svaki pojedinačni poziv ili za sve pozive.
(2) Operator javnih komunikacijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka mora omogućiti pozvanom krajnjem korisniku jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza pozivajućeg broja kod dolaznih poziva, uz razumnu uporabu ove mogućnosti.
(3) Operator javnih komunikacijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka, kod kojeg se pozivajući broj prikazuje prije uspostave poziva, mora omogućiti pozvanom krajnjem korisniku jednostavan način odbijanja dolaznih poziva u slučaju kada je prikaz pozivajućeg broja spriječio krajnji korisnik koji je uputio poziv.
(4) Operator javnih komunikacijskih usluga, koji nudi mogućnost prikaza broja koji je povezan, mora omogućiti pozvanom krajnjem korisniku jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza broja koji je povezan s pozivajućim korisnikom.
(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na dolazne i odlazne pozive prema drugim državama.
(6) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koji nude mogućnost prikaza pozivajućeg broja i/ili s njim povezanog broja, moraju obavijestiti javnost, na prikladan i javno dostupan način, o tim uslugama i njihovim mogućnostima iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.
Podaci o lokaciji bez prometnih podataka
Članak 47.
(1) Podaci o lokaciji bez prometnih podataka, koji se odnose na krajnje korisnike, mogu se obrađivati samo u slučaju kada su učinjeni neimenovanima, ili na temelju prethodne privole krajnjeg korisnika, na način i u razdoblju potrebnom za pružanje usluge s posebnom tarifom.
(2) Operator mora obavijestiti krajnjeg korisnika, prije pribavljanja prethodne privole iz stavka 1. ovoga članka, o vrsti podataka o lokaciji bez prometnih podataka, koji će se obrađivati, o svrhama i trajanju obrade te o tome hoće li ti podaci biti dostavljeni trećoj strani radi pružanja usluge s posebnom tarifom. Krajnjem korisniku mora se u svako doba pružiti mogućnost uskraćivanja njegove prethodne privole za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka.
(3) Kada je pribavljena prethodna privola krajnjeg korisnika iz stavka 1. ovoga članka, krajnji korisnik mora zadržati mogućnost jednostavnog i besplatnog načina privremenog odbijanja obrade podataka o lokaciji bez prometnih podataka, prigodom svakog priključivanja na elektroničku komunikacijsku mrežu ili svakog prijenosa komunikacije.
(4) Obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka u skladu s odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dopuštena je isključivo ovlaštenim osobama operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, ili ovlaštenim osobama treće strane koja pruža usluge s posebnom tarifom, i mora se ograničiti na najnužnije radnje u vezi s pružanjem usluga s posebnom tarifom.
Zlonamjerni ili uznemiravajući pozivi, SMS poruke i MMS poruke
Članak 48.
(1) U javnim komunikacijskim mrežama zabranjeno je svako lažno predstavljanje pozivatelja ili pošiljatelja kratkih tekstnih poruka (u daljnjem tekstu: SMS poruke) i multimedijskih poruka (u daljnjem tekstu: MMS poruke).
(2) Ako krajnji korisnik u pisanom podnesku operatoru javnih komunikacijskih usluga učini vjerojatnim prijam zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, SMS poruka ili MMS poruka, operator javnih komunikacijskih usluga mora, nakon zaprimanja podneska, zabilježiti i pohraniti podatke o pozivajućem broju, nadnevku i vremenu takvih poziva ili pokušaja uspostave takvih poziva odnosno podatke o pošiljatelju, nadnevku i vremenu slanja takvih SMS poruka ili MMS poruka. Operator može bilježiti i pohranjivati te podatke samo na temelju pisanog podneska svojeg krajnjeg korisnika.
(3) U podnesku iz stavka 2. ovoga članka krajnji korisnik mora naznačiti točan nadnevak i okvirno vrijeme zaprimanja određenih zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, SMS poruka ili MMS poruka, na temelju čega operator javnih komunikacijskih usluga utvrđuje ime i prezime i adresu ili naziv i sjedište krajnjeg korisnika koji je uputio te pozive ili poruke.
(4) Utvrđene podatke o zlonamjernim ili uznemiravajućim pozivima, SMS porukama ili MMS porukama operator javnih komunikacijskih usluga mora zadržati u skladu s odredbama članka 53. ovoga Zakona te bez odgode dostaviti nadležnoj policijskoj upravi na daljnje postupanje u skladu s posebnim propisima, o čemu će u pisanom obliku izvijestiti podnositelja podneska iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Operatori javnih komunikacijskih usluga obvezni su međusobno surađivati u svrhu praćenja i otkrivanja zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, SMS poruka ili MMS poruka, a osobito radi razmjene podataka iz stavka 3. ovoga članka.
Pozivi u hitnim slučajevima
Članak 49.
(1) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju onemogućiti sprječavanje prikaza pozivajućeg broja iz članka 46. ovoga Zakona te privremeno odbijanje ili izostanak privole krajnjeg korisnika ili korisnika za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka u skladu s člankom 47. ovoga Zakona, i to za svaki pozivni broj nadležnih državnih tijela i hitnih služba u skladu s njihovim pisanim zahtjevom, u svrhu odziva na pozive u hitnim slučajevima.
(2) Popis nadležnih državnih tijela i hitnih služba s odgovarajućim pozivnim brojevima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Agencija odlukom uz prethodnu suglasnost Ministarstva te redovito, a najmanje jedanput godišnje, objavljuje u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona.
Neželjene elektroničke komunikacije
Članak 50.
(1) Uporaba automatskih pozivnih i komunikacijskih sustava bez ljudskog posredovanja, telefaksnih uređaja ili elektroničke pošte, uključujući SMS poruke i MMS poruke, u svrhu izravne promidžbe i prodaje dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu krajnjeg korisnika.
(2) Fizička ili pravna osoba trgovca može upotrebljavati podatke o adresama elektroničke pošte, koje je pribavila od svojih potrošača u svrhu prodaje proizvoda i usluga, za izravnu promidžbu i prodaju isključivo vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, uz uvjet da ti potrošači imaju jasnu i nedvojbenu mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvu uporabu podataka o adresama elektroničke pošte prigodom njihova prikupljanja i prigodom zaprimanja svake elektroničke poruke, u slučaju da potrošač nije unaprijed odbio takvu uporabu podataka.
(3) Zabranjeno je, u svrhu izravne promidžbe i prodaje, slanje elektroničke pošte, uključujući SMS poruke i MMS poruke, u kojima se pogrešno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja u čije se ime šalje elektronička pošta ili poruka, i koja je protivna propisima o elektroničkoj trgovini, kao i slanje elektroničke pošte ili poruka bez ispravne adrese elektroničke pošte ili broja na koji primatelj može, bez naknade, poslati zahtjev za sprječavanje daljnje komunikacije, ili elektroničke pošte ili poruka što potiču primatelje da posjete internetske stranice koje su protivne propisima o elektroničkoj trgovini.
(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na komunikaciju iz stavka 1. ovoga članka prema pravnim osobama u svrhu izravne promidžbe i prodaje.
(5) Operatori usluga elektroničke pošte moraju svojim krajnjim korisnicima omogućiti filtriranje dolazne elektroničke pošte koja sadržava neželjene elektroničke poruke ili štetan sadržaj. Krajnjim korisnicima mora se omogućiti jednostavan način oblikovanja, uključivanja i isključivanja takvih filtara.
(6) Operatori usluga elektroničke pošte moraju na prikladan i javno dostupan način objaviti adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba, te odgovoriti na svaki prigovor u vezi sa zlouporabom elektroničke pošte u roku od najviše 15 dana od dana zaprimanja toga prigovora putem elektroničke pošte.
(7) Operatori usluga elektroničke pošte moraju ugovorom obvezati svoje krajnje korisnike na zabranu slanja neželjenih elektroničkih poruka u skladu s odredbama ovoga članka, te na poduzimanje odgovarajućih mjera radi sprječavanja zlouporaba korisničkog računa elektroničke pošte krajnjeg korisnika.
(8) Kada operator usluga elektroničke pošte zaprimi dokaz da je krajnji korisnik poslao neželjenu elektroničku poruku, ili da je korisnički račun elektroničke pošte krajnjeg korisnika bio zlouporabljen, obvezan je utvrditi činjenično stanje i poduzeti odgovarajuće mjere. Ovisno o stupnju počinjene zlouporabe, operator može izdati upozorenje krajnjem korisniku ili privremeno onemogućiti uporabu korisničkog računa elektroničke pošte krajnjeg korisnika, o čemu mora, bez odgode, u pisanom obliku obavijestiti krajnjeg korisnika.
(9) Ako krajnji korisnik opetovano krši obveze utvrđene ugovorom iz stavka 7. ovoga članka, operator ima pravo trajno izbrisati korisnički račun elektroničke pošte krajnjeg korisnika i raskinuti ugovor u skladu s općim uvjetima poslovanja.
(10) Odredbe stavaka 7., 8. i 9. ovoga članka ne primjenjuju se na krajnje korisnike za koje je utvrđeno da je zlouporabu pripadajućeg korisničkog računa elektroničke pošte prouzročila treća strana, osim u slučaju kada se krajnji korisnik oglušio na opetovana upozorenja operatora za poduzimanje mjera zaštite.
Provedba zaštite podataka i sigurnosti elektroničkih komunikacija
Članak 51.
(1) Agencija ili tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka mogu, u skladu sa svojim ovlastima, po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresirane strane, odlukom narediti prestanak povreda odredaba članaka 41. do 50. ovoga Zakona.
(2) U svrhu provedbe odluke iz stavka 1. ovoga članka Agencija ili tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka imaju pravo tražiti sve podatke koje smatraju potrebnima za utvrđivanje mogućih povreda odredaba članaka 41. do 50. ovoga Zakona, ili koje smatraju potrebnima za nadzor i primjenu odredaba članaka 41. do 50. ovoga Zakona.
(3) Vijeće Agencije propisuje pravilnikom iz članka 41. stavka 6. ovoga Zakona mjere za osiguravanje djelotvorne prekogranične suradnje u provedbi odredaba članaka 41. do 50. ovoga Zakona i za stvaranje usklađenih uvjeta za pružanje usluga koje obuhvaćaju prekogranični protok podataka.
(4) Prije donošenja pravilnika iz članka 41. stavka 6. ovoga Zakona Agencija će pravodobno dostaviti Komisiji prijedlog mjera iz stavka 3. ovoga članka, s obrazloženim razlozima za njihovo donošenje i namjeravanim djelovanjem. Komisija može dati prijedloge ili preporuke u vezi s predloženim mjerama, i to osobito kako bi osigurala da te mjere neće štetno utjecati na djelovanje unutarnjeg tržišta Europske unije.
(5) U postupku donošenja pravilnika iz članka 41. stavka 6. ovoga Zakona Vijeće Agencije će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o prijedlozima i preporukama Komisije iz stavka 4. ovoga članka.
Tajni nadzor elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga
Članak 52.
(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga te pravne i fizičke osobe, koje na temelju posebnih propisa obavljaju djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na području Republike Hrvatske, moraju obavljati tu djelatnost te razvijati i upotrebljavati elektroničke komunikacijske mreže i usluge na način koji nije u suprotnosti s nacionalnim interesima u području nacionalne sigurnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske, te moraju o vlastitom trošku osigurati i održavati funkciju tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, kao i elektroničke komunikacijske vodove do operativno-tehničkog tijela nadležnog za aktivaciju i upravljanje mjerom tajnog nadzora elektroničkih komunikacija.
(2) Postupak, kojim se utvrđuje izvršavanje obveza operatora te pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka, propisuje se zakonom kojim se uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske.
(3) Nadležno tijelo iz stavka 1. ovoga članka određuje mjere i standarde informacijske sigurnosti u vezi s obvezama operatora iz stavka 1. ovoga članka u osiguranju i održavanju funkcije tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, te u suradnji s tijelima ovlaštenima za primjenu mjera tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga nadzire provedbu mjera i standarda informacijske sigurnosti.
(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su odrediti osobe odgovorne za provedbu mjera i standarda informacijske sigurnosti, kao i za provedbu obveza tajnog nadzora iz ovoga članka i članaka 53. i 54. ovoga Zakona.
(5) Obveze operatora te pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka prema nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka i prema tijelima ovlaštenima za primjenu mjera tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga iz stavka 3. ovoga članka, u skladu sa zakonima iz područja nacionalne sigurnosti i kaznenog postupka, utvrđuju se tim zakonima i posebnim propisom kojim se uređuju obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama.
(6) Na obveze iz stavka 5. ovoga članka, koje imaju operatori te pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe članaka 41. do 47. ovoga Zakona, ni odredbe propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(7) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju voditi popis krajnjih korisnika svojih usluga koji su obvezni dostaviti nadležnim tijelima iz stavka 5. ovoga članka na temelju njihova zahtjeva. Popis krajnjih korisnika mora sadržavati sve potrebne podatke koji omogućuju jednoznačnu i trenutačnu identifikaciju svakoga krajnjeg korisnika.
(8) Ako operatori iz stavka 1. ovoga članka sažimaju ili kodiraju (enkriptiraju) elektronički komunikacijski promet, takve prometne podatke moraju dostaviti nadležnim tijelima iz stavka 5. ovoga članka u izvornom obliku.
(9) Na zahtjev nadležnih tijela iz stavka 5. ovoga članka operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju onemogućiti korisnicima uporabu programa koji kodiraju (enkriptiraju) sadržaj komunikacije ili omogućiti nadležnim tijelima iz stavka 5. ovoga članka provedbu mjera za uklanjanje kodiranja (enkripcije) u svrhu osiguravanja i održavanja funkcije tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
(10) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su dostaviti nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka, na njegov zahtjev, podatke tehničke ili prometne prirode koji se odnose na njihove mreže, usluge i opremu, a vrsta, opseg i druge značajke tih podataka, kao i način njihove dostave pobliže se utvrđuju posebnim propisom kojim se uređuju obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama.
(11) Na prijedlog nadležnog tijela iz stavka 1. ovoga članka Agencija će provesti postupak inspekcijskog nadzora u vezi s ispunjavanjem obveza iz ovoga članka, koje su određene operatorima iz stavka 1. ovoga članka.
(12) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na operatore iz članka 24. stavka 11. ovoga Zakona.
(13) Obveze propisane ovim člankom i člancima 53. i 54. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na sve pravne i fizičke osobe koje pružaju, uz naknadu ili bez naknade, elektroničke komunikacijske usluge.
Obveza zadržavanja podataka
Članak 53.
(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni su zadržati podatke o elektroničkim komunikacijama iz članka 54. ovoga Zakona u svrhu omogućivanja provedbe istrage, otkrivanja i kaznenog progona kaznenih djela, u skladu sa zakonom iz područja kaznenog postupka, te u svrhu zaštite obrane i nacionalne sigurnosti, u skladu sa zakonima iz područja obrane i nacionalne sigurnosti.
(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su zadržati podatke iz stavka 1. ovoga članka u izvornom obliku ili kao podatke obrađene tijekom obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Operatori nemaju obvezu zadržavanja podataka iz stavka 1. ovoga članka koje nisu proizveli ni obradili.
(3) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su zadržati podatke iz stavka 1. ovoga članka u razdoblju od dvanaest mjeseci od dana obavljene komunikacije, bez obzira na odredbe članka 45. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka provode obvezu zadržavanja podataka tako da se zadržani podaci, zajedno sa svim drugim potrebnim i s njima povezanim podacima, mogu bez odgode dostaviti nadležnom tijelu iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju primjenjivati sljedeća načela sigurnosti zadržanih podataka:
1. zadržani podaci moraju biti jednake kakvoće i podvrgnuti jednakim mjerama sigurnosti i zaštite kao i podaci u elektroničkoj komunikacijskoj mreži operatora
2. zadržani podaci moraju biti zaštićeni na prikladan način od slučajnog ili nezakonitog uništenja, slučajnog gubitka ili izmjene, neovlaštene ili nezakonite pohrane, obrade, pristupa ili razotkrivanja
3. u slučaju kada se zadržani podaci ne upotrebljavaju u svrhe utvrđene člankom 45. ovoga Zakona, pristup zadržanim podacima mora se ograničiti isključivo na ovlaštene osobe nadležnih tijela iz članka 48. stavka 4. i članka 52. stavka 1. ovoga Zakona
4. zadržani podaci moraju se uništiti nakon isteka razdoblja zadržavanja iz stavka 3. ovoga članka, osim podataka koji su bili obrađeni i pohranjeni za potrebe nadležnih tijela iz članka 48. stavka 4. i članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) U svrhu primjene načela sigurnosti zadržanih podataka iz stavka 5. ovoga članka operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju o vlastitom trošku osigurati sve potrebne tehničke i ustrojstvene mjere.
(7) Nadzor nad primjenom načela sigurnosti zadržanih podataka iz stavka 5. ovoga članka i prikupljanje statističkih pokazatelja o zadržanim podacima pobliže se propisuju posebnim propisom koji uređuje obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama.
(8) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su ustrojiti postupke u svrhu ispunjavanja obveza iz ovoga članka, te u primjerenom roku dostaviti nadležnom tijelu iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, na njegov zahtjev, podatke o ustrojenim postupcima, broju zaprimljenih zahtjeva, pravnom temelju za podnošenje zahtjeva i vrsti dostavljenih podataka na temelju zaprimljenih zahtjeva.
Vrste zadržanih podataka
Članak 54.
(1) Obveza zadržavanja podataka iz članka 53. ovoga Zakona obuhvaća sljedeće stalne i privremene vrste podataka:
− podatke potrebne za praćenje i utvrđivanje izvora komunikacije
− podatke potrebne za utvrđivanje odredišta komunikacije
− podatke potrebne za utvrđivanje nadnevka, vremena i trajanja komunikacije
− podatke potrebne za utvrđivanje vrste komunikacije
− podatke potrebne za utvrđivanje korisničke komunikacijske opreme ili opreme koja se smatra korisničkom komunikacijskom opremom
− podatke potrebne za utvrđivanje lokacije pokretne komunikacijske opreme.
(2) Zadržani podaci iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju i podatke koji se odnose na neuspješne pozive, pri čemu nema obveze zadržavanja podataka o pozivima koji uopće nisu bili uspostavljeni.
(3) Zabranjeno je zadržavanje podataka koji otkrivaju sadržaj komunikacije.
(4) Podrobnije odrednice o pojedinim vrstama zadržanih podataka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se posebnim propisom koji uređuje obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama.
DIO DRUGI
MREŽE
GLAVA I.
ULAZAK NA TRŽIŠTE I GRADNJA INFRASTRUKTURE I MREŽE
POGLAVLJE I.
ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA
Temeljni zahtjevi za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu
Članak 55.
(1) Elektronička komunikacijska mreža, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati u skladu s normama i tehničkim specifikacijama sadržanima u popisu obvezujućih norma i/ili tehničkih specifikacija, koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije.
(2) Ako ne postoje odgovarajuće obvezujuće norme i/ili tehničke specifikacije objavljene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, primjenjuju se norme i tehničke specifikacije Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI), Europskog odbora za normizaciju (CEN) i Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) te norme, odluke i preporuke Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO), Međunarodnoga elektrotehničkog povjerenstva (IEC) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT), te drugih mjerodavnih međunarodnih normizacijskih/normirnih organizacija.
(3) Ako ne postoje odgovarajuće norme, tehničke specifikacije ili drugi međunarodni propisi iz stavka 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju izvorne hrvatske norme.
(4) Elektronička komunikacijska mreža, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, postavljati i ugrađivati na način kojim se omogućuje pristup i dostupnost javnih elektroničkih komunikacijskih usluga i osobama s invaliditetom.
(5) Ako gradnjom stambene, poslovne ili druge zgrade ili građevine nastupe smetnje u prijmu domaćih radijskih ili televizijskih programa nakladnika elektroničkih medija, investitor te zgrade ili građevine obvezan je, u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje, o vlastitom trošku osigurati prijam tih radijskih ili televizijskih programa jednake kakvoće koja je postojala prije nastupanja smetnje.
(6) Ministar, uz prethodno mišljenje Vijeća Agencije i nadležnog tijela iz stavka 7. ovoga članka, u svrhu procjene sigurnosnog rizika proizvođača i dobavljača opreme za elektroničke komunikacijske mreže koje se upotrebljavaju ili namjeravaju upotrebljavati u Republici Hrvatskoj za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili kao potpora sustavima kritičnih infrastruktura, donosi pravilnik kojim se utvrđuju mjerila za procjenu sigurnosnog rizika te propisuju postupci, obveze i ograničenja za pravne i fizičke osobe koje imaju izgrađenu elektroničku komunikacijsku mrežu ili je namjeravaju izgraditi u svrhu pružanja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili kao potporu sustavima kritičnih infrastruktura, kao i uvjeti i rokovi zamjene takve opreme koja je ugrađena u elektroničke komunikacijske mreže prije dana stupanja na snagu toga pravilnika.
(7) Procjenu sigurnosnog rizika iz stavka 6. ovoga članka provodi nadležno tijelo određeno zakonom kojim se uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske, u skladu s pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka. U procjeni sigurnosnog rizika, kojom se utvrđuje rizik za nacionalnu sigurnost, navest će se pravni temelj te oni podaci otkrivanje kojih ne bi moglo ugroziti interese nacionalne sigurnosti, dok su ostali podaci klasificirani odgovarajućim stupnjem tajnosti i mogu se dobiti na uvid u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.
(8) Ako se na temelju procjene sigurnosnog rizika iz stavka 6. ovoga članka utvrdi visoki sigurnosni rizik, Vijeće Agencije donijet će odluku kojom se pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavka 6. ovoga članka određuje postupanje u vezi s opremom proizvođača ili dobavljača opreme iz stavka 6. ovoga članka.
(9) Vijeće Agencije pravilnicima pobliže propisuje tehničke, uporabne i druge uvjete za određene vrste elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te terminalne opreme, kao i tehničke, uporabne i druge uvjete za pristup fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade.
(10) Pravilnike iz stavka 9. ovoga članka, kojima se propisuju i uvjeti za prostorno planiranje i gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture, i koji se odnose na temeljne zahtjeve za građevinu, Vijeće Agencije donosi uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo.
Fizička infrastruktura unutar zgrade
Članak 56.
(1) U svakoj novoizgrađenoj zgradi investitor zgrade obvezan je izgraditi elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za postavljanje pristupne elektroničke komunikacijske mreže velike brzine do granice građevne čestice, te izgraditi i postaviti pristupnu točku i fizičku infrastrukturu unutar zgrade prilagođenu mreži velike brzine za potrebe te zgrade. Fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži velike brzine obvezno obuhvaća cijevi promjera i kapaciteta primjerenih potrebama te zgrade.
(2) Osim fizičke infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka investitor zgrade obvezan je izgraditi i zajednički antenski sustav za prijam zemaljskih radijskih i televizijskih programa, izvesti vertikalno i horizontalno kabliranje od pristupne točke do svake pojedine stambene ili poslovne jedinice te postaviti svu drugu potrebnu opremu za priključenje svih stambenih ili poslovnih jedinica, koje se nalaze u zgradi, na pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu velike brzine.
(3) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i u slučaju opsežnih radova na obnovi zgrade.
(4) Zgrade opremljene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka označavaju se oznakom »Pripremljeno za širokopojasni pristup internetu«.
(5) Agencija će odlukom odrediti oblik i veličinu oznake iz stavka 4. ovoga članka te način i uvjete njezine dodjele.
Pristup fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade
Članak 57.
(1) Svi operatori javnih komunikacijskih mreža imaju pravo, bez utjecaja na temeljne zahtjeve za zgradu u skladu sa zakonom kojim se uređuje gradnja, na temelju sporazuma o pristupu s vlasnicima ili nositeljima prava korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade, o vlastitom trošku postaviti svoju mrežu do pristupne točke te pristupiti bilo kojoj postojećoj fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade radi postavljanja elektroničke komunikacijske mreže velike brzine, ako je udvostručavanje fizičke infrastrukture unutar zgrade tehnički neizvedivo ili gospodarski neučinkovito.
(2) Vlasnici ili drugi nositelji prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade moraju, uz pravične i nediskriminirajuće uvjete, uključujući i cijenu, udovoljiti svakom razumnom zahtjevu za pristup koji su podnijeli operatori javnih komunikacijskih mreža.
(3) Ako se sporazum o pristupu iz stavka 1. ovoga članka ne postigne u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva za pristup, svaka stranka može u daljnjem roku od 30 dana podnijeti zahtjev Agenciji za rješavanje spora, kako bi se procijenila usklađenost s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Agencija donosi odluku o zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka, vodeći u potpunosti računa o načelu razmjernosti, u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na zgrade u kojima je pristup postojećoj mreži, koja završava na lokaciji krajnjeg korisnika i prikladna je za pružanje usluga elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta, osiguran uz objektivne, transparentne, razmjerne i nediskriminirajuće uvjete, uključujući i cijenu.
(6) Ako ne postoji fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži vrlo velikog kapaciteta, svaki operator javne komunikacijske mreže ima pravo, o vlastitom trošku, završiti svoju mrežu u prostorijama krajnjeg korisnika, uz njegovu suglasnost te uz uvjet da se pri tome na najmanju moguću mjeru svede utjecaj na privatnu imovinu trećih osoba. Ako operator javne komunikacijske mreže u tom slučaju ima potrebu po zajedničkim dijelovima zgrade postaviti fizičku infrastrukturu i mrežu samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika, obvezan je o tome dostaviti predstavniku suvlasnika pisanu obavijest te ponudu za sklapanje sporazuma o izgradnji fizičke infrastrukture i pristupne točke za potrebe cijele zgrade.
(7) U slučaju neprihvaćanja ponude za sklapanje sporazuma iz stavka 6. ovoga članka, suvlasnici mogu zabraniti postavljanje fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika isključivo ako:
− postoji odgovarajuća zajednička fizička infrastruktura unutar zgrade ili
− suvlasnici, u roku od 60 dana od dana kada je predstavnik suvlasnika zaprimio pisanu obavijest o namjeri postavljanja takve fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika, o vlastitom trošku postave odgovarajuću zajedničku fizičku infrastrukturu za potrebe cijele zgrade.
Zemljopisni pregled dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža
Članak 58.
(1) Agencija je obvezna redovito provoditi i obnavljati najmanje svake tri godine zemljopisni pregled dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža koje mogu osigurati širokopojasni pristup (u daljnjem tekstu: širokopojasne mreže).
(2) Zemljopisni pregled iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pregled zemljopisne dostupnosti postojećih širokopojasnih mreža na području Republike Hrvatske koji je izrađen za potrebe obavljanja poslova u nadležnosti Agencije, u skladu s odredbama ovoga Zakona, te za potrebe primjene pravila o državnim potporama.
(3) Zemljopisni pregled iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i procjenu dostupnosti širokopojasnih mreža u budućnosti, uključujući i mreže vrlo velikog kapaciteta na području Republike Hrvatske, za razdoblje koje utvrdi Agencija, a koje ne može biti dulje od tri godine.
(4) Procjena dostupnosti iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati sve mjerodavne podatke, uključujući i podatke o planovima postavljanja mreža vrlo velikog kapaciteta bilo kojeg operatora ili tijela javne vlasti, te podatke o znatnim nadogradnjama ili proširenjima mreža na brzine prema korisniku od najmanje 100 Mbit/s.
(5) Operatori i tijela javne vlasti obvezni su, na zahtjev Agencije, dostaviti sve podatke iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, u mjeri u kojoj su ti podaci dostupni i moguće ih je dostaviti na primjeren način i u razumnom roku.
(6) Agencija će samostalno ocijeniti, na temelju ovlasti iz ovoga članka, koji od prikupljenih podataka iz stavka 5. ovoga članka odgovaraju svrhama njihova prikupljanja utvrđenima ovim člankom.
(7) Podaci prikupljeni zemljopisnim pregledom iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati odgovarajuću razinu podrobnosti i područne raščlanjenosti, uključujući i dostatne podatke o parametrima i kakvoći usluge. Na sve prikupljene podatke primjenjuju se odredbe članka 29. ovoga Zakona.
(8) Agencija može odrediti područje s jasnim zemljopisnim granicama na kojem se, na temelju prikupljenih podataka, utvrđuje da tijekom trajanja razdoblja procjene dostupnosti iz stavka 3. ovoga članka ni jedan operator, niti tijelo javne vlasti nije postavilo, niti planira postaviti mrežu vrlo velikog kapaciteta, ni znatno nadograditi ili proširiti svoju mrežu tako da omogućuje brzine prema korisniku od najmanje 100 Mbit/s. Agencija javno objavljuje podatke o tako određenim područjima.
(9) Agencija može za područja određena u skladu sa stavkom 8. ovoga članka pozvati operatore i tijela javne vlasti da se očituju o namjeri postavljanja mreža vrlo velikog kapaciteta tijekom trajanja razdoblja procjene dostupnosti iz stavka 3. ovoga članka.
(10) Ako operator ili tijelo javne vlasti izjavi namjeru postavljanja mreže vrlo velikog kapaciteta, Agencija može i od drugih operatora i tijela javne vlasti zatražiti izjavu o namjeri postavljanja mreže vrlo velikog kapaciteta ili o namjeri znatne nadogradnje ili proširenja njihove mreže tako da omogućuje brzine prema korisniku od najmanje 100 Mbit/s na tom području.
(11) Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje popis podataka koje mora sadržavati izjava operatora ili tijela javne vlasti iz stavka 10. ovoga članka.
(12) Na temelju prikupljenih podataka Agencija obavješćuje svakog operatora ili tijelo javne vlasti, koje je iskazalo interes za ulaganja, o tome je li područje određeno u skladu sa stavkom 8. ovoga članka pokriveno, ili je vjerojatno da će biti pokriveno pristupnom mrežom sljedeće generacije koja omogućuje brzine prema korisniku manje od 100 Mbit/s.
(13) U postupcima iz stavaka 9., 10. i 12. ovoga članka Agencija mora postupati u skladu s načelima učinkovitosti, objektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije, pri čemu ne smije unaprijed isključiti ni jednog operatora.
(14) Agencija u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, koji se odnose na određivanje obveza pokrivenosti povezanih s pravima uporabe radiofrekvencijskog spektra te na provjeru dostupnosti usluga obuhvaćenih obvezom pružanja univerzalne usluge, uzima u obzir ishode zemljopisnog pregleda i svakog područja određenog u skladu s odredbama ovoga članka.
(15) Ministarstvo i druga nadležna tijela državne uprave te tijela nadležna za dodjelu javnih sredstava, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti koji se odnose na razvoj i postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža te izradu dokumenata strateškog planiranja u području razvoja širokopojasnih mreža, uzimaju u obzir ishode zemljopisnog pregleda i svakog područja određenog u skladu s odredbama ovoga članka.
(16) Agencija može dostaviti ishode zemljopisnog pregleda operatorima i drugim nadležnim tijelima javne vlasti, na njihov zahtjev i uz uvjet osiguranja iste razine povjerljivosti i zaštite poslovne tajne, te o tome obavijestiti svakoga tko je dostavio podatke. Agencija će ishode zemljopisnog pregleda dostaviti BEREC-u i Komisiji na njihov zahtjev i uz iste uvjete.
(17) Podatke prikupljene u postupku zemljopisnog pregleda iz stavka 1. ovoga članka, koji nisu dostupni na tržištu i na koje se ne odnose propisi o zaštiti poslovne tajne, Agencija će u prikladnom obliku objaviti na svojim internetskim stranicama. Agencija će osigurati da ti podaci, na odgovarajući način i u mjeri u kojoj je to potrebno, budu dostupni krajnjim korisnicima kako bi mogli odrediti dostupnost povezivosti u različitim područjima, uz pojedinosti koje im olakšavaju odabir operatora ili pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga.
Gradnja, korištenje i održavanje elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme
Članak 59.
(1) Postavljanje i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža te pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga moraju udovoljavati uvjetima sigurnosti uporabe mreže, cjelovitosti mreže i interoperabilnosti elektroničkih komunikacijskih usluga. Elektroničke komunikacijske mreže, namijenjene za pružanje javnih elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući i elektroničke komunikacijske mreže s uporabom radiofrekvencijskog spektra u okviru njihovih tehničkih mogućnosti, moraju se graditi, postavljati i koristiti tako da se ne narušava kakvoća usluge, niti omogućuje međusobno prisluškivanje korisnika.
(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su, uzimajući u obzir i podatke iz članka 58. ovoga Zakona, planirati u svojim dokumentima prostornog uređenja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu, koja osobito obuhvaća samostojeće antenske stupove, tornjeve i kabelsku kanalizaciju, na način kojim se ne ograničuje razvoj elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša.
(3) U postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja iz stavka 2. ovoga članka potrebno je pribaviti prethodno mišljenje Agencije o konačnom prijedlogu prostornog plana, kojim se potvrđuje da se dokumentom prostornog uređenja uređuje gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u skladu sa stavkom 2. ovoga članka i pravilnicima iz članka 55. stavka 9. ovoga Zakona. Agencija daje prethodno mišljenje u skladu s mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, koja se propisuju uredbom Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog ministra i uz prethodno pribavljeno mišljenje Vijeća Agencije.
(4) Ako Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruje vlasništvo ili zadržava nadzor nad pravnim osobama koje upravljaju javnom elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili pružaju javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, tijela nadležna za izdavanje dozvola za građenje i uporabu elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme moraju biti strukturno odvojena od tijela koja ostvaruju vlasničke ili nadzorne ovlasti nad tim pravnim osobama, uz poštovanje načela nediskriminacije.
(5) U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, kao i u slučaju velikih nesreća ili prirodnih nepogoda, operatori moraju omogućiti prednost u pružanju elektroničkih komunikacijskih usluga tijelima državne uprave nadležnima za poslove obrane i nacionalne sigurnosti, unutarnje poslove te poslove civilne zaštite, nadležnim sigurnosno-obavještajnim agencijama, pravnim osobama nadležnima za sigurnost zračnog prometa, pomorskog prometa i plovidbe unutarnjim vodama te hitnim službama.
(6) Operatori i vlasnici ili korisnici radijskih postaja moraju u slučajevima iz stavka 5. ovoga članka svoju elektroničku komunikacijsku mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu ili radijsku postaju u potpunosti staviti na raspolaganje i besplatno dati na uporabu nadležnim tijelima državne uprave, agencijama, pravnim osobama i hitnim službama iz stavka 5. ovoga članka te besplatno omogućiti prijenos poruka i obavijesti u slučaju opasnosti za život i ljudsko zdravlje, ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, u skladu s posebnim propisima, kao i poduzimati sve nužne mjere za osiguravanje neprekinutog pristupa svih korisnika brojevima hitnih služba.
(7) Operatori moraju nadležnim tijelima državne uprave, agencijama, pravnim osobama i hitnim službama iz stavka 5. ovoga članka osigurati pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi po cijeni koja uključuje samo stvarne troškove održavanja, te, na njihov zahtjev, omogućiti prednost u uporabi određenih elektroničkih komunikacijskih usluga, u skladu s pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra i ministra nadležnog za unutarnje poslove.
(8) Upravitelji općeg dobra i vlasnici nekretnina moraju, radi osiguravanja neprekinutog pristupa nadležnim tijelima državne uprave, agencijama, pravnim osobama i hitnim službama iz stavka 5. ovoga članka, ili uklanjanja opasnosti za život i ljudsko zdravlje te imovinu veće vrijednosti, bez odgode osigurati operatorima nesmetan pristup općem dobru ili svojim nekretninama na kojima je postavljena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, u svrhu njezina hitnog popravljanja ili hitnog održavanja.
(9) Operatori moraju u svakom trenutku osigurati nesmetani pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži te elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu njezina korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće.
(10) Operatori moraju održavati svoju elektroničku komunikacijsku mrežu te elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga.
(11) Za zahvate u prostoru, unutar zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te zaštitne zone i radijskog koridora određenih radijskih postaja, Agencija u skladu sa zakonima, kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja te postupanje i uvjeti gradnje radi poticanja ulaganja, utvrđuje i izdaje:
− zahtjeve, podatke i uvjete za izradu prostornog plana iz stavka 3. ovoga članka i mišljenja u tijeku javne rasprave u postupku izrade i donošenja prostornog plana, u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje
− posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde glavnih projekata, koje se odnose na usklađenost s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, u skladu sa zakonom kojim se uređuje gradnja.
(12) Postupak utvrđivanja uvjeta priključenja iz stavka 11. podstavka 2. ovoga članka te pobliže obveze investitora propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo.
(13) U slučaju neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja iz stavka 2. ovoga članka s uredbom iz stavka 3. ovoga članka, primjenjuju se odredbe te uredbe.
Gradnja širokopojasnih mreža državnim potporama
Članak 60.
(1) Sredstva za gradnju širokopojasnih mreža, uključujući i mreže vrlo velikog kapaciteta, te pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme mogu se osigurati iz javnih sredstava u skladu s pravilima o državnim potporama.
(2) Davatelj državne potpore i Agencija, u svrhu dodjele državne potpore za određeno područje Republike Hrvatske, uzimaju u obzir ishode zemljopisnog pregleda dostupnosti širokopojasnih mreža, u skladu s člankom 58. ovoga Zakona.
(3) Iskaz tržišnog interesa za gradnju širokopojasnih mreža, uključujući i mreže vrlo velikog kapaciteta, daje se u trenutku kada davatelj državne potpore objavi namjeru ili provodi postupak javnog savjetovanja o dodjeli državne potpore za određeno područje Republike Hrvatske, u skladu s pravilima o državnim potporama.
(4) Iskaz tržišnog interesa iz stavka 3. ovoga članka podnosi se davatelju državne potpore i Agenciji, te mora sadržavati područje Republike Hrvatske na koje se iskaz odnosi i podroban opis širokopojasne mreže koja se namjerava izgraditi na tom području, u skladu sa zahtjevima određene državne potpore ili programa državne potpore.
(5) Ako davatelj državne potpore na temelju podataka iz stavka 4. ovoga članka utvrdi preklapanje tržišnog interesa poduzetnika, o tome će dostaviti obavijest poduzetnicima i Agenciji.
(6) Nakon zaprimanja obavijesti iz stavka 5. ovoga članka poduzetnici mogu sklopiti sporazum u svrhu izbjegavanja izgradnje višestruke infrastrukture.
(7) Sporazum iz stavka 6. ovoga članka mora sadržavati područje Republike Hrvatske na koje se odnosi iskaz tržišnog interesa i podroban opis širokopojasne mreže koja se namjerava izgraditi na tom području. Poduzetnici koji su sklopili sporazum moraju u roku od 30 dana od dana zaprimanja obavijesti iz stavka 5. ovoga članka uskladiti podatke iz stavka 4. ovoga članka i podnijeti usklađeni iskaz tržišnog interesa davatelju državne potpore i Agenciji.
(8) Ako poduzetnici ne sklope sporazum iz stavka 6. ovoga članka i ne podnesu usklađeni iskaz tržišnog interesa u roku iz stavka 7. ovoga članka, ili obavijest o poduzetniku koji ostaje pri iskazanom tržišnom interesu iz stavka 3. ovoga članka, davatelj državne potpore i Agencija uzet će u obzir početni iskazani tržišni interes pojedinog poduzetnika iz stavka 3. ovoga članka.
(9) Ako nakon podnošenja iskaza tržišnog interesa iz stavka 3. ovoga članka drugi poduzetnik, u skladu s posebnim propisom, objavi namjeru gradnje širokopojasne mreže na cijelom području ili dijelu područja na koje se odnosi iskaz tržišnog interesa iz stavka 3. ovoga članka, i započne s gradnjom, poduzetnik koji je iskazao tržišni interes iz stavka 3. ovoga članka može zatražiti od Agencije i davatelja državne potpore preispitivanje obveze izgradnje širokopojasne mreže u skladu s iskazanim tržišnim interesom na cijelom području ili dijelu područja.
(10) Davatelj državne potpore, u suradnji s Agencijom, ima pravo provjeriti vjerodostojnost iskazanog tržišnog interesa iz stavka 3. ovoga članka, koji neće prihvatiti ako procijeni da je iskazani tržišni interes nevjerodostojan. U svrhu provjere vjerodostojnosti iskazanog tržišnog interesa davatelj državne potpore može zahtijevati od podnositelja iskaza iz stavka 3. ovoga članka dostavu dodatnih podataka.
(11) Podnositelj iskaza iz stavka 3. ovoga članka mora izgraditi širokopojasnu mrežu u skladu s obvezama iz podnesenog iskaza, u roku od najviše tri godine od dana podnošenja iskaza.
(12) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, podnositelj iskaza iz stavka 3. ovoga članka može zatražiti od Agencije, uz prethodnu suglasnost davatelja državne potpore, odgodu ispunjenja obveze iz stavka 11. ovoga članka ako nakon podnošenja iskaza tržišnog interesa nastupe posebne okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i ljudsko zdravlje, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, i to za vrijeme trajanja tih posebnih okolnosti, u skladu s posebnim propisima.
(13) Agencija vodi i objavljuje bazu podataka o podnesenim iskazima iz stavka 3. ovoga članka.
(14) Agencija u suradnji s davateljem državne potpore obavlja nadzor ispunjavanja obveza koje je iskazao podnositelj iskaza iz stavka 3. ovoga članka.
Izvođenje radova u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme
Članak 61.
(1) U zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme dopušteno je izvoditi radove ili graditi nove građevine tako da ti radovi ili građevine ne oštećuju ili ne ometaju rad te infrastrukture ili opreme.
(2) U zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se izvoditi radovi, graditi nove građevine niti postavljati elektronička komunikacijska infrastruktura ili druga povezana oprema, ili postrojenja koja bi svojim radom ili smještajem mogla umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja, ili stvarati smetnje u radiofrekvencijskom spektru.
(3) Ispod nadzemnih i iznad podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, te u zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se saditi nasadi koji bi mogli oštetiti elektroničke komunikacijske vodove ili umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja.
(4) Ako je nužno zaštititi ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili građevine obvezan je, o vlastitom trošku, osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme koja je izgrađena u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. U protivnom, trošak zaštite ili premještanja te infrastrukture i opreme snosi infrastrukturni operator.
(5) Način određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme iz stavka 1. ovoga članka te zaštitne zone i radijskog koridora iz stavka 2. ovoga članka, kao i pobliže obveze investitora radova ili građevine iz stavka 4. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo.
Korištenje općeg dobra i nekretnina drugih na temelju prava puta za novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu
Članak 62.
(1) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža imaju prava infrastrukturnog operatora na cijelom području Republike Hrvatske, što obuhvaća gradnju, održavanje, razvoj i korištenje elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na općem dobru, na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na nekretninama u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(2) Upravitelji općeg dobra, Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poštovati načelo nediskriminacije prigodom odobravanja prava korištenja nekretnina u svrhu gradnje, održavanja, razvoja i korištenja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te prigodom odobravanja pristupa toj mreži i infrastrukturi kojom upravljaju.
(3) Ako je za gradnju elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture na općem dobru ili na nekretninama u vlasništvu ili pod upravljanjem Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u postupku izdavanja dozvola za građenje ili drugih odobrenja u skladu sa zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, potrebno pribaviti suglasnost upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine, nadležno tijelo upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine izdat će suglasnost u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje suglasnosti. U slučaju neizdavanja suglasnosti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za njezino izdavanje smatra se da je suglasnost izdana.
(4) Nadležno tijelo upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka u sljedećim slučajevima:
− ako utvrdi da na općem dobru ili na nekretnini, koja je predmet zahtjeva za izdavanje suglasnosti, nema tehničkih mogućnosti za gradnju
− ako bi gradnja narušavala zahtjeve zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša ili zaštite prirode, zaštite prostora ili kulturnih dobara, u skladu s posebnim propisima.
(5) U postupku rješavanja imovinskopravnih odnosa u svrhu gradnje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine iz stavka 3. ovoga članka mora u roku od 60 dana sklopiti sporazum o uređenju imovinskopravnih odnosa s infrastrukturnim operatorom.
(6) U slučaju nepostizanja sporazuma iz stavka 5. ovoga članka infrastrukturni operator ima pravo od Agencije zatražiti izdavanje potvrde o pravu puta.
(7) Agencija će infrastrukturnom operatoru izdati potvrdu o pravu puta iz stavka 6. ovoga članka na temelju glavnog projekta gradnje nove elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.
(8) Infrastrukturni operator obvezan je za novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu iz stavka 7. ovoga članka početi plaćati naknadu za pravo puta u roku od 30 dana od dana izdavanja potvrde o pravu puta, a upravitelj općeg dobra i vlasnik nekretnine iz stavka 3. ovoga članka obvezan je infrastrukturnom operatoru omogućiti ostvarivanje prava puta.
(9) Na postupak izdavanja potvrde o pravu puta iz stavka 6. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 63. ovoga Zakona.
(10) Potvrda o pravu puta izdana u skladu s odredbama ovoga članka smatra se dokazom o riješenim imovinskopravnim odnosima i dokazom pravnog interesa za izdavanje potrebnih dozvola u skladu sa zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja.
Korištenje općeg dobra i nekretnina drugih na temelju prava puta za postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu
Članak 63.
(1) Smatra se da infrastrukturni operator ima pravo puta ako je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izgradio elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu na općem dobru ili na nekretninama iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona, uz ispunjavanje bilo kojeg od sljedećih uvjeta:
– da posjeduje uporabnu dozvolu izdanu na svoje ime ili na ime svojih univerzalnih ili pojedinačnih pravnih prednika
– da se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom bez sudskog spora s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine na kojoj je izgrađena ta infrastruktura, u razdoblju od najmanje tri godine od početka njezina korištenja.
(2) Elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema u smislu odredaba ovoga članka i članka 64. ovoga Zakona obuhvaća kabelsku kanalizaciju, elektroničke komunikacijske vodove koji se postavljaju izvan kabelske kanalizacije, ulične ormare i kabinete, nadzemnu komunikacijsku mrežu i stupove nadzemne komunikacijske mreže.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija izdaje potvrdu o pravu puta infrastrukturnom operatoru, a postupak podnošenja zahtjeva te oblik i sadržaj obrasca potvrde o pravu puta pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(4) Agencija će dostaviti potvrdu o pravu puta iz stavka 3. ovoga članka upravitelju općeg dobra i upravitelju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, zajedno s podatkom o visini naknade za pravo puta, u roku od 15 dana od dana izdavanja te potvrde.
(5) Za pojedinu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu na općem dobru ili na nekretninama iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona može se izdati samo jedna potvrda o pravu puta.
(6) Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je infrastrukturnom operatoru omogućiti ostvarivanje prava puta te ima pravo na naknadu za pravo puta, koju plaća infrastrukturni operator za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu izgrađenu na općem dobru ili na nekretninama u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(7) Infrastrukturni operator obvezan je, u roku od 30 dana od dana izdavanja potvrde o pravu puta, početi plaćati upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta.
(8) Infrastrukturni operator ne plaća upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta u slučaju kada je infrastrukturni operator ujedno i vlasnik te nekretnine, ili ima kakvo stvarno pravo na toj nekretnini, ili drugi pravni odnos s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, kojim je uređeno korištenje općeg dobra ili nekretnine.
(9) Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine nema pravo zahtijevati naknadu za pravo puta od operatora korisnika koji se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom infrastrukturnog operatora na temelju sklopljenog ugovora iz članka 65. stavka 5. ovoga Zakona, i to na jednak način i uz jednake uvjete kao i infrastrukturni operator.
(10) U slučaju spora između upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine i infrastrukturnog operatora u vezi s ostvarivanjem prava puta i naknade za pravo puta iz ovoga članka i članka 62. ovoga Zakona, svaka strana uključena u spor može pokrenuti postupak rješavanja spora pred Agencijom. U slučaju spora o stvarnom pravu ili drugom pravnom odnosu iz stavka 8. ovoga članka nadležan je sud.
(11) Ako je spor iz stavka 10. ovoga članka pokrenut na zahtjev upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine, infrastrukturni operator obvezan je, u razumnom roku koji je odredila Agencija prema okolnostima toga spora, dostaviti Agenciji sve podatke o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi koja je izgrađena na općem dobru ili na nekretnini na koju se odnosi taj spor.
(12) Ako je spor iz stavka 10. ovoga članka pokrenut na zahtjev infrastrukturnog operatora, upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je, u razumnom roku koji je odredila Agencija prema okolnostima toga spora, dostaviti Agenciji sve podatke o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi koja je izgrađena na općem dobru ili na nekretnini na koju se odnosi taj spor.
Naknada za korištenje općeg dobra i nekretnina na temelju prava puta
Članak 64.
(1) Za pravo puta na općem dobru i na nekretninama iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona plaća se naknada za pravo puta, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se pravilnikom iz članka 63. stavka 3. ovoga Zakona, pri čemu visina naknade mora predstavljati pravičan razmjer između prava upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnina i interesa operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka za opće dobro i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave plaća se godišnje, po četvornom metru zemljišta koje se upotrebljava za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu iz članka 63. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta na temelju članaka 62. ili 63. ovoga Zakona, ne smije se propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba u vezi s elektroničkom komunikacijskom mrežom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom.
Kolokacija i zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme
Članak 65.
(1) Operator, koji je na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa iz područja gradnje ostvario pravo postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na općem dobru ili na nekretninama iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona, i to preko ili ispod tih nekretnina, ili je iskoristio postupak izvlaštenja nekretnine ili korištenja nekretninom, ima obvezu kolokacije i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, osobito u svrhu zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša, zaštite prostora, izbjegavanja prekomjerne gradnje kada je to gospodarski neučinkovito ili fizički neprikladno, zaštite i očuvanja kulturnih dobara te nacionalne sigurnosti.
(2) Način i uvjeti pristupa, kolokacije i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, razina raspoloživosti slobodnog prostora u toj infrastrukturi i temeljne sastavnice ugovora o pristupu, kolokaciji i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(3) Agencije će, prije donošenja pravilnika iz stavka 2. ovoga članka, provesti javno savjetovanje u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, a može se savjetovati i s nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenim područjima gdje se takvo zajedničko korištenje smatra potrebnim radi ostvarivanja ciljeva iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka mora se temeljiti na načelima objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti.
(5) Infrastrukturni operator mora omogućiti operatoru korisniku, uz naknadu i na temelju sklopljenog ugovora, pristup, kolokaciju i zajedničko korištenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme ili nekretnine, koja je u vlasništvu infrastrukturnog operatora, što obuhvaća zemljište, zgrade i ulaze u zgrade, žične instalacije unutar zgrada, antene, antenske stupove, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, zdence, ulične ormare i mjere kojima se olakšava koordiniranje građevinskih radova, ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti pristupa, kolokacije i zajedničkog korištenja, utvrđeni pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.
(6) Operator korisnik ne može se koristiti kolokacijom, elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom ako nema sklopljen ugovor s infrastrukturnim operatorom.
(7) Agencija može infrastrukturnom operatoru iz stavka 5. ovoga članka odlukom utvrditi sljedeće obveze:
− primjenu načela nediskriminacije i odobravanja pristupa svim operatorima korisnicima uz jednake uvjete
− primjenu načela troškovne usmjerenosti na temelju troškova gradnje i održavanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, uz primjerenu stopu povrata na ulaganja
− izradu i objavu standardne ponude pristupa i obvezu pregovaranja o pristupu s operatorima korisnicima.
(8) Infrastrukturni operator iz stavka 5. ovoga članka rješava zahtjeve operatora korisnika za pristup, kolokaciju i zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme prema redoslijedu zaprimanja tih zahtjeva, ako raspoloživost slobodnog prostora u njegovoj infrastrukturi ne prelazi razinu utvrđenu pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.
(9) Ako infrastrukturni operator odbije sklopiti ugovor iz stavka 5. ovoga članka, ili ne omogući operatoru korisniku pristup, kolokaciju ili zajedničko korištenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme uz uvjete iz stavka 5. ovoga članka, Agencija će, na zahtjev operatora korisnika, u roku od 30 dana od dana podnošenja toga zahtjeva, utvrditi postoje li odgovarajući uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, i u slučaju postojanja tih uvjeta donijeti odluku kojom se operatoru korisniku omogućuje pristup, kolokaciju ili zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme infrastrukturnog operatora.
(10) Ako infrastrukturni operator iz stavka 5. ovoga članka ne odgovori na zahtjev operatora korisnika u roku od 30 dana od dana podnošenja toga zahtjeva, smatra se da je odbio sklopiti ugovor u smislu odredbe stavka 9. ovoga članka.
(11) U slučaju spora između infrastrukturnog operatora i operatora korisnika u vezi sa sklopljenim ugovorom o pristupu, kolokaciji i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ili odbijanjem sklapanja ugovora u slučaju iz stavka 9. ovoga članka, ili plaćanjem naknade za taj pristup, kolokaciju i zajedničko korištenje, Agencija provodi postupak rješavanja spora u skladu s odredbama članka 31. ovoga Zakona, vodeći računa o odgovarajućim uvjetima pristupa, kolokacije i zajedničkog korištenja iz stavka 5. ovoga članka.
POGLAVLJE II.
PRISTUP RADIOFREKVENCIJSKOM SPEKTRU
Načela upravljanja radiofrekvencijskim spektrom
Članak 66.
(1) Upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra, kao prirodno ograničenog općeg dobra, od interesa je za Republiku Hrvatsku.
(2) Agencija upravlja radiofrekvencijskim spektrom i planira uporabu satelitskih orbita u skladu sa Statutom, Konvencijom i Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), sporazumima donesenima u okviru Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) i drugim mjerodavnim međunarodnim sporazumima, uzimajući također u obzir javne politike koje se odnose na radiofrekvencijski spektar, te odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(3) Agencija djelotvorno upravlja radiofrekvencijskim spektrom, vodeći računa o načelima objektivnosti, transparentnosti, konkurentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona, kao i ostvarenom usklađivanju uporabe radiofrekvencijskog spektra na razini Europske unije ili na međunarodnoj razini.
(4) Agencija promiče usklađivanje uporabe radiofrekvencijskog spektra za elektroničke komunikacijske mreže i usluge u Europskoj uniji, uzimajući u obzir obvezu djelotvorne i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra te koristi za potrošače, postupajući u skladu s obvezama iz članka 8. ovoga Zakona i Odluke br. 676/2002/EZ, i to na sljedeći način:
1. osiguravanjem pokrivenosti područja i stanovništva Republike Hrvatske bežičnim širokopojasnim pristupom visoke kakvoće i velike brzine, kao i pokrivenosti bitnih nacionalnih i europskih prometnih putova, uključujući transeuropsku prometnu mrežu u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije o razvoju transeuropske prometne mreže
2. olakšavanjem brzog razvoja novih bežičnih komunikacijskih tehnologija i njihovih primjena kroz međusektorsku suradnju
3. osiguravanjem predvidljivosti i dosljednosti pri dodjeli, obnovi, izmjeni, ograničavanju i oduzimanju dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra u svrhu promicanja dugoročnih ulaganja
4. sprječavanjem prekograničnih ili nacionalnih štetnih smetnja u skladu s člancima 33. i 69. ovoga Zakona te poduzimanjem odgovarajućih preventivnih i korektivnih mjera u tu svrhu
5. promicanjem zajedničke uporabe radiofrekvencijskog spektra za slične ili različite uporabe u skladu s pravom tržišnog natjecanja
6. odabirom najprimjerenijeg i najmanje zahtjevnog postupka izdavanja dozvola u skladu s člankom 69. ovoga Zakona u svrhu najvećeg mogućeg povećanja fleksibilnosti, zajedničke uporabe i učinkovitosti uporabe radiofrekvencijskog spektra
7. primjenom pravila za dodjelu, prijenos, obnovu, izmjenu i oduzimanje dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koja su jasno i transparentno utvrđena u svrhu regulatorne sigurnosti, dosljednosti i predvidljivosti
8. dosljednim i predvidljivim načinom odobravanja uporabe radiofrekvencijskog spektra u pogledu zaštite ljudskog zdravlja, uzimajući u najvećoj mogućoj mjeri u obzir Preporuku Vijeća 1999/519/EZ i propise iz područja zdravstva.
(5) U slučaju nedostatne potražnje za uporabu harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra na tržištu, Agencija može donijeti odluku kojom se dopušta alternativna uporaba cijelog ili dijela radiofrekvencijskog pojasa toga harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra, uključujući postojeću uporabu, ako takva alternativna uporaba ne sprječava, niti ometa dostupnost ili uporabu toga pojasa u drugim državama članicama Europske unije.
(6) Agencija prigodom donošenja odluke iz stavka 5. ovoga članka uzima u obzir dugoročnu dostupnost toga radiofrekvencijskog pojasa u Europskoj uniji ili njegovu uporabu, te ekonomiju razmjera za opremu.
(7) Prije donošenja odluke iz stavka 5. ovoga članka Agencija provodi javno savjetovanje u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, radi utvrđivanja postojanja nedostatne potražnje za uporabu harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra na tržištu, uključujući procjenu buduće potražnje.
(8) Agencija redovito preispituje alternativnu uporabu radiofrekvencijskog spektra, u pravilu svake dvije godine, ili bez odgode, na temelju opravdanog zahtjeva za uporabu toga radiofrekvencijskog spektra u skladu s tehničkom provedbenom mjerom donesenom na temelju Odluke br. 676/2002/EZ.
(9) U svrhu preispitivanja alternativne uporabe iz stavka 8. ovoga članka Agencija provodi javno savjetovanje u skladu s člankom 30. ovoga Zakona. Ako se tijekom preispitivanja alternativne uporabe utvrdi da postoji potreba za harmoniziranom uporabom, Agencija će pokrenuti postupak dodjele harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra te ukinuti odluku kojom se dopušta alternativna uporaba radiofrekvencijskog spektra.
(10) Agencija je obvezna obavijestiti Komisiju i druge države članice Europske unije o odluci iz stavka 5. ovoga članka s pripadajućim obrazloženjem, kao i o ishodu preispitivanja te odluke.
Namjena radiofrekvencijskog spektra
Članak 67.
(1) Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra, sastavni dio kojega je i Tablica namjene radiofrekvencijskog spektra, a koji na prijedlog Vijeća Agencije donosi ministar, propisuju se namjena radiofrekvencijskog spektra u Republici Hrvatskoj.
(2) Tablica namjene radiofrekvencijskog spektra određuje namjenu radiofrekvencijskih pojasa za pojedine radiokomunikacijske službe, u skladu s Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) i mjerodavnim propisima Europske unije, te za svaki radiofrekvencijski pojas dodatno utvrđuje sljedeće:
− njegovu namjenu za jednu ili više radiokomunikacijskih služba u Republici Hrvatskoj, pri čemu pojedini radiofrekvencijski pojas ne mora biti namijenjen određenim radiokomunikacijskim službama (uporaba neovisna o vrsti radiokomunikacijske službe)
− njegovu dodjelu za jednu ili više odgovarajućih primjena ili tehnologija, pri čemu uporaba pojedinoga radiofrekvencijskog pojasa može biti neovisna o primijenjenoj tehnologiji (tehnološki neovisna uporaba)
− njegovu namjenu u svrhu civilne i/ili vojne uporabe
− mogućnost njegova prijenosa ili najma
− uvjete dodjele i uporabe pripadajućih radijskih frekvencija koji osobito mogu upućivati na primjenu odluka i preporuka Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT), mjerodavnih odluka i propisa Europske unije i drugih nadležnih međunarodnih organizacija i institucija, te drugih mjerodavnih propisa, međunarodnih ugovora i sporazuma
− način izdavanja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra.
Planovi i uvjeti dodjele radijskih frekvencija
Članak 68.
(1) Podrobniji uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija u okviru pojedinih radiofrekvencijskih pojasa, određenih Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra, utvrđuju se u planovima dodjele radijskih frekvencija, koje donosi Agencija.
(2) Planovi dodjele radijskih frekvencija moraju se temeljiti na Pravilniku o namjeni radiofrekvencijskog spektra te biti u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(3) Planovi dodjele radijskih frekvencija mogu sadržavati sljedeće:
− podjelu državnog područja Republike Hrvatske na područja za dodjelu dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, pri čemu se mogu odrediti posebni uvjeti uporabe radi zaštite susjednih područja od djelovanja smetnja
− podjelu radiofrekvencijskih pojasa na radiofrekvencijske kanale, zajedno sa širinom tih kanala, razmakom između tih kanala i zaštitnim kanalima
− druge potrebne tehničke uvjete za uporabu radijskih frekvencija.
(4) Temeljni uvjeti dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra te postupak izdavanja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(5) Pravilnik iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati sljedeće:
− način, uvjete i postupak izdavanja, izmjene, ograničenja, produljenja i obnove dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra
− sadržaj obrazaca dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra
− odgovarajuću tehničku dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje dozvola iz članka 77. ovoga Zakona
− rokove valjanosti dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra
− sadržaj, uvjete i rokove provedbe postupka javnog poziva iz članka 78. ovoga Zakona
− mjerila odabira, sadržaj, postupak, uvjete i rokove provedbe javnog natječaja iz članka 79. ovoga Zakona
− opći postupak provedbe javne dražbe iz članka 80. ovoga Zakona
− način i uvjete prijenosa ili davanja u najam radiofrekvencijskog spektra u skladu s člankom 81. ovoga Zakona
− način i uvjete prijave radijske postaje te dostavljanja tehničkih i drugih podataka o određenim vrstama radijskih postaja, kada je to nužno radi zaštite od smetnja i provedbe nadzora uporabe radiofrekvencijskog spektra
− način i uvjete obavljanja tehničkih pregleda, radijskih mjerenja te drugih mjerenja i ispitivanja u svrhu utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru za određene vrste radijskih postaja
− način i postupak ograničavanja uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra
− način i uvjete obvezne identifikacije određenih vrsta radijskih postaja
− način i uvjete uporabe radijskih postaja u slučaju opasnosti i drugim hitnim slučajevima.
Uporaba radijskih frekvencija
Članak 69.
(1) Radiofrekvencijski spektar upotrebljava se na sljedeće načine:
1. bez dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u skladu s člankom 72. ovoga Zakona
2. na temelju opće dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 76. ovoga Zakona
3. na temelju pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdane prema postupku iz članka 77. ovoga Zakona
4. na temelju pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdane prema postupcima iz članaka 78., 79. i 80. ovoga Zakona.
(2) Prigodom određivanja načina izdavanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra uzima se u obzir sljedeće:
− posebne značajke toga radiofrekvencijskog spektra
− potreba zaštite od štetnih smetnja i tehnološka rješenja za upravljanje štetnim smetnjama
− razvoj pouzdanih uvjeta za zajedničku uporabu radiofrekvencijskog spektra, ako je to primjereno
− osiguravanje tehničke kakvoće komunikacija ili usluge
− regulatorni ciljevi iz članka 7. ovoga Zakona
− zaštita djelotvorne uporabe radiofrekvencijskog spektra.
(3) Dopuštene su kombinacije više načina uporabe iz stavka 1. ovoga članka u određenom radiofrekvencijskom pojasu, vodeći računa o učinku koji takav način uporabe i mogućnost postupnog prijelaza iz jednog načina uporabe u drugi imaju na tržišno natjecanje, inovacije i ulazak na tržište.
(4) Sve vrste tehnologija, koje se upotrebljavaju za pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, mogu se upotrebljavati u radiofrekvencijskom spektru koji je Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra namijenjen za elektroničke komunikacijske usluge.
(5) Agencija može uvesti ograničenja uporabe radiofrekvencijskog spektra za pojedine vrste radijskih mreža ili bežičnih pristupnih tehnologija, na temelju načela razmjernosti i nediskriminacije, kada je to nužno radi:
1. izbjegavanja štetnih smetnja
2. zaštite ljudskog zdravlja od djelovanja elektromagnetskog polja, uzimajući u najvećoj mogućoj mjeri u obzir Preporuku Vijeća 1999/519/EZ i mjerodavne propise iz područja zdravstva
3. osiguravanja tehničke kakvoće usluge
4. osiguravanja najveće moguće zajedničke uporabe radiofrekvencijskog spektra
5. zaštite djelotvorne uporabe radiofrekvencijskog spektra
6. ostvarivanja ciljeva od javnog interesa, u skladu sa stavkom 6. ovoga članka,
7. ispunjavanja uvjeta iz Radijskih propisa Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU).
(6) Elektroničke komunikacijske usluge moraju se pružati u određenom radiofrekvencijskom pojasu namijenjenom za te usluge, ako je to opravdano u svrhu ispunjavanja javnog interesa i u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije, što obuhvaća, ali se ne ograničuje na sljedeće:
1. sigurnost života
2. promicanje društvene, regionalne ili zemljopisne povezanosti
3. izbjegavanje nedjelotvorne uporabe radijskih frekvencija
4. promicanje kulturne i jezične raznolikosti te medijskog pluralizma, i to primjerice pružanjem usluga odašiljanja radijskih i televizijskih programa.
(7) Agencija može zabraniti pružanje elektroničke komunikacijske usluge u određenom radiofrekvencijskom pojasu ako je to opravdano radi zaštite služba nadležnih za zaštitu ljudskih života. Iznimno, u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije, zabrana se može odrediti kako bi se ispunili i drugi ciljevi od javnog interesa.
(8) Agencija redovito preispituje potrebu uvođenja i primjene ograničenja iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka te objavljuje ishode toga preispitivanja.
(9) Ograničenja iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka ne predstavljaju osnovu za oduzimanje dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra.
(10) Prigodom odlučivanja o broju dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdavanjem pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, te o postupku dodjele toga radiofrekvencijskog spektra uzima se u obzir ispunjavanje jednog ili više sljedećih ciljeva:
− poboljšanje pokrivenosti
− osiguravanje tražene kakvoće usluge
− promicanje djelotvorne uporabe radiofrekvencijskog spektra, uzimajući u obzir, uz ostalo, uvjete povezane s uporabom radiofrekvencijskog spektra i iznos naknada
− promicanje inovacija i razvoja poslovanja.
(11) Prigodom donošenja odluke iz stavka 10. ovoga članka Agencija vodi računa o načelima objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti, te ciljevima iz članaka 7., 8., 33. i 66. ovoga Zakona.
(12) U postupku izdavanja pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. točke 4. ovoga članka Agencija o odabranom postupku dodjele, uvjetima odabira i uvjetima uporabe radiofrekvencijskog spektra provodi postupak javnog savjetovanja iz članka 30. ovoga Zakona, pri čemu mora jasno navesti ocjenu tehničkog i gospodarskog stanja na tržištu, ocjenu stupnja tržišnog natjecanja te razloge za mogući odabir i primjenu mjera iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona. U slučaju harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra, koji se upotrebljava za bežične širokopojasne elektroničke komunikacijske usluge, Agencija će u postupku javnog savjetovanja navesti i mogućnost te mjerila produljenja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, vodeći računa o uvjetima iz članka 74. stavka 7. ovoga Zakona.
(13) Uvjeti uporabe radiofrekvencijskog spektra, za koji se izdaje pojedinačna dozvola iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, sadržavaju obveze, rok izvršenja i mjerila za ocjenu ispunjavanja tih obveza.
(14) Agencija može, ne dovodeći u pitanje mjere koje se mogu odrediti na temelju članka 93. stavaka 12., 13. i 14. ovoga Zakona, prigodom određivanja uvjeta iz stavka 13. ovoga članka, vodeći računa o djelotvornoj i učinkovitoj uporabi radiofrekvencijskog spektra, te uzimajući u obzir pravila o zaštiti tržišnog natjecanja, nositelju dozvole omogućiti:
1. zajedničku uporabu radiofrekvencijskog spektra, ili pasivne ili aktivne infrastrukture potrebne za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s člankom 93. stavcima 12., 13. i 14. ovoga Zakona
2. sklapanje sporazuma o roaming pristupu na tržišnoj osnovi u skladu s člankom 93. stavcima 12. i 14. ovoga Zakona
3. zajedničko postavljanje infrastrukture za pružanje mreža ili usluga s uporabom radiofrekvencijskog spektra.
(15) Nakon provedenog postupka javnog savjetovanja iz stavka 12. ovoga članka Agencija donosi i na svojim internetskim stranicama objavljuje obrazloženu odluku o odabranom postupku dodjele i uvjetima odabira i uporabe radiofrekvencijskog spektra, te pokreće postupak dodjele objavom poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu radiofrekvencijskog spektra.
(16) Ako Agencija, nakon provedenog postupka dodjele iz stavka 15. ovoga članka, utvrdi da se mogu dodijeliti dodatne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, o tome na svojim internetskim stranicama objavljuje mišljenje i pokreće odgovarajući postupak dodjele radiofrekvencijskog spektra.
(17) U postupku izdavanja pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. točke 3. ovoga članka Agencija primjenjuje objektivne, transparentne, razmjerne i nediskriminirajuće uvjete utvrđene pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.
(18) Agencija može zatražiti od podnositelja zahtjeva za dodjelu radiofrekvencijskog spektra dostavu svih potrebnih podataka u svrhu ocjene ispunjavanja uvjeta odabira i uporabe radiofrekvencijskog spektra. Agencija će obrazloženom odlukom odbiti zahtjev ako utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete.
(19) Ako je Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra radiofrekvencijski spektar namijenjen za elektroničke komunikacijske usluge, Agencija donosi odluku o dodjeli pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u roku od 42 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, a najkasnije u roku od osam mjeseci od dana zaprimanja potpunog zahtjeva u slučaju pojedinačne dozvole koja se izdaje u postupcima iz članaka 78., 79. ili 80. ovoga Zakona. Rokovi iz ovoga stavka ne odnose se na primjenu međunarodnih sporazuma o uporabi radiofrekvencijskog spektra i usklađivanju uporabe satelitskih orbita.
(20) Broj pojedinačnih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koje se izdaju u pojedinom radiofrekvencijskom pojasu na temelju ovoga članka, može se ograničiti samo u slučaju iz stavka 10. ovoga članka, ili u slučaju zaprimanja više pravovaljanih zahtjeva za izdavanje dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra kojima nije moguće udovoljiti s obzirom na raspoloživost određenoga radiofrekvencijskog pojasa.
(21) Dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra namijenjenog analognoj radiodifuziji izdaje se u skladu s odredbama ovoga Zakona nakladniku elektroničkih medija koji svoju djelatnost obavlja u skladu sa zakonom kojim se uređuju elektronički mediji.
(22) Uvjeti dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra za potrebe amaterskih radijskih komunikacija, radioamaterski razredi, polaganje radioamaterskog ispita, tehnički i drugi uvjeti uporabe amaterskih radijskih postaja i opreme propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
Naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra
Članak 70.
(1) Za uporabu radiofrekvencijskog spektra plaća se naknada, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se:
1. pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, u svrhu podmirivanja troškova Agencije nastalih u upravljanju radiofrekvencijskim spektrom
2. pravilnikom koji donosi ministar, za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra
3. odlukom Agencije u postupcima dodjele harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra namijenjenog za bežične širokopojasne usluge i u postupcima javne dražbe.
(2) Naknada utvrđena pravilnikom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka plaća se u korist Agencije, a može se utvrditi na godišnjoj ili višegodišnjoj razini.
(3) Naknada utvrđena pravilnikom i odlukom Agencije iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka plaća se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, na temelju izdanog računa Agencije.
(4) Naknada iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, vodeći računa o regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona te uzimajući u obzir sljedeće:
– vrijednost radiofrekvencijskog spektra u slučaju njegove alternativne uporabe prigodom utvrđivanja početne cijene u postupku javne dražbe
– troškove koji uključuju uvjete povezane s uporabom toga radiofrekvencijskog spektra
– primjenu načina plaćanja povezanih sa stvarnom raspoloživosti radiofrekvencijskog spektra, u mjeri u kojoj je to moguće.
Baza podataka radiofrekvencijskog spektra
Članak 71.
(1) Agencija vodi i redovito obnavlja bazu podataka radiofrekvencijskog spektra koja osobito može sadržavati popis dodijeljenih i raspoloživih radijskih frekvencija i radiofrekvencijskih kanala u skladu s planovima dodjele radijskih frekvencija iz članka 68. ovoga Zakona, s pripadajućim podacima o uvjetima namjene, dodjele i uporabe tih radijskih frekvencija i kanala, zemljopisnom području njihove uporabe te nositeljima dozvola za uporabu pripadajućih radijskih frekvencija i kanala, uključujući korisnike najma radiofrekvencijskog spektra u skladu s člankom 81. ovoga Zakona.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka, koje Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona, moraju biti javno dostupni, bez naknade, u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Agencije, uz mogućnost sveobuhvatnog pretraživanja prema odabranim mjerilima.
Uporaba radiofrekvencijskog spektra bez dozvole
Članak 72.
(1) Oružane snage Republike Hrvatske upotrebljavaju radiofrekvencijske pojase, koji su Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra određeni isključivo za vojnu uporabu, bez pribavljanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s uvjetima dodjele i uporabe utvrđenima u toj Tablici i pravilniku iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona. Izvješće o uporabi tih radiofrekvencijskih pojasa mora se dostaviti Agenciji, na njezin zahtjev.
(2) Oružane snage Republike Hrvatske, policija, sigurnosno-obavještajne agencije, tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu i hitne službe upotrebljavaju radiofrekvencijske pojase koji su Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra određeni za civilnu i/ili vojnu uporabu, bez pribavljanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s uvjetima dodjele i uporabe utvrđenima u toj Tablici i pravilniku iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona. Za takvu uporabu radiofrekvencijskih pojasa potrebno je pribaviti prethodno odobrenje Agencije.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Oružane snage Republike Hrvatske, policija, sigurnosno-obavještajne agencije, tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu i hitne službe moraju poduzimati djelotvorne mjere za sprječavanje i uklanjanje smetnja.
(4) Za uporabu radiofrekvencijskog spektra u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne plaća se naknada iz članka 70. ovoga Zakona.
Provjera načina upravljanja radiofrekvencijskim spektrom
Članak 73.
(1) Agencija obavlja provjeru načina upravljanja radiofrekvencijskim spektrom i njegove djelotvorne uporabe putem javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, kako bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo davanje mišljenja, primjedaba i prijedloga u vezi s postojećim načinom upravljanja radiofrekvencijskim spektrom.
(2) Provjera iz stavka 1. ovoga članka može obuhvatiti cijeli radiofrekvencijski spektar ili samo odabrane radiofrekvencijske pojase.
(3) Agencija po službenoj dužnosti provodi javno savjetovanje, u okviru postupka provjere iz stavka 1. ovoga članka, o prijedlogu izmjena i dopuna Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra, planova dodjele radijskih frekvencija i prijedlogu pravilnika iz članka 70. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a Ministarstvo o prijedlogu pravilnika iz članka 70. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
(4) Prigodom izrade prijedloga izmjena i dopuna akata iz stavka 3. ovoga članka, koje objavljuju radi provedbe javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, Agencija i Ministarstvo moraju voditi računa o sljedećem:
− usklađivanju namjene radiofrekvencijskog spektra na razini Europske unije i međunarodnoj razini
− razvoju tehnologije
− mogućem učinku predloženih izmjena i dopuna na tržišta elektroničkih komunikacija
− mogućem utjecaju predloženih izmjena i dopuna na gospodarsku vrijednost radiofrekvencijskog spektra, i to osobito radijskih frekvencija za koje su već izdane dozvole
− mogućem utjecaju predloženih izmjena i dopuna Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra na odgovarajuće izmjene i dopune planova dodjele radijskih frekvencija, u skladu s člankom 69. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona, te pravilnika iz članka 68. stavka 4. i članka 70. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
(5) Ministar će uskladiti pravilnik iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona, a Agencija će uskladiti pravilnik iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona s pravilnikom iz članka 67. stavka 1. ovoga Zakona.
Rokovi valjanosti dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra
Članak 74.
(1) Agencija određuje rok valjanosti pojedinačnih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra koje se izdaju u skladu s odredbama ovoga Zakona, vodeći računa o tržišnom natjecanju, djelotvornoj i učinkovitoj uporabi radiofrekvencijskog spektra, promicanju inovacija i učinkovitih ulaganja, omogućivanju odgovarajućeg roka za povrat ulaganja te ciljevima iz članka 69. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) Rok valjanosti dozvole za uporabu harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra, koji se upotrebljava za bežične širokopojasne elektroničke komunikacijske usluge, ne može biti kraći od 15 godina.
(3) Agencija može donijeti odluku o produljenju valjanosti dozvole iz stavka 2. ovoga članka na razdoblje od pet godina, vodeći računa o načelima razmjernosti, nediskriminacije i transparentnosti.
(4) Agencija će, najmanje dvije godine prije isteka roka valjanosti dozvole iz stavka 2. ovoga članka, pokrenuti postupak procjene postojanja uvjeta za produljenje valjanosti dozvole iz stavka 3. ovoga članka, pri čemu može, prema potrebi, odlučiti o izmjeni uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra u skladu s člankom 82. ovoga Zakona.
(5) Prije donošenja odluke o produljenju valjanosti dozvole iz stavka 3. ovoga članka i, ako je to primjenjivo, o izmjeni uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra, Agencija provodi postupak javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, u trajanju od najmanje tri mjeseca.
(6) Odluku o produljenju valjanosti dozvole iz stavka 3. ovoga članka Agencija donosi u roku od 30 dana od dana okončanja javnog savjetovanja iz stavka 5. ovoga članka te je dostavlja nositelju dozvole i objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(7) Agencija neće produljiti valjanost dozvole iz stavka 2. ovoga članka ako to produljenje nije opravdano zbog bilo kojeg od sljedećih razloga:
– djelotvorne i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra
– osiguranja neometanog tržišnog natjecanja
– osiguranja pokrivenosti državnog područja i stanovništva bežičnim širokopojasnim pristupom visoke kakvoće i velike brzine, kao i pokrivenosti bitnih nacionalnih i europskih prometnih putova, uključujući transeuropsku prometnu mrežu
– olakšavanja brzog razvoja novih bežičnih komunikacijskih tehnologija i primjena u Europskoj uniji
– zaštite ljudskih života, javnog poretka, javne sigurnosti ili obrane
– ako je protiv nositelja dozvole pokrenut postupak u vezi s nepostupanjem u skladu s uvjetima iz dozvole.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka Agencija će pokrenuti novi postupak dodjele toga radiofrekvencijskog spektra.
(9) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Agencija može odrediti drukčiji rok valjanosti dozvole iz stavka 2. ovoga članka, ako je to opravdano:
− u ograničenim zemljopisnim područjima u kojima je pristup mrežama velikih brzina nedostatan ili uopće ne postoji, te je to nužno kako bi se osigurala provedba načina iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona
− za određene kratkoročne projekte i pokusnu uporabu
− za uporabu radiofrekvencijskog spektra koja se može, vodeći računa o ograničenjima iz članka 69. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, dopustiti istodobno s bežičnom širokopojasnom elektroničkom komunikacijskom uslugom, ili
− za alternativnu uporabu radiofrekvencijskog spektra u skladu s člankom 66. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona.
(10) Rok valjanosti dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koji se ne upotrebljava u svrhe iz stavka 2. ovoga članka, utvrđuje se pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.
(11) Agencija može, po službenoj dužnosti, izmijeniti rok valjanosti dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra kako bi se osigurao istodobni istek valjanosti dozvola u jednom ili više radiofrekvencijskih pojasa.
Privremena dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra
Članak 75.
(1) Agencija može, iznimno od namijenjene radiokomunikacijske službe ili tehnologije, ili uvjeta dodjele i uporabe utvrđenih Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra i pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona, na temelju podnesenog zahtjeva, izdati privremenu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra koja ne podliježe postupcima izdavanja dozvole iz članaka 77. do 80. ovoga Zakona.
(2) Privremena dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se izdati, prema redoslijedu zaprimanja zahtjeva, za radijsku postaju ili radijski sustav koji se upotrebljava u svrhu tržišnog ili tehničkog ispitivanja, istraživanja ili projektiranja, ili za potrebe sportskih, kulturnih, zabavnih ili drugih priredaba privremenog značaja.
(3) Agencija će u privremenoj dozvoli iz stavka 1. ovoga članka odrediti primjereni rok valjanosti dozvole te odgovarajuće uvjete uporabe pripadajućih radijskih frekvencija, osobito u svrhu zaštite od smetnja.
(4) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje privremene dozvole iz stavka 1. ovoga članka koji nije u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, ili je u suprotnosti s regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona, ili ako utvrdi da je zahtjev podnesen isključivo u svrhu izbjegavanja primjene kojeg od postupaka izdavanja dozvole iz članaka 77. do 80. ovoga Zakona.
Opća dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra
Članak 76.
(1) Svaka pravna ili fizička osoba ima pravo na uporabu radiofrekvencijskog pojasa koji se u skladu s Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra može upotrebljavati na temelju opće dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s uvjetima dodjele i uporabe utvrđenima pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Agencija izdaje opću dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra u slučaju zanemarive opasnosti od smetnja ili u usklađenim radiofrekvencijskim pojasima, a osobito u svrhu provedbe odgovarajućih odluka i preporuka Europske unije, Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) i njihovih tijela, koje su prihvaćene u Republici Hrvatskoj.
Postupak izdavanja pojedinačne dozvole na temelju zahtjeva
Članak 77.
(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju podnesenog zahtjeva za izdavanje dozvole, za radiofrekvencijski pojas u kojem je takav način izdavanja dozvole utvrđen Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.
(2) Agencija će izdati dozvolu iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
– ako je zahtjev za izdavanje dozvole podnesen u skladu s pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona
– ako je zahtjev za izdavanje dozvole usklađen s uvjetima dodjele i uporabe koji su za pripadajuće radijske frekvencije utvrđeni Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra i planom dodjele radijskih frekvencija
– ako su zatražene radijske frekvencije raspoložive.
(3) Zahtjevi za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka rješavaju se prema redoslijedu njihova zaprimanja u Agenciji.
(4) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Uvoz, proizvodnja, prodaja, iznajmljivanje, posjedovanje i uporaba uređaja za ometanje radijskih frekvencija javnih elektroničkih komunikacijskih mreža ili radijskih frekvencija koje upotrebljavaju bespilotni zrakoplovi nisu dopušteni, osim u slučajevima kada to zahtijevaju interesi obrane ili nacionalne sigurnosti, ili kada je to nužno radi zaštite života i ljudskog zdravlja ili imovine veće vrijednosti.
(6) Agencija će na temelju podnesenog zahtjeva nadležnog tijela državne uprave, nadležne sigurnosno-obavještajne agencije ili drugoga ovlaštenog podnositelja izdati pojedinačnu dozvolu za uporabu uređaja iz stavka 5. ovoga članka na određenom prostoru ili području.
(7) Način i postupak podnošenja zahtjeva iz stavaka 1. i 6. ovoga članka, način, postupak i rokovi izdavanja dozvole iz stavaka 1. i 6. ovoga članka te uvjeti uporabe radiofrekvencijskog spektra, za koji se izdaje dozvola iz stavaka 1. i 6. ovoga članka, pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.
Postupak izdavanja pojedinačne dozvole na temelju javnog poziva
Članak 78.
(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju prethodno provedenog postupka javnog poziva, za radiofrekvencijski pojas u kojem je, zbog ograničenja raspoloživoga radiofrekvencijskog spektra, takav način izdavanja dozvole utvrđen Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.
(2) Postupak izdavanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka Agencija pokreće odlukom po službenoj dužnosti, vodeći računa o obvezi provedbe postupka javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
(3) Zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Agenciji u roku od 30 dana od dana objave javnog poziva iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako Agencija zaprimi jedan ili više zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, kojima je moguće udovoljiti s obzirom na raspoloživost toga radiofrekvencijskog pojasa, donijet će odluku o izdavanju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra podnositeljima zahtjeva, prema redoslijedu zaprimanja tih zahtjeva u Agenciji, vodeći računa o regulatornim ciljevima i zahtjevima iz članaka 7., 8. i 33. ovoga Zakona, u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ako Agencija zaprimi više zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, kojima nije moguće udovoljiti s obzirom na raspoloživost toga radiofrekvencijskog pojasa, donijet će odluku o raspisivanju javnog natječaja u skladu s člankom 79. ovoga Zakona, ili odluku o raspisivanju javne dražbe u skladu s člankom 80. ovoga Zakona, u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Odluke u postupku provedbe javnog poziva iz ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona. Odluke iz stavaka 4. i 5. ovoga članka Agencija dostavlja svim podnositeljima zahtjeva u postupku javnog poziva.
(7) Sadržaj, uvjeti i rokovi provedbe postupka javnog poziva iz stavka 1. ovoga članka te sadržaj, način i postupak podnošenja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.
Postupak izdavanja pojedinačne dozvole na temelju javnog natječaja
Članak 79.
(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju prethodno provedenog postupka javnog natječaja, za radiofrekvencijski pojas:
1. u slučaju iz članka 78. stavka 5. ovoga Zakona, ili
2. u slučaju u kojem je zbog ograničenja raspoloživoga radiofrekvencijskog spektra takav način izdavanja dozvole utvrđen Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.
(2) Postupak izdavanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka Agencija pokreće odlukom po službenoj dužnosti, vodeći računa o obvezi provedbe postupka javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
(3) Agencija će na temelju mjerila odabira, određenih u skladu sa zahtjevima iz članka 69. stavka 11. ovoga Zakona, a nakon usporedbe i ocjene svih ponuda zaprimljenih u postupku javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka, donijeti obrazloženu odluku:
1. o odabiru jednog ili više najpovoljnijih podnositelja ponuda, ovisno o raspoloživom radiofrekvencijskom pojasu za koji je raspisan javni natječaj, pri čemu će tom odlukom izdati jednu ili više dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra odabranim podnositeljima ponuda, ili
2. o poništenju javnog natječaja, ako ni jedna zaprimljena ponuda ne ispunjava mjerila odabira iz ovoga stavka.
(4) Odluke u postupku javnog natječaja iz ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona. Odluke iz stavka 3. ovoga članka Agencija dostavlja svim podnositeljima ponuda u postupku javnog natječaja.
(5) Sadržaj, postupak, uvjeti i rokovi provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka te mjerila odabira iz stavka 3. ovoga članka pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.
Postupak izdavanja pojedinačne dozvole na temelju javne dražbe
Članak 80.
(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju prethodno provedenog postupka javne dražbe, za radiofrekvencijski pojas:
1. u slučaju iz članka 78. stavka 5. ovoga Zakona, ili
2. u slučaju u kojem je zbog ograničenja ili gospodarske vrijednosti raspoloživoga radiofrekvencijskog spektra takav način izdavanja dozvole utvrđen Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.
(2) Postupak izdavanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka Agencija pokreće odlukom po službenoj dužnosti, vodeći računa o obvezi provedbe postupka javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
(3) Agencija će na temelju svih ponuda zaprimljenih u postupku javne dražbe iz stavka 1. ovoga članka donijeti obrazloženu odluku:
1. o odabiru jednog ili više najpovoljnijih podnositelja ponuda, na temelju uvjeta iz dražbovne dokumentacije ponuđene u postupku javne dražbe, pri čemu će tom odlukom izdati jednu ili više dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra odabranim podnositeljima ponuda
2. o poništenju javne dražbe ako ni jedna zaprimljena ponuda ne ispunjava uvjete javne dražbe.
(4) Odluke u postupku javne dražbe iz ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona. Odluke iz stavka 3. ovoga članka Agencija dostavlja svim podnositeljima ponuda u postupku javne dražbe.
(5) Opći postupak provedbe javne dražbe iz stavka 1. ovoga članka pobliže se propisuje pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona. Pravila i primijenjeni oblik javne dražbe u svakom pojedinačnom slučaju pobliže se utvrđuju u pripadajućoj dražbovnoj dokumentaciji koja je sastavni dio odluke iz stavka 2. ovoga članka.
Prijenos i davanje u najam radiofrekvencijskog spektra
Članak 81.
(1) Nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članaka 77. do 80. ovoga Zakona može prenijeti ili dati u najam drugoj osobi radiofrekvencijski pojas koji mu je dodijeljen tom dozvolom.
(2) Radiofrekvencijski pojasi, za koje je predviđena mogućnost prijenosa ili davanja u najam u skladu s odredbama ovoga članka, pobliže se utvrđuju Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.
(3) Prijenos ili davanje u najam radiofrekvencijskog pojasa iz stavka 1. ovoga članka može se dogovoriti između nositelja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članaka 77. do 80. ovoga Zakona i druge osobe na tržišnoj osnovi, za pojedini dio ili cijeli radiofrekvencijski pojas koji je dodijeljen tom dozvolom.
(4) Za prijenos radiofrekvencijskog pojasa potrebno je pribaviti suglasnost Agencije. Nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra i osoba na koju se prenosi radiofrekvencijski pojas zajednički podnose Agenciji zahtjev za davanje suglasnosti.
(5) U postupku rješavanja zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka Agencija vodi računa o sprječavanju narušavanja tržišnog natjecanja te provjerava ispunjava li osoba, na koju se prenosi radiofrekvencijski pojas, uvjete uporabe određene pripadajućom dozvolom za uporabu radiofrekvencijskog spektra.
(6) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev iz stavka 4. ovoga članka ako utvrdi postojanje opravdane sumnje da novi nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra neće moći zadovoljiti uvjete iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Prijenosom radiofrekvencijskog pojasa u cijelosti se prenose prava i obveze koje proizlaze iz pripadajuće dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, uključujući i uvjete dodjele i uporabe određene tom dozvolom.
(8) U slučaju davanja suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka Agencija će nositelju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra i osobi ili osobama na koje se prenosi radiofrekvencijski pojas izdati novu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s uvjetima prijenosa. Postojeća dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koja je bila temelj za prijenos radiofrekvencijskog pojasa, prestaje važiti.
(9) O namjeri davanja u najam radiofrekvencijskog pojasa nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra obvezan je obavijestiti Agenciju, te dostaviti izjavu kojom preuzima odgovornost za ispunjavanje svih uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra koji se daje u najam, uključujući i podatke o najmoprimcu.
(10) Način prijenosa i davanja u najam radiofrekvencijskog spektra drugoj osobi pobliže se propisuje pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.
Izmjena i ograničavanje uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra
Članak 82.
(1) Agencija može izmijeniti uvjete uporabe radiofrekvencijskog spektra iz dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra samo u objektivno opravdanim slučajevima i na razmjeran način, pri čemu mora uzeti u obzir, ako je to primjenjivo, uvjete u vezi s pravom prijenosa radiofrekvencijskog spektra.
(2) O prijedlogu izmjene uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra za elektroničke komunikacijske mreže i usluge Agencija provodi postupak javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, u roku koji ne može biti kraći od 30 dana, osim u iznimnim okolnostima.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, javno savjetovanje neće se provoditi ako su izmjene uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra manjeg značenja i prethodno dogovorene s nositeljem dozvole.
(4) Agencija može iznimno ograničiti uvjete uporabe iz dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s načelima razmjernosti i nediskriminacije, ako je to ograničenje potrebno u svrhu osiguranja djelotvorne i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra ili provedbe tehničkih provedbenih mjera donesenih na temelju Odluke br. 676/2002/EZ, vodeći računa da to ograničenje bude najmanje otegotno za nositelja dozvole.
(5) U slučaju ograničenja uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra za dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članaka 78., 79. i 80. ovoga Zakona, Agencija provodi postupak javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, javno savjetovanje neće se provoditi ako je nositelj dozvole suglasan s predloženim ograničenjem iz stavka 5. ovoga članka.
(7) U slučajevima iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Agencija će izdati novu dozvolu ili dodatak postojećoj dozvoli za uporabu radiofrekvencijskog spektra.
(8) Način i postupak izmjene i ograničavanja uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.
Obnova pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra
Članak 83.
(1) U slučaju pojedinačne dozvole za uporabu harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra iz članaka 78., 79. i 80. ovoga Zakona Agencija će, po službenoj dužnosti ili na zahtjev nositelja dozvole, procijeniti postoji li potreba za obnovu te dozvole, osim ako je u postupku dodjele toga radiofrekvencijskog spektra mogućnost obnove dozvole bila izričito isključena.
(2) Nositelj dozvole može podnijeti zahtjev za obnovu dozvole iz stavka 1. ovoga članka najranije pet godina, a najkasnije jednu godinu prije dana isteka roka valjanosti dozvole.
(3) Agencija može po službenoj dužnosti pokrenuti postupak procjene potrebe za obnovu dozvole iz stavka 1. ovoga članka, najmanje dvije godine prije dana isteka roka valjanosti dozvole.
(4) U postupku procjene potrebe za obnovu dozvole iz stavka 1. ovoga članka Agencija uzima u obzir sljedeće:
1. ciljeve iz članka 7., članka 8. i članka 66. stavka 4. ovoga Zakona te ciljeve mjerodavnih javnih politika na razini Europske unije ili nacionalnoj razini
2. provedbu tehničke provedbene mjere donesene u skladu s Odlukom br. 676/2002/EZ
3. preispitivanje odgovarajuće provedbe uvjeta iz dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra
4. potrebu promicanja ili izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja u skladu s člankom 85. ovoga Zakona
5. poboljšanje djelotvornosti uporabe radiofrekvencijskog spektra u odnosu na tehnološki ili tržišni razvoj
6. potrebu izbjegavanja ozbiljnih prekida u pružanju usluga.
(5) Agencija o procjeni postojanja uvjeta za obnovu dozvole iz stavka 1. ovoga članka provodi postupak javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, pri čemu mora navesti jasne razloge moguće obnove.
(6) Agencija odlučuje o obnovi dozvole iz stavka 1. ovoga članka, ili o provedbi novoga postupka dodjele radiofrekvencijskog spektra, uzimajući u obzir ishod javnog savjetovanja iz stavka 5. ovoga članka, a osobito potražnju za tim dijelom radiofrekvencijskog spektra među poduzetnicima koji nisu nositelji dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra.
(7) U slučaju donošenja odluke o obnovi dozvole iz stavka 1. ovoga članka Agencija izdaje nositelju dozvole novu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra, kojom se mogu izmijeniti naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra ili drugi uvjeti uporabe radiofrekvencijskog spektra.
(8) Dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra izdana u skladu s člankom 77. ovoga Zakona može se obnoviti na zahtjev nositelja dozvole ako su ispunjeni uvjeti propisani pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona, te će u tom slučaju Agencija izdati nositelju dozvole novu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra.
(9) Način, uvjeti i postupak obnove dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.
Oduzimanje dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra
Članak 84.
(1) Agencija će donijeti odluku o oduzimanju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra ako utvrdi da je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
1. ako je dozvola izdana na temelju netočnih podataka ili dokumentacije od važnosti za provedbu postupka izdavanja dozvole
2. ako nositelj dozvole, ni nakon izricanja propisanih mjera inspektora elektroničkih komunikacija, ne postupa u skladu s uvjetima uporabe koji su određeni dozvolom, ili ih opetovano krši
3. ako nositelj dozvole, ni nakon izricanja propisanih mjera inspektora elektroničkih komunikacija, ne uskladi uporabu dodijeljenih radijskih frekvencija s Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra, odgovarajućim planom dodjele radijskih frekvencija ili pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona
4. ako nositelj dozvole, i nakon izricanja hitnih mjera inspektora elektroničkih komunikacija, postupa protivno uvjetima uporabe radiofrekvencijskog spektra, a to postupanje predstavlja izravnu i ozbiljnu prijetnju javnom poretku, javnoj sigurnosti i ljudskom zdravlju, ili rizik od stvaranja ozbiljnih gospodarskih ili operativnih poteškoća operatorima ili korisnicima elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, ili drugim korisnicima radiofrekvencijskog spektra
5. ako je to nužno radi osiguranja djelotvorne i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra ili provedbe tehničkih provedbenih mjera donesenih na temelju Odluke br. 676/2002/EZ, vodeći računa o načelima razmjernosti i nediskriminacije te gospodarskom učinku takve odluke na nositelja dozvole
6. ako su nužne znatne izmjene Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra ili odgovarajućeg plana dodjele radijskih frekvencija, zbog potrebe usklađivanja uporabe radijskih frekvencija na nacionalnoj ili međunarodnoj razini, ili na razini Europske unije, ili provedbe međunarodnih ugovora, sporazuma ili konvencija koje obvezuju Republiku Hrvatsku, ili djelotvornije zaštite od smetnja, ili sprječavanja narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja nositelja dozvole
7. ako ni nakon dostave opomene zbog neplaćanja nije u roku određenom tom opomenom plaćena propisana naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra
8. ako je nositelju dozvole zabranjeno obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na temelju odluke Agencije
9. ako je nositelju dozvole oduzeta koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija, ili je isteklo razdoblje na koje mu je dodijeljena ta koncesija, u skladu s posebnim zakonom
10. ako je nositelju dozvole pravomoćnom sudskom presudom zabranjeno obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga
11. ako je na temelju prethodne odluke Agencije iz članka 116. stavka 6. ovoga Zakona ili stručnog mišljenja Agencije iz članka 116. stavka 3. ovoga Zakona utvrđeno narušavanje regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona
12. ako se nositelj dozvole u pisanom obliku odrekao uporabe dodijeljenih radijskih frekvencija
13. ako je nositelj dozvole prestao postojati
14. ako je uporaba dodijeljenih radijskih frekvencija protivna javnom interesu Republike Hrvatske.
(2) U slučaju donošenja odluke o oduzimanju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga članka, Agencija može donijeti i odluku o izdavanju nove dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, kojom će izmijeniti dodijeljene radijske frekvencije te, prema potrebi, odrediti druge uvjete dodjele i uporabe tih radijskih frekvencija.
(3) Odluka o oduzimanju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati primjereni rok u kojem je nositelj dozvole obvezan prestati s uporabom radijskih frekvencija dodijeljenih dozvolom koja je oduzeta tom odlukom.
(4) U slučaju oduzimanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdane u postupku javnog poziva, javnog natječaja ili javne dražbe, iz razloga propisanih stavkom 1. točkama 5. i 6. ovoga članka, Agencija provodi postupak javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona. Iznimno, javno savjetovanje neće se provoditi ako je nositelj dozvole suglasan s predloženim oduzimanjem dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra.
Tržišno natjecanje u području radiofrekvencijskog spektra
Članak 85.
(1) Radi promicanja djelotvornoga tržišnog natjecanja Agencija može odlukom o dodjeli, izmjeni ili obnovi dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, na temelju objektivne procjene tržišta i uvjeta tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a osobito na temelju procjene uvjeta budućeg razvoja tržišnog natjecanja, uzimajući u obzir raspoložive usporedne vrijednosti, odrediti sljedeće mjere:
1. ograničiti broj radiofrekvencijskih pojasa za koje se izdaju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra bilo kojem poduzetniku ili, u opravdanim okolnostima, povezivanje uvjeta s takvim dozvolama, kao što je pružanje veleprodajnog pristupa, nacionalnog ili regionalnog roaminga, u određenim radiofrekvencijskim pojasima ili u određenim skupinama radiofrekvencijskih pojasa sličnih značajki
2. osigurati određeni dio radiofrekvencijskog pojasa ili skupine radiofrekvencijskih pojasa za dodjelu novim dionicima na tržištu, ako je to primjereno i opravdano na tržištu
3. odbiti dodjelu novih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra ili dopustiti novu uporabu radiofrekvencijskog spektra u određenim radiofrekvencijskim pojasima, ili povezati uvjete s dodjelom novih dozvola ili s dopuštenjem novih uporaba radiofrekvencijskog spektra, kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja dodjelom, prijenosom ili gomilanjem prava uporabe radiofrekvencijskog spektra
4. uključiti uvjete kojima se zabranjuje prijenos prava uporabe radiofrekvencijskog spektra, ili odrediti uvjete toga prijenosa koji ne podliježu ocjeni koncentracije u skladu s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, ako bi takav prijenos mogao dovesti do znatnog narušavanja tržišnog natjecanja
5. izmijeniti postojeće dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, ako je to potrebno, u svrhu naknadnog izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja prouzročenog bilo kakvim prijenosom ili gomilanjem radiofrekvencijskog spektra.
(2) Pri određivanju mjera iz stavka 1. ovoga članka Agencija ocjenjuje i vjerojatni učinak tih mjera na postojeća i buduća ulaganja dionika na tržištu, i to osobito na postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža.
(3) U provedbi mjera iz stavka 1. ovoga članka Agencija će uzeti u obzir okolnosti iz članka 100. stavka 4. ovoga Zakona te postupiti u skladu s člancima 30., 38., 82. i 84. ovoga Zakona.
Usklađeni vremenski okvir dodjele radiofrekvencijskog spektra
Članak 86.
(1) Agencija surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica Europske unije u usklađivanju vremenskog okvira uporabe harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra za elektroničke komunikacijske mreže i usluge u Europskoj uniji. Uzimajući u obzir okolnosti na nacionalnom tržištu Agencija može odrediti jedan ili više zajedničkih rokova u kojima će se izdati dozvola za uporabu određenoga harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra.
(2) Ako su harmonizirani uvjeti utvrđeni tehničkim provedbenim mjerama donesenima u skladu s Odlukom br. 676/2002/EZ, Agencija će omogućiti uporabu harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. ovoga članka u što kraćem roku, a najkasnije 30 mjeseci od dana donošenja tih uvjeta.
(3) Agencija će, nakon donošenja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, donijeti odluku o ukidanju alternativne uporabe iz članka 66. stavka 5. ovoga Zakona, ako se ti uvjeti odnose na radiofrekvencijski spektar za koji je dopuštena ta alternativna uporaba, i u što kraćem roku omogućiti uporabu harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra.
(4) Agencija može odgoditi rok iz stavka 2. ovoga članka, uz obvezno preispitivanje te odgode najmanje svake dvije godine, u sljedećim slučajevima:
− ako je ograničenje uporabe toga radiofrekvencijskog pojasa opravdano ciljevima od javnog interesa iz članka 69. stavka 6. točke 1. ili 4. ovoga Zakona
− u slučaju neriješenih pitanja prekograničnog usklađivanja koja za posljedicu imaju štetne smetnje s trećim zemljama, uz uvjet da je zatražena pomoć Europske unije na temelju članka 33. stavka 5. ovoga Zakona
− radi zaštite obrane i nacionalne sigurnosti, ili
− zbog više sile.
(5) Agencija može odgoditi rok iz stavka 2. ovoga članka do najviše 30 mjeseci u slučaju:
− neriješenih pitanja prekograničnog usklađivanja koja za posljedicu imaju štetne smetnje među državama članicama Europske unije, uz uvjet da su pravodobno provedene sve potrebne mjere na temelju članka 33. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
− potrebe osiguravanja tehničkog prelaska (migracije) postojećih korisnika toga radiofrekvencijskog pojasa i složenosti njegova osiguravanja.
(6) Agencija će pravodobno izvijestiti nadležna tijela drugih država članica Europske unije i Komisiju o razlozima odgode roka iz stavka 2. ovoga članka na temelju odredaba stavaka 4. i 5. ovoga članka.
Pristup radijskim lokalnim mrežama (RLAN)
Članak 87.
(1) Agencija izdaje opću dozvolu za uporabu harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra za pružanje pristupa javnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži putem radijskih lokalnih mreža (RLAN).
(2) Na poduzetnika, tijelo javne vlasti ili krajnjeg korisnika, koji pruža pristup iz stavka 1. ovoga članka, ne primjenjuju se obveze propisane općim ovlaštenjem, obveze koje se odnose na prava krajnjih korisnika iz dijela trećeg glave III. ovoga Zakona ni obveze međupovezivanja njihovih mreža iz članka 93. ovoga Zakona, ako pružanje te vrste pristupa nije dio ili potpora gospodarskoj djelatnosti, ili ako je pružanje te vrste pristupa potpora gospodarskoj djelatnosti ili javnoj usluzi, ali ne ovisi o prijenosu signala na radijskim lokalnim mrežama (RLAN).
(3) Na pružatelje pristupa iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se pravila o odgovornosti utvrđena zakonom kojim se uređuje elektronička trgovina.
(4) Operatori javnih elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga mogu javnosti davati pristup svojim mrežama putem radijskih lokalnih mreža (RLAN), koje se mogu nalaziti u prostoru krajnjeg korisnika, uz uvjet da su zadovoljeni uvjeti propisani općom dozvolom, i uz prethodnu privolu krajnjeg korisnika.
(5) Operatori javnih elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga ne smiju jednostrano ograničavati ili sprječavati krajnje korisnike da:
− prema vlastitom izboru pristupaju radijskim lokalnim mrežama (RLAN) koje pružaju treće osobe, ili
− drugim krajnjim korisnicima dopuštaju pristup njihovim mrežama putem radijskih lokalnih mreža (RLAN), na temelju uzajamnosti ili na drugi način, uključujući i aktivnosti trećih strana kojima se objedinjuju radijske lokalne mreže (RLAN) različitih krajnjih korisnika i stavljaju na raspolaganje javnosti.
(6) Krajnji korisnici mogu drugim krajnjim korisnicima davati pristup svojoj radijskoj lokalnoj mreži (RLAN), na temelju uzajamnosti ili na drugi način, uključujući i aktivnosti trećih strana kojima se objedinjuju radijske lokalne mreže (RLAN) različitih krajnjih korisnika i stavljaju na raspolaganje javnosti.
(7) Nije dopušteno neopravdano ograničavanje pružanja pristupa radijskim lokalnim mrežama (RLAN) za potrebe javnosti, a osobito:
1. za tijela javnog sektora ili u javnim prostorima u blizini tih tijela, kada taj pristup omogućuje potporu javnim uslugama koje se pružaju u prostorima tijela javnog sektora
2. za aktivnosti nevladinih udruga ili tijela javnog sektora da se radijske lokalne mreže (RLAN) različitih krajnjih korisnika objedine i učine dostupnima, na temelju uzajamnosti ili na drugi način, uključujući, ako je to primjenjivo, radijske lokalne mreže (RLAN) kojima je javni pristup predviđen u skladu s točkom 1. ovoga stavka.
Postavljanje i rad bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa
Članak 88.
(1) Postavljanje bežične pristupne točke kratkog dometa, koja ima značajke u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, ne smije se uvjetovati bilo kojom građevinskom, urbanističkom ili drugom prethodnom dozvolom.
(2) Ministar nadležan za poslove prostornog uređenja i graditeljstva može iznimno pravilnikom propisati izdavanje dozvole za postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa na zgradama ili mjestima arhitektonske, povijesne ili prirodne vrijednosti, koja su zaštićena zakonom ili drugim propisom, te iz razloga javne sigurnosti.
(3) Potrebne fizičke i tehničke značajke, kao što je najveća veličina, težina i, ako je to primjenjivo, snaga emisije bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa, utvrđuju se provedbenim propisima Komisije.
(4) Agencija i druga nadležna tijela, u skladu sa zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, osiguravaju da operatori imaju pravo pristupa svakoj javnoj fizičkoj infrastrukturi koja je tehnički prikladna za ugradnju bežične pristupne točke kratkog dometa, ili koja je potrebna za povezivanje takvih pristupnih točaka s jezgrenom mrežom, uključujući uličnu opremu, kao što su stupovi ulične rasvjete, prometni znakovi, stupovi prometne signalizacije, reklamne ploče, autobusne, željezničke i tramvajske postaje te postaje podzemne željeznice.
(5) Tijela javne vlasti moraju u jedinstvenoj informacijskoj točki objaviti uvjete poslovanja i udovoljiti svim razumnim zahtjevima za pristup fizičkoj infrastrukturi iz stavka 4. ovoga članka uz pravedne, razumne, transparentne i nediskriminirajuće uvjete.
(6) Ako se za postavljanje bežične pristupne točke kratkog dometa iz stavka 1. ovoga članka naplaćuje naknada ili pristojba, iznos te naknade ili pristojbe ne može biti veći od stvarnih troškova obrade zahtjeva za postavljanje bežične pristupne točke kratkog dometa, ne dovodeći u pitanje bilo kakav sporazum sklopljen na tržišnoj osnovi.
(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, za postavljanje bežične pristupne točke kratkog dometa iz stavka 1. ovoga članka na zgradama ili u prostorima u vlasništvu ili pod upravljanjem tijela javne vlasti ne plaća se nikakva naknada ni pristojba.
Kontrola radiofrekvencijskog spektra i zaštita od smetnja
Članak 89.
(1) U svrhu provedbe usklađivanja uporabe radijskih frekvencija na nacionalnoj i međunarodnoj razini, obavljanja kontrole radiofrekvencijskog spektra, mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka stvaranja smetnja u radiofrekvencijskom spektru i poduzimanja propisanih mjera za njihovo uklanjanje, te radi obavljanja drugih stručnih i tehničkih poslova u sklopu djelotvornog upravljanja radiofrekvencijskim spektrom, unutar Agencije ustrojava se sustav kontrolno-mjernih središta i kontrolno-mjernih postaja, s potrebnom mjernom, računalnom i komunikacijskom opremom, programskom potporom te mjernim i drugim vozilima.
(2) Sustav kontrolno mjernih središta i kontrolno mjernih postaja iz stavka 1. ovoga članka od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku, kao dio nacionalnih kritičnih infrastruktura i sustava nacionalne sigurnosti.
(3) Za potrebe obavljanja poslova Agencije iz stavka 1. ovoga članka tijela javnog sektora moraju omogućiti Agenciji ustrojavanje sustava iz stavka 1. ovoga članka na lokacijama koje su tehnički prikladne za obavljanje tih poslova Agencije.
(4) Unutarnje ustrojstvo, poslovi i opremljenost sustava iz stavka 1. ovoga članka pobliže se uređuju općim aktom koji donosi Vijeće Agencije.
(5) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža moraju obavljati poslove mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja te poduzimanja mjera za njihovo uklanjanje unutar vlastite elektroničke komunikacijske mreže.
(6) Agencija obavlja poslove mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru, koje stvaraju radijske postaje, radijski sustavi i druga radijska oprema, ili druga elektronička komunikacijska oprema izvan elektroničkih komunikacijskih mreža operatora.
(7) Poslove iz stavka 6. ovoga članka u odnosu na smetnje u radiofrekvencijskom spektru, koje stvaraju elektroničke komunikacijske mreže, radijske postaje, radijski sustavi ili druga radijska oprema strane države, Agencija obavlja u suradnji s nadležnim tijelom te države, u skladu s mjerodavnim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) i Europske unije.
(8) Poslove iz stavka 6. ovoga članka u odnosu na smetnje u radiofrekvencijskom spektru, koji upotrebljavaju Oružane snage Republike Hrvatske, policija i sigurnosno-obavještajne agencije u skladu s Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra, obavljaju njihove ovlaštene osobe, po službenoj dužnosti ili na zahtjev Agencije, u suradnji s inspektorom elektroničkih komunikacija.
(9) Inspektor elektroničkih komunikacija u obavljanju inspekcijskog nadzora može poduzimati ili narediti poduzimanje mjera propisanih člankom 162. ovoga Zakona u svrhu mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru, koje uzrokuje radijska postaja ili druga radijska oprema, elektronička komunikacijska mreža ili druga elektronička komunikacijska oprema, te u svrhu uklanjanja tih smetnja.
(10) U slučaju utvrđivanja smetnja u radijskim komunikacijama tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu te hitnih služba, kao i pomorskih i zrakoplovnih radijskih komunikacija te radijskih komunikacija u plovidbi unutarnjim vodama, koje služe u svrhu sigurnosti ljudskih života na kopnu, moru i u zraku te na unutarnjim vodama, mjere iz stavka 9. ovoga članka moraju se provesti bez odgode.
(11) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža iz stavka 5. ovoga članka i vlasnici ili korisnici radijskih postaja, radijskih sustava i druge radijske opreme te druge elektroničke komunikacijske opreme iz stavka 6. ovoga članka, prigodom poduzimanja propisanih mjera inspektora elektroničkih komunikacija, imaju obveze nadziranih osoba iz članka 163. ovoga Zakona.
Posebna ovlaštenja za obavljanje poslova u elektroničkim komunikacijama
Članak 90.
(1) Agencija može izdati, na način i uz uvjete propisane pravilnicima iz članka 55. stavka 9., članka 68. stavka 4. i članka 91. stavka 2. ovoga Zakona, posebno ovlaštenje pravnoj osobi za obavljanje sljedećih poslova:
− tehničke preglede i radijska mjerenja iz članka 68. ovoga Zakona
− mjerenja i ispitivanja u svrhu utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru
− izračun i mjerenja vrijednosti elektromagnetskog polja iz članka 91. ovoga Zakona
− sravnjivanje računa za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga u pomorskom prometu
− mjerenja i ispitivanja elektroničke komunikacijske infrastrukture, elektroničke komunikacijske mreže i druge povezane opreme u poslovnim i stambenim zgradama
− tehničke preglede građevina u dijelu elektroničke komunikacijske infrastrukture, elektroničke komunikacijske mreže i druge povezane opreme.
(2) Ako Agencija utvrdi da pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka ne obavlja poslove iz pripadajućeg posebnog ovlaštenja u skladu s uvjetima utvrđenima ovim Zakonom ili propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, donijet će rješenje o oduzimanju posebnog ovlaštenja toj pravnoj osobi, i to u cijelosti ili u dijelu u kojem je pravna osoba prestala ispunjavati propisane uvjete.
(3) Danom izvršnosti rješenja iz stavka 2. ovoga članka pravna osoba obvezna je prestati s obavljanjem poslova iz stavka 1. ovoga članka, bez prava na odštetu.
Ograničenje djelovanja elektromagnetskog polja
Članak 91.
(1) Radi djelotvorne zaštite ljudskog zdravlja od djelovanja elektromagnetskog polja, elektroničke komunikacijske mreže, radijske postaje i druga radijska oprema te druga elektronička komunikacijska oprema, kao izvori elektromagnetskog zračenja, podliježu ograničenjima u pogledu vrijednosti određenih veličina elektromagnetskog polja, u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima se uređuje zaštita od neionizirajućeg zračenja.
(2) Posebni uvjeti postavljanja i uporabe određenih vrsta radijskih postaja te način i uvjeti obavljanja izračuna i mjerenja vrijednosti elektromagnetskog polja propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(3) Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka propisuje se, kada je to nužno radi djelotvorne zaštite ljudskog zdravlja, izdavanje potvrde o usklađenosti radijske postaje s odredbama toga pravilnika, kojom Agencija potvrđuje da postavljena radijska postaja ne stvara razine elektromagnetskog polja koje prelaze vrijednosti utvrđene tim pravilnikom.
(4) Agencija može izdati potvrdu o usklađenosti iz stavka 3. ovoga članka, na zahtjev nositelja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, i u slučaju kada pravilnik iz stavka 2. ovoga članka ne obvezuje nositelja dozvole na pribavljanje potvrde o usklađenosti.
(5) Izračun i mjerenje vrijednosti elektromagnetskog polja iz stavka 2. ovoga članka obavlja Agencija ili pravna osoba koja je pribavila posebno ovlaštenje Agencije iz članka 90. ovoga Zakona.
GLAVA II.
PRISTUP
POGLAVLJE I.
PRISTUP I MEĐUPOVEZIVANJE
Opća načela pristupa i međupovezivanja
Članak 92.
(1) Operatori mogu pregovarati i sklapati ugovore o tehničkim i tržišnim uvjetima pristupa i/ili međupovezivanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
(2) Operator, koji zahtijeva ili daje pristup i/ili međupovezivanje, ne mora podnijeti Agenciji prethodnu obavijest iz članka 24. ovoga Zakona ako ne obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na području Republike Hrvatske.
(3) Operatori javnih komunikacijskih mreža imaju pravo, a na zahtjev drugih operatora javnih komunikacijskih mreža, koji su za to ovlašteni u skladu s člankom 26. ovoga Zakona, i obvezu međusobnog pregovaranja o međupovezivanju u svrhu pružanja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, kako bi se osiguralo pružanje i interoperabilnost tih usluga.
(4) Operatori nude pristup i/ili međupovezivanje drugim operatorima uz uvjete poslovanja u skladu s obvezama koje je Agencija odredila na temelju članaka 93., 94. i 101. ovoga Zakona.
(5) Operatori, koji su od drugih operatora pribavili podatke prije, tijekom ili nakon postupka pregovaranja o pristupu i/ili međupovezivanju u skladu s člankom 28. ovoga Zakona, mogu te podatke upotrebljavati isključivo u svrhe za koje su dostavljeni, vodeći računa o zaštiti tajnosti tih podataka u skladu s člankom 29. ovoga Zakona. Dostavljeni podaci ne mogu se davati trećoj strani, što osobito obuhvaća druge ustrojstvene jedinice, podružnice ili partnere kojima bi takvi podaci mogli omogućiti konkurentnu prednost na tržištu.
Ovlasti i obveze Agencije u vezi s pristupom i međupovezivanjem
Članak 93.
(1) Agencija u provedbi regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona potiče i, ako je to primjereno, osigurava u skladu s odredbama ovoga Zakona odgovarajući pristup i međupovezivanje te interoperabilnost usluga, promicanjem učinkovitosti, održivog tržišnog natjecanja, postavljanja mreža vrlo velikog kapaciteta, učinkovitog ulaganja i inovacija te interesa krajnjih korisnika.
(2) Agencija daje upute i objavljuje postupke koji se primjenjuju na davanje pristupa i međupovezivanje, kako bi osigurala da mali i srednji poduzetnici i operatori s ograničenim zemljopisnim dosegom mogu imati koristi od utvrđenih obveza.
(3) Agencija može operatorima, neovisno o obvezama koje može odrediti operatorima sa značajnom tržišnom snagom u skladu s člankom 101. ovoga Zakona, odlukom odrediti sljedeće:
1. obveze za operatore koji podliježu općem ovlaštenju i koji nadziru pristup krajnjim korisnicima, u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osiguralo povezivanje s kraja na kraj, uključujući obvezu međupovezivanja s drugim mrežama u opravdanim slučajevima
2. obvezu uspostave interoperabilnosti usluga za operatore koji podliježu općem ovlaštenju i koji nadziru pristup krajnjim korisnicima, u opravdanim slučajevima i u mjeri u kojoj je to potrebno
3. obvezu uspostave interoperabilnosti usluga za mjerodavne operatore brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga znatne razine pokrivenosti i prihvaćenosti među korisnicima, u opravdanim slučajevima, kada je zbog nedostatka interoperabilnosti između interpersonalnih komunikacijskih usluga ugrožena povezanost s kraja na kraj između krajnjih korisnika, i u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala povezanost s kraja na kraj između krajnjih korisnika
4. obvezu pristupa opremi iz članka 95. stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona, uz pravedne, razumne i nediskriminirajuće uvjete poslovanja, u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se krajnjim korisnicima osigurala dostupnost usluga digitalnog radija i televizije te drugih dostupnih povezanih usluga.
(4) Agencija može obvezu iz stavka 3. točke 3. ovoga članka odrediti isključivo:
1. u mjeri potrebnoj za osiguravanje interoperabilnosti interpersonalnih komunikacijskih usluga, a ta obveza može uključivati razmjerne obveze pružateljima tih usluga da objavljuju sve mjerodavne podatke, a tijelima javne vlasti i drugim pružateljima omogućuju njihovu uporabu, izmjenu i preraspodjelu, ili može uključivati obvezu uporabe ili provedbe norma ili tehničkih specifikacija iz članka 55. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona
2. ako je Komisija donijela provedbene mjere, u svrhu uklanjanja prijetnji učinkovitom pristupu povezanosti s kraja na kraj između krajnjih korisnika, kojima se utvrđuje priroda i opseg svih obveza koje Agencija može odrediti.
(5) Ne dovodeći u pitanje odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka, Agencija osobito može odrediti obveze omogućivanja pristupa, na razuman zahtjev, žičnim instalacijama i kabelima te povezanoj opremi unutar zgrada, ili do prve sabirne ili razdjelne točke, na način koji utvrdi Agencija, kada je ta točka smještena izvan zgrade.
(6) Obveze iz stavka 5. ovoga članka Agencija može odrediti i operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža ili vlasnicima žičnih instalacija i kabela te povezane opreme koji nisu operatori elektroničkih komunikacijskih mreža, kada je to opravdano u svrhu izbjegavanja gospodarski neučinkovitog ili fizički nepraktičnog umnažanja takvih mrežnih sastavnica.
(7) Uvjeti pristupa, koji se utvrđuju obvezama iz stavka 5. ovoga članka, mogu uključivati posebna pravila o pristupu mrežnim sastavnicama te povezanoj opremi i povezanim uslugama, o transparentnosti i nediskriminaciji te o raspodjeli troškova pristupa, koja se prema potrebi prilagođuju kako bi se u obzir uzeli čimbenici rizika.
(8) Ako Agencija utvrdi, uzimajući u obzir, ako je primjenjivo, obveze koje proizlaze iz analize bilo kojeg mjerodavnog tržišta, da obveze određene u skladu sa stavkom 5. ovoga članka nedostatno rješavaju velike i trajne gospodarske ili fizičke prepreke umnažanju mrežnih sastavnica, kojima se naglašavaju postojeće ili novonastajuće okolnosti na tržištu koje značajno ograničuju konkurentske ishode za krajnje korisnike, može uz pravedne i razumne uvjete proširiti određivanje takvih obveza pristupa iza prve sabirne ili razdjelne točke, i to sve do točke za koju utvrdi da je najbliža krajnjim korisnicima, a u koju se može smjestiti dostatan broj veza krajnjih korisnika kako bi se učinkovitim tražiteljima pristupa omogućila tržišna održivost.
(9) Agencija će, prigodom donošenja odluke o proširenju određivanja obveze pristupa u skladu sa stavkom 8. ovoga članka, u najvećoj mjeri uzeti u obzir mjerodavne smjernice BEREC-a. Agencija može odrediti i obvezu aktivnog ili virtualnog pristupa mrežnim sastavnicama ako je to opravdano tehničkim ili gospodarskim razlozima.
(10) Agencija ne smije određivati obveze u skladu sa stavcima 8. i 9. ovoga članka operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža ako utvrdi:
1. da operator ima značajke iz članka 113. stavka 1. ovoga Zakona te stavlja na raspolaganje održiv i sličan zamjenski način povezivanja krajnjih korisnika, pružanjem pristupa mreži vrlo velikog kapaciteta bilo kojem operatoru uz pravedne, nediskriminirajuće i razumne uvjete poslovanja, pri čemu Agencija može primijeniti ovu iznimku i na druge operatore koji nude pristup mreži vrlo velikog kapaciteta uz pravedne, nediskriminirajuće i razumne uvjete poslovanja, ili
2. da bi propisivanje takvih obveza ugrozilo gospodarsku ili financijsku održivost postavljanja nove mreže, osobito u slučaju manjih lokalnih projekata.
(11) Iznimno od odredbe stavka 10. točke 1. ovoga članka, Agencija može odrediti obveze iz stavaka 8. i 9. ovoga članka operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža koji postavljaju mrežu javnim sredstvima.
(12) Agencija može odlukom operatorima odrediti obvezu zajedničkog korištenja pasivne infrastrukture ili obvezu sklapanja sporazuma o lokaliziranom roaming pristupu uz sljedeće uvjete:
1. ako je to nužno za lokalno pružanje usluga uz uporabu radiofrekvencijskog spektra
2. ako ni jedan operator nema na raspolaganju održiva i slična zamjenska sredstva pristupa za krajnje korisnike uz pravedne i razumne uvjete poslovanja
3. ako na području koje podliježe tim obvezama postoje nepremostive gospodarske ili fizičke prepreke postavljanju infrastrukture za pružanje mreža ili usluga uz uporabu radiofrekvencijskog spektra na tržišnoj osnovi, zbog čega je krajnjim korisnicima pristup mrežama ili uslugama ozbiljno narušen ili uopće ne postoji
4. ako je mogućnost određivanja tih obveza jasno naznačena u dozvoli za uporabu radiofrekvencijskog spektra.
(13) Ako obvezom pristupa i zajedničkog korištenja pasivne infrastrukture, određenom u skladu sa stavkom 12. ovoga članka, krajnjim korisnicima nije omogućen pristup mrežama ili uslugama, Agencija može odrediti i obvezu zajedničkog korištenja aktivne elektroničke komunikacijske opreme.
(14) Agencija određuje obveze iz stavaka 12. i 13. ovoga članka u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uzimajući u obzir sljedeće:
1. potrebu za povećanjem povezivosti u Europskoj uniji, na glavnim prometnim pravcima i u posebnim zemljopisnim područjima, te mogućnost značajnog povećanja izbora i kakvoće usluge za krajnje korisnike
2. djelotvornu uporabu radiofrekvencijskog spektra
3. tehničku izvedivost i uvjete zajedničke uporabe
4. stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i usluzi
5. tehnološke inovacije
6. potrebu za mjerama kojima se potiče operatora na ulaganja u postavljanje infrastrukture.
(15) Agencija može, prigodom rješavanja sporova iz članka 31. ovoga Zakona, operatoru korisniku obveze zajedničkog korištenja ili pristupa odrediti i obvezu zajedničke uporabe radiofrekvencijskog spektra na određenom području.
(16) Agencija je obvezna o prijedlozima obveza iz ovoga članka provesti postupak javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, te postupke obavješćivanja u skladu s člankom 37. ovoga Zakona.
(17) Agencija je obvezna u roku od pet godina od dana određivanja obveza iz ovoga članka procijeniti učinke tih obveza te potrebu njihova ukidanja ili izmjene. Agencija će o provedenoj procjeni provesti postupak javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona te postupke u skladu s člankom 37. ovoga Zakona.
(18) Agencija će prigodom određivanja lokacije završnih točaka mreže, u najvećoj mogućoj mjeri, uzeti u obzir smjernice BEREC-a o zajedničkom pristupu utvrđivanju završne točke mreže u različitim mrežnim topologijama.
Sustavi uvjetovanog pristupa
Članak 94.
(1) Sustavi uvjetovanog pristupa uslugama digitalnog radija i televizije moraju imati potrebne tehničke mogućnosti koje operatorima javnih komunikacijskih mreža, na državnoj, regionalnoj ili drugoj razini, omogućuju potpuni nadzor nad uslugama koje upotrebljavaju takve sustave uvjetovanog pristupa.
(2) Operatori usluga uvjetovanog pristupa, koji nakladnicima elektroničkih medija pružaju potreban pristup uslugama digitalnog radija i televizije, obvezni su ponuditi svim nakladnicima elektroničkih medija, uz pravedne, razumne i nediskriminirajuće uvjete, tehničke usluge koje njihovim pretplatnicima omogućuju pristup uslugama uporabom uređaja za uvjetovani pristup.
(3) Operatori iz stavka 2. ovoga članka ne smiju spriječiti prijam programa s bezuvjetnim pristupom uporabom uređaja za uvjetovani pristup iz stavka 2. ovoga članka, osim u slučaju dospjele tražbine prema pretplatniku, koja se odnosi na usluge digitalnog radija i televizije, u skladu s općim uvjetima poslovanja operatora.
(4) Operatori iz stavka 2. ovoga članka moraju voditi računovodstvo za pružanje usluga uvjetovanog pristupa odvojeno od drugih djelatnosti.
(5) Nositelji prava intelektualnog vlasništva za uređaje i sustave uvjetovanog pristupa izdaju ovlaštenja proizvođačima korisničke opreme uz pravedne, razumne i nediskriminirajuće uvjete, pri čemu ne mogu ni u kojem slučaju sprječavati proizvođače korisničke opreme da u isti uređaj ugrađuju zajednička sučelja, koja omogućuju povezivanje s drugim pristupnim sustavima ili s dijelovima svojstvenima drugim pristupnim sustavima, uz uvjet da ta zajednička sučelja udovoljavaju mjerodavnim i primjerenim zahtjevima koji jamče sigurnost poslovanja operatora sustava uvjetovanog pristupa.
(6) Agencija određuje obveze u vezi s oblikom prikazivanja elektroničkoga programskog vodiča i sličnih ispisnih i navigacijskih mogućnosti, neovisno o uvjetima utvrđenima u skladu s ovim člankom.
(7) Agencija može preispitati uvjete iz ovoga članka u skladu s postupcima analize tržišta iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju, izmjeni ili ukidanju tih uvjeta.
Prijenos digitalnog radijskog i televizijskog signala
Članak 95.
(1) Javne komunikacijske mreže namijenjene pružanju usluga digitalne televizije moraju se planirati na način prikladan za usluge digitalne televizije i programe s povećanim omjerom stranica slike (16:9).
(2) Operatori javnih komunikacijskih mreža iz stavka 1. ovoga članka moraju u prijmu i ponovnom prijenosu usluga i programa iz stavka 1. ovoga članka zadržati povećani omjer stranica slike ako su namijenjeni za prijam na televizijskom zaslonu. Operatori javnih komunikacijskih mreža mogu prenositi televizijske programe i s drugim omjerom stranica slike.
(3) Agencija može, u svrhu osiguravanja dostupnosti usluga digitalnog radija i televizije krajnjim korisnicima, odlukom utvrditi sljedeće obveze operatorima javnih komunikacijskih mreža iz stavka 2. ovoga članka:
− da osiguraju pristup sučeljima aplikacijskih programa i/ili elektroničkim programskim vodičima uz pravedne, razumne i nediskriminirajuće uvjete
− da primjenjuju norme prijenosa digitalnoga radijskog i televizijskog signala koje je Komisija odredila obvezujućima
− da u suradnji s proizvođačima opreme osiguraju krajnjim korisnicima s invaliditetom pružanje međusobno povezanih usluga digitalne televizije.
(4) Način i uvjeti promjene tehnologije odašiljanja radijskih i televizijskih programa te pristupa položajima u multipleksu u zemaljskoj digitalnoj radiodifuziji pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar, uz prethodno mišljenje Agencije i tijela nadležnog za elektroničke medije.
POGLAVLJE II.
ANALIZA TRŽIŠTA I ZNAČAJNA TRŽIŠNA SNAGA
Operatori sa značajnom tržišnom snagom
Članak 96.
(1) Operator ima značajnu tržišnu snagu ako pojedinačno, ili kao operator pod nadzorom drugog operatora, ili zajedno s drugim operatorom ili operatorima ima položaj koji je jednak vladajućem položaju odnosno nalazi se u gospodarskom položaju koji mu omogućuje da u značajnoj mjeri postupa neovisno o konkurenciji, korisnicima i potrošačima.
(2) U postupku utvrđivanja jesu li dva ili više operatora u zajedničkom vladajućem položaju na tržištu, Agencija će u najvećoj mjeri, u skladu s pravom Europske unije, uzeti u obzir mjerodavne smjernice za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage, koje objavljuje Komisija.
(3) U slučaju da jedan od operatora ima značajnu tržišnu snagu na određenom mjerodavnom tržištu, može se odrediti operatorom sa značajnom tržišnom snagom i na usko povezanom tržištu, ako su veze između ta dva tržišta takve da dopuštaju prijenos tržišne snage, koja postoji na određenom tržištu, na usko povezano tržište, povećavajući pri tome tržišnu snagu toga operatora. Regulatorne obveze iz članaka 102., 103., 104. i 107. ovoga Zakona mogu se primijeniti i na usko povezanom tržištu.
(4) Operatorom pod nadzorom drugog operatora u smislu odredaba ovoga članka smatra se poduzetnik pod nadzorom drugog poduzetnika, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tržišnog natjecanja.
Postupak utvrđivanja mjerodavnih tržišta
Članak 97.
(1) Agencija odlukom utvrđuje mjerodavna tržišta prema nacionalnim okolnostima, i to osobito mjerodavna zemljopisna tržišta unutar državnog područja, uzimajući u obzir, uz ostalo, i stupanj infrastrukturne konkurentnosti na tom području, vodeći računa o primjeni mjerodavne preporuke Komisije o mjerodavnim tržištima i mjerodavnim smjernicama za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage, u skladu s načelima prava tržišnog natjecanja.
(2) U postupku iz stavka 1. ovoga članka Agencija će uzeti u obzir ishode zemljopisnog pregleda iz članka 58. ovoga Zakona, ako ocijeni da su ti ishodi od važnosti za utvrđivanje mjerodavnog tržišta.
(3) Agencija može odlukom utvrditi i druga mjerodavna tržišta, različita od tržišta utvrđenih u preporuci iz stavka 1. ovoga članka, a prije donošenja odluke mora provesti postupke u skladu s člancima 30. i 37. ovoga Zakona.
Postupak utvrđivanja prekograničnih tržišta
Članak 98.
(1) Na temelju obrazloženog zahtjeva Komisije ili Agencije i najmanje jednog nadležnog nacionalnog regulatornog tijela države članice Europske unije, BEREC provodi analizu mogućeg postojanja prekograničnog tržišta, na temelju koje Komisija može donijeti odluku o utvrđivanju prekograničnih tržišta.
(2) Obrazloženi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sve mjerodavne podatke i dokaze potrebne za provedbu analize.
(3) Ako su prekogranična tržišta utvrđena odlukom Komisije iz stavka 1. ovoga članka, Agencija i nadležna nacionalna regulatorna tijela država članica Europske unije zajednički provode analizu tržišta, uzimajući u obzir, u najvećoj mogućoj mjeri, mjerodavne smjernice za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage, te sporazumno donose odluku o određivanju, zadržavanju, izmjeni ili ukidanju regulatornih obveza iz članka 100. stavka 7. ovoga Zakona.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka Agencija i nadležna nacionalna regulatorna tijela država članica Europske unije zajednički obavješćuju Komisiju o svojim prijedlozima mjera koje se odnose na analizu tržišta i regulatorne obveze, u skladu s člankom 37. ovoga Zakona.
(5) Agencija i nadležna nacionalna regulatorna tijela država članica Europske unije mogu postupati u skladu sa stavkom 4. ovoga članka i u slučaju kada prekogranična tržišta nisu utvrđena, ako zajednički ocijene da su uvjeti tržišta u njihovoj nadležnosti dostatno homogeni.
Postupak utvrđivanja prekogranične potražnje
Članak 99.
(1) Na temelju obrazloženog zahtjeva Komisije ili Agencije i najmanje jednog nadležnog regulatornog tijela države članice Europske unije ili dionika na tržištu, BEREC provodi analizu prekogranične potražnje krajnjih korisnika za proizvodima i uslugama koje se pružaju na jednom ili više mjerodavnih tržišta, utvrđenih u mjerodavnoj preporuci Komisije o mjerodavnim tržištima proizvoda i usluga.
(2) Obrazloženi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sve mjerodavne podatke potrebne za provedbu analize i dokaze o postojanju ozbiljnog problema potražnje.
(3) Analiza BEREC-a iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na analize tržišta koje se provode u skladu s člancima 97. i 98. ovoga Zakona.
(4) Ako BEREC na temelju analize iz stavka 1. ovoga članka utvrdi postojanje prekogranične potražnje krajnjih korisnika, donijet će smjernice o zajedničkom pristupu za utvrđenu prekograničnu potražnju za proizvodima i uslugama, o kojima Agencija mora voditi računa u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.
Postupak analize tržišta
Članak 100.
(1) Agencija provodi analizu mjerodavnog tržišta, prema potrebi, u suradnji s tijelom nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja, pri čemu u najvećoj mjeri uzima u obzir mjerodavne smjernice za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage, te mora provoditi postupke u skladu s člancima 30. i 37. ovoga Zakona.
(2) Agencija odlukom utvrđuje je li mjerodavno tržište, određeno u skladu s člankom 97. stavkom 1. ovoga Zakona, takvo da je opravdano određivanje regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom, odnosno jesu li na tom tržištu istodobno zadovoljena sljedeća mjerila:
1. prisutnost velikih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode
2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg razdoblja, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i druge čimbenike tržišnog natjecanja, osim prepreka ulasku na tržište
3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja koja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje utvrđenih nedostataka na tržištu.
(3) U postupku analize tržišta obuhvaćenog mjerodavnom preporukom Komisije o mjerodavnim tržištima smatra se da su mjerila iz stavka 2. ovoga članka ispunjena, osim ako Agencija utvrdi da zbog posebnih okolnosti na tržištu jedno ili više mjerila nije ispunjeno.
(4) U postupku analize tržišta iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka Agencija procjenjuje razvoj toga mjerodavnog tržišta u određenom razdoblju u odsustvu regulacije, uzimajući u obzir sve sljedeće okolnosti:
1. razvoj događaja na tržištu koji utječu na mogućnost razvoja učinkovitog tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu
2. sve bitne konkurentske pritiske na veleprodajnoj i maloprodajnoj razini, neovisno o tome jesu li takvi pritisci proizašli iz elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničkih komunikacijskih usluga ili druge vrste usluga ili aplikacija koje su usporedive iz gledišta krajnjeg korisnika, te neovisno o tome jesu li takvi pritisci dio mjerodavnog tržišta
3. druge važeće propise ili obveze koje utječu na mjerodavno tržište, ili povezano maloprodajno tržište, ili tržišta u određenom razdoblju, uključujući bez ograničenja obveze određene u skladu s člancima 65., 92. i 93. ovoga Zakona
4. važeće regulatorne obveze određene na drugim mjerodavnim tržištima u skladu s odredbama ovoga članka.
(5) Ako Agencija u postupku analize tržišta u skladu s odredbama ovoga članka utvrdi postojanje djelotvornoga tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, ne smije odrediti operatoru ni jednu regulatornu obvezu iz članka 101. ovoga Zakona, a u slučaju postojanja prethodno određene regulatorne obveze Agencija će donijeti odluku o ukidanju te regulatorne obveze na mjerodavnom tržištu.
(6) U odluci o ukidanju regulatorne obveze iz stavka 5. ovoga članka Agencija će odrediti primjereni rok u kojem je operator obvezan obavijestiti stranke na koje ta odluka utječe, vodeći računa o osiguravanju odgovarajućeg prijelaznog razdoblja za korisnike te obveze i krajnje korisnike, kao i o mogućnosti izbora za krajnje korisnike, te o tome da se regulatorna obveza ne zadržava dulje nego što je potrebno. Prigodom određivanja primjerenog roka Agencija može utvrditi posebne uvjete i rokove za obavješćivanje o postojećim sporazumima o pristupu.
(7) Ako Agencija u postupku analize tržišta utvrdi nedostatnu djelotvornost tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, donijet će odluku o određivanju svih operatora koji samostalno ili zajednički imaju značajnu tržišnu snagu na tom tržištu, u skladu s člankom 96. ovoga Zakona, kojom će odrediti, zadržati ili izmijeniti određene regulatorne obveze u skladu s člankom 101. ovoga Zakona.
(8) Postupak donošenja odluka iz stavaka 5. i 7. ovoga članka provodi se u skladu s člancima 30. i 37. ovoga Zakona.
(9) Agencija će o prijedlogu odluke iz stavaka 5. i 7. ovoga članka obavijestiti Komisiju, BEREC i nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije u skladu s člankom 37. ovoga Zakona:
1. u roku od pet godina od dana donošenja prethodne odluke kojom je Agencija odredila mjerodavno tržište i utvrdila operatora sa značajnom tržišnom snagom
2. u roku od tri godine od dana donošenja izmijenjene preporuke Komisije o mjerodavnim tržištima, za tržišta o kojima Komisiji nije prethodno dostavljena obavijest.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, rok iz stavka 9. točke 1. ovoga članka može se produljiti za najviše jednu godinu ako Agencija dostavi obrazloženje o produljenju Komisiji najmanje četiri mjeseca prije isteka toga roka, i ako Komisija nije podnijela prigovor u roku od mjesec dana od dana zaprimanja obavijesti o produljenju.
(11) Ako Agencija nije provela analizu mjerodavnog tržišta utvrđenog u mjerodavnoj preporuci Komisije o mjerodavnim tržištima u rokovima iz stavaka 9. i 10. ovoga članka, može podnijeti zahtjev BEREC-u za pomoć u dovršetku analize mjerodavnog tržišta i određivanju regulatornih obveza. Agencija će u roku od šest mjeseci od dana isteka rokova iz stavaka 9. i 10. ovoga članka obavijestiti Komisiju, u skladu s člankom 37. ovoga Zakona, o prijedlogu regulatorne obveze donesenom u suradnji s BEREC-om.
(12) Operator je obvezan dostaviti Agenciji, na njezin zahtjev, sve podatke potrebne za provedbu postupka analize tržišta iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, uključujući i podatke o budućem razvoju mreže i usluga, koji mogu imati utjecaja na usluge na veleprodajnoj razini koje su dostupne na mjerodavnom tržištu, te podatke o maloprodajnim tržištima koja su povezana s utvrđivanjem mjerodavnih veleprodajnih tržišta.
(13) Agencija obavješćuje Komisiju o operatorima koji su određeni operatorima sa značajnom tržišnom snagom te o regulatornim obvezama iz članaka 102. do 107. i članaka 109. do 113. ovoga Zakona, koje su određene tim operatorima, kao i o svakoj promjeni koja utječe na te obveze.
POGLAVLJE III.
REGULATORNE OBVEZE U VEZI S PRISTUPOM ODREĐENE PODUZETNICIMA SA ZNAČAJNOM TRŽIŠNOM SNAGOM
Određivanje, izmjena i ukidanje regulatornih obveza
Članak 101.
(1) Agencija je ovlaštena odlukom odrediti regulatorne obveze iz članaka 102. do 107. i članaka 109. do 113. ovoga Zakona.
(2) Agencija može operatoru sa značajnom tržišnom snagom, koji je utvrđen na temelju analize tržišta provedene u skladu s člankom 100. ovoga Zakona, odrediti, ako je to primjereno, bilo koju regulatornu obvezu iz članaka 102. do 107. i članaka 109. i 113. ovoga Zakona, pri čemu odabire, u skladu s načelom razmjernosti, najmanje nametljiv način rješavanja nedostataka utvrđenih analizom tržišta.
(3) Agencija može odrediti obveze iz stavka 2. ovoga članka ne dovodeći u pitanje:
1. članke 93. i 94. ovoga Zakona
2. članke 27. i 65. ovoga Zakona, uvjet 7. u dijelu D) Priloga 1. ovoga Zakona, kako se primjenjuje na temelju članka 25. ovoga Zakona, članke 136. i 153. ovoga Zakona i mjerodavne odredbe dijela prvog glave IV. ovoga Zakona, i
3. međunarodne obveze.
(4) U iznimnim okolnostima Agencija može operatorima sa značajnom tržišnom snagom odrediti i obveze u vezi s pristupom ili međupovezivanjem koje nisu obveze utvrđene člancima 102. do 107. ovoga Zakona te člancima 109. i 113. ovoga Zakona, ako prethodno podnese zahtjev Komisiji i ako Komisija odlukom ovlasti Agenciju za određivanje takvih obveza.
(5) Regulatorne obveze određene u skladu s ovim člankom moraju biti:
1. utemeljene na prirodi utvrđenog nedostatka na tržištu, uzimajući u obzir, ako je to primjereno, utvrđivanje prekogranične potražnje u skladu s člankom 99. ovoga Zakona
2. razmjerne, uzimajući u obzir, ako je to moguće, troškove i koristi
3. opravdane s obzirom na regulatorne ciljeve iz članka 7. ovoga Zakona, i
4. određene nakon provedenih postupaka iz članaka 30. i 37. ovoga Zakona.
(6) U odnosu na međunarodne obveze iz stavka 3. točke 3. ovoga članka Agencija dostavlja Komisiji odluke o određivanju, izmjeni ili ukidanju obveza za dionike na tržištu, u skladu s postupkom iz članka 37. ovoga Zakona.
(7) Agencija uzima u obzir nova tržišna kretanja, kao što su sporazumi na tržišnoj osnovi, uključujući sporazume o zajedničkom ulaganju koji utječu na dinamiku tržišnog natjecanja, te ako procijeni da tržišna kretanja nisu od značenja za provedbu postupka analize tržišta iz članka 100. ovoga Zakona, bez odgode će ocijeniti potrebu izmjene ili ukidanja određenih regulatornih obveza operatoru sa značajnom tržišnom snagom, ili potrebu određivanja novih regulatornih obveza.
(8) Agencija može donijeti odluku iz stavka 7. ovoga članka isključivo nakon provedbe postupaka u skladu s člancima 30. i 37. ovoga Zakona.
Obveza transparentnosti
Članak 102.
(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 101. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu transparentnosti u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom, tako da učine javno dostupnima određene podatke, kao što su sljedeći podaci:
– računovodstveni podaci
– cijene
– tehničke specifikacije
– mrežne značajke i očekivani razvoj mreže
– rokovi i uvjeti ponude i uporabe, uključujući sve uvjete kojima se mijenja pristup i/ili uporaba usluga i aplikacija
– uvjeti prelaska (migracije) s povijesne infrastrukture.
(2) Agencija može zatražiti od operatora kojemu je određena obveza nediskriminacije objavu standardne ponude na temelju koje drugi operatori neće biti obvezni plaćati dodatne troškove, koji nisu nužni za pružanje zatražene usluge. Standardna ponuda mora biti podrobno raščlanjena u skladu s potrebama tržišta, te mora sadržavati pripadajuće rokove, uvjete i cijene usluga.
(3) Agencija može, ako ocijeni potrebnim, provesti postupak izmjene standardne ponude iz stavka 2. ovoga članka u svrhu provedbe regulatornih obveza koje određuje u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(4) Osnovni sadržaj standardne ponude, razina podrobnosti podataka i način objave standardne ponude utvrđuju se odlukom Agencije iz članka 101. ovoga Zakona.
(5) Odlukom iz članka 101. ovoga Zakona utvrđuju se i sadržaj, razina podrobnosti podataka, ključni pokazatelji uspješnosti, ako je to od važnosti, odgovarajuća razina usluge te način objave standardne ponude za veleprodajni pristup elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi, ako su operatoru u postupku analize tržišta određene obveze iz članaka 105. i 106. ovoga Zakona, pri čemu ta standardna ponuda mora osobito sadržavati podatke utvrđene smjernicama BEREC-a o minimalnim mjerilima za standardnu ponudu.
Obveza nediskriminacije
Članak 103.
(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 101. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu nediskriminacije u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom.
(2) Operator kojemu je određena obveza nediskriminacije osobito mora osigurati istovjetne uvjete u istovjetnim okolnostima za druge operatore koji pružaju istovjetne usluge, te mora pružati usluge i podatke drugim operatorima uz jednake uvjete i razinu kakvoće usluge koju osigurava za svoje vlastite usluge ili za potrebe svojih povezanih društava ili partnera.
(3) Agencija može operatoru iz stavka 2. ovoga članka odrediti obvezu da proizvode i usluge pristupa pruža svim operatorima, uključujući i za vlastite potrebe, uz iste rokove i uvjete poslovanja, što obuhvaća i cijenu i razinu usluge, te putem istih sustava i postupaka, radi osiguravanja jednakog pristupa.
Obveza računovodstvenog razdvajanja
Članak 104.
(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 101. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu računovodstvenog razdvajanja određenih djelatnosti u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom.
(2) Agencija osobito može zatražiti od vertikalno integriranog operatora da učini transparentnim svoje veleprodajne cijene i unutarnje transferne cijene, osobito kako bi se osiguralo ispunjavanje obveze nediskriminacije u skladu s člankom 103. ovoga Zakona, ili, prema potrebi, spriječilo nepravedno međusobno subvencioniranje.
(3) Način i postupak vođenja razdvojenog računovodstva mogu se pobliže utvrditi odlukom Agencije iz članka 101. ovoga Zakona.
(4) U svrhu provjere ispunjavanja obveza transparentnosti i nediskriminacije Agencija može zatražiti uvid u računovodstvene podatke, uključujući i podatke o prihodima ostvarenima na tržištu, koje može objaviti ako bi objava tih podataka doprinijela slobodnom tržišnom natjecanju, vodeći računa o zaštiti tajnosti podataka u skladu s člankom 29. ovoga Zakona.
Pristup fizičkoj infrastrukturi
Članak 105.
(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 101. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu udovoljavanja razumnim zahtjevima za pristup i korištenje fizičke infrastrukture, što obuhvaća, ali se ne ograničuje na zgrade ili ulaze u zgrade, kabele u zgradama, uključujući žične instalacije, antene, antenske stupove, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, revizijska okna, zdence i ulične ormare.
(2) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka Agencija može odrediti operatoru ako na temelju analize tržišta utvrdi da bi uskraćivanje pristupa, ili davanje pristupa uz nerazumne uvjete poslovanja sličnoga učinka, spriječilo razvoj održivoga tržišnog natjecanja te ne bi bilo u interesu krajnjih korisnika.
(3) Agencija može operatoru odrediti obvezu pružanja pristupa u skladu s ovim člankom, neovisno o tome je li imovina na koju se ta obveza odnosi dio mjerodavnog tržišta u skladu s analizom tržišta, uz uvjet da je ta obveza nužna i razmjerna za ostvarivanje regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona.
Obveze pristupa i korištenja posebnih mrežnih sastavnica i povezane opreme
Članak 106.
(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 101. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu udovoljavanja razumnim zahtjevima za pristup i korištenje posebnih mrežnih sastavnica i povezane opreme.
(2) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka Agencija može odrediti operatoru ako smatra da bi uskraćivanje pristupa ili kakvo drugo neprihvatljivo uvjetovanje ili ograničenje sličnoga učinka spriječilo razvoj održivoga tržišnog natjecanja na maloprodajnoj razini te ne bi bilo u interesu krajnjih korisnika.
(3) Agencija može, prigodom određivanja obveze iz stavka 1. ovoga članka, od operatora osobito zatražiti sljedeće:
− da se trećim osobama omogući, na primjeren način, pristup i korištenje posebnih fizičkih mrežnih sastavnica i povezane opreme, uključujući izdvojeni pristup lokalnoj petlji i potpetlji
− da se trećim osobama omogući pristup određenim aktivnim ili virtualnim mrežnim sastavnicama i uslugama
− da s poduzetnicima koji traže pristup pregovaraju u dobroj vjeri
− da ne ukidaju već odobreni pristup opremi
− da na veleprodajnoj razini pružaju posebne usluge trećim osobama za daljnju prodaju
− da odobre otvoreni pristup tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za interoperabilnost usluga ili za usluge virtualnih mreža
− da omoguće kolokaciju ili druge oblike zajedničkog korištenja povezane opreme
− da pružaju posebne usluge potrebne za osiguravanje interoperabilnosti usluga s kraja na kraj za krajnje korisnike, ili usluge roaminga u pokretnim mrežama
− da omoguće pristup sustavima za operativnu potporu ili sličnim programskim sustavima nužnima za osiguravanje pravednoga tržišnog natjecanja u pružanju usluga
− da međusobno povežu mreže ili mrežnu opremu
− da osiguraju pristup povezanim uslugama, kao što su identifikacijske i lokacijske usluge te usluge prisutnosti.
(4) U pogledu obveza iz stavka 3. ovoga članka Agencija može odrediti i dodatne uvjete koji se odnose na ispunjavanje načela pravednosti, razumnosti i pravodobnosti.
(5) Pri donošenju odluke o određivanju obveza iz stavka 3. ovoga članka, a osobito pri procjeni jesu li te obveze razmjerne regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona, Agencija procjenjuje mogu li i drugi oblici pristupa veleprodajnim ulaznim uslugama na istom ili povezanom veleprodajnom tržištu biti dostatni za rješavanje utvrđenog nedostatka, u interesu krajnjih korisnika.
(6) Procjena Agencije iz stavka 5. ovoga članka obuhvaća ponude pristupa na tržišnoj osnovi, regulirani pristup na temelju članka 93. ovoga Zakona, ili postojeći ili planirani regulirani pristup drugim veleprodajnim ulaznim proizvodima na temelju ovoga članka, pri čemu osobito uzima u obzir sljedeće:
− tehničku i gospodarsku ostvarivost uporabe ili postavljanja konkurentske opreme, s obzirom na stupanj razvoja tržišta, vodeći računa o prirodi i vrsti predloženog međupovezivanja i/ili pristupa, uključujući i ostvarivost drugih veleprodajnih usluga pristupa, kao što je pristup kabelskoj kanalizaciji
− očekivani tehnološki razvoj koji utječe na projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom
− potrebu osiguravanja tehnološke neutralnosti koja strankama omogućuje projektiranje, izgradnju i upravljanje vlastitom mrežom
− izvedivost pružanja ponuđenog pristupa s obzirom na raspoloživi kapacitet
− početno ulaganje vlasnika opreme, vodeći računa o bilo kojem ostvarenom javnom ulaganju, osobito ulaganju u mreže vrlo velikog kapaciteta, te o rizicima takvih ulaganja
− potrebu dugoročne zaštite tržišnog natjecanja, s osobitim naglaskom na gospodarski djelotvorno tržišno natjecanje temeljeno na infrastrukturi, te na inovativnim poslovnim obrascima kojima se potiče održivo tržišno natjecanje, kao što su oni koji se temelje na zajedničkom ulaganju u mreže
− prema potrebi, odgovarajuća prava intelektualnog vlasništva
− pružanje sveeuropskih usluga.
(7) Pri donošenju odluke, u skladu s člankom 101. ovoga Zakona, o određivanju obveza na temelju članka 105. ovoga Zakona ili na temelju ovoga članka, Agencija najprije ocjenjuje bi li određivanje obveza samo na temelju članka 105. ovoga Zakona bilo razmjerno sredstvo za promicanje tržišnog natjecanja i interesa krajnjih korisnika.
(8) Pri donošenju odluke o određivanju obveza na temelju ovoga članka Agencija može odrediti tehničke ili provedbene uvjete koje moraju ispuniti operatori koji pružaju pristup i/ili operatori koji se koriste pristupom, kada je to nužno radi osiguravanja redovitog rada mreže. Obveza pridržavanja određenih norma ili tehničkih specifikacija mora biti usklađena s odredbama članka 55. ovoga Zakona.
Obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva
Članak 107.
(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 101. ovoga Zakona, odrediti operatorima obveze u vezi s povratom troškova i nadzorom cijena, uključujući i obvezu troškovne usmjerenosti cijena te obvezu vođenja troškovnog računovodstva, koje se odnose na pružanje određenih vrsta međupovezivanja i/ili pristupa, u slučajevima kada se na temelju analize tržišta utvrdi da nedostatak djelotvornoga tržišnog natjecanja omogućuje određenom operatoru zadržavanje pretjerano visoke razine cijena ili primjenu istiskivanja niskom cijenom, a na štetu krajnjih korisnika.
(2) Agencija će, prigodom određivanja obveza iz stavka 1. ovoga članka, uzeti u obzir potrebu promicanja tržišnog natjecanja te dugoročne interese krajnjih korisnika u vezi s postavljanjem i korištenjem mreža sljedeće generacije, a osobito mreža vrlo velikog kapaciteta, te će u svrhu poticanja ulaganja, uključujući i ulaganja u mreže sljedeće generacije, uzeti u obzir ulaganja operatora.
(3) Ako Agencija ocijeni da je određivanja obveza iz stavka 1. ovoga članka opravdano, omogućit će razumnu stopu povrata uloženog kapitala, vodeći računa o svim rizicima vezanim uz pojedina nova ulaganja u projekte razvoja mrežne infrastrukture.
(4) Agencija će razmotriti potrebu zadržavanja ili neodređivanja obveze iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi postojanje pritiska maloprodajne cijene te postojanje djelotvornoga i nediskriminirajućeg pristupa, koji se osigurava u skladu s člancima 102. do 106. ovoga Zakona, uključujući osobito svaki test ekonomske replikacije, određen u skladu s člankom 103. ovoga Zakona.
(5) Ako Agencija utvrdi opravdanim određivanje obveza iz stavka 1. ovoga članka za pristup postojećim mrežnim sastavnicama, uzet će u obzir prednosti predvidljivih i postojanih veleprodajnih cijena u svrhu osiguravanja djelotvornog ulaska na tržište i dostatnog poticaja svim operatorima za uvođenje novih i poboljšanih mreža.
(6) Agencija će osigurati da svi načini povrata troškova i metodologije određivanja cijena, koje su određene operatorima, budu usmjerene na uvođenje novih i poboljšanih mreža, promicanje djelotvornoga i održivoga tržišnog natjecanja, te na ostvarivanje najvećih pogodnosti za krajnje korisnike, pri čemu može uzeti u obzir i cijene dostupne na usporedivim konkurentnim tržištima.
(7) Operator, kojemu je određena obveza troškovne usmjerenosti cijena, snosi teret dokazivanja da cijene njegovih usluga proizlaze iz troškova, uključujući razumnu stopu povrata ulaganja. U svrhu izračuna troškova djelotvornog pružanja usluga Agencija može primijeniti metodologiju troškovnog računovodstva neovisno o metodologiji koju primjenjuje operator, te može zatražiti od operatora cjelovito obrazloženje cijena njegovih usluga, a prema potrebi i izmjenu tih cijena.
(8) U slučaju određivanja obvezne primjene sustava troškovnog računovodstva u svrhu potpore obvezi nadzora cijena, Agencija će osigurati objavu opisa sustava troškovnog računovodstva, koji osobito sadržava glavne skupine troškova i pravila raspodjele troškova.
(9) Provjeru usklađenosti operatora s utvrđenim sustavom troškovnog računovodstva obavlja jedanput godišnje ovlašteni neovisni revizor, a objavu njegove izjave o usklađenosti osigurava Agencija.
Cijene završavanja poziva
Članak 108.
(1) Operatori, koji pružaju usluge završavanja govornih poziva u pokretnim ili nepokretnim mrežama, obvezni su primjenjivati cijene tih usluga u skladu s propisom Komisije kojim se određuje najviša cijena završavanja govornih poziva u pokretnim i nepokretnim mrežama.
(2) Ako Komisija propisom iz stavka 1. ovoga članka ne odredi najvišu cijenu završavanja govornih poziva u pokretnim ili nepokretnim mrežama, ili ni jednu od tih cijena, Agencija može, u svrhu ocjenjivanja potrebe određivanja obveza iz članaka 102. do 107. ovoga Zakona, provesti analizu tržišta usluga završavanja govornih poziva u skladu s člankom 100. ovoga Zakona.
(3) Agencija može odrediti troškovno usmjerene cijene završavanja govornih poziva na mjerodavnom tržištu, na temelju provedene analize iz stavka 2. ovoga članka, uz primjenu načela, mjerila i parametara utvrđenih u Prilogu 2. ovoga Zakona. Agencija može donijeti odluku o određivanju troškovno usmjerene cijene završavanja govornih poziva na mjerodavnom tržištu isključivo nakon provedbe postupaka u skladu s člancima 30. i 37. ovoga Zakona.
(4) Agencija nadzire primjenu cijena usluga završavanja govornih poziva, određenih propisom Komisije iz stavka 1. ovoga članka, koje operatori obračunavaju drugim operatorima, te će u slučaju neusklađenosti tih cijena odlukom odrediti njihovu izmjenu.
(5) Agencija jedanput godišnje podnosi izvješće Komisiji i BEREC-u u vezi s provedbom ovoga članka.
Regulatorni postupak za nove mrežne sastavnice vrlo velikog kapaciteta
Članak 109.
(1) Operatori, koji su određeni operatorima sa značajnom tržišnom snagom na jednom ili više mjerodavnih tržišta, u skladu s člankom 100. ovoga Zakona, mogu Agenciji ponuditi preuzimanje obveze, u skladu s postupkom iz članka 112. ovoga Zakona i stavkom 2. ovoga članka, kojom će omogućiti zajedničko ulaganje u postavljanje nove mreže vrlo velikog kapaciteta, sastavljene od svjetlovodnih vlakana do prostora krajnjeg korisnika ili do osnovne (bazne) postaje.
(2) Agencija prigodom ocjenjivanja ponuđene obveze iz stavka 1. ovoga članka osobito utvrđuje ispunjava li ta ponuda za zajedničko ulaganje sve sljedeće uvjete:
1. otvorena je u bilo kojem trenutku tijekom radnog vijeka mreže bilo kojem operatoru elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga
2. omogućuje drugim suulagateljima, koji su operatori elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, dugoročno djelotvorno i održivo tržišno natjecanje na silaznim tržištima na kojima djeluje operator sa značajnom tržišnom snagom, uz uvjete koji obuhvaćaju:
− pravedne, razumne i nediskriminirajuće uvjete kojima se omogućuje pristup punom kapacitetu mreže, u mjeri u kojoj je mreža predmet zajedničkog ulaganja
− fleksibilnost u odnosu na vrijednost i vremenski raspored sudjelovanja svakog suulagatelja
− mogućnost povećanja takvog sudjelovanja u budućnosti i
− uzajamna prava koja suulagatelji imaju nakon postavljanja infrastrukture koja je predmet zajedničkog ulaganja.
3. operator je ponudu objavio pravodobno, i to najmanje šest mjeseci prije početka postavljanja nove mreže, osim u slučaju operatora iz članka 113. stavka 1. ovoga Zakona
4. operatori koji traže pristup, a ne sudjeluju u zajedničkom ulaganju, mogu upotrebljavati istu kakvoću, brzinu, uvjete i pristup krajnjim korisnicima, kakvi su bili raspoloživi prije postavljanja nove mreže, u skladu s uvjetima postupne prilagodbe, na koje je Agencija dala prethodnu suglasnost, s obzirom na tržišna kretanja na povezanim maloprodajnim tržištima, kojima se zadržavaju poticaji za sudjelovanje u zajedničkom ulaganju. Uvjetima postupne prilagodbe osigurava se operatorima koji traže pristup mogućnost pristupa mrežnim sastavnicama vrlo velikog kapaciteta u toj mreži, u istom trenutku i na temelju transparentnih i nediskriminirajućih uvjeta koji na primjeren način odražavaju stupnjeve rizika pojedinačnih suulagatelja u različitim fazama postavljanja mreže, te uzimaju u obzir stanje tržišnog natjecanja na maloprodajnim tržištima
5. uvjete iz Priloga 3. ovoga Zakona te da je dana u dobroj vjeri.
(3) Ako Agencija utvrdi, uzimajući u obzir ishode ispitivanja tržišta provedenog u skladu s člankom 112. stavcima 3., 4. i 5. ovoga Zakona, da ponuđena obveza iz stavka 1. ovoga članka ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, donosi odluku, u skladu s člankom 112. stavkom 7. ovoga Zakona, kojom određuje ponuđenu obvezu iz stavka 1. ovoga članka obvezujućom.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka Agencija ne smije odrediti nikakve dodatne obveze u skladu s člankom 101. ovoga Zakona koje se odnose na sastavnice novih mreža vrlo velikog kapaciteta, koje su predmet obveza, ako je sklopljen najmanje jedan sporazum o zajedničkom ulaganju s operatorom sa značajnom tržišnom snagom.
(5) Ako ponuđena obveza, uzimajući u obzir ishode ispitivanja tržišta provedenog u skladu s člankom 112. stavcima 3., 4. i 5. ovoga Zakona, ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može postupiti u skladu sa svojim ovlastima iz ovoga Zakona, ako je takva obveza od važnosti za tržišno natjecanje, ili za postupak analize tržišta, kao i za određivanje, izmjenu ili ukidanje regulatornih obveza.
(6) Iznimno od odredaba stavaka 3. i 4. ovoga članka, Agencija u opravdanim okolnostima može odrediti, zadržati ili prilagoditi regulatorne obveze u skladu s člancima 101. do 107. ovoga Zakona u odnosu na nove mreže vrlo velikog kapaciteta, ako utvrdi da znatne poteškoće na mjerodavnim tržištima nije moguće ukloniti s obzirom na posebne značajke tih tržišta.
(7) Agencija redovito prati usklađenost s uvjetima iz stavka 2. ovoga članka te može od operatora sa značajnom tržišnom snagom jedanput godišnje zatražiti dostavu podataka o usklađenosti.
(8) Neovisno o odredbama ovoga članka Agencija je ovlaštena donositi odluke u skladu s člankom 31. stavkom 1. ovoga Zakona u slučaju spora između operatora u vezi sa sporazumom o zajedničkom ulaganju, za koji Agencija ocijeni da ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka.
Funkcionalno razdvajanje vertikalno integriranog operatora
Članak 110.
(1) Ako Agencija ocijeni da, i uz odgovarajuću primjenu regulatornih obveza iz članaka 102. do 107. ovoga Zakona, nije ostvareno djelotvorno tržišno natjecanje, te da postoje znatne i trajne poteškoće u tržišnom natjecanju, ili nedostaci na tržištu u vezi s pružanjem određenih veleprodajnih usluga pristupa na mjerodavnom tržištu pristupa, može, kao iznimnu mjeru, u skladu s člankom 101. stavkom 4. ovoga Zakona, odlukom odrediti vertikalno integriranim operatorima obvezu razdvajanja aktivnosti povezanih s pružanjem određenih veleprodajnih usluga pristupa u zasebnu poslovnu jedinicu.
(2) Zasebna poslovna jedinica iz stavka 1. ovoga članka mora pružati proizvode i usluge pristupa svim operatorima, uključujući i druge poslovne jedinice unutar operatora iz stavka 1. ovoga članka, i to putem istih sustava i postupaka te uz jednake rokove i uvjete, što obuhvaća i uvjete koji se odnose na cijene i razinu usluge.
(3) U slučaju namjere određivanja regulatorne obveze iz stavka 1. ovoga članka Agencija dostavlja Komisiji prijedlog koji mora sadržavati sljedeće:
1. dokaze koji opravdavaju ocjene Agencije iz stavka 1. ovoga članka
2. obrazloženu procjenu da su izgledi za djelotvorno i održivo tržišno natjecanje temeljeno na infrastrukturi unutar razumnog roka neznatni ili ne postoje
3. analizu očekivanog utjecaja na Agenciju, na operatora iz stavka 1. ovoga članka, a osobito na radnike zasebne poslovne jedinice, na područje elektroničkih komunikacija u cjelini, na poticaje za ulaganja u to područje, i to osobito s obzirom na potrebu osiguravanja društvene i zemljopisne povezanosti, te na druge dionike na tržištu, uključujući osobito očekivani utjecaj na tržišno natjecanje i moguće prenesene učinke na potrošače
4. analizu razloga koji opravdavaju određivanje regulatorne obveze iz stavka 1. ovoga članka kao najdjelotvornijeg načina provedbe regulatornih obveza, u svrhu rješavanja utvrđenih poteškoća u tržišnom natjecanju ili nedostataka na mjerodavnom tržištu.
(4) Prijedlog odluke Agencije iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće:
1. jasno opisanu prirodu i razinu razdvajanja, određujući osobito pravni položaj zasebne poslovne jedinice
2. određivanje imovine zasebne poslovne jedinice te proizvoda ili usluga koje će pružati ta poslovna jedinica
3. odredbe o upravljanju kojima se osigurava neovisnost radnika zaposlenih u zasebnoj poslovnoj jedinici te odgovarajući sustav nagrađivanja
4. pravila za osiguravanje ispunjavanja obveza
5. pravila za osiguravanje transparentnosti provedbenih postupaka, osobito u odnosu na druge dionike na tržištu
6. program praćenja kojim se osigurava usklađenost, što obuhvaća i objavu godišnjeg izvješća.
(5) Nakon donošenja odluke Komisije u skladu s člankom 101. stavkom 4. ovoga Zakona o prijedlogu odluke iz stavka 1. ovoga članka, Agencija provodi usklađenu analizu drugih mjerodavnih tržišta povezanih s pristupnom mrežom, u skladu s postupcima iz članka 100. ovoga Zakona, te će, na temelju provedene analize, odrediti, zadržati, izmijeniti ili ukinuti regulatorne obveze iz članaka 102. do 107. ovoga Zakona, u skladu s postupcima iz članaka 30. i 37. ovoga Zakona.
(6) Operatoru, kojemu se odredi regulatorna obveza iz stavka 1. ovoga članka, može se odrediti bilo koja od regulatornih obveza iz članaka 102. do 107. ovoga Zakona, na bilo kojem tržištu na kojem je određen kao operator sa značajnom tržišnom snagom u skladu s člankom 100. ovoga Zakona, ili bilo koja druga regulatorna obveza koju odobri Komisija, u skladu s člankom 101. stavkom 4. ovoga Zakona.
Dragovoljno razdvajanje vertikalno integriranog operatora
Članak 111.
(1) Operatori sa značajnom tržišnom snagom na jednom ili više mjerodavnih tržišta, određeni u skladu s člankom 100. ovoga Zakona, obvezni su obavijestiti Agenciju najmanje tri mjeseca prije namjeravanog prijenosa imovine koja čini njihovu lokalnu pristupnu mrežu, u značajnom dijelu ili u cijelosti, u izdvojenu pravnu osobu u drugom vlasništvu, ili prije uspostave zasebne poslovne jedinice za pružanje istovjetnih proizvoda i usluga pristupa pružateljima usluga na maloprodajnom tržištu, uključujući i vlastite poslovne jedinice za maloprodajne usluge, te o svakoj promjeni takve namjere i konačnom ishodu postupka razdvajanja.
(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka mogu dati ponudu kojom nude preuzimanje obveza u vezi s uvjetima pristupa svojoj mreži tijekom i nakon razdoblja provedbe predloženog oblika razdvajanja, u svrhu osiguravanja učinkovitog i nediskriminirajućeg pristupa trećim osobama.
(3) Ponuda iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati dostatnu razinu pojedinosti, i to osobito o vremenu i opsegu njihove provedbe, u svrhu provedbe postupka u skladu sa stavcima 4., 5. i 6. ovoga članka. Obveze iz ponude mogu trajati i dulje od razdoblja za provedbu analize tržišta iz članka 100. stavaka 9. i 10. ovoga Zakona.
(4) U svrhu procjene učinaka namjeravanog razdvajanja iz stavka 1. ovoga članka na postojeće regulatorne obveze, Agencija provodi analizu tržišta povezanih s pristupnom mrežom, u skladu s člankom 100. ovoga Zakona, pri čemu uzima u obzir sve obveze iz stavka 2. ovoga članka i regulatorne ciljeve iz članka 7. ovoga Zakona, te provodi postupak u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, vodeći računa o trećim stranama na koje namjeravani prijenos izravno utječe.
(5) Agencija će, na temelju analize tržišta iz stavka 4. ovoga članka, donijeti odluku kojom određuje, zadržava, mijenja ili ukida regulatorne obveze, u skladu s postupcima iz članaka 30. i 37. ovoga Zakona, te uz odgovarajuću primjenu članka 113. ovoga Zakona. Agencija može odlukom odrediti obveze u cijelosti ili djelomično obvezujućima.
(6) Iznimno od odredbe članka 100. stavaka 9. i 10. ovoga Zakona, Agencija može odrediti obveze iz ponude u cijelosti ili djelomično obvezujućima, za cijelo razdoblje za koje su takve obveze ponuđene.
(7) Neovisno o odredbama članka 113. ovoga Zakona, izdvojenoj pravnoj osobi i/ili zasebnoj poslovnoj jedinici iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti bilo koja od regulatornih obveza iz članaka 102. do 107. ovoga Zakona, ili bilo koja druga regulatorna obveza koju odobri Komisija, u skladu s člankom 101. stavkom 4. ovoga Zakona, ako ponuđene obveze nisu dostatne za ostvarivanje regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona.
(8) Agencija nadzire primjenu obveza određenih odlukom iz stavka 5. ovoga članka te odlučuje o njihovu produljenju nakon isteka razdoblja tijekom kojeg su prvobitno ponuđene.
Postupak preuzimanja obveza
Članak 112.
(1) Operatori sa značajnom tržišnom snagom mogu Agenciji dati ponudu kojom nude preuzimanje obveza primjenjivih na njihove mreže, koje se odnose na uvjete pristupa i/ili uvjete za zajedničko ulaganje, i to, uz ostalo, u vezi sa sljedećim:
− sporazumima o suradnji značajnima za procjenu primjerenih i razmjernih obveza na temelju članka 101. ovoga Zakona
− zajedničkim ulaganjem u mreže vrlo velikog kapaciteta na temelju članka 109. ovoga Zakona ili
− učinkovitim i nediskriminirajućim pristupom trećih osoba na temelju članka 111. ovoga Zakona tijekom i nakon razdoblja provedbe predloženog oblika razdvajanja.
(2) Ponuda iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati dostatnu razinu pojedinosti, i to osobito o vremenu i opsegu njihove provedbe, kako bi se Agenciji omogućilo da provede svoju procjenu na temelju stavaka 3. do 6. ovoga članka. Obveze iz ponude mogu trajati i dulje od razdoblja za provedbu analize tržišta iz članka 100. stavaka 9. i 10. ovoga Zakona.
(3) Agencija u provedbi postupka javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona obavlja ispitivanje tržišta u svrhu procjene ponuđenih obveza iz stavka 1. ovoga članka, koje se osobito odnosi na ponuđene uvjete, osim u slučaju kada ponuđene obveze ne ispunjavaju jedan ili više mjerodavnih uvjeta. Mogući suulagatelji ili tražitelji pristupa mogu dati mišljenje o usklađenosti ponuđenih obveza s uvjetima iz članaka 101., 109. ili 111. ovoga Zakona, te predložiti izmjene ponuđenih obveza.
(4) U odnosu na ponuđene obveze iz stavka 1. ovoga članka Agencija prigodom procjene tih obveza, na temelju članka 101. stavka 5. ovoga Zakona, vodi računa o sljedećem:
− dokazima da su ponuđene obveze pravedne i razumne
− otvorenosti ponuđenih obveza za sve dionike na tržištu
− pravodobnoj raspoloživosti pristupa, uključujući i mreže vrlo velikog kapaciteta, prije početka pružanja povezanih maloprodajnih usluga, uz pravedne, razumne i nediskriminirajuće uvjete
− održivom tržišnom natjecanju na silaznim tržištima i olakšavanju zajedničkog postavljanja i korištenja mreža vrlo velikog kapaciteta u odnosu na ponuđene obveze, u interesu krajnjih korisnika.
(5) Agencija će obavijestiti operatora sa značajnom tržišnom snagom o ishodu ispitivanja tržišta provedenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka i o svojoj ocjeni o tome jesu li ponuđene obveze usklađene s ciljevima, mjerilima i postupcima utvrđenima ovim člankom i člancima 101., 109. ili 111. ovoga Zakona, te o uvjetima uz koje može razmotriti mogućnost da te obveze učini obvezujućima.
(6) Operator sa značajnom tržišnom snagom može izmijeniti svoju ponudu o preuzimanju obveza iz stavka 1. ovoga članka u skladu s obavijesti Agencije iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Neovisno o odredbama članka 109. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, Agencija može odlukom odrediti ponuđene obveze u cijelosti ili djelomično obvezujućima.
(8) Iznimno od odredaba članka 100. stavaka 9. i 10. ovoga Zakona, Agencija određuje jednu ili više obveza u razdoblju određenom u odluci, koje može biti i razdoblje naznačeno u ponudi, a obveze zajedničkog ulaganja na temelju članka 109. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona određuje u razdoblju od najmanje sedam godina.
(9) U skladu s člankom 109. ovoga Zakona, ovim se člankom ne dovodi u pitanje primjena postupka analize tržišta na temelju članka 100. ovoga Zakona, ni određivanje regulatornih obveza na temelju članka 101. ovoga Zakona.
(10) Ako Agencija donese odluku o određivanju obveza iz ovoga članka, učinke te odluke na razvoj tržišta ocjenjuje u skladu s člankom 101. ovoga Zakona. Agencija ujedno razmatra primjerenost određivanja, zadržavanja, izmjene ili ukidanja obveza na temelju članka 101. ili članaka 102. do 107. ovoga Zakona, te dostavlja Komisiji, u skladu s člancima 37. i 101. ovoga Zakona, odluku iz članka 101. stavka 7. ovoga Zakona, uz koju mora priložiti odluku o određivanju obveza iz ovoga članka.
(11) Agencija nadzire primjenu svih obveza određenih u skladu sa stavkom 10. ovoga članka te odlučuje o njihovu produljenju.
(12) Agencija može preispitati obveze određene u skladu s člankom 101. stavkom 7. ovoga Zakona, neovisno o provedbi postupka za osiguravanje usklađenosti s posebnim obvezama na temelju članka 34. ovoga Zakona.
Isključivo veleprodajni operatori
Članak 113.
(1) Ako Agencija operatora, koji nije prisutan ni na jednom maloprodajnom tržištu elektroničkih komunikacijskih usluga, odredi operatorom sa značajnom tržišnom snagom na jednom ili više veleprodajnih tržišta u skladu s člankom 100. ovoga Zakona, utvrđuje ima li taj operator sljedeće značajke:
1. sva društva i poslovne jedinice unutar operatora, sva društva pod nadzorom istog krajnjeg vlasnika, a koja nisu nužno u njegovu potpunom vlasništvu, i svaki dioničar ili imatelj udjela koji je u stanju izvršavati nadzor nad operatorom, obavljaju ili planiraju obavljati aktivnosti isključivo na veleprodajnim tržištima elektroničkih komunikacijskih usluga, te stoga ne obavljaju aktivnosti na bilo kojim maloprodajnim tržištima elektroničkih komunikacijskih usluga koje se pružaju krajnjim korisnicima u Europskoj uniji
2. operator zbog isključivog sporazuma, ili sporazuma koji je u naravi isključivi sporazum, nije obvezan poslovati s pojedinim i odvojenim operatorom koji ima maloprodaju i aktivan je na bilo kojem maloprodajnom tržištu elektroničkih komunikacijskih usluga koje se pružaju krajnjim korisnicima.
(2) Ako Agencija zaključi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, operatoru iz stavka 1. ovoga članka može odrediti samo obveze na temelju članaka 103. i 106. ovoga Zakona, ili u odnosu na pravedno i razumno određivanje cijena, ako je to opravdano na temelju analize tržišta, uključujući procjenu vjerojatnoga budućeg postupanja operatora sa značajnom tržišnom snagom.
(3) Agencija će preispitati obveze određene operatoru u skladu s ovim člankom ako u bilo kojem trenutku zaključi da više nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, te će, ako je to primjereno, primijeniti odredbe članaka 100. do 107. ovoga Zakona. Operatori su obvezni bez odgode obavijestiti Agenciju o svakoj promjeni koja se odnosi na značajke iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Agencija će preispitati obveze određene operatoru u skladu s ovim člankom i ako, na temelju dokaza u pogledu uvjeta poslovanja koje operator nudi svojim kupcima, zaključi da su se pojavile ili će se pojaviti prepreke tržišnom natjecanju na štetu krajnjih korisnika, koje zahtijevaju određivanje jedne ili više obveza iz članaka 102., 104., 105. ili 107. ovoga Zakona, ili izmjenu obveza određenih u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(5) Određivanje obveza i njihovo preispitivanje na temelju odredaba ovoga članka provodi se u skladu s postupcima iz članaka 30. i 37. ovoga Zakona.
Prelazak (migracija) s povijesne infrastrukture
Članak 114.
(1) Operatori sa značajnom tržišnom snagom na jednom ili više mjerodavnih tržišta u skladu s člankom 100. ovoga Zakona, na koje se primjenjuju obveze iz članaka 101. do 113. ovoga Zakona, obvezni su, unaprijed i pravodobno, obavijestiti Agenciju o namjeri stavljanja dijelova mreže izvan uporabe ili zamjene novom infrastrukturom, uključujući povijesnu infrastrukturu potrebnu za rad bakrene mreže.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sve mjerodavne sljedeće podatke:
− transparentan raspored i uvjete stavljanja dijelova mreže izvan uporabe ili zamjene novom infrastrukturom
− primjeren rok za obavješćivanje trećih osoba, na koje taj prelazak (migracija) izravno utječe, o prijelaznom razdoblju prelaska
− specifikaciju dostupnih zamjenskih proizvoda koji su najmanje usporedive kakvoće i kojima se pruža pristup poboljšanoj mrežnoj infrastrukturi.
(3) Ako na temelju podataka iz stavka 2. ovoga članka Agencija utvrdi da postupak prelaska ne osigurava dostatnu zaštitu tržišnog natjecanja i prava krajnjih korisnika, odredit će operatoru iz stavka 1. ovoga članka uvjete za primjeren postupak prelaska, što obuhvaća transparentan raspored i uvjete prelaska, primjeren rok operatoru za obavješćivanje o prijelaznom razdoblju te dostupnost zamjenskih proizvoda usporedive kakvoće, kojima se pruža pristup poboljšanoj mrežnoj infrastrukturi za nadomještanje zamijenjenih dijelova mreže.
(4) U odnosu na fizičku infrastrukturu, posebne mrežne sastavnice i povezanu opremu, koja se predlaže staviti izvan uporabe ili zamijeniti, Agencija može, u skladu s postupcima iz članaka 30. i 37. ovoga Zakona, ukinuti regulatorne obveze ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
− operator koji pruža pristup utvrdio je odgovarajuće uvjete za prelazak, uključujući stavljanje na raspolaganje zamjenskog pristupnog proizvoda koji je najmanje usporedive kakvoće, koja je bila dostupna korištenjem povijesne infrastrukture, pri čemu tražiteljima pristupa omogućuje dostup do istih krajnjih korisnika, i
− operator koji pruža pristup pridržavao se uvjeta i postupka o kojima je obavijestio Agenciju, odnosno koje mu je odredila Agencija u skladu s ovim člankom.
(5) Ovim se člankom ne dovodi u pitanje dostupnost reguliranih proizvoda koje je Agencija odredila za poboljšanu infrastrukturu mreže, u skladu s postupcima iz članaka 100. i 101. ovoga Zakona.
Nadzor maloprodajnih usluga
Članak 115.
(1) Agencija može odrediti operatorima sa značajnom tržišnom snagom, određenima u skladu s člankom 96. ovoga Zakona na pojedinom maloprodajnom tržištu, odgovarajuće regulatorne obveze samo ako na temelju postupaka analize tržišta, provedenih u skladu s člankom 100. ovoga Zakona, utvrdi da na maloprodajnom tržištu, utvrđenom u skladu s člankom 97. ovoga Zakona, nema djelotvornoga tržišnog natjecanja te da regulatorne obveze iz članaka 102. do 107. ovoga Zakona ne bi mogle osigurati ostvarivanje regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona.
(2) Regulatorne obveze operatora iz stavka 1. ovoga članka moraju se temeljiti na prirodi utvrđenog nedostatka na tržištu te moraju biti razmjerne i opravdane s obzirom na regulatorne ciljeve iz članka 7. ovoga Zakona, a mogu sadržavati zabranu naplaćivanja previsokih cijena usluga, sprječavanja ulaska na tržište ili ograničavanja tržišnog natjecanja određivanjem preniskih cijena usluga, zabranu davanja neopravdane prednosti pojedinim krajnjim korisnicima ili zabranu neopravdanog povezivanja određenih vrsta usluga.
(3) U svrhu promicanja djelotvornoga tržišnog natjecanja i zaštite interesa krajnjih korisnika Agencija može primijeniti sljedeće mjere na operatore iz stavka 1. ovoga članka:
– utvrđivanje najviše razine maloprodajnih cijena usluga
– nadzor pojedinačnih cijena usluga
– troškovnu usmjerenost cijena usluga
– određivanje cijena usluga prema cijenama na usporedivim tržištima.
(4) Agencija osigurava primjenu nužnih i prikladnih sustava troškovnog računovodstva ako se na operatora iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje regulacija maloprodajnih cijena usluga ili drugi mjerodavni načini nadzora maloprodajnih usluga, pri čemu može odlukom utvrditi potrebne obrasce i računovodstvenu metodologiju.
(5) Provjeru usklađenosti operatora s utvrđenim sustavom troškovnog računovodstva obavlja jedanput godišnje ovlašteni neovisni revizor, a objavu njegove izjave o usklađenosti osigurava Agencija.
(6) Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 118. i 121. ovoga Zakona, Agencija ne primjenjuje mjere nadzora maloprodajnih cijena usluga na temelju stavka 1. ovoga članka na zemljopisna ili maloprodajna tržišta, ako utvrdi da na njima postoji djelotvorno tržišno natjecanje.
Ocjenjivanje koncentracije
Članak 116.
(1) Operatori, koji su sudionici koncentracije, moraju svaku namjeru provedbe koncentracije, koja podliježe obvezi prijave u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, prijaviti tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja.
(2) Operatori sa značajnom tržišnom snagom i operatori kojima je izdana dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju članaka 78. do 81. ovoga Zakona na razini Republike Hrvatske, a koji ne podliježu ocjenjivanju koncentracije iz stavka 1. ovoga članka, moraju u pisanom obliku prijaviti Agenciji bez odgode svaku namjeru pripajanja ili spajanja operatora, i namjeru svakoga drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora, bez obzira na uvjete utvrđene propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.
(3) U postupku ocjenjivanja koncentracije iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja može zatražiti stručno mišljenje Agencije o mogućim učincima te koncentracije na mjerodavno tržište.
(4) Agencija će stručno mišljenje iz stavka 3. ovoga članka dostaviti tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva za dostavu toga mišljenja. Ako nakon isteka toga roka Agencija ne dostavi zatraženo mišljenje, smatra se da nema primjedaba na provedbu prijavljene koncentracije iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja ocjenjuje prijavu namjere koncentracije iz stavka 1. ovoga članka i donosi odluku u skladu s odredbama propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.
(6) Agencija ocjenjuje prijavu namjere iz stavka 2. ovoga članka i njezine učinke na ostvarivanje regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona te donosi odgovarajuću odluku na temelju provedenog postupka i utvrđenoga činjeničnog stanja.
(7) Agencija će, u roku od 30 dana od dana dostave potpune prijave namjere iz stavka 2. ovoga članka:
1. donijeti odluku kojom se koncentracija ocjenjuje dopuštenom, ako utvrdi da koncentracija nema značajan učinak na ostvarivanje regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona
2. donijeti zaključak o pokretanju postupka ocjene dopuštenosti koncentracije, ako utvrdi da bi koncentracija mogla imati značajan učinak na ostvarivanje regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona.
(8) Agencija će, u roku od tri mjeseca od dana donošenja zaključka iz stavka 7. točke 2. ovoga članka, donijeti rješenje:
1. kojim se koncentracija ocjenjuje dopuštenom
2. kojim se koncentracija ocjenjuje uvjetno dopuštenom, ako se ispune određene mjere i uvjeti u rokovima koje odredi Agencija, ili
3. kojim se koncentracija ocjenjuje zabranjenom.
DIO TREĆI
USLUGE
GLAVA I.
OBVEZE PRUŽANJA UNIVERZALNIH USLUGA
Cjenovno pristupačne univerzalne usluge
Članak 117.
(1) Potrošači na području Republike Hrvatske moraju imati po pristupačnoj cijeni pristup dostupnoj usluzi odgovarajućeg širokopojasnog pristupa internetu i uslugama govorne komunikacije, uz kakvoću usluge propisanu pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka, uključujući i osnovni priključak na nepokretnoj lokaciji.
(2) Agencija može utvrditi i obvezu cjenovne pristupačnosti usluga iz stavka 1. ovoga članka koje se ne pružaju na nepokretnoj lokaciji, u svrhu potpune socijalne i gospodarske uključivosti potrošača.
(3) Na zahtjev potrošača usluge iz stavka 1. ovoga članka, a ako je to primjenjivo, i usluge iz stavka 2. ovoga članka mogu se ograničiti samo na usluge govorne komunikacije.
(4) Agencija utvrđuje uslugu odgovarajućeg širokopojasnog pristupa internetu iz stavka 1. ovoga članka uzimajući u obzir nacionalne okolnosti i najmanju brzinu širokopojasnog pristupa koju upotrebljava većina potrošača, te mjerodavna izvješća BEREC-a o najboljim praksama. Usluga odgovarajućeg širokopojasnog pristupa internetu mora osigurati brzine pristupa potrebne za uporabu najmanjeg skupa usluga utvrđenih u Prilogu 4. ovoga Zakona.
(5) Usluge iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se primijeniti i na krajnje korisnike koji su mikropoduzetnici, mali i srednji poduzetnici te neprofitne organizacije, u skladu s odlukom Agencije.
(6) Opseg univerzalnih usluga, način pružanja te mjerila kakvoće univerzalnih usluga pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
Pružanje cjenovno pristupačnih univerzalnih usluga
Članak 118.
(1) Agencija prati razvoj i razinu maloprodajnih cijena usluga iz članka 117. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, i to osobito u odnosu na maloprodajne cijene i prihode potrošača.
(2) Operatori univerzalnih usluga, određeni u skladu s člankom 119. ovoga Zakona, moraju pribaviti prethodno odobrenje Agencije za maloprodajne cijene tih usluga. O zahtjevu za davanje prethodnog odobrenja Agencija će odlučiti u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Cijena pojedine univerzalne usluge mora biti pristupačna i istovjetna na cijelom području na kojem određeni operator pruža tu univerzalnu uslugu.
(3) Ako Agencija utvrdi da maloprodajne cijene univerzalnih usluga nisu cjenovno pristupačne socijalno ugroženoj skupini potrošača, obvezat će operatora univerzalnih usluga na ponudu cjenovno pristupačnih tarifnih opcija ili paketa, i to najmanje na nepokretnoj lokaciji.
(4) Operator univerzalnih usluga obvezan je potrošačima iz stavka 3. ovoga članka osigurati dostupnost korisničkog broja u razdoblju od 30 dana od dana raskida ugovora.
(5) Operatori univerzalnih usluga moraju, na prikladan, transparentan i javno dostupan način, objavljivati tarifne opcije i pakete iz stavka 3. ovoga članka, redovito obavješćivati Agenciju o pojedinostima ponuda tih tarifnih opcija i paketa te ih primjenjivati u skladu s načelom nediskriminacije. Ako Agencija utvrdi neprikladnost ponude tih tarifnih opcija ili paketa, može zahtijevati njihovu izmjenu ili ukidanje.
(6) Operatori univerzalnih usluga moraju poduzeti posebne mjere i pružiti odgovarajuću podršku potrošačima s invaliditetom, u svrhu osiguravanja raspoloživosti i cjenovne pristupačnosti povezane terminalne opreme te posebne opreme i posebnih usluga kojima se tim potrošačima omogućuje pristup univerzalnim uslugama na jednak način kakvim pristupaju i drugi potrošači, što, prema potrebi i ako je to primjenjivo, obuhvaća i usluge cjelovitog razgovora i usluge prijenosa.
(7) U primjeni odredaba ovoga članka Agencija će na najmanju moguću mjeru nastojati svesti narušavanje tržišta.
(8) Obveze iz ovoga članka mogu se na odgovarajući način primijeniti i na krajnje korisnike koji su mikropoduzetnici, mali i srednji poduzetnici te neprofitne organizacije, u skladu s odlukom Agencije.
Dostupnost univerzalnih usluga i određivanje operatora univerzalnih usluga
Članak 119.
(1) Agencija jedanput u tri godine provodi postupak kojim utvrđuje postojanje potrebe za određivanjem operatora univerzalnih usluga iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) U postupku iz stavka 1. ovoga članka Agencija provodi analizu kakvoće pružanja univerzalnih usluga, pri čemu će uzeti u obzir ishode zemljopisnog pregleda iz članka 58. ovoga Zakona, ako su dostupni, te, prema potrebi, sve dodatne dokaze da se dostupnost univerzalnih usluga ne može osigurati u uobičajenim tržišnim okolnostima ili putem drugih mogućih mehanizama nacionalnih javnih politika. Taj se postupak na jednak način primjenjuje i na određivanje cjenovno pristupačnih univerzalnih usluga.
(3) Na temelju analize iz stavka 2. ovoga članka Agencija može odrediti odgovarajuće obveze pružanja univerzalnih usluga, kako bi omogućila pristup univerzalnim uslugama za sve krajnje korisnike, na temelju njihovih razumnih zahtjeva.
(4) Agencija, na temelju analize iz stavka 2. ovoga članka, utvrđuje najučinkovitiji i najprikladniji način osiguravanja dostupnosti univerzalnih usluga, poštujući načela objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti, uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja, osobito kada je riječ o pružanju usluga po cijenama ili uz druge uvjete poslovanja koji odstupaju od uobičajenih tržišnih uvjeta, štiteći javni interes, te postupa na jedan od sljedećih načina:
1. donosi odluku o raspisivanju javnog natječaja za pružanje univerzalnih usluga, na temelju kojeg će odabrati najpovoljnijeg operatora za pružanje tih usluga, ili
2. donosi odluku o određivanju jednog ili više operatora za pružanje univerzalnih usluga.
(5) Ako se ni jedan operator ne javi na javni natječaj iz stavka 4. točke 1. ovoga članka, Agencija može donijeti odluku iz stavka 4. točke 2. ovoga članka.
(6) Agencija može odrediti jednog ili više operatora za pružanje univerzalnih usluga na cijelom državnom području i/ili za pokrivanje različitih dijelova državnog područja Republike Hrvatske.
(7) Agencija će na prikladan način omogućiti svim zainteresiranim stranama sudjelovanje u postupku iz stavka 4. točke 1. ovoga članka, kako bi se osiguralo troškovno učinkovito pružanje univerzalnih usluga. Agencija može ishode dobivene u postupku iz stavka 4. točke 1. ovoga članka uporabiti za utvrđivanje netotroška obveze pružanja univerzalnih usluga u skladu s člankom 123. ovoga Zakona.
(8) Agencija može donijeti odluku o ukidanju obveze pružanja univerzalnih usluga ako u postupku iz stavka 1. ovoga članka utvrdi prestanak potrebe za određivanjem te obveze.
(9) U odluci o određivanju operatora univerzalnih usluga iz stavaka 4. i 5. ovoga članka Agencija osobito utvrđuje uvjete te podrobniji opis pružanja univerzalnih usluga.
(10) Operatori univerzalnih usluga moraju unaprijed pravodobno obavijestiti Agenciju o namjeri prijenosa imovine koja čini njihovu lokalnu pristupnu mrežu, u značajnom dijelu ili u cijelosti, u izdvojenu pravnu osobu u drugom vlasništvu, kako bi Agencija mogla procijeniti učinke takve namjere na pružanje pristupa univerzalnim uslugama na nepokretnoj lokaciji.
(11) Agencija može operatoru univerzalnih usluga u slučaju iz stavka 10. ovoga članka odrediti, izmijeniti ili ukinuti posebne obveze koje proizlaze iz obveze pružanja univerzalnih usluga.
(12) Agencija obavješćuje Komisiju o nazivima operatora koji su određeni operatorima univerzalnih usluga te o ukidanju obveze pružanja univerzalnih usluga.
Ostale univerzalne usluge
Članak 120.
(1) Agencija može pravilnikom iz članka 117. stavka 6. ovoga Zakona utvrditi i obveze pružanja univerzalnih usluga sveobuhvatnog imenika svih pretplatnika, pristupa službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima krajnjih korisnika i postavljanja javnih telefonskih govornica, ako utvrdi potrebu osiguravanja dostupnosti ili cjenovne pristupačnosti tih usluga.
(2) U postupku određivanja operatora univerzalnih usluga iz stavka 1. ovoga članka, na cijelom državnom području ili na njegovu dijelu, Agencija primjenjuje postupak iz članka 119. ovoga Zakona. Na izračun troškova i nadoknadu troškova obveze pružanja tih usluga primjenjuju se postupci iz članaka 123. i 124. ovoga Zakona.
Posebne obveze operatora univerzalnih usluga
Članak 121.
(1) Operatori univerzalnih usluga moraju osigurati ispravno i neometano pružanje univerzalnih usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz članka 117. stavka 6. ovoga Zakona, te u skladu s odlukama Agencije iz članka 119. ovoga Zakona.
(2) Ako su operatori univerzalnih usluga prinuđeni, zbog razloga više sile, privremeno ukinuti ili ograničiti određeni broj ili vrstu univerzalnih usluga, o tome moraju bez odgode, a prema mogućnosti i unaprijed, izvijestiti Ministarstvo i Agenciju, kao i korisnike univerzalnih usluga putem medija ili na drugi prikladan način.
(3) Operator univerzalnih usluga, prigodom pružanja različitih mogućnosti i usluga osim onih iz članka 117. ovoga Zakona, mora uskladiti uvjete pružanja usluga tako da krajnji korisnik nije obvezan plaćati opremu i usluge koje mu nisu potrebne ili nužne za univerzalnu uslugu.
(4) Agencija može odlukom odrediti da se obveze utvrđene ovim člankom na odgovarajući način primjenjuju i na krajnje korisnike koji su mikropoduzetnici, mali i srednji poduzetnici te neprofitne organizacije.
(5) Obveze iz članka 139. stavka 4. i Priloga 5. ovoga Zakona na jednak se način primjenjuju i na operatora univerzalnih usluga.
Troškovi obveze pružanja univerzalnih usluga
Članak 122.
(1) Agencija na zahtjev operatora univerzalnih usluga odlučuje predstavljaju li troškovi obveze pružanja univerzalnih usluga, u skladu s člancima 117. do 120. ovoga Zakona, nepravedno opterećenje za operatora univerzalnih usluga, pri čemu će:
− izračunati netotrošak pružanja univerzalnih usluga u skladu s Prilogom 6. ovoga Zakona, uzimajući u obzir svaku tržišnu korist koju ostvaruje operator univerzalnih usluga
− uračunati netotroškove pružanja univerzalnih usluga koje su operatori univerzalnih usluga dostavili u ponudi na javni natječaj iz članka 119. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona.
(2) Operatori univerzalnih usluga moraju, uz zahtjev za nadoknadu netotroškova iz stavka 1. ovoga članka, priložiti dokaze koji potvrđuju utemeljenost toga zahtjeva, a Agencija ili ovlašteni neovisni revizor, kojeg je odobrila Agencija, imaju pravo pregledati računovodstvenu i drugu dokumentaciju podnositelja zahtjeva, na temelju koje se mogu izračunati netotroškovi pružanja univerzalnih usluga. Agencija odobrava računovodstvenu i drugu dokumentaciju podnositelja zahtjeva, a ishod izračuna troškova i nalazi revizije javno se objavljuju.
(3) Ako Agencija utvrdi utemeljenost zahtjeva za nadoknadu netotroškova iz stavka 1. ovoga članka, donijet će odluku o utvrđivanju iznosa nadoknade tih netotroškova operatoru univerzalnih usluga, pri čemu ta odluka mora sadržavati načela i metodologiju izračuna netotroškova.
(4) Odluka Agencije iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona.
(5) Agencija u godišnjem izvješću iz članka 20. ovoga Zakona, vodeći računa o obvezi čuvanja poslovne tajne u skladu s člankom 29. ovoga Zakona, objavljuje podatke o izračunanom netotrošku obveze pružanja univerzalnih usluga, uključujući doprinose svih operatora i sve tržišne pogodnosti koje su operatori mogli ostvariti na temelju utvrđenih obveza pružanja univerzalnih usluga.
Izračun netotroškova pružanja univerzalnih usluga
Članak 123.
(1) Agencija izračunava netotroškove obveze pružanja univerzalnih usluga kao razliku netotroškova koje operatori određeni za pružanje univerzalnih usluga ostvare u poslovanju s obvezom pružanja univerzalnih usluga i bez te obveze.
(2) Izračunom netotroškova pružanja univerzalnih usluga moraju se procijeniti troškovi koje bi svaki operator univerzalnih usluga nastojao izbjeći kada ne bi imao obvezu pružanja univerzalnih usluga, kao i sve koristi, uključujući i nematerijalne koristi, pri čemu nije dopušteno dvostruko obračunavanje izravnih ili neizravnih koristi i troškova.
(3) Na izračun netotroškova pružanja univerzalnih usluga primjenjuje se Prilog 6. dio A) ovoga Zakona.
Nadoknada troškova pružanja univerzalnih usluga
Članak 124.
(1) Sredstva za nadoknadu netotroškova iz članka 123. ovoga Zakona podmiruju se s posebnog računa koji se otvara pri Agenciji.
(2) Agencija utvrđuje odlukom sustav nadoknade netotroškova operatorima univerzalnih usluga, nakon donošenja odluke iz članka 122. stavka 3. ovoga Zakona, u skladu s pravilima o državnim potporama. Sustavom nadoknade netotroškova moraju se uvažavati načela transparentnosti, minimalnog narušavanja tržišta, nediskriminacije i razmjernosti, u skladu s načelima utvrđenima u Prilogu 6. dijelu B) ovoga Zakona.
(3) Sustav nadoknade netotroškova iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje sredstva od doprinosa svih operatora kojima je udjel u ukupnom godišnjem prihodu ostvarenom na domaćim tržištima elektroničkih komunikacija veći od 2%. Iznos doprinosa svakoga pojedinog operatora mora biti razmjeran udjelu njegova godišnjeg prihoda u odnosu na ukupan godišnji prihod svih operatora koji su obvezani na doprinos u skladu s ovim stavkom. Ukupan iznos doprinosa mora odgovarati iznosu nadoknada netotroškova koje je Agencija utvrdila odlukama iz članka 122. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Nakon utvrđivanja sustava nadoknade netotroškova iz stavka 2. ovoga članka svi operatori obvezni su izvijestiti Agenciju o svojim godišnjim prihodima, i to najkasnije do kraja ožujka za prethodnu kalendarsku godinu.
(5) Ako operator ne ispuni obvezu iz stavka 4. ovoga članka, Agencija će na temelju dostupnih podataka procijeniti godišnji prihod toga operatora.
(6) Agencija utvrđuje odlukom iznos doprinosa operatora iz stavka 3. ovoga članka. Operatori su obvezni uplatiti taj doprinos na račun Agencije iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 30 dana od dana dostave te odluke.
(7) Isplatu nadoknade netotroškova iz stavka 1. ovoga članka Agencija određuje odlukom iz članka 122. stavka 3. ovoga Zakona.
(8) U slučaju da operator univerzalnih usluga, koji zahtijeva nadoknadu netotroškova iz stavka 1. ovoga članka, ima 70% ili više tržišnog udjela u ukupnom prihodu ostvarenom na tržištu ili tržištima za koja je podnio zahtjev za nadoknadu, Agencija će, u skladu s člankom 122. stavkom 3. ovoga Zakona, utvrditi utemeljenost zahtjeva za nadoknadu te procijeniti predstavlja li netotrošak obveze pružanja tih univerzalnih usluga nepravedno opterećenje operatoru univerzalnih usluga s obzirom na njegov tržišni udjel.
Dodatne usluge u okviru univerzalnih usluga
Članak 125.
Agencija može odlukom učiniti javno dostupnima usluge koje su dodatne uslugama uključenima u obvezu pružanja univerzalnih usluga, pri čemu se drugim operatorima ne može nametnuti sustav nadoknade za te usluge.
GLAVA II.
ADRESNI I BROJEVNI PROSTOR
Upravljanje adresnim i brojevnim prostorom
Članak 126.
(1) Djelotvorno upravljanje adresnim i brojevnim prostorom u Republici Hrvatskoj, kao prirodno ograničenim općim dobrom, radi osiguravanja razložne, ravnomjerne i djelotvorne uporabe adresa i brojeva, temelji se na međunarodnim propisima te međunarodnim ugovorima i sporazumima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
(2) Agencija upravlja adresnim i brojevnim prostorom te planira uporabu i provodi dodjelu adresa i brojeva u skladu s Planom adresiranja i Planom numeriranja.
(3) Agencija može dogovoriti s nadležnim tijelom druge države članice Europske unije zajednički plan numeriranja za sve brojeve ili posebne kategorija brojeva, o čemu moraju biti obaviješteni krajnji korisnici na koje se odnose takvi dogovori.
(4) Plan adresiranja i Plan numeriranja, kao i izmjene tih planova, donosi Agencija nakon provedenog postupka javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, vodeći računa da potrebe operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga i poduzetnika, koji nisu operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga, u vezi s dodjelom adresa i brojeva u svakom trenutku budu zadovoljene na transparentan, objektivan, ravnomjeran i nepristran način.
(5) Planom adresiranja i Planom numeriranja utvrđuje se namjena adresa i brojeva, omogućuje se jednaka dostupnost odgovarajućeg broja adresa i brojeva svim operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga i poduzetnicima, koji nisu operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga, osigurava se potreban adresni i brojevni prostor za prenosivost broja i odabir operatora, omogućuje se izvanteritorijalna uporaba posebno namijenjenih brojevnih raspona unutar Europske unije, uvođenje novih elektroničkih komunikacijskih usluga kojima se promiče djelovanje unutarnjeg tržišta, razvoj sveeuropskih usluga te određivanje brojevnog prostora za pružanje posebnih usluga za poduzetnike koji nisu operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga.
(6) Agencija obavlja redovitu provjeru Plana adresiranja i Plana numeriranja, te može izmijeniti te planove radi ispunjavanja obveza na temelju međunarodnih propisa, ugovora ili sporazuma, radi usklađivanja s mjerodavnim pravom Europske unije, smjernicama BEREC-a ili radi zaštite dostupnosti adresa i brojeva, vodeći računa o učinku tih izmjena, a osobito o izravnim i neizravnim troškovima prilagodbe koje u tom slučaju mogu imati operatori ili korisnici.
(7) Agencija objavljuje Plan adresiranja i Plan numeriranja te njihove izmjene, osim ako se takva objava protivi zaštiti nacionalne sigurnosti, u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona.
Način dodjele i naknada za uporabu adresa i brojeva
Članak 127.
(1) Adrese i brojevi dodjeljuju se na temelju objektivnih, transparentnih, nediskriminirajućih i razmjernih postupaka dodjele.
(2) Svaki operator elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga ima pravo podnošenja zahtjeva Agenciji za dodjelu adresa i brojeva, utvrđenih Planom adresiranja i Planom numeriranja. Pravo na podnošenje zahtjeva ima i poduzetnik koji nije operator elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga, u svrhu pružanja posebnih usluga.
(3) Operatori, kojima je Agencija odlukom dodijelila adrese i brojeve, mogu dalje dodjeljivati te adrese i brojeve drugim operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga, ili poduzetnicima koji nisu operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga, kao i krajnjim korisnicima, uz uvjete propisane pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.
(4) Način i postupak u vezi s dodjelom adresa i brojeva te sadržaj elektroničkog obrasca zahtjeva iz članaka 129. i 134. ovoga Zakona propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(5) Za uporabu adresa i brojeva, koji su dodijeljeni operatoru ili poduzetniku odlukom Agencije, plaća se naknada, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se:
1. pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, u svrhu podmirivanja troškova Agencije nastalih u upravljanju adresnim i brojevnim prostorom
2. pravilnikom koji donosi ministar, za pravo uporabe adresa i brojeva.
(6) Naknada utvrđena pravilnikom iz stavka 5. točke 1. ovoga članka plaća se u korist Agencije, a može se utvrditi na godišnjoj ili višegodišnjoj razini.
(7) Naknada utvrđena pravilnikom iz stavka 5. točke 2. ovoga članka plaća se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, na temelju izdanog računa Agencije.
(8) Naknada iz stavka 5. ovoga članka mora osigurati optimalnu uporabu adresa i brojeva, u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, pri čemu osobito treba voditi računa o regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona.
Dodjela prava uporabe brojeva poduzetnicima koji nisu operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga
Članak 128.
(1) Agencija može dodijeliti pravo uporabe brojeva iz Plana numeriranja za pružanje posebnih usluga i poduzetnicima koji nisu operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga, ako je, uzimajući u obzir trenutačnu i buduću potražnju, namijenila odgovarajući brojevni prostor u tu svrhu.
(2) Poduzetnici iz stavka 1. ovoga članka moraju dokazati sposobnost upravljanja brojevima.
(3) Agencija može odlukom obustaviti daljnju dodjelu prava uporabe brojeva poduzetnicima iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi postojanje rizika iscrpljivanja brojevnog prostora.
(4) U postupku ocjenjivanja sposobnosti upravljanja brojevima iz stavka 2. ovoga članka i procjene rizika iscrpljivanja brojevnog prostora iz stavka 3. ovoga članka Agencija će osobito voditi računa o smjernicama BEREC-a o zajedničkim mjerilima za ocjenjivanje sposobnosti upravljanja brojevnim prostorom i procjene rizika iscrpljivanja brojevnog prostora.
(5) Na postupak dodjele prava uporabe brojeva poduzetnicima iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju članak 127. stavci 1., 2., 4., 5., 6., 7. i 8. te članci 129. do 135. ovoga Zakona.
Zahtjev za dodjelu adresa i brojeva
Članak 129.
(1) Zahtjev za dodjelu adresa ili brojeva podnosi se Agenciji na elektroničkom obrascu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:
– naziv i adresu podnositelja zahtjeva
– svrhu za koju se zahtijeva dodjela adresa ili brojeva
– tražene adrese, brojeve ili blokove brojeva
– dokaz o nedostatnosti adresa ili brojeva koji su ranije bili dodijeljeni istom podnositelju zahtjeva.
(3) Agencija može, u slučaju potrebe, od podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka zatražiti i dodatne podatke koje je ocijenila bitnima u postupku rješavanja toga zahtjeva.
Rješavanje zahtjeva za dodjelu adresa i brojeva
Članak 130.
(1) Zahtjevi za dodjelu adresa ili brojeva, koji sadržavaju sve podatke u smislu članka 129. ovoga Zakona, rješavaju se prema redoslijedu njihova zaprimanja u Agenciji.
(2) Agencija će usvojiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka i donijeti odluku o dodjeli adresa ili brojeva u najkraćem mogućem roku odnosno u roku od 21 dan od dana zaprimanja potpunog zahtjeva u slučaju dodjele brojeva koji su Planom numeriranja predviđeni za posebne usluge, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
– da su adrese ili brojevi namijenjeni Planom adresiranja ili Planom numeriranja u svrhe navedene u podnesenom zahtjevu
– da su adrese ili brojevi raspoloživi.
(3) Odluka o dodjeli adresa ili brojeva mora sadržavati sljedeće podatke:
– naziv podnositelja zahtjeva kojemu su dodijeljene adrese ili brojevi
– dodijeljene adrese ili brojeve
– uvjete uporabe dodijeljenih adresa ili brojeva.
(4) Ako Agencija dodjeljuje adresu ili broj na određeno razdoblje, mora voditi računa o prilagođenosti toga razdoblja usluzi i svrsi koja se želi postići, te o potrebi predviđanja odgovarajućeg razdoblja za povrat ulaganja.
(5) Agencija može, u objedinjenom postupku rješavanja više istovrsnih zahtjeva za dodjelu adresa ili brojeva istog podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, donijeti jednu odluku o dodjeli adresa ili brojeva, koja sadržava sve dodijeljene adrese ili brojeve.
(6) Agencija će odbaciti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da taj zahtjev ne sadržava sve podatke u smislu članka 129. stavka 2. ovoga Zakona, ili ako podnositelj zahtjeva nije u primjerenom roku, koji je odredila Agencija, dostavio dodatne podatke u smislu članka 129. stavka 3. ovoga Zakona.
(7) Agencija će odbiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi:
– da dodjela adresa ili brojeva, za koje je podnesen zahtjev, nije u skladu s Planom adresiranja ili Planom numeriranja
– da adrese ili brojevi nisu raspoloživi
– da je podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka namjerno postupao protivno propisima o dodjeli adresa ili brojeva.
(8) Agencija će odluke o dodjeli adresa ili brojeva javno objaviti na prikladan način.
Postupak dodjele adresa i brojeva od iznimne gospodarske vrijednosti
Članak 131.
(1) Agencija može, nakon provedenog postupka javnog savjetovanja u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, odlukom utvrditi brojevni prostor od iznimne gospodarske vrijednosti.
(2) Agencija će pravo uporabe brojevnog prostora iz stavka 1. ovoga članka dodijeliti na temelju prethodno provedenog postupka javnog natječaja. Sadržaj, postupak, uvjeti i rokovi provedbe javnog natječaja te mjerila odabira iz stavka 3. ovoga članka pobliže se utvrđuju odlukom Agencije.
(3) Mjerila odabira, na temelju kojih Agencija odabire jednog ili više podnositelja ponuda u postupku javnog natječaja iz stavka 2. ovoga članka, moraju se temeljiti na načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, pri čemu osobito treba voditi računa o regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona.
(4) Agencija će na temelju mjerila odabira iz stavka 3. ovoga članka, a nakon usporedbe i ocjene svih ponuda zaprimljenih u postupku javnog natječaja iz stavka 2. ovoga članka, donijeti obrazloženu odluku:
1. o odabiru jednog ili više najpovoljnijih podnositelja ponuda, ovisno o raspoloživom brojevnom prostoru za koji je raspisan javni natječaj, pri čemu će tom odlukom dodijeliti brojevni prostor odabranom podnositelju ponude, ili
2. o poništenju javnog natječaja, ako ni jedna ponuda zaprimljena u postupku javnog natječaja iz stavka 2. ovoga članka ne ispunjava mjerila odabira iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Odluku o dodjeli brojevnog prostora iz stavka 4. ovoga članka Agencija donosi u roku iz članka 130. stavka 2. ovoga Zakona, koji se može produljiti za najviše 21 dan. Rok počinje teći od dana raspisivanja javnog natječaja.
Uvjeti uporabe adresa i brojeva
Članak 132.
(1) Operatori stječu pravo na uporabu adresa ili brojeva na temelju odluke Agencije o dodjeli adresa ili brojeva, pri čemu su obvezni, na odgovarajući način, pridržavati se sljedećih uvjeta uporabe:
1. upotrebljavati dodijeljene adrese i brojeve u skladu s Planom adresiranja i Planom numeriranja
2. upotrebljavati dodijeljene adrese i brojeve isključivo u svrhe navedene u zahtjevu za dodjelu adresa ili brojeva
3. započeti s uporabom dodijeljenih adresa i brojeva u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja odluke o dodjeli adresa ili brojeva
4. redovito voditi popis adresa i brojeva dodijeljenih odlukom Agencije, kao i popis adresa i brojeva koje su dodijelili na uporabu drugim operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga i poduzetnicima koji nisu operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga, te krajnjim korisnicima
5. dodjeljivati adrese i brojeve na uporabu drugim operatorima, poduzetnicima ili krajnjim korisnicima isključivo u skladu s odredbama pravilnika iz članka 127. stavka 4. ovoga Zakona, i te adrese i brojevi moraju na odgovarajući način biti dostupni unutar elektroničkih komunikacijskih mreža u Republici Hrvatskoj
6. omogućivati prenosivost broja u skladu s člankom 152. ovoga Zakona
7. pružati obavijesti o krajnjim korisnicima iz javnih imenika u skladu s člankom 158. ovoga Zakona
8. djelotvorno i učinkovito upotrebljavati dodijeljeni brojevni prostor
9. ispunjavati obveze preuzete u postupku javnog natječaja iz članka 131. ovoga Zakona
10. upotrebljavati brojevni prostor u razdoblju iz članka 130. stavka 4. ovoga Zakona, pri čemu se moraju pridržavati svih izmjena Plana numeriranja
11. pridržavati se obveza iz mjerodavnih međunarodnih propisa, ugovora ili sporazuma koji se odnose na uporabu brojevnog prostora
12. upotrebljavati broj u skladu s uslugom kojoj je broj namijenjen, uključujući zahtjeve povezane s pružanjem te usluge, tarifna načela i najviše razine cijena koje se mogu primijeniti u određenom brojevnom rasponu, u svrhu zaštite potrošača u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom d) ovoga Zakona
13. pridržavati se obveza u pogledu izvanteritorijalne uporabe brojeva unutar Europske unije, radi osiguravanja usklađenosti s pravilima o zaštiti potrošača i pravilima o dodjeli i uporabi brojeva koja se primjenjuju u drugim državama članicama Europske unije u kojima taj operator pruža usluge.
(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka ne smiju diskriminirati druge pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga u odnosu na brojevni prostor koji se upotrebljava za pristup njihovim uslugama.
Brojevi s pravom izvanteritorijalne uporabe
Članak 133.
(1) Agencija će Planom numeriranja odrediti raspon nezemljopisnih brojeva koji se mogu upotrebljavati za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga koje nisu interpersonalne komunikacijske usluge na cijelom području Europske unije.
(2) Brojevi iz stavka 1. ovoga članka mogu se dodijeliti i poduzetnicima iz članka 128. ovoga Zakona za pružanje posebnih usluga.
(3) Uvjeti uporabe adresa i brojeva iz članka 132. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na brojeve koji se dodjeljuju u skladu s ovim člankom.
(4) U slučaju uporabe brojeva s pravom izvanteritorijalne uporabe unutar Europske unije operator ili poduzetnik obvezan je pridržavati se pravila o zaštiti potrošača i nacionalnih propisa o uporabi brojevnog prostora drugih država članica Europske unije u kojima se ti brojevi upotrebljavaju.
(5) U slučaju utvrđenog kršenja odredbe stavka 4. ovoga članka o uporabi brojeva koji su dodijeljeni u drugoj državi članici Europske unije, Agencija će o tome izvijestiti nadležno nacionalno regulatorno tijelo ili drugo nadležno tijelo te države članice.
(6) Agencija može uputiti zahtjev za pomoć BEREC-u radi usklađivanja razmjene podataka s drugim nadležnim tijelima država članica Europske unije u svrhu osiguravanja djelotvornog upravljanja brojevnim prostorom s pravom izvanteritorijalne uporabe unutar Europske unije.
(7) Agencija dostavlja BEREC-u podatke potrebne za vođenje baze podataka o brojevima s pravom izvanteritorijalne uporabe unutar Europske unije.
Prijenos prava na uporabu adresa i brojeva
Članak 134.
(1) Operator ili poduzetnik, koji je na temelju odluke Agencije o dodjeli adresa ili brojeva stekao pravo na uporabu adresa ili brojeva, može prenijeti to pravo na drugog operatora ili poduzetnika uz prethodno pribavljenu suglasnost Agencije.
(2) Zahtjev za davanje suglasnosti na prijenos prava na uporabu adresa ili brojeva zajednički podnose Agenciji na elektroničkom obrascu oba operatora ili poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:
– naziv i adresu podnositelja zahtjeva koji prenosi pravo na uporabu adresa ili brojeva
– naziv i adresu podnositelja zahtjeva na kojeg se prenosi pravo na uporabu adresa ili brojeva
– uslugu za koju se zahtijeva prijenos prava na uporabu adresa ili brojeva
– adrese, brojeve ili blokove brojeva za koje se zahtijeva prijenos prava na uporabu
– posebnu uslugu za koju su brojevi dodijeljeni, u slučaju prijenosa prava na uporabu brojeva koji su dodijeljeni poduzetniku iz članka 128. ovoga Zakona.
(4) Agencija će izdati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka i donijeti novu odluku o dodjeli adresa ili brojeva u najkraćem mogućem roku, ako operator ili poduzetnik, kojemu se namjerava prenijeti pravo na uporabu adresa ili brojeva, ispunjava sve uvjete za dodjelu i uporabu adresa ili brojeva u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(5) Agencija će odluku iz stavka 4. ovoga članka javno objaviti na prikladan način.
Oduzimanje dodijeljenih adresa i brojeva
Članak 135.
(1) Agencija će donijeti odluku o potpunom ili djelomičnom oduzimanju dodijeljenih adresa ili brojeva ako utvrdi da je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
1. ako je odluka o dodjeli adresa ili brojeva donesena na temelju netočnih podataka ili dokumentacije od važnosti za provedbu postupka rješavanja zahtjeva za dodjelu adresa ili brojeva
2. ako uporaba dodijeljenih adresa ili brojeva nije u skladu s Planom adresiranja ili Planom numeriranja
3. ako operator ili poduzetnik nije započeo s uporabom dodijeljenih adresa ili brojeva u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja odluke o dodjeli adresa ili brojeva
4. ako operator ili poduzetnik ne postupa s dodijeljenim adresama ili brojevima u skladu s uvjetima uporabe utvrđenima ovim Zakonom i odlukom o dodjeli adresa ili brojeva
5. ako ni nakon dostave opomene zbog neplaćanja nije u roku određenom opomenom plaćena propisana naknada za uporabu adresa ili brojeva
6. ako je operatoru ili poduzetniku zabranjeno obavljanje djelatnosti u svrhu koje se upotrebljavaju dodijeljene adrese ili brojevi
7. ako se operator ili poduzetnik odrekao uporabe dodijeljenih adresa ili brojeva
8. ako je operator ili poduzetnik prestao postojati, bez nasljednika ili pravnog slijednika
9. ako su nužne znatne izmjene Plana adresiranja ili Plana numeriranja, zbog potrebe usklađivanja raspona adresa ili brojeva na nacionalnoj ili međunarodnoj razini, ili provedbe međunarodnih ugovora, sporazuma ili konvencija koje obvezuju Republiku Hrvatsku, ili sprječavanja narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja operatora ili poduzetnika na kojeg se odnose te izmjene, u skladu s člankom 30. ovoga Zakona
10. ako je nadležno nacionalno regulatorno tijelo ili drugo nadležno tijelo države članice Europske unije, u kojoj se upotrebljavaju brojevi iz članka 133. ovoga Zakona, dokazalo ozbiljno kršenje mjerodavnih pravila o zaštiti potrošača ili nacionalnih propisa o uporabi brojevnog prostora te države članice
11. ako je uporaba dodijeljenih adresa ili brojeva protivna javnom interesu Republike Hrvatske
12. u drugim slučajevima brisanja operatora s popisa operatora po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 24. stavkom 10. ovoga Zakona.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena i temeljiti se na načelu razmjernosti, vodeći računa o javnom interesu Republike Hrvatske i gospodarskom učinku oduzimanja dodijeljenih adresa ili brojeva na operatora ili poduzetnika.
(3) U slučaju oduzimanja dodijeljenih adresa ili brojeva zbog razloga iz stavka 1. točke 9. ovoga članka, Agencija će oduzete adrese ili brojeve istodobno zamijeniti drugim adresama ili brojevima, uz uvažavanje zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu operator, poduzetnik i krajnji korisnici nemaju pravo na nadoknadu troškova.
(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati primjereni rok u kojem je operator ili poduzetnik obvezan prestati s uporabom adresa ili brojeva koji mu se tom odlukom oduzimaju.
Pristup brojevima i uslugama
Članak 136.
(1) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga moraju podržavati međunarodni predbroj »00« pri uspostavljanju međunarodnih poziva prema javnim komunikacijskim mrežama izvan Republike Hrvatske.
(2) Za uporabu brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga između susjednih lokacija preko granica između država članica Europske unije Agencija može odlukom uspostaviti posebne uvjete, o kojima u cijelosti moraju biti obaviješteni krajnji korisnici na koje utječu ti uvjeti.
(3) Agencija će osigurati da svi operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga, kada je to gospodarski održivo, i kada pozvani krajnji korisnik zbog tržišnih razloga nije ograničio pristup pozivateljima iz određenih zemljopisnih područja, omoguće:
1. pristup i korištenje uslugama uz uporabu nezemljopisnih brojeva unutar Europske unije
2. pristup svim brojevima koji se upotrebljavaju u Europskoj uniji, neovisno o tehnologiji i uređajima kojima se koriste operatori, uključujući i brojeve iz planova numeriranja drugih država članica Europske unije i univerzalne međunarodne besplatne pozivne brojeve (UIFN).
(4) Agencija može obvezati operatore elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga da onemoguće, na pojedinačnoj osnovi, pristup brojevima ili uslugama kada postoji opravdana sumnja u zlouporabu ili prijevaru. Agencija u takvim slučajevima može donijeti odluku kojom će operatorima narediti da uskrate pripadajuće prihode od međupovezivanja ili od drugih usluga.
(5) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga moraju osigurati da korisnici iz drugih država mogu pristupati nezemljopisnim brojevima u Republici Hrvatskoj ako je to gospodarski održivo, osim u slučaju kada je pozvani krajnji korisnik zbog tržišnih razloga ograničio pristup pozivateljima iz određenih zemljopisnih područja.
Europski brojevi za usluge s posebnom socijalnom osjetljivosti
Članak 137.
(1) Agencija će osigurati da svi operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga omoguće krajnjim korisnicima uspostavljanje svih poziva prema brojevima iz raspona koji počinje brojem 116 i namijenjen je uslugama s posebnom socijalnom osjetljivosti, u skladu s mjerodavnom odlukom Komisije i Planom numeriranja. Operatori moraju omogućiti krajnjim korisnicima besplatne pozive na broj 116000, koji je namijenjen službi nadležnoj za prijavu slučajeva nestanka djece, te na broj 116111, koji je namijenjen službi za uslugu pozivnog centra za djecu.
(2) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga moraju u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti pozive prema brojevima iz raspona koji počinje brojem 116 i krajnjim korisnicima s invaliditetom, osobito u slučaju njihova putovanja u druge države članice Europske unije, u skladu s normama i tehničkim specifikacijama iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Nadležna služba, kojoj je dodijeljen broj 116000, mora osigurati potrebna sredstva za upravljanje stalnom komunikacijskom vezom za prijavu slučajeva nestanka djece.
(4) Agencija na prikladan i javno dostupan način obavješćuje i upoznaje korisnike sa svrhom i načinom uporabe brojeva iz raspona koji počinje brojem 116, te s uslugama koje se pružaju na broju 116000, i ako je primjereno, s uslugama koje se pružaju na broju 116111.
(5) Dodjela i uporaba brojeva 116000, 116111 i drugih brojeva za usluge s posebnom socijalnom osjetljivosti, iz raspona koji počinje brojem 116, pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 127. stavka 4. ovoga Zakona.
Upravljanje vršnom nacionalnom internetskom domenom
Članak 138.
(1) Upravljanje vršnom nacionalnom internetskom domenom Republike Hrvatske – domenom .hr u nadležnosti je javne ustanove Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet, kojoj je nadležna međunarodna organizacija dodijelila na upravljanje nacionalnu internetsku domenu.
(2) Ustrojstvo nacionalnoga domenskog prostora Republike Hrvatske, načela upravljanja vršnom nacionalnom internetskom domenom, sekundarnim domenama i domenama niže razine, međusobni odnosi, prava i obveze javne ustanove iz stavka 1. ovoga članka i korisnika domena unutar vršne nacionalne internetske domene, kao i drugih zainteresiranih osoba, te postupak rješavanja sporova u vezi s uporabom nacionalnoga domenskog prostora Republike Hrvatske propisuju se pravilnikom koji, na prijedlog upravnog vijeća javne ustanove iz stavka 1. ovoga članka, donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za tu javnu ustanovu, uz prethodnu suglasnost ministra i čelnika tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva.
GLAVA III.
PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA
Opće odredbe o pravima krajnjih korisnika
Članak 139.
(1) Odredbe ove glave, osim stavka 5. ovoga članka, ne primjenjuju se na mikropoduzetnike koji pružaju brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, osim u slučaju kada pružaju i druge elektroničke komunikacijske usluge.
(2) Mikropoduzetnik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je, prije sklapanja ugovora s krajnjim korisnikom, obavijestiti krajnjeg korisnika pisanim putem o iznimci iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Način pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, osobito u odnosu na mjere transparentnosti, postupke sklapanja ugovora, obavijesti o ugovorima, obavješćivanje o potrošnji usluga, postupak promjene operatora, razloge na temelju kojih se može ostvariti pravo na raskid ugovora ili promjenu ugovornih uvjeta, te obveze koje se odnose na usluge s posebnom tarifom, pobliže se propisuje pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.
(4) Operatori usluga pristupa internetu ili javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga, ne dovodeći u pitanje članak 121. ovoga Zakona, obvezni su krajnjim korisnicima bez naknade, uzimajući u obzir tehničke mogućnosti, osigurati dodatne mogućnosti iz Priloga 5. dijela A) i B) ovoga Zakona, što se pobliže propisuje pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.
(5) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga ne smiju na krajnje korisnike primjenjivati različite uvjete pružanja, pristupa ili uporabe elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, koji se odnose na državljanstvo, boravište ili mjesto poslovnog nastana, osim u slučaju postojanja objektivno opravdanih razloga.
(6) Odredbe ove glave na odgovarajući se način primjenjuju i na korisnike unaprijed plaćenih usluga.
Ugovor između operatora i krajnjeg korisnika
Članak 140.
(1) Prava i obveze između operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga i krajnjih korisnika tih usluga uređuju se njihovim međusobnim ugovorom. Ugovor mora sadržavati odredbe koje su utvrđene zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača te drugim posebnim propisima. Sastavni dio ugovora čine uvjeti poslovanja koji obuhvaćaju opće uvjete, posebne uvjete pružanja usluga i cjenik usluga za koje se taj ugovor sklapa.
(2) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, osim usluga prijenosa koje se upotrebljavaju za pružanje usluga komunikacije između strojeva, obvezan je, na jasan i razumljiv način, prije sklapanja ugovora pružiti krajnjem korisniku sve podatke u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača, te podatke iz Priloga 7. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj se ti podaci odnose na uslugu koju pruža operator.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju biti dostupni na trajnom mediju u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača, ili, ako to nije moguće, u dokumentu koji je lako dostupan i jednostavan za preuzimanje. Operator iz stavka 2. ovoga članka obvezan je krajnjeg korisnika izričito upozoriti o potrebi preuzimanja i pohranjivanja dokumenta s podacima iz ovoga stavka.
(4) Na zahtjev krajnjih korisnika s invaliditetom operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni su podatke iz stavka 2. ovoga članka pružiti u odgovarajućem obliku, u skladu s odredbama pravilnika iz članka 35. ovoga Zakona.
(5) Operator iz stavka 2. ovoga članka ne smije uvjetovati krajnjem korisniku sklapanje ugovora za javnu komunikacijsku uslugu, uključujući i priključak na javnu komunikacijsku mrežu, sklapanjem ugovora za koju drugu javnu komunikacijsku uslugu ili kupnjom terminalne opreme.
(6) Operatori iz stavka 2. ovoga članka obvezni su potrošačima pružiti potpun i lako razumljiv sažetak ugovora, u skladu s mjerodavnim provedbenim propisom Komisije, koji mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
1. naziv, adresu i kontaktne podatke operatora te, ako se razlikuje, kontaktne podatke za podnošenje prigovora i pritužbi
2. glavne značajke svake usluge koja se ugovara
3. ako se usluga pruža u zamjenu za izravno novčano plaćanje, sveukupnu cijenu usluge koja obuhvaća cijenu uključenja, osnovnu cijenu, sve dodatne naknade i popuste s vremenskim trajanjem te cijenu povezanu s potrošnjom
4. trajanje ugovora, uvjete raskida i obnove te sklapanja novog ugovora
5. razinu pristupačnosti proizvoda i usluga za krajnje korisnike s invaliditetom
6. za usluge pristupa internetu, sažetak podataka koji se zahtijevaju na temelju članka 4. stavka 1. točaka (d) i (e) Uredbe (EU) 2015/2120.
(7) Podaci iz stavaka 2. i 6. ovoga članka postaju sastavni dio ugovora te se ne mijenjaju, osim ako se ugovorne strane izričito drukčije dogovore.
(8) Operatori iz stavka 2. ovoga članka obvezni su potrošačima prije sklapanja ugovora, uključujući i ugovore na daljinu, bez naknade omogućiti pregled sažetka ugovora. Ako iz objektivnih tehničkih razloga nije moguće osigurati sažetak ugovora prije njegova sklapanja, sažetak ugovora osigurat će se naknadno bez odgode.
(9) Ugovor se smatra sklopljenim u trenutku potpisivanja sažetka ugovora ili nakon što potrošač potvrdi svoju suglasnost za sklapanje ugovora, u skladu s pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona i posebnim propisima.
(10) Ako se usluge pristupa internetu ili javno dostupne interpersonalne komunikacijske usluge obračunavaju na temelju obračunskog razdoblja ili količine potrošnje, operatori koji pružaju te usluge obvezni su potrošačima omogućiti praćenje i kontrolu uporabe svake od ugovorenih usluga, uključujući pristup pravodobnim podacima o razini potrošnje ugovorenih usluga.
(11) Obveza pružanja dodatnih podataka o razini potrošnje ugovorenih usluga te odredbe o privremenom sprječavanju daljnjeg korištenja usluga pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.
(12) Odredbe stavaka 2., 3., 4., 6., 8., 9., 10. i 11. ovoga članka primjenjuju se i na krajnje korisnike koji su mikropoduzetnici, mali poduzetnici ili neprofitne organizacije, osim ako su se ti krajnji korisnici izričito odrekli, djelomično ili u cijelosti, primjene tih odredaba ovoga članka.
(13) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na ugovore sklopljene u postupku javne nabave elektroničkih komunikacijskih usluga.
Procjena platežne sposobnosti podnositelja zahtjeva za sklapanje ugovora
Članak 141.
(1) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mogu prikupljati i elektronički razmjenjivati nužne podatke o korisnicima iz stavka 4. ovoga članka u svrhu procjene platežne sposobnosti podnositelja zahtjeva za sklapanje ugovora iz članka 140. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Elektronička razmjena prikupljenih nužnih podataka iz stavka 4. ovoga članka između operatora obavlja se posredovanjem Financijske agencije koja je posebnim propisima za poslovne subjekte ovlaštena voditi registre, evidencije i zbirke podataka, te davati podatke o oznaci blokade računa i danima trajanja blokade.
(3) Razmjena nužnih podataka iz stavka 4. ovoga članka odvija se tako da operatori Financijskoj agenciji dostavljaju ili omogućuju pristup nužnim podacima svojih korisnika, pri čemu ni jedan operator nema pravo uvida u podatke o konkretnom dugovanju, iznosu dugovanja ni o vjerovniku.
(4) Nužni podaci obuhvaćaju:
− ime, prezime i osobni identifikacijski broj
− podatke o urednosti u plaćanju računa (učestalost i broj dana neplaćanja duljeg od 60 dana nakon dospijeća računa)
− podatke o pokrenutom postupku prisilne naplate ili prodaje potraživanja zbog nepodmirenih dugovanja za elektroničke komunikacijske usluge i/ili uređaje.
(5) Financijska agencija na zahtjev operatora, koji je zaprimio zahtjev za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka, a na temelju nužnih podataka iz stavka 4. ovoga članka i potvrde operatora o danoj izričitoj suglasnosti podnositelja zahtjeva za jednokratnu provjeru podataka o blokadi njegova računa i danima trajanja blokade, dostavlja operatoru prethodnu procjenu platežne sposobnosti podnositelja zahtjeva izrađenu na temelju sljedećih podataka:
− postojanju ili nepostojanju dugovanja podnositelja zahtjeva
− učestalosti i broju dana neplaćanja duljeg od 60 dana
− postojanju ili nepostojanju pokrenutog postupka prisilne naplate ili prodaje potraživanja zbog nepodmirenih dugovanja za elektroničke komunikacijske usluge i/ili uređaje
− oznaci blokade računa podnositelja zahtjeva i danima trajanja blokade.
(6) Prethodnu procjenu platežne sposobnosti podnositelja zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka operatori mogu upotrebljavati isključivo nakon zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka u svrhu samostalne procjene platežne sposobnosti podnositelja zahtjeva i donošenja odluke o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva za sklapanje ugovora, te je ne smiju upotrebljavati u druge svrhe.
(7) Ako operator na temelju samostalne procjene platežne sposobnosti iz stavka 6. ovoga članka odbije zahtjev za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka, mora podnositelju zahtjeva ponuditi drugu odgovarajuću uslugu ili zatražiti odgovarajuće sredstvo osiguranja plaćanja.
(8) Nužni podaci iz stavka 4. ovoga članka obrađuju se vodeći računa o propisanim rokovima njihova čuvanja i arhiviranja, protekom kojih se moraju obrisati. Operator iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati da su nužni podaci, koji su dostavljeni i/ili dani na uvid Financijskoj agenciji, točni i ažurni.
(9) Međusobni odnosi između operatora kao voditelja obrade osobnih podataka i Financijske agencije kao izvršitelja obrade osobnih podataka, u vezi s osobnim podacima koji se obrađuju u postupku prikupljanja, razmjene, uporabe i arhiviranja razmijenjenih podataka, uređuju se u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
(10) Odredbe ovoga članka ni na koji način ne ograničuju pravo operatora iz stavka l. ovoga članka na druge zakonite načine provjere platežne sposobnosti podnositelja zahtjeva koji su pravne osobe.
(11) Sadržaj i struktura podataka, način i rokovi razmjene podataka, način provjere podataka, način i metodologija izrade prethodne procjene iz stavka 5. ovoga članka, postupak nadzora nad razmjenom podataka, obnavljanja i točnosti podataka, vrste i visine naknada Financijske agencije te potrebni tehnološki i drugi preduvjeti za uspostavu postupka razmjene podataka pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar na prijedlog Financijske agencije.
Transparentnost uvjeta poslovanja, usporedba ponuda i objava podataka
Članak 142.
(1) Operatori, koji pružaju usluge pristupa internetu ili javno dostupne interpersonalne komunikacijske usluge, obvezni su u uvjetima poslovanja, na jasan, potpun i strojno čitljiv način te u obliku pristupačnom krajnjim korisnicima s invaliditetom, navesti podatke iz Priloga 8. ovoga Zakona.
(2) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju opće uvjete iz članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, kao i sve njihove izmjene, dostaviti Agenciji na uvid najmanje osam dana prije njihove objave. Agencija može odlukom izmijeniti, dopuniti ili ukinuti pojedine odredbe uvjeta poslovanja iz stavka 1. ovoga članka, ako utvrdi da su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili propisa kojima se uređuje zaštita potrošača.
(3) Uvjete poslovanja iz stavka 1. ovoga članka operatori usluga pristupa internetu ili javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga moraju objaviti na svojim internetskim stranicama na vidljivom i lako dostupnom mjestu, u obliku koji može utvrditi Agencija.
(4) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ne smiju primijeniti izmjene uvjeta poslovanja iz stavka 1. ovoga članka na postojeće krajnje korisnike prije isteka roka od 30 dana od dana njihove objave.
(5) Ako su izmjene uvjeta poslovanja iz stavka 1. ovoga članka isključivo u korist krajnjih korisnika, primijenit će se na postojeće krajnje korisnike danom objave tih izmjena.
(6) Agencija će na svojim internetskim stranicama omogućiti krajnjim korisnicima pristup neovisnom alatu za usporedbu i procjenu usluga pristupa internetu i javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga, te, ako je to primjenjivo, i javno dostupnih brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga, koje se odnose na:
− cijene usluga koje se pružaju u zamjenu za izravna novčana plaćanja koja su ponavljajuća ili se temelje na potrošnji
− kakvoću pružanja usluge, ako je ponuđena minimalna kakvoća usluge ili se od operatora zahtijeva objavljivanje takvih podataka na temelju članka 144. ovoga Zakona.
(7) Alat iz stavka 6. ovoga članka mora:
− biti operativno neovisan od pružatelja takvih usluga
− jasno navesti vlasnika i upravitelja alata
− sadržavati jasna i objektivna mjerila za usporedbu
− upotrebljavati jednostavan i nedvojben jezik
− pružati točne i obnovljene podatke te navesti vrijeme posljednjeg obnavljanja podataka
− biti otvoren svakom operatoru usluga pristupa internetu ili javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga, tako da obuhvaća sve ponude na tržištu ili njegovu većem dijelu, a ako to nije moguće, jasno navesti da ne sadržava sve postojeće ponude
− osigurati učinkovit postupak za prijavu netočnih podataka
− omogućiti usporedbu cijena i kakvoće pružanja ponuđenih usluga.
(8) Operatori usluga pristupa internetu ili javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga moraju bez naknade, putem sredstava koja uobičajeno upotrebljavaju u komunikaciji s krajnjim korisnicima, obavijestiti svoje postojeće i nove krajnje korisnike o podacima od javnog interesa. U tom slučaju nadležna tijela javne vlasti pružaju na odgovarajući način sljedeće podatke:
− uobičajene načine korištenja usluga pristupa internetu i javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga za počinjenje nezakonitih radnji ili širenje štetnog sadržaja, osobito kada to ugrožava poštivanje prava i sloboda drugih, uključujući povredu prava na zaštitu podataka, autorskih i srodnih prava te njihove pravne posljedice
− načine zaštite od rizika za osobnu sigurnost, privatnost i osobne podatke prigodom korištenja usluga pristupa internetu i javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga.
Cjenik usluga
Članak 143.
(1) Cjenik usluga sadržava načela obračunskog sustava te cijene pojedinih usluga, paketa usluga i drugih dodatnih usluga koje operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga pružaju krajnjim korisnicima, uključujući i naknade za pristup, ako postoje, kao i korištenje svih usluga koje su automatski omogućene u mreži operatora, a za uključenje ili korištenje kojih krajnji korisnik mora dati izričitu prethodnu privolu.
(2) Načela obračunskog sustava sadržavaju podroban opis vrste, vremena i trajanja poziva odnosno količine prenesenih podataka za pojedinu uslugu, paket usluga ili drugu dodatnu uslugu.
(3) Cjenik usluga iz stavka 1. ovoga članka osobito mora sadržavati podatke iz Priloga 7. ovoga Zakona.
(4) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju cjenik usluga iz stavka 1. ovoga članka, kao i sve njegove izmjene, dostaviti Agenciji na uvid najmanje osam dana prije njegove objave.
(5) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju objaviti cjenik usluga iz stavka 1. ovoga članka, kao i sve njegove izmjene, na svojim internetskim stranicama, te ga učiniti dostupnim i na svojim prodajnim mjestima, na način koji krajnjim korisnicima omogućuje jednostavan pristup u za njih pristupačnom obliku. Ako su ponude, kojima operatori nude svoje usluge krajnjim korisnicima na temelju važećeg cjenika usluga, istaknute na njihovim internetskim stranicama, te ponude moraju biti u cijelosti objavljene na potpun, sveobuhvatan i jasan način.
(6) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ne smiju primijeniti izmjene cjenika usluga iz stavka 1. ovoga članka na postojeće krajnje korisnike prije isteka roka od 30 dana od dana njihove objave.
(7) Ako su izmjene cjenika usluga iz stavka 1. ovoga članka isključivo u korist krajnjih korisnika, primijenit će se na postojeće krajnje korisnike danom objave tih izmjena.
Kakvoća usluge pristupa internetu i javno dostupne interpersonalne komunikacijske usluge
Članak 144.
(1) Agencija može narediti operatorima usluga pristupa internetu i javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga da za krajnje korisnike redovito objavljuju sveobuhvatne, usporedive, pouzdane, korisnicima prilagođene i obnovljene podatke o kakvoći usluge, u mjeri u kojoj se barem pojedine mrežne sastavnice nalaze pod njihovim nadzorom, izravno ili na temelju sporazuma o razini usluge, te podatke o poduzetim mjerama radi osiguravanja jednakog pristupa za krajnje korisnike s invaliditetom.
(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka operatori usluga pristupa internetu i javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga obvezni su prije objave dostaviti Agenciji na njezin zahtjev.
(3) Mjere za osiguravanje kakvoće usluge moraju biti u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2015/2120.
(4) Agencija može narediti operatorima javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga da obavijeste potrošače o slučajevima kada kakvoća usluga koje pružaju ovisi o vanjskim čimbenicima, kao što su nadzor prijenosa signala ili mrežna povezivost.
(5) Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona propisuju se parametri kakvoće usluge koje treba mjeriti, primjenjive metode mjerenja, sadržaj, oblik i način objave podataka, uključujući moguće postupke certificiranja kakvoće usluge, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir smjernice BEREC-a te, ako je to primjereno, Prilog 9. ovoga Zakona.
Trajanje i raskid ugovora
Članak 145.
(1) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ne smiju uvjetima i pravilima o raskidu ugovora ograničavati pravo krajnjeg korisnika na promjenu operatora.
(2) Obvezno trajanje ugovora, sklopljenog između potrošača i operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koje nisu brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, ni usluge prijenosa koje se upotrebljavaju za usluge komunikacije između strojeva, ne može biti dulje od dvije godine, pri čemu operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju nuditi i ugovore u trajanju od jedne godine.
(3) Automatsko produljenje obveznog trajanja ugovora iz stavka 2. ovoga članka nije dopušteno.
(4) Iznimno od odredaba stavaka 2. i 3. ovoga članka, za pružanje brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluge ili usluga prijenosa koje se upotrebljavaju za usluge komunikacije između strojeva mogu se ugovoriti drukčija pravila o obveznom trajanju i produljenju ugovora.
(5) Obvezno trajanje ugovora iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na trajanje ugovora o obročnom plaćanju kada je potrošač na temelju zasebnog ugovora pristao na obročna plaćanja isključivo za postavljanje fizičke veze, i to osobito u mrežama vrlo velikog kapaciteta. Ugovor o obročnom plaćanju za postavljanje fizičke veze ne uključuje terminalnu opremu, kao što je usmjernik ili modem, i ne sprječava krajnje korisnike u ostvarivanju njihovih prava na temelju ovoga članka.
(6) Odredbe stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka primjenjuju se i na krajnje korisnike koji su mikropoduzetnici, mali poduzetnici ili neprofitne organizacije, osim ako su se izričito odrekli primjene tih odredaba.
(7) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koje nisu brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, obvezan je, najmanje 30 dana prije izmjene ugovornih uvjeta, pisanim ili elektroničkim putem, na jasan i razumljiv način obavijestiti krajnjeg korisnika o izmjenama ugovornih uvjeta, kao i o pravu krajnjeg korisnika na raskid ugovora bez dodatnih troškova.
(8) Krajnji korisnik ima pravo na raskid ugovora bez naknade, kao i pravo na povrat neiskorištenog novčanog iznosa u roku od dva mjeseca od dana dostave obavijesti iz stavka 7. ovoga članka, osim ako su predložene izmjene ugovornih uvjeta:
− isključivo u korist krajnjeg korisnika
− administrativne prirode i ne utječu štetno na krajnjeg korisnika
− izravno propisane propisima Republike Hrvatske ili pravom Europske unije.
(9) U slučaju kada operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koje nisu brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, nije u mogućnosti ispuniti ugovornu obvezu u skladu s ugovornim uvjetima, krajnji korisnik ima pravo na raskid ugovora bez naknade, osim obveze plaćanja dugovanja za pružene usluge nastalog do dana raskida ugovora, uključujući i dugovanja za zadržanu subvencioniranu terminalnu opremu.
(10) U slučaju izmjene ili ukidanja paketa usluga ili drugih dodatnih usluga operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koje nisu brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, moraju obavijestiti svoje krajnje korisnike, pisanim ili elektroničkim putem, najmanje 30 dana prije takve namjeravane izmjene ili ukidanja, te im istodobno ponuditi drugi paket usluga ili drugu dodatnu uslugu. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 7. i 8. ovoga članka.
(11) Ako operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga namjerava obustaviti pružanje svojih usluga, mora o tome obavijestiti svoje krajnje korisnike pisanim ili elektroničkim putem, najmanje 30 dana unaprijed.
(12) Ako kakvoća pružene usluge znatno trajno ili učestalo odstupa od ugovorene kakvoće, a ne odnosi se na uslugu pristupa internetu, ni na brojevno neovisnu interpersonalnu komunikacijsku uslugu, potrošač ima pravo primijeniti pravna sredstva u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, uključujući i pravo na raskid ugovora bez plaćanja bilo kakvih naknada za prijevremeni raskid ugovora.
(13) Krajnji korisnik ima pravo na raskid ugovora u bilo kojem trenutku. Ugovorom se može utvrditi da, ako krajnji korisnik raskine ugovor ili je ugovor raskinut krivnjom krajnjeg korisnika prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora, krajnji korisnik mora platiti mjesečnu naknadu za ostatak razdoblja obveznog trajanja ugovora, ili naknadu u visini popusta na proizvode i usluge koje je ostvario ako je plaćanje te naknade povoljnije za krajnjeg korisnika, osim u slučaju iz stavka 8. ovoga članka.
(14) Ako krajnji korisnik zadržava ugovorenu terminalnu opremu koja je u vlasništvu operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, iznos nastale naknade ne smije prijeći njezinu vrijednost ugovorenu u trenutku sklapanja ugovora, a koja odgovara iznosu umanjenom za vrijednost korištene opreme u skladu s posebnim propisima kojima se uređuju metode izračuna i dopuštene stope amortizacije.
(15) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezan je u trenutku sklapanja ugovora bez naknade ukloniti sva ograničenja u vezi s uporabom terminalne opreme u mrežama drugih operatora, osim u slučaju unaprijed plaćenih usluga.
(16) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezan je, na zahtjev krajnjeg korisnika unaprijed plaćenih usluga, nakon jedne godine od kupnje terminalne opreme, uz predočenje računa, u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva, omogućiti uporabu te opreme u mrežama drugih operatora.
(17) Pravo na raskid ugovora bez plaćanja naknade na temelju ovoga članka, za usluge prijenosa koje se upotrebljavaju za usluge komunikacije između strojeva, imaju isključivo krajnji korisnici koji su potrošači, mikropoduzetnici, mali poduzetnici ili neprofitne organizacije.
Ograničenje potrošnje javnih komunikacijskih usluga
Članak 146.
(1) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju bez odgode omogućiti svojim krajnjim korisnicima, na njihov zahtjev, jednostavnu, potpunu i besplatnu zabranu određenih vrsta odlaznih poziva, ili poziva na određene vrste brojeva ili skupine brojeva odnosno zabranu slanja i/ili primanja SMS poruka i MMS poruka na određene ili s određenih vrsta brojeva ili skupina brojeva.
(2) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni su pratiti potrošnju usluga svojih krajnjih korisnika u svrhu njihove zaštite, te ih na odgovarajući način obavijestiti o potrošnji i iskorištenosti ugovorenih usluga. Način i uvjeti obavješćivanja krajnjih korisnika pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.
Podroban ispis računa
Članak 147.
(1) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni su svojim krajnjim korisnicima osigurati sljedeće:
− automatsko bilježenje podataka o pruženim uslugama u svrhu obračuna troškova pružanja tih usluga
− jednostavan uvid i kontrolu podataka o troškovima pruženih usluga
− podroban ispis računa za pružene usluge, osobito u obliku u kojem se zaprima račun, bez naknade i na njihov zahtjev.
(2) Sadržaj računa mora biti jasan, lako razumljiv i čitljiv krajnjem korisniku. Svaki račun mora sadržavati jasnu naznaku dospijeća računa te jasno navedene pojedinosti o uvjetima i rokovima podnošenja prigovora, kao i podatke o službi za korisnike.
(3) Podroban ispis računa osobito mora sadržavati:
− nadnevak i vrijeme uspostave veze, birani broj, trajanje poziva, količinu prenesenih podataka i druge osnove obračuna usluge, za svaki poziv i poruku
− podatke o pozivima prema uslugama s posebnom tarifom, koji osobito uključuju podatke o operatoru usluga s posebnom tarifom i, ako postoji mogućnost, podatke o vrsti usluge.
(4) Agencija može odlukom utvrditi i dodatne podatke, osim podataka iz stavka 3. ovoga članka, koje operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju, bez naknade, uključiti u podroban ispis računa iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Podroban ispis računa iz stavka 3. ovoga članka operatori su obvezni dostaviti krajnjim korisnicima bez naknade, na temelju zahtjeva podnesenog operatoru za trajnu ili jednokratnu dostavu podrobnog ispisa računa, a korisnicima unaprijed plaćenih usluga na temelju posebnog zahtjeva koji se podnosi operatoru za određeno prethodno razdoblje.
(6) Podaci o uslugama koje se ne naplaćuju, besplatnim pozivima i pozivima na brojeve za slučaj pomoći ne bilježe se u ispisu računa. Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezan je te podatke dostaviti tijelima nadležnima za vođenje sudskog postupka, postupka rješavanja sporova pred Agencijom ili kojega drugoga izvansudskog postupka rješavanja sporova, na njihov zahtjev.
(7) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni su, na zahtjev krajnjeg korisnika, bez naknade dostaviti podroban ispis računa za razdoblje unatrag jedne godine.
Postupak u slučaju nepodmirenja dugovanja
Članak 148.
(1) Ako krajnji korisnik nije podmirio dugovanje za pružene usluge, operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ima pravo privremeno isključiti korisničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže u skladu s općim uvjetima poslovanja.
(2) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga može privremeno isključiti korisničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže ako krajnji korisnik nije podmirio dospjela dugovanja u roku od 30 dana od dana dostave opomene u pisanom ili elektroničkom obliku, s naznakom privremenog isključenja u slučaju nepodmirenja dugovanja, i ako nije podnio prigovor iz članka 153. ovoga Zakona.
(3) Privremeno isključenje korisničke terminalne opreme iz stavka 2. ovoga članka mora se provoditi u skladu s odredbama Priloga 5. dijela A) točke 5. ovoga Zakona.
(4) Za vrijeme trajanja privremenog isključenja korisničke terminalne opreme iz stavka 2. ovoga članka krajnji korisnik ima pravo primati dolazne pozive kada se nalazi u Republici Hrvatskoj, te ima pravo upućivati odlazne pozive prema hitnim službama i besplatnom broju službe za korisnike svojeg operatora.
(5) Ako krajnji korisnik ne podmiri dugovanje ni nakon isteka roka od 30 dana od dana privremenog isključenja, operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga može trajno isključiti korisničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže i raskinuti ugovor u skladu s općim uvjetima poslovanja.
Automatsko preusmjeravanje poziva
Članak 149.
Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju omogućiti svakom krajnjem korisniku jednostavnu i besplatnu zabranu automatskog preusmjeravanja poziva prema korisničkom terminalnom uređaju, koje je izvršila treća strana.
Usluge s posebnom tarifom
Članak 150.
(1) Međusobna prava i obveze, koje proizlaze iz pružanja usluga s posebnom tarifom, pobliže se uređuju ugovorima koje sklapaju sve strane uključene u pružanje određene usluge s posebnom tarifom. Temeljne sastavnice tih ugovora, koje se odnose na krajnje korisnike usluga s posebnom tarifom, propisuju se pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.
(2) Način pružanja usluga s posebnom tarifom, uključujući i oglašavanje tih usluga, mjere suzbijanja prijevarnih i protupravnih radnja u vezi s pružanjem usluga s posebnom tarifom te suzbijanja prijevara uzrokovanih internetskim pozivnim programima, pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.
Ponude u paketu
Članak 151.
(1) Ako operator nudi potrošaču paket usluga ili paket usluga i terminalne opreme, koji sadržavaju najmanje usluge pristupa internetu ili javno dostupne brojevno utemeljene interpersonalne komunikacijske usluge, odredbe članka 140. stavaka 5., 8. i 9., članka 142. stavaka 2. i 3., članka 145. i članka 152. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se na sve sastavnice paketa, uključujući, na odgovarajući način, i sastavnice koje nisu obuhvaćene tim odredbama.
(2) Ako potrošač ima pravo na raskid ugovora za bilo koju sastavnicu paketa iz stavka 1. ovoga članka prije isteka obveznog trajanja ugovora, zbog neusklađenosti s ugovorom ili nepružanja usluge, smatra se da potrošač ima pravo na raskid ugovora za sve sastavnice paketa.
(3) Operator usluga pristupa internetu ili javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga ne smije produljiti obvezno trajanje ugovora u slučaju naknadnog ugovaranja dodatnih usluga ili uporabe terminalne opreme, osim ako potrošač izričito pristane na produljenje ugovora prigodom toga naknadnog ugovaranja.
(4) Odredbe stavaka 1. i 3. ovoga članka primjenjuju se i na krajnje korisnike koji su mikropoduzetnici, mali poduzetnici ili neprofitne organizacije, osim ako su se izričito odrekli primjene tih odredaba.
Prenosivost broja i promjena operatora
Članak 152.
(1) U slučaju promjene operatora postojeći i novi operator krajnjem korisniku pružaju odgovarajuće podatke prije i tijekom postupka promjene te osiguravaju neprekinutost usluge, osim u slučaju kada je to tehnički neizvedivo.
(2) Novi operator osigurava da se, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, uključenje usluge omogući u najkraćem mogućem roku odnosno na dan i u roku koji je izričito dogovoren s krajnjim korisnikom. Postojeći operator nastavlja pružati svoje usluge uz iste uvjete sve dok novi operator ne uključi svoje usluge.
(3) Prekid pružanja usluga, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, tijekom postupka promjene operatora ne smije trajati dulje od jednoga radnog dana.
(4) Operatori javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga, uključujući i usluge u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, moraju omogućiti svojim krajnjim korisnicima, na njihov zahtjev, da neovisno o promjeni operatora zadrže dodijeljeni broj, i to:
− na određenoj lokaciji, u slučaju zemljopisnih brojeva
− na bilo kojoj lokaciji, u slučaju nezemljopisnih brojeva.
(5) Obveza omogućivanja prenosivosti broja iz stavka 4. ovoga članka ne odnosi se na prijenos brojeva između javnih komunikacijskih mreža koje omogućuju usluge na nepokretnoj lokaciji i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža, te na zadržavanje broja u slučaju promjene zemljopisne lokacije krajnjeg korisnika.
(6) U slučaju kada krajnji korisnik raskine ugovor, operator javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga obvezan je omogućiti krajnjem korisniku pravo prijenosa broja iz Plana numeriranja drugom operatoru, u roku od najmanje 30 dana od dana raskida ugovora, osim ako se krajnji korisnik odrekne toga prava.
(7) Ako je to tehnički izvedivo, operatori mogu omogućiti prijenos broja na daljinu (OTA) kako bi se promjena operatora olakšala krajnjim korisnicima, osobito u slučaju usluga komunikacije između strojeva.
(8) Odredbe o obveznom trajanju ugovora ne smiju predstavljati ograničenje ili zapreku za krajnjeg korisnika u slučaju zahtjeva za prijenos broja u mrežu drugog operatora, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuje članak 145. stavci 13. i 14. ovoga Zakona.
(9) Sve naknade, koje se naplaćuju u postupku prijenosa broja između operatora javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga, moraju biti troškovno usmjerene, bez bilo kakvih troškova za krajnje korisnike.
(10) Prijenos broja i njegovo uključenje u mreži drugog operatora moraju se provesti u najkraćem mogućem roku. Krajnjem korisniku, koji je sklopio ugovor o prijenosu broja u mrežu drugog operatora, taj se broj u mreži drugog operatora mora uključiti u roku od jednoga radnog dana od dana dogovorenog s krajnjim korisnikom.
(11) U slučaju da broj u postupku prijenosa iz stavka 10. ovoga članka nije prenesen, postojeći operator obvezan je ponovno uključiti broj i povezane usluge krajnjeg korisnika, sve do prijenosa broja novom operatoru. Postojeći operator obvezan je pružati svoje usluge uz iste uvjete do uključenja usluga novog operatora.
(12) Prekid pružanja usluga tijekom postupka prijenosa iz stavka 10. ovoga članka ne smije trajati dulje od jednoga radnog dana.
(13) Postojeći i novi operator u postupcima promjene operatora i prijenosa broja međusobno surađuju u dobroj vjeri, pri čemu osiguravaju da tijekom tih postupaka nema prekida usluga, te ne smiju odgađati ni zlorabiti postupke promjene operatora i prijenosa broja, niti prenositi brojeve ili mijenjati krajnje korisnike bez njihova izričitog pristanka.
(14) Ugovor krajnjeg korisnika s postojećim operatorom automatski se raskida čim završi postupak promjene operatora. U slučaju da krajnji korisnik ima sklopljen jedan ugovor s postojećim operatorom za više usluga, takav ugovor automatski se raskida za usluge za koje je zatražen prijenos broja ili promjena operatora, čim završi postupak promjene operatora. U tom slučaju postojeći operator obvezan je kontaktirati krajnjeg korisnika i obavijestiti ga o njegovim preostalim uključenim uslugama, cijenama i uvjetima uz koje se te usluge nastavljaju pružati.
(15) Ako se postojeći i/ili novi operator koriste pristupnom mrežom ili opremom drugog operatora, taj drugi operator mora osigurati neprekinutost usluga kako se ne bi odgodili postupci promjene operatora i prijenosa broja.
(16) Postojeći operator daje potrošačima, na njihov zahtjev, povrat cjelokupnog preostalog iznosa unaprijed plaćenih usluga, pri čemu može zaračunati naknadu samo ako je to utvrđeno ugovorom. Takva naknada mora biti razmjerna i primjerena stvarnim troškovima koji nastaju za postojećeg operatora pri davanju toga povrata.
(17) Način, uvjeti i postupak ostvarivanja promjene operatora i usluge prenosivosti broja u nepokretnoj i pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, obavješćivanje i zaštita krajnjih korisnika, pravila o nadoknadi koju krajnjim korisnicima plaćaju operatori u slučaju neispunjavanja obveza utvrđenih ovim člankom te u slučaju odgode ili propuštanja rokova u postupku prijenosa broja i promjene operatora, ili zlouporabe u postupku prijenosa broja i promjene operatora pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.
Postupak rješavanja prigovora
Članak 153.
(1) Krajnji korisnik ima pravo podnijeti operatoru javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga prigovor u vezi s pružanjem usluga, prigovor na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu, prigovor na kakvoću pružene usluge, prigovor zbog povrede odredaba ugovora i prigovor zbog povrede prava u vezi sa zaštitom pristupa otvorenom internetu.
(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka krajnji korisnik podnosi u pisanom ili elektroničkom obliku operatoru javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga koji provodi postupak rješavanja prigovora. Prigovor mora sadržavati činjenice i dokaze na kojima se temelji.
(3) Krajnji korisnik može podnijeti prigovor iz stavka 1. ovoga članka:
1. na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu u roku od 30 dana od dana dospijeća računa za pružene usluge
2. na kakvoću pružene usluge u roku od 30 dana od dana pružanja usluge
3. u svim drugim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u roku od 15 dana od dana saznanja za radnju ili propust operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga.
(4) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora, osim putem izdanog računa za pružene usluge, upoznati krajnje korisnike i na drugi prikladan način s uvjetima podnošenja prigovora iz stavka 1. ovoga članka, a osobito s rokovima i načinom podnošenja prigovora, nazivom i sjedištem te posebnom adresom elektroničke pošte nadležne službe za rješavanje prigovora.
(5) U slučaju podnošenja prigovora iz stavka 1. ovoga članka operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora provjeriti iznos zaduženja za pruženu uslugu ili kakvoću pružene usluge, te na temelju provedene administrativne i tehničke provjere potvrditi iznos zaduženja ili ga prilagoditi točnom iznosu. U slučaju odbijanja prigovora kao neosnovanog operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezan je izdati krajnjem korisniku potvrdu o izvršenoj provjeri, s točno i pregledno navedenim sastavnicama administrativne i tehničke provjere svih dijelova mreže i sustava u djelokrugu odgovornosti operatora, a za koje je provjera izvršena.
(6) Krajnji korisnik, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu, do rješenja prigovora plaća nesporni dio iznosa računa za pružene usluge ili prosječni iznos kojim je bio zadužen u razdoblju od najviše tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi prigovor. U slučaju nepodmirenja nespornog dijela iznosa računa za pružene usluge ili prosječnog iznosa kojim je krajnji korisnik bio zadužen u razdoblju od najviše tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi prigovor, operator ima pravo postupiti u skladu s odredbama članka 148. ovoga Zakona.
(7) Krajnjem korisniku iz stavka 6. ovoga članka, koji uredno podmiruje sve sljedeće nesporne račune za pružene usluge, operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ne smije obustaviti pružanje usluge, slati opomene krajnjem korisniku ni isključiti korisničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže u skladu s člankom 148. ovoga Zakona, ni započeti postupak prisilne naplate, niti ustupiti tražbinu do završetka postupka rješavanja prigovora i pritužbe, sudskog postupka, postupka rješavanja spora pred Agencijom iz članka 154. ovoga Zakona ili kojega drugoga izvansudskog postupka rješavanja spora, osim u slučaju kada je krajnji korisnik raskinuo ugovor.
(8) Ako je operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga već obustavio pružanje usluge krajnjem korisniku, ili isključio korisničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže, prije nego što je od krajnjeg korisnika, nadležnog tijela ili osobe primio obavijest o postupku rješavanja spora u skladu s člankom 154. ovoga Zakona, ili o pokrenutom sudskom postupku ili drugom izvansudskom postupku rješavanja spora, obvezan je bez odgode i bez naknade ponovno započeti i nastaviti pružati uslugu krajnjem korisniku (ponovno uključenje), do završetka sudskog postupka, postupka rješavanja spora pred Agencijom iz članka 154. ovoga Zakona ili kojega drugoga izvansudskog postupka rješavanja spora, osim u slučaju kada je krajnji korisnik raskinuo ugovor.
(9) Krajnjem korisniku, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka, operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga umanjit će iznos računa u dijelu koji se odnosi na više zaračunani iznos za pružene usluge, ako se provjerom utvrdi da je u razdoblju, na koje se odnosi prigovor, postojala tehnička ili koja druga neispravnost, prijevara ili zlouporaba za koju je utvrđeno da je uzrokovala povećano zaduženje. Ako je iznos za pružene usluge plaćen u cijelosti, krajnjem korisniku vraća se više zaračunani iznos, ili se za taj iznos umanjuje račun za prvo sljedeće razdoblje.
(10) Ako se utvrdi da je operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga povrijedio odredbe ugovora ili neopravdano obustavio pružanje usluga, krajnji korisnik, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo raskinuti ugovor bez naknade te pravo na povrat svih neopravdano naplaćenih novčanih iznosa.
(11) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezan je dostaviti odgovor, pisanim ili elektroničkim putem, krajnjem korisniku o utemeljenosti podnesenog prigovora iz stavka 1. ovoga članka u roku od najviše 15 dana od dana zaprimanja prigovora odnosno u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora na usluge s posebnom tarifom.
(12) Na odgovor operatora iz stavka 11. ovoga članka krajnji korisnik ima pravo podnijeti, pisanim ili elektroničkim putem, pritužbu (reklamaciju) povjerenstvu za pritužbe potrošača pri operatoru javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, u roku od 30 dana od dana dostave odgovora operatora.
(13) Povjerenstvo za pritužbe potrošača pri operatoru javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezno je dostaviti odgovor, u pisanom ili elektroničkom obliku, krajnjem korisniku u roku od 30 dana od dana zaprimanja njegove pritužbe.
Rješavanje sporova između krajnjih korisnika i operatora
Članak 154.
(1) U slučaju spora između krajnjeg korisnika i operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u vezi s pružanjem usluga, iznosom kojim je zadužen za pruženu uslugu, kakvoćom pružene usluge, prigovorom zbog povrede odredaba ugovora ili prigovorom zbog povrede prava u vezi sa zaštitom pristupa otvorenom internetu, krajnji korisnik može podnijeti zahtjev za rješavanje spora Agenciji u roku od 30 dana od dana dostave odgovora povjerenstva za pritužbe potrošača iz članka 153. stavka 13. ovoga Zakona.
(2) Zastara osporene tražbine ne teče za vrijeme rješavanja spora pred Agencijom, a operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga za vrijeme trajanja postupka rješavanja prigovora i pritužbe, kao i postupka rješavanja spora pred Agencijom ne smije pokrenuti postupak prisilne naplate, niti ustupiti osporenu tražbinu.
(3) Agencija po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnost tijekom cijelog postupka rješavanja spora iz stavka 1. ovoga članka. Ako krajnji korisnik u postupku rješavanja toga spora zbog iste činjenične i pravne osnove podnese tužbu nadležnom sudu, obustavlja se postupak rješavanja spora pred Agencijom.
(4) Agencija rješava sporove iz stavka 1. ovoga članka na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način, na temelju prijedloga Povjerenstva za zaštitu prava korisnika, u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.
(5) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka ima svojstvo i zadaće savjetodavnog tijela koje se osniva pri Agenciji u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača. Način rada Povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka pobliže se propisuje pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(6) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezan je sudjelovati u postupcima rješavanja sporova iz stavka 1. ovoga članka i u potpunosti surađivati s Agencijom u svrhu rješenja spora, te dostavljati Agenciji sve potrebne podatke, dokumentaciju i očitovanja, u skladu s odredbama članka 28. ovoga Zakona.
(7) Nakon zaprimljenog prijedloga Povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka Agencija odlukom rješava spor iz stavka 1. ovoga članka na temelju podataka, dokumentacije i očitovanja stranaka u postupku, u pravilu bez provedbe usmene rasprave.
(8) Ako se u postupku pred Agencijom utvrdi da je operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga postupio protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Agencija će operatoru odlukom narediti najdjelotvornije mjere za uklanjanje utvrđenih povreda.
(9) Agencija donosi odluku o rješenju spora iz stavka 1. ovoga članka u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za rješavanje toga spora.
Jedinstveni europski broj za hitne službe, drugi pozivni brojevi za pristup hitnim službama i e-poziv
Članak 155.
(1) Operatori javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga moraju omogućiti svim krajnjim korisnicima pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, SMS poruke na broj 112, tekstnu komunikaciju u stvarnom vremenu s brojem 112, komunikaciju putem videopoziva i e-pozive na broj 112 (u daljnjem tekstu: pozivi na broj 112), kao i pozive na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj u skladu s Planom numeriranja, i to bez naknade i bez uporabe bilo kakvog sredstva plaćanja, uključujući i sve javne telefonske govornice i uređaje za upućivanje e-poziva, što obuhvaća i besplatno preusmjeravanje tih poziva na druge pozivne brojeve koje upotrebljavaju hitne službe.
(2) Tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo za broj 112) odlukom može narediti pristup hitnim službama putem jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 iz elektroničkih komunikacijskih mreža koje nisu javno dostupne, ali se njima omogućuju pozivi prema javnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, i to osobito ako poduzetnik, koji je odgovoran za tu mrežu, ne osigurava jednostavan i zamjenski pristup hitnoj službi.
(3) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju omogućiti krajnjim korisnicima s invaliditetom pristup hitnim službama putem njihovih komunikacijskih kanala na način koji je jednak pristupu drugih krajnjih korisnika, pri čemu osobito moraju osigurati komunikaciju prema hitnim službama uporabom sinkroniziranog glasa i teksta (uključujući tekstnu komunikaciju u stvarnom vremenu), ili, ako je dostupan videopoziv, uporabom glasa, teksta (uključujući tekstnu komunikaciju u stvarnom vremenu) i videokomunikacije koja je sinkronizirana kao cjelovit razgovor, pri čemu se komunikacija prenosi najprimjerenijem PSAP-u.
(4) Najprimjereniji PSAP omogućit će odgovor na komunikaciju prema hitnim službama istim komunikacijskim sredstvima kojima je zaprimljena ta komunikacija, i to uporabom sinkroniziranog glasa i teksta (uključujući tekstnu komunikaciju u stvarnom vremenu), ili, ako je dostupan videopoziv, uporabom glasa, teksta (uključujući tekstnu komunikaciju u stvarnom vremenu) i videokomunikacije koja je sinkronizirana kao cjelovit razgovor.
(5) Agencija, u suradnji s nadležnim tijelom za broj 112 i hitnim službama, osigurava da operatori iz stavka 1. ovoga članka pružaju pristup hitnim službama putem najprimjerenijeg PSAP-a.
(6) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju nadležnom tijelu za broj 112 dostavljati bez naknade sve raspoložive podatke o ostvarenim pozivima na broj 112, što osobito obuhvaća podatke o imenu i prezimenu ili nazivu pozivatelja, pozivajućem broju, vremenu i trajanju poziva te lokaciji s koje je upućen poziv na broj 112, i to odmah po prosljeđivanju toga poziva nadležnom tijelu za broj 112.
(7) Na zahtjev nadležnog tijela za broj 112, koji se temelji na zahtjevu služba nadležnih za provedbu aktivnosti traganja i spašavanja u skladu s posebnim propisima, operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju nadležnom tijelu za broj 112 dostaviti i podatak o lokaciji osobe za kojom je pokrenuta aktivnost traganja i spašavanja, a koja nije uputila poziv na broj 112.
(8) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju postupati s pozivima na broj 112 na jednak način kao i prema drugim pozivnim brojevima za pristup hitnim službama koji se upotrebljavaju u Republici Hrvatskoj, moraju obrađivati te pozive na način koji je najprimjereniji postojećem ustrojstvu nacionalnog sustava hitnih služba, te su odgovorni za ispravno usmjeravanje poziva na broj 112, kao i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama.
(9) Zabranjena je svaka zlouporaba poziva na broj 112, kao i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama, što osobito obuhvaća sve vrste zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva.
(10) Na obveze operatora iz stavka 1. ovoga članka u pogledu poziva na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga članka i pravilnika iz stavka 11. ovoga članka.
(11) Način uporabe jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 i e-poziva, tehnički i drugi zahtjevi za operatore iz stavka 1. ovoga članka u ispunjavanju obveza prema nadležnom tijelu za broj 112, način i uvjeti povezivanja svih hitnih služba u jedinstveni sustav za zaprimanje i obradu poziva u hitnim situacijama, mjere kojima se osigurava da tijekom putovanja u drugoj državi članici Europske unije krajnji korisnici s invaliditetom imaju pristup hitnim službama uz jednake uvjete kao i drugi krajnji korisnici, po mogućnosti bez prethodne prijave, način, oblik i rokovi dostave podataka o ostvarenim pozivima na broj 112, mjerila kakvoće usluge poziva na broj 112, te način i uvjeti provedbe privremenog i trajnog isključenja iz elektroničke komunikacijske mreže korisničke terminalne opreme u slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112 i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar.
(12) Agencija, u suradnji s nadležnim tijelom za broj 112, na prikladan i javno dostupan način obavješćuje sve krajnje korisnike, a osobito krajnje korisnike koji putuju u druge države članice Europske unije i krajnje korisnike s invaliditetom, o svrsi, načinu uporabe i pristupačnosti jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112.
Sustav upozoravanja javnosti
Članak 156.
(1) Operatori brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga u pokretnoj komunikacijskoj mreži moraju, na zahtjev nadležnog tijela za broj 112, bez naknade dostavljati javna upozorenja krajnjim korisnicima o neposrednim ili nadolazećim opasnostima putem sustava upozoravanja javnosti.
(2) Nadležno tijelo za broj 112, u suradnji s Agencijom, može narediti dostavljanje upozorenja iz stavka 1. ovoga članka putem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga koje nisu usluge iz stavka 1. ovoga članka ni usluge radiodifuzije, ili putem aplikacija za pokretne terminalne uređaje, koje se temelje na usluzi pristupa internetu.
(3) Sustav upozoravanja javnosti iz stavka 2. ovoga članka mora biti jednako učinkovit u smislu pokrivenosti i kapaciteta za kontaktiranje krajnjih korisnika, uključujući i krajnje korisnike koji se samo privremeno nalaze na određenom području, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri moraju uzeti u obzir mjerodavne smjernice BEREC-a.
Jednaki pristup i izbor za krajnje korisnike s invaliditetom
Članak 157.
(1) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju krajnjim korisnicima s invaliditetom osigurati pristup elektroničkim komunikacijskim uslugama koje su jednake uslugama dostupnima većini krajnjih korisnika, uključujući pripadajuće podatke koji se pružaju krajnjim korisnicima na temelju članka 140. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju u okviru objektivnih tehničkih mogućnosti:
1. osigurati krajnjim korisnicima s invaliditetom pristup svim pozivnim brojevima hitnih služba te dostupnost odgovarajuće terminalne opreme
2. redovito obavješćivati krajnje korisnike s invaliditetom o svim pojedinostima usluga koje su namijenjene toj skupini krajnjih korisnika.
(3) Agencija može odlukom odrediti operatorima javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga poduzimanje odgovarajućih mjera u svrhu ispunjavanja obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, te od njih zatražiti dostavu podataka o poduzetim mjerama.
(4) Prigodom poduzimanja mjera iz stavka 3. ovoga članka operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni su postupati u skladu s mjerodavnim normama i tehničkim specifikacijama iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Dodatni zahtjevi u vezi s osiguravanjem jednakog pristupa i izbora za krajnje korisnike s invaliditetom propisuju se pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.
Javni imenik
Članak 158.
(1) Svi krajnji korisnici imaju pravo dati privolu za upis svojih podataka u javni imenik. Ti podaci dostupni su osobama koje obavljaju djelatnost davanja obavijesti (informacija) o brojevima, te osobama koje obavljaju djelatnost izdavanja javnih imenika, u skladu s odredbama stavka 9. ovoga članka.
(2) Operatori brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga, koji dodjeljuju brojeve iz Plana numeriranja, moraju ustrojiti i redovito obnavljati javni imenik svojih krajnjih korisnika koji su dali privolu za upis svojih podataka, a koji mora biti javno dostupan svim korisnicima u elektroničkom obliku.
(3) Operatori brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga moraju, bez naknade, obavijestiti krajnje korisnike, prije upisa njihovih osobnih podataka u javni imenik, o svrhama elektroničkog izdanja imenika, ili imenika koji je dostupan javnosti putem službe davanja obavijesti (informacija), te o svim drugim mogućnostima uporabe njihovih osobnih podataka, koje se temelje na pretraživanju u okviru elektroničkog izdanja imenika.
(4) Operatori brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga moraju unaprijed, bez naknade, obavijestiti krajnje korisnike o pravu na besplatni upis osobnih podataka u javni imenik prema vlastitom izboru, vodeći računa o nužnom broju podataka, koje je davatelj usluge imenika odredio radi ostvarivanja svrhe imenika, kao i o pravu na besplatne provjere, izmjene, dopune ili brisanje osobnih podataka krajnjih korisnika iz javnog imenika.
(5) Za bilo koju svrhu javnog imenika, koja nije pretraživanje osobnih podataka na temelju imena i prezimena ili naziva krajnjeg korisnika, i, ako je to potrebno, najmanjeg broja drugih pokazatelja, davatelj usluge imenika mora zatražiti od krajnjeg korisnika dodatnu privolu.
(6) Odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka primjenjuju se na krajnje korisnike koji su fizičke osobe. Pravne osobe ne mogu tražiti ograničenje upisa podataka nužnih za osnovnu identifikaciju i komunikaciju u javni imenik.
(7) Način uspostave javnog imenika i službe davanja obavijesti (informacija) o brojevima krajnjih korisnika pobliže se propisuje pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.
(8) Operatori brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga moraju svim krajnjim korisnicima osigurati pristup službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima krajnjih korisnika. Krajnji korisnici moraju imati mogućnost izravnog pristupa, putem govornog poziva ili SMS poruke, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima krajnjih korisnika u drugim državama članicama Europske unije, u skladu s odredbama članka 136. ovoga Zakona.
(9) Operatori brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga obvezni su, u svrhu ostvarivanja dostupnosti podataka iz javnih imenika, udovoljiti svim opravdanim zahtjevima krajnjih korisnika, osoba koje obavljaju djelatnost davanja obavijesti (informacija) o brojevima krajnjih korisnika i osoba koje obavljaju djelatnost izdavanja javnih imenika, za dostavu podataka o krajnjim korisnicima u prikladnom obliku, u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, nepristranosti, nediskriminacije i troškovne usmjerenosti.
(10) Vijeće Agencije odlukom propisuje, u skladu s člankom 93. ovoga Zakona, obveze i uvjete poduzetnicima koji nadziru pristup krajnjih korisnika pri pružanju usluga davanja obavijesti (informacija) o brojevima krajnjih korisnika.
(11) Osobe koje obavljaju djelatnost davanja obavijesti (informacija) o brojevima krajnjih korisnika i osobe koje obavljaju djelatnost izdavanja javnih imenika moraju voditi računa o pravima krajnjih korisnika iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka.
Interoperabilnost automobilskih i potrošačkih radioprijamnika i potrošačke digitalne televizijske opreme
Članak 159.
(1) Automobilski radioprijamnici i potrošačka digitalna televizijska oprema, koja se stavlja na raspolaganje na tržište Republike Hrvatske, mora udovoljavati zahtjevima interoperabilnosti iz Priloga 10. ovoga Zakona.
(2) Tehnički zahtjevi za osiguravanje interoperabilnosti automobilskih i potrošačkih radioprijamnika te potrošačke digitalne televizijske opreme, na koju se ne primjenjuju zahtjevi interoperabilnosti iz stavka 1. ovoga članka, kao i uvjeti za prelazak na nove radiodifuzijske norme mogu se propisati pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, pri čemu se ti tehnički zahtjevi ne odnose na proizvode u kojima je radioprijamnik samo pomoćne prirode, kao što su pametni telefoni, niti na radioamatersku opremu.
(3) Operatori koji pružaju digitalne televizijske usluge obvezni su, ako je to primjereno, osigurati interoperabilnost digitalne televizijske opreme koju stavljaju na raspolaganje krajnjim korisnicima, kako bi se, ako je to tehnički moguće, digitalna televizijska oprema mogla ponovno uporabiti za pružanje digitalnih televizijskih usluga drugih operatora.
(4) Operator iz stavka 3. ovoga članka mora krajnjem korisniku, nakon raskida ugovora, bez naknade omogućiti jednostavan postupak povrata digitalne televizijske opreme, osim ako operator dokaže da je ta oprema u potpunosti interoperabilna s uslugama digitalne televizije drugih operatora koji pružaju digitalne televizijske usluge, uključujući i novog operatora koji pruža digitalne televizijske usluge krajnjem korisniku.
(5) Za digitalnu televizijsku opremu, koja udovoljava usklađenim europskim normama sadržanima u popisu koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije, ili dijelovima tih norma, smatra se da je usklađena sa zahtjevom interoperabilnosti iz stavka 4. ovoga članka, koji je obuhvaćen tim normama ili dijelovima tih norma.
Obvezni prijenos
Članak 160.
(1) Na temelju odluke tijela nadležnog za elektroničke medije o obveznom prijenosu jednog ili više radijskih i/ili televizijskih programa u Republici Hrvatskoj na državnoj, regionalnoj ili drugoj razini, i dopunskih usluga, a osobito usluga pristupačnosti koje omogućuju odgovarajući pristup krajnjim korisnicima s invaliditetom, te podataka kojima se podržavaju usluge umrežene televizije i elektroničkih programskih vodiča, Agencija će, vodeći računa o načelima razmjernosti i transparentnosti te javnom interesu, odlukom odrediti obvezu prijenosa tih programa.
(2) Obveza prijenosa iz stavka 1. ovoga članka određuje se operatorima koji pružaju elektroničke komunikacijske mreže i usluge koje se upotrebljavaju za distribuciju radijskih i/ili televizijskih programa za javnost u slučaju kada je to za značajan broj korisnika tih mreža i usluga osnovni način prijma radijskih i televizijskih programa.
(3) U slučaju određivanja naknade za obvezni prijenos, određen u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, naknada se utvrđuje u skladu s načelima razmjernosti, transparentnosti i nediskriminacije.
(4) Agencija redovito provjerava obvezu prijenosa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka svakih pet godina.
DIO ČETVRTI
GLAVA I.
INSPEKCIJSKI NADZOR
Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora
Članak 161.
(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja elektroničkih komunikacija koji obvezuju Republiku Hrvatsku, obavlja Agencija.
(2) Poslove inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka provode inspektori elektroničkih komunikacija (u daljnjem tekstu: inspektori), koji su ovlašteni radnici Agencije.
(3) Poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa kojima se uređuje radijska oprema provode inspektori, koji imaju ovlast poduzimati mjere u vezi s tim nadzorom u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(4) Poslovi inspekcijskog nadzora iz stavaka 1. i 3. ovoga članka smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.
(5) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora i podrobnijim uvjetima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuju se općim aktom Agencije.
(6) Inspektor mora imati službenu iskaznicu i značku, kojima dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(7) Oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice i značke te način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i značkama propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.
(8) Inspektor sastavlja zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu, utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim ili naređenim mjerama i radnjama. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje nadziranoj osobi.
(9) Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. Sadržaj i način vođenja očevidnika propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.
(10) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran ako propusti poduzeti ili odrediti mjere ili radnje koje je prema ovome Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ili posebnim propisima kojima se uređuje radijska oprema bio obvezan poduzeti ili odrediti, ako prekorači svoje propisane ovlasti, ako ne donese rješenje u skladu s odredbama ovoga Zakona, ako ne predloži Agenciji podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka pred nadležnim sudom ili ne izda prekršajni nalog u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuju prekršaji, ili ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima.
Ovlasti inspektora elektroničkih komunikacija
Članak 162.
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten:
1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru
2. ući i pregledati poslovne prostorije, zgrade, građevine, gradilišta i zemljišta, te se koristiti tehničkim sredstvima i opremom nadzirane osobe u svrhu obavljanja inspekcijskog nadzora
3. pregledati poslovnu dokumentaciju, opremu i druge stvari koje omogućuju uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi s primjenom ovoga Zakona
4. uzimati izjave od odgovornih osoba, radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru, te saslušati pojedine osobe u upravnom postupku
5. zatražiti pisanim putem od nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu radi provedbe inspekcijskog nadzora
6. zatražiti pisano izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama i radnjama naređenima u inspekcijskom nadzoru
7. nadzirati pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, a osobito provjeravati ispunjavanje uvjeta iz općeg ovlaštenja, koji su utvrđeni ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
8. narediti usklađivanje pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te odluka Agencije
9. privremeno zabraniti pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga o kojem nije obaviještena Agencija, ili se opetovano pružaju protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te narediti mjere kojima se onemogućuje daljnje pružanje tih mreža i usluga, do donošenja odluke Agencije
10. zabraniti uvoz, proizvodnju, prodaju, iznajmljivanje i uporabu radijske postaje, radijske opreme ili druge elektroničke komunikacijske opreme koja ne zadovoljava uvjete utvrđene ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, te narediti mjere za njezino privremeno ili trajno povlačenje s tržišta
11. nadzirati uporabu radiofrekvencijskog spektra te provjeravati rad i uporabu radijskih postaja, a osobito ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te uvjeta utvrđenih u dozvolama za uporabu radiofrekvencijskog spektra
12. zabraniti rad i uporabu radijske postaje bez pribavljene propisane dozvole ili obavljenoga tehničkog pregleda, ili radijske postaje koja se opetovano upotrebljava protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te narediti mjere kojima se onemogućuje daljnji rad i uporaba takve radijske postaje
13. utvrditi uzroke smetnja u radiofrekvencijskom spektru koje stvara radijska postaja, radijska oprema, elektronička komunikacijska mreža ili druga elektronička komunikacijska oprema, ili druga tehnička oprema, te poduzeti ili narediti mjere za njihovo uklanjanje
14. privremeno zabraniti rad i uporabu radijske postaje, radijske opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme, ili druge tehničke opreme koja stvara smetnje u radiofrekvencijskom spektru, dok se te smetnje ne uklone
15. nadzirati i pregledati elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu, radijsku postaju, radijsku opremu, elektroničku komunikacijsku mrežu i drugu elektroničku komunikacijsku opremu te provjeravati ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima
16. nadzirati ispunjavanje obveza gradnje širokopojasnih mreža, uključujući i mreže vrlo velikog kapaciteta, te pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, na koje se obvezao podnositelj prijave o iskazu tržišnog interesa iz članka 60. ovoga Zakona
17. zabraniti postavljanje tehničke opreme u zaštitnoj zoni ili u radijskom koridoru radijske postaje, ili u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ako postavljanje te opreme nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
18. izvijestiti nadležnoga građevinskog inspektora u slučaju izvođenja radova ili građenja novih građevina u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijske postaje, ili u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ako izvođenje radova ili građenje nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ili propisa kojima se uređuje gradnja
19. nadzirati i provjeravati poslove mjerenja, ispitivanja i uklanjanja utvrđenih smetnja u radiofrekvencijskom spektru, koji se obavljaju u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te narediti provedbu potrebnih mjerenja, ispitivanja i uklanjanja utvrđenih smetnja
20. nadzirati obavljanje drugih poslova u elektroničkim komunikacijama, koji se obavljaju na temelju posebnog ovlaštenja, te provjeravati ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
21. nadzirati i provjeravati provedbu mjera sigurnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te usklađenost poslovanja operatora javnih elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga s odredbama članka 41. ovoga Zakona
22. narediti uklanjanje drugih utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta u primjeni ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa za nadzor kojih je ovlašten
23. predlagati Vijeću Agencije podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka pred nadležnim sudom, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju prekršaji
24. narediti poduzimanje drugih mjera i poduzimati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.
(2) U slučaju obavljanja inspekcijskog nadzora u vezi s provedbom odluka Vijeća Agencije donesenih u skladu s odredbama ovoga Zakona, inspektor je obvezan prethodno se savjetovati s Vijećem Agencije.
(3) Pod poslovnim prostorijama u smislu ovoga članka smatraju se stambene i poslovne prostorije i drugi prostor u kojem nadzirana osoba obavlja svoju djelatnost.
(4) Inspektor je obvezan s podacima, za koje nadzirana osoba dokaže da su poslovna tajna, postupati u skladu s propisanim uvjetima za njihovo čuvanje.
(5) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor može, do donošenja sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom postupku, te može pečatiti ili privremeno oduzeti radijsku postaju, radijsku opremu ili drugu elektroničku komunikacijsku opremu, i to u cijelosti ili samo određene dijelove te opreme, što se unosi u zapisnik o inspekcijskom pregledu, i o čemu inspektor izdaje potvrdu s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima, ili o oduzetoj opremi ili dijelovima opreme.
(6) Oblik, sadržaj i način uporabe pečata za pečaćenje opreme iz stavka 5. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.
(7) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora ili na temelju izvješća drugog inspektora ovlaštenog za provedbu inspekcijskog nadzora prema posebnom zakonu, ili na temelju izvješća drugoga nadležnog tijela utvrdi povredu odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, obvezan je donijeti rješenje ili poduzeti druge propisane mjere iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka inspekcijskog nadzora ili zaprimanja izvješća s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje rješenja.
(8) Inspektor može predložiti Vijeću Agencije podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka ili izdati prekršajni nalog, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju prekršaji, kojim može izreći novčane kazne i zaštitne mjere propisane ovim Zakonom.
(9) Nadležni općinski sud o ishodu prekršajnog postupka izvješćuje Agenciju.
Obveze nadziranih osoba
Članak 163.
(1) Nadzirane osobe i tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima obvezne su inspektoru omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora te osigurati uvjete za njegov neometani rad, omogućiti mu uvid i uporabu svih potrebnih podataka i dokumentacije, uporabu pripadajuće infrastrukture, opreme i drugih tehničkih sredstava, te na pisani zahtjev inspektora pripremiti i dostaviti bez naknade dodatne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog nadzora.
(2) Nadzirane osobe obvezne su, na zahtjev inspektora, privremeno prekinuti rad i poslovanje u nadziranim poslovnim prostorijama, zgradi ili građevini u tijeku inspekcijskog nadzora, ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje.
(3) Inspektor može, i nakon obavljanja inspekcijskog nadzora, zatražiti od nadzirane osobe izvršenje pojedine radnje u svrhu potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, te odrediti rok za izvršenje te radnje.
(4) Nadzirana osoba nije omogućila inspektoru provedbu inspekcijskog nadzora ako:
1. ne omogući ulazak i pregled poslovnih prostorija, zgrada, građevina, gradilišta ili zemljišta gdje se obavlja inspekcijski nadzor
2. ne omogući pregled elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, radijske postaje, radijske opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme na kojoj se obavlja inspekcijski nadzor
3. ne osigura uvid u traženu dokumentaciju, isprave i podatke radi utvrđivanja činjeničnog stanja u tijeku obavljanja inspekcijskog nadzora, ili u roku određenom u zapisniku o inspekcijskom pregledu
4. ne dostavi, na pisani zahtjev inspektora, u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog nadzora
5. ne izvijesti u određenom roku o poduzetim mjerama koje je naredio inspektor radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta
6. ne izvrši radnje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Ako se inspektoru u obavljanju inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor, ili ako se takav otpor osnovano očekuje, ovlaštena službena osoba nadležne policijske uprave obvezna je inspektoru, na njegov zahtjev, pružiti svu potrebnu pomoć.
Rješenje inspektora elektroničkih komunikacija
Članak 164.
Protiv rješenja inspektora nije dopuštena žalba, ali se protiv njega može pokrenuti upravni spor pred mjesno nadležnim upravnim sudom. Iznimno, protiv rješenja inspektora u vezi s osobito teškim povredama i teškim povredama ovoga Zakona može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
GLAVA II.
PREKRŠAJNE ODREDBE
POGLAVLJE I.
PREKRŠAJNE ODREDBE U KUNAMA
Osobito teške povrede ovoga Zakona
Teške povrede ovoga Zakona
Ostale povrede ovoga Zakona
POGLAVLJE II.
PREKRŠAJNE ODREDBE U EURIMA
Osobito teške povrede ovoga Zakona
Članak 169.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1% do najviše 10% vrijednosti ukupnoga godišnjeg brutoprihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ostvarenog u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
1. ne poduzima propisane mjere u svrhu zaštite sigurnosti elektroničke komunikacijske mreže ili elektroničkih komunikacijskih usluga (članak 41. stavak 1.)
2. obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga ili razvija i upotrebljava elektroničke komunikacijske mreže i usluge na način koji je u suprotnosti s nacionalnim interesima u području nacionalne sigurnosti (članak 52. stavak 1.)
3. ne osigura ili ne održava o vlastitom trošku funkciju tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ili elektroničke komunikacijske vodove do operativno-tehničkog tijela nadležnog za aktivaciju i upravljanje mjerom tajnog nadzora elektroničkih komunikacija (članak 52. stavak 1.)
4. ne ispunjava obveze prema nadležnom operativno-tehničkom tijelu ili prema tijelima ovlaštenima za primjenu mjera tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u skladu s propisima iz područja nacionalne sigurnosti i kaznenog postupka (članak 52. stavak 5.)
5. ne postupi u skladu s odlukom Vijeća Agencije kojom se određuje postupanje u vezi s opremom proizvođača ili dobavljača opreme iz članka 55. stavka 6. ovoga Zakona (članak 55. stavak 8.)
6. ne izgradi širokopojasnu mreže, uključujući i mrežu vrlo velikog kapaciteta, u skladu s obvezama iz podnesenog iskaza tržišnog interesa i u propisanom roku (članak 60. stavak 11.)
7. ne postupi u skladu s propisanim obvezama u vezi s pristupom i međupovezivanjem (članak 93.)
8. u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne postupi u skladu s regulatornim obvezama koje mu je odredila Agencija (članak 101. stavak 2.)
9. u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne postupi u skladu s obvezama u vezi s pristupom ili međupovezivanjem koje mu je odredila Agencija (članak 101. stavak 4.)
10. u svojstvu operatora koji pruža uslugu završavanja govornih poziva u pokretnim ili nepokretnim mrežama ne postupi u skladu s propisom Komisije kojim se određuje najviša cijena završavanja govornih poziva u pokretnim i nepokretnim mrežama (članak 108. stavak 1.)
11. ne postupi u skladu s odlukom Agencije o određivanju ponuđenih obveza operatora sa značajnom tržišnom snagom obvezujućima (članak 112. stavak 7.)
12. ne prijavi Agenciji svaku namjeru pripajanja ili spajanja operatora, ili namjeru svakoga drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora (članak 116. stavak 2.)
13. u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne pribavi prethodno odobrenje Agencije za maloprodajne cijene univerzalnih usluga (članak 118. stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 13.270,00 eura.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 13.270,00 eura.
(4) Iznimno od odredaba ovoga članka, ako je prekršaj počinjen iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist, pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u dvostrukom iznosu određenom na temelju stavka 1. ovoga članka, a odgovorna osoba u pravnoj osobi ili fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5300,00 do 26.540,00 eura.
Teške povrede ovoga Zakona
Članak 170.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
1. za člana uprave, nadzornog odbora, upravnog vijeća ili drugog odgovarajućeg tijela upravljanja imenuje predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije, u razdoblju kraćem od jedne godine od dana njegova razrješenja s dužnosti, ako se na nju primjenjuju odredbe ovoga Zakona ili posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga (članak 13. stavak 3.)
2. kao operator, koji ima posebna ili isključiva prava na pružanje usluga u drugim djelatnostima u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europske unije, ne ispunjava obvezu vođenja zasebnog računovodstva (članak 27. stavak 1. točka 1.)
3. kao operator, koji ima posebna ili isključiva prava na pružanje usluga u drugim djelatnostima u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europske unije, ne ispunjava obvezu ustrojstvenog razdvajanja poslovanja (članak 27. stavak 1. točka 2.)
4. ne sastavlja ili ne objavljuje financijska izvješća, ili ne obavlja godišnju reviziju poslovanja, ili je ne obavlja putem ovlaštenog revizora (članak 27. stavak 3.)
5. na zahtjev i u roku koji odredi Agencija ne dostavi tražene podatke, uključujući i financijske podatke (članak 28. stavak 1.)
6. na zahtjev Agencije ne dostavi sve podatke i dokumentaciju koja je potrebna za provedbu postupaka provjere usklađenosti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (članak 34. stavak 2.)
7. ne prestane obavljati djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga nakon izvršnosti odluke Agencije (članak 34. stavak 7.)
8. ne ukloni nepravilnosti ili ne prestane obavljati pojedinačne ili povezane elektroničke komunikacijske usluge u skladu s privremenim rješenjem Agencije (članak 34. stavak 8.)
9. ne objavljuje odgovarajuće, najnovije i usporedive podatke o pokazateljima kakvoće usluge i o poduzetim mjerama za osiguravanje jednakog pristupa javno dostupnim elektroničkim komunikacijskim uslugama za osobe s invaliditetom, ili te podatke ne dostavi Agenciji (članak 35. stavak 2.)
10. ne postupi prema izvršnoj odluci Agencije (članak 36. stavak 4.)
11. ne odredi odgovornu osobu za provedbu odgovarajućih tehničkih i ustrojstvenih mjera (članak 41. stavak 2.)
12. ne izvijesti Agenciju ili javnost o sigurnosnom incidentu na propisani način (članak 41. stavak 4.)
13. postupa protivno uvjetima ili mjerama za ispunjenje obveza operatora, ili načinu, rokovima i mjerilima za sprječavanje ili prijavu sigurnosnih incidenata, propisanima pravilnikom Vijeća Agencije (članak 41. stavak 6.)
14. ne obavješćuje svoje korisnike, u slučaju posebne i znatne prijetnje od sigurnosnog incidenta u javnim elektroničkim komunikacijskim mrežama ili uslugama, o mogućim mjerama zaštite ili pravnim sredstvima, ili ne poduzima o svojem trošku odgovarajuće i hitne mjere u svrhu sprječavanja nastanka štete u slučaju sigurnosnog incidenta (članak 41. stavak 7.)
15. ne postupi u skladu s obvezujućom uputom Agencije (članak 41. stavak 9.)
16. ne omogući pristup svojim podacima ili sustavima pravnoj osobi ovlaštenoj za provedbu revizije mjera sigurnosti mreža i usluga, ili ne snosi troškove takve revizije (članak 41. stavak 11.)
17. ne osigura tajnost elektroničkih komunikacija ili pripadajućih prometnih podataka na propisani način (članak 43. stavak 1.)
18. upotrebljava elektroničku komunikacijsku mrežu za pohranu podataka ili za pristup već pohranjenim podacima u terminalnoj opremi krajnjeg korisnika ili korisnika bez njegove privole, ili bez jasne i potpune obavijest krajnjem korisniku ili korisniku u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka, i to osobito o svrhama obrade podataka (članak 43. stavak 4.)
19. upotrebljava pozivne ili komunikacijske sustave bez ljudskog posredovanja, telefaksne uređaje ili elektroničku poštu u svrhu izravne promidžbe ili prodaje bez prethodno pribavljene privole krajnjeg korisnika (članak 50. stavak 1.)
20. upotrebljava podatke o adresama elektroničke pošte potrošača bez omogućivanja besplatnog i jednostavnog prigovora potrošača (članak 50. stavak 2.)
21. šalje elektroničku poštu u svrhu izravne promidžbe ili prodaje, uključujući SMS poruke i MMS poruke, u kojima se pogrešno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja u čije se ime šalje elektronička pošta ili poruka, ili koja je protivna propisima o elektroničkoj trgovini, ili koja ne sadržava ispravnu adresu elektroničke pošte ili broj na koji primatelj može, bez naknade, poslati zahtjev za sprječavanje daljnje komunikacije, ili šalje elektroničku poštu ili poruke što potiču primatelje da posjete internetske stranice koje su protivne propisima o elektroničkoj trgovini (članak 50. stavak 3.)
22. u svojstvu operatora usluga elektroničke pošte ne omogući svojim krajnjim korisnicima na propisani način filtriranje dolazne elektroničke pošte koja sadržava neželjene elektroničke poruke ili štetan sadržaj (članak 50. stavak 5.)
23. u svojstvu operatora usluga elektroničke pošte ne objavi adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba na prikladan i javno dostupan način ili ne odgovori u propisanom roku na prigovor u vezi sa zlouporabom elektroničke pošte (članak 50. stavak 6.)
24. u svojstvu operatora usluga elektroničke pošte ne poduzme odgovarajuće mjere u slučaju utvrđenja zlouporabe korisničkog računa elektroničke pošte krajnjeg korisnika (članak 50. stavak 8.)
25. ne postupi u skladu s odlukom Agencije ili tijela nadležnog za zaštitu osobnih podataka (članak 51. stavak 1.)
26. ne dostavi potrebne podatke Agenciji ili tijelu nadležnom za zaštitu osobnih podataka (članak 51. stavak 2.)
27. ne provodi mjere za osiguravanje djelotvorne prekogranične suradnje ili za stvaranje usklađenih uvjeta za pružanje usluga koje obuhvaćaju prekogranični protok podataka, propisane pravilnikom Vijeća Agencije (članak 51. stavak 3.)
28. ne odredi osobu odgovornu za provedbu mjera i standarda informacijske sigurnosti ili osobu odgovornu za provedbu obveza tajnog nadzora (članak 52. stavak 4.)
29. ne vodi popis krajnjih korisnika svojih usluga ili ne dostavi taj popis nadležnim tijelima na njihov zahtjev, ili vodi taj popis tako da ne sadržava sve potrebne podatke koji omogućuju jednoznačnu i trenutačnu identifikaciju svakoga krajnjeg korisnika (članak 52. stavak 7.)
30. ne dostavi prometne podatke nadležnim tijelima u izvornom obliku (članak 52. stavak 8.)
31. ne postupi u skladu sa zahtjevom nadležnih tijela da korisniku onemogući uporabu programa koji kodiraju (enkriptiraju) sadržaj komunikacije, ili ne omogući nadležnim tijelima provedbu mjera za uklanjanje kodiranja (enkripcije) u svrhu osiguravanja i održavanja funkcije tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (članak 52. stavak 9.)
32. ne dostavi nadležnom tijelu na njegov zahtjev podatke tehničke ili prometne prirode u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama (članak 52. stavak 10.)
33. ne zadržava podatke o elektroničkim komunikacijama u propisane svrhe (članak 53. stavak 1.)
34. zadržava podatke o elektroničkim komunikacijama u razdoblju kraćem od propisanog razdoblja (članak 53. stavak 3.)
35. ne dostavlja zadržane podatke bez odgode nadležnom tijelu (članak 53. stavak 4.)
36. ne primjenjuje načela sigurnosti zadržanih podataka (članak 53. stavak 5.)
37. ne osigura o vlastitom trošku potrebne tehničke ili ustrojstvene mjere u svrhu primjene načela sigurnosti zadržanih podataka (članak 53. stavak 6.)
38. ne ustroji postupke u svrhu ispunjavanja propisanih obveza o zadržavanju podataka, ili ne dostavi u primjerenom roku nadležnom tijelu, na njegov zahtjev, propisane podatke (članak 53. stavak 8.)
39. ne zadržava pojedine propisane vrste podataka (članak 54. stavak 1.)
40. zadržava podatke koji otkrivaju sadržaj komunikacije (članak 54. stavak 3.)
41. na zahtjev Agencije ne dostavi sve mjerodavne podatke u svrhu zemljopisnog pregleda dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža, ili, postupajući sa svjesnim nehajem ili izravnom ili neizravnom namjerom, dostavlja zavaravajuće, pogrešne ili nepotpune podatke (članak 58. stavak 5.)
42. ne provede strukturno odvajanje nad pravnim osobama koje upravljaju javnom elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili pružaju javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, a nad kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruju vlasništvo ili zadržavaju nadzor (članak 59. stavak 4.)
43. u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, kao i u slučaju velikih nesreća ili prirodnih nepogoda ne omogući prednost u pružanju elektroničkih komunikacijskih usluga tijelima državne uprave nadležnima za poslove obrane i nacionalne sigurnosti, unutarnje poslove ili poslove civilne zaštite, ili nadležnim sigurnosno-obavještajnim agencijama, ili pravnim osobama nadležnima za sigurnost zračnog prometa, pomorskog prometa ili plovidbe unutarnjim vodama, ili hitnim službama (članak 59. stavak 5.)
44. svoju elektroničku komunikacijsku mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu ili drugu povezanu opremu ili radijsku postaju u potpunosti ne stavi na raspolaganje ili besplatno ne da na uporabu nadležnim tijelima državne uprave, agencijama, pravnim osobama ili hitnim službama, ili ne omogući besplatan prijenos poruka i obavijesti, ili ne poduzme sve nužne mjere za osiguravanje neprekinutog pristupa svih korisnika brojevima hitnih služba (članak 59. stavak 6.)
45. ne osigura nadležnom tijelu državne uprave, agenciji, pravnoj osobi ili hitnoj službi pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi ili drugoj povezanoj opremi po cijeni koja uključuje samo stvarne troškove održavanja, ili ne omogući prednost u uporabi određenih elektroničkih komunikacijskih usluga, u skladu s pravilnikom Vijeća Agencije (članak 59. stavak 7.)
46. u svojstvu upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine bez odgode ne osigura operatoru nesmetan pristup općem dobru ili svojoj nekretnini na kojoj je postavljena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, u svrhu njezina hitnog popravljanja ili hitnog održavanja (članak 59. stavak 8.)
47. ne osigura nesmetani pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu njezina korištenja, popravljanja ili održavanja, ili neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće (članak 59. stavak 9.)
48. ne održava svoju elektroničku komunikacijsku mrežu ili elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga (članak 59. stavak 10.)
49. o vlastitom trošku ne osigura zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske mreže ili elektroničke komunikacijske infrastrukture ili druge povezane opreme (članak 61. stavak 4.)
50. u svojstvu upravitelja općeg dobra, ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ili pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne poštuje načelo nediskriminacije (članak 62. stavak 2.)
51. u svojstvu upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine ne omogući infrastrukturnom operatoru ostvarivanje prava puta (članak 63. stavak 6.)
52. u svojstvu infrastrukturnog operatora ne plaća propisanu naknadu za pravo puta (članak 63. stavak 7.)
53. postupa protivno načinu i uvjetima pristupa, kolokacije ili zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture ili druge povezane opreme, ili temeljnim sastavnicama ugovora o pristupu, kolokaciji ili zajedničkom korištenju te infrastrukture ili opreme, propisanima pravilnikom Vijeća Agencije (članak 65. stavak 2.)
54. u svojstvu infrastrukturnog operatora ne omogući operatoru korisniku pristup, kolokaciju ili zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na temelju sklopljenog ugovora (članak 65. stavak 5.)
55. u svojstvu operatora korisnika koristi se kolokacijom, elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom ili drugom povezanom opremom bez sklopljenog ugovora s infrastrukturnim operatorom (članak 65. stavak 6.)
56. u svojstvu infrastrukturnog operatora ne ispuni obvezu utvrđenu odlukom Agencije (članak 65. stavak 7.)
57. upotrebljava radiofrekvencijski spektar protivno uvjetima namjene, dodjele i uporabe utvrđenima u Tablici namjene radiofrekvencijskog spektra (članak 67. stavak 2.)
58. upotrebljava radiofrekvencijski spektar protivno planovima dodjele radijskih frekvencija (članak 68. stavci 2. i 3.)
59. upotrebljava radiofrekvencijski spektar protivno pravilniku Vijeća Agencije (članak 68. stavak 4.)
60. upotrebljava radiofrekvencijski spektar bez pribavljanja propisane dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, ili protivno uvjetima dodjele i uporabe utvrđenima u izdanoj dozvoli za uporabu radiofrekvencijskog spektra, ili se ne pridržava uvjeta utvrđenih u izdanoj dozvoli za uporabu radiofrekvencijskog spektra (članak 69. stavak 1. točke 2., 3. i 4.)
61. upotrebljava radiofrekvencijski spektar protivno uvjetima dodjele i uporabe utvrđenima u privremenoj dozvoli za uporabu radiofrekvencijskog spektra (članak 75. stavak 1.)
62. uvozi, proizvodi, prodaje, iznajmljuje, posjeduje ili upotrebljava uređaj za ometanje radijskih frekvencija javnih elektroničkih komunikacijskih mreža ili radijskih frekvencija koje upotrebljavaju bespilotni zrakoplovi, osim u slučajevima kada to zahtijevaju interesi obrane ili nacionalne sigurnosti, ili kada je to nužno radi zaštite života i ljudskog zdravlja ili imovine veće vrijednosti (članak 77. stavak 5.)
63. se ne pridržava uvjeta utvrđenih u dozvoli za uporabu uređaja za ometanje radijskih frekvencija javnih elektroničkih komunikacijskih mreža ili radijskih frekvencija koje upotrebljavaju bespilotni zrakoplovi (čl. 77. stavak 6.)
64. u svojstvu nositelja dozvole prenese radiofrekvenciji spektar na drugu osobu bez pribavljanja suglasnosti Agencije (članak 81. stavak 4.)
65. ne obavijesti Agenciju o namjeri davanja u najam radiofrekvencijskog pojasa ili ne dostavi izjavu kojom preuzima odgovornost za ispunjavanje svih uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra (članak 81. stavak 9.)
66. se ne pridržava načina i uvjeta prijenosa ili načina i uvjeta davanja u najam radiofrekvencijskog spektra propisanih pravilnikom Vijeća Agencije (članak 81. stavak 10.)
67. upotrebljava radijske frekvencije nakon isteka primjerenog roka za prestanak uporabe oduzetih radijskih frekvencija, koji je određen u odluci o oduzimanju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra (članak 84. stavak 3.)
68. jednostrano ograničuje ili sprječava krajnje korisnike da prema vlastitom izboru pristupaju radijskim lokalnim mrežama (RLAN) koje pružaju treće osobe, ili da drugim krajnjim korisnicima dopuštaju pristup njihovim mrežama putem radijskih lokalnih mreža (RLAN) (članak 87. stavak 5.)
69. neopravdano ograničuje pružanje pristupa radijskim lokalnim mrežama (RLAN) za potrebe javnosti (članak 87. stavak 7.)
70. ne pribavi propisanu potvrdu Agencije o usklađenosti radijske postaje (članak 91. stavak 3.)
71. odbije pregovarati o međupovezivanju u svrhu pružanja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga (članak 92. stavak 3.)
72. podatke dobivene od operatora ne upotrebljava isključivo u svrhe za koje su dostavljeni ili ne vodi računa o zaštiti tajnosti tih podataka, ili ih učini dostupnima trećoj strani (članak 92. stavak 5.)
73. ne postupi u skladu s odlukom Agencije (članak 93. stavak 3.)
74. u određenom roku ne dostavi Agenciji sve potrebne podatke za postupak analize tržišta, uključujući i podatke o budućem razvoju mreže i usluga koji mogu imati utjecaja na usluge na veleprodajnoj razini koje su dostupne na mjerodavnom tržištu, te podatke o maloprodajnim tržištima koja su povezana s utvrđivanjem mjerodavnih veleprodajnih tržišta (članak 100. stavak 12.)
75. u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne izvijesti Agenciju najmanje tri mjeseca prije namjeravanog prijenosa imovine ili uspostave zasebne poslovne jedinice, ili ne izvijesti o svakoj promjeni takve namjere ili konačnog ishoda postupka razdvajanja (članak 111. stavak 1.)
76. u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne postupa u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika Vijeća Agencije kojim se pobliže propisuje opseg univerzalnih usluga, način i uvjeti pružanja te mjerila kakvoće univerzalnih usluga (članak 117. stavak 6.)
77. u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne osigura ponudu cjenovno pristupačnih tarifnih opcija ili paketa za socijalno ugroženu skupinu potrošača (članak 118. stavak 3.)
78. u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne osigura dostupnost korisničkog broja socijalno ugroženoj skupini potrošača u razdoblju od 30 dana od dana raskida ugovora (članak 118. stavak 4.)
79. u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne objavljuje tarifne opcije i pakete na prikladan, transparentan i javno dostupan način, ili redovito ne obavješćuje Agenciju o pojedinostima ponuda tih tarifnih opcija i paketa (članak 118. stavak 5.)
80. u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne poduzme posebne mjere i ne pruži odgovarajuću podršku potrošačima s invaliditetom u svrhu osiguravanja raspoloživosti i cjenovne pristupačnosti povezane terminalne opreme te posebne opreme i posebnih usluga kojima se tim potrošačima omogućuje pristup univerzalnim uslugama na jednak način kakvim pristupaju i drugi potrošači (članak 118. stavak 6.)
81. u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne ispunjava uvjete pružanja univerzalnih usluga utvrđenih odlukom Agencije (članak 119. stavak 9.)
82. u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne obavijesti unaprijed pravodobno Agenciju o namjeri prijenosa imovine koja čini njegovu lokalnu pristupnu mrežu, u značajnom dijelu ili u cijelosti, u izdvojenu pravnu osobu u drugom vlasništvu (članak 119. stavak 10.)
83. u svojstvu operatora univerzalnih usluga bez odgode ne izvijesti Ministarstvo, Agenciju ili korisnike univerzalnih usluga o privremenom ukidanju ili ograničenju određenog broja ili vrste univerzalnih usluga zbog više sile (članak 121. stavak 2.)
84. u svojstvu operatora univerzalnih usluga prigodom pružanja različitih mogućnosti i usluga, osim usluga odgovarajućeg širokopojasnog pristupa internetu i usluga govorne komunikacije, ne uskladi uvjete pružanja usluga tako da krajnji korisnik nije obvezan plaćati opremu i usluge koje mu nisu potrebne ili nužne za univerzalnu uslugu (članak 121. stavak 3.)
85. u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne osigurava primjenu mogućnosti iz Priloga 5. ovoga Zakona (članak 121. stavak 5.)
86. u svojstvu operatora ne izvijesti u propisanom roku Agenciju o svojem godišnjem prihodu (članak 124. stavak 4.)
87. ne upotrebljava dodijeljene adrese ili brojeve u skladu s odlukom Agencije ili s uvjetima uporabe adresa i brojeva (članak 132. stavak 1.)
88. diskriminira druge pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga u odnosu na brojevni prostor koji se upotrebljava za pristup njihovim uslugama (članak 132. stavak 2.)
89. nastavi upotrebljavati oduzete adrese ili brojeve protivno odluci Agencije (članak 135. stavak 1.)
90. bez objektivno opravdanog razloga na krajnje korisnike primjenjuje različite uvjete pružanja, pristupa ili uporabe elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga (članak 139. stavak 5.)
91. u svojstvu operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ne temelji ugovor na uvjetima poslovanja (članak 140. stavak 1.)
92. na zahtjev krajnjeg korisnika s invaliditetom ne pruži podatke u odgovarajućem obliku (članak 140. stavak 4.)
93. ne pruži potrošaču potpun i lako razumljiv sažetak ugovora s propisanim podacima (članak 140. stavak 6.)
94. Financijskoj agenciji ne dostavlja ili ne omogućuje pristup nužnim podacima svojih korisnika (članak 141. stavak 3.)
95. upotrebljava prethodnu procjenu platežne sposobnosti podnositelja zahtjeva prije zaprimanja zahtjeva za sklapanje ugovora, ili je upotrebljava u druge svrhe osim propisanih (članak 141. stavak 6.)
96. u slučaju odbijanja zahtjeva za sklapanje ugovora ne ponudi podnositelju zahtjeva drugu odgovarajuću uslugu ili ne zatraži odgovarajuće sredstvo osiguranja plaćanja (članak 141. stavak 7.)
97. ne osigura točnost i ažurnost nužnih podataka koji su dostavljeni i/ili dani na uvid Financijskoj agenciji (članak 141. stavak 8.)
98. ne izrađuje uvjete poslovanja na jasan, potpun i strojno čitljiv način te u obliku pristupačnom krajnjim korisnicima s invaliditetom, ili u njima ne navodi podatke iz Priloga 8. ovoga Zakona (članak 142. stavak 1.)
99. ne dostavi Agenciji na uvid opće uvjete poslovanja ili svaku njihovu izmjenu u propisanom roku (članak 142. stavak 2.)
100. ne objavi uvjete poslovanja na svojim internetskim stranicama na vidljivom i lako dostupnom mjestu, u obliku koji je utvrdila Agencija (članak 142. stavak 3.)
101. primjenjuje izmjene uvjeta poslovanja na postojeće krajnje korisnike prije isteka propisanog roka (članak 142. stavak 4.)
102. ne obavijesti svoje postojeće ili nove krajnje korisnike o podacima od javnog interesa na propisani način (članak 142. stavak 8.)
103. ne dostavi Agenciji na uvid cjenik usluga ili svaku njegovu izmjenu u propisanom roku (članak 143. stavak 4.)
104. ne objavljuje cjenik usluga ili svaku njegovu izmjenu na propisani način, ili ne objavljuje u cijelosti na potpun, sveobuhvatan i jasan način ponude svojih usluga na temelju važećeg cjenika usluga na svojim internetskim stranicama (članak 143. stavak 5.)
105. primjenjuje izmjene cjenika usluga na postojeće krajnje korisnike prije isteka propisanog roka (članak 143. stavak 6.)
106. ne osigura obvezno trajanje ugovora u skladu s propisanim razdobljima ili automatski produljuje obvezno trajanje ugovora (članak 145. stavci 2. i 3.)
107. ne obavijesti krajnjeg korisnika, u propisanom roku i na propisani način, o izmjeni ugovornih uvjeta, ili o pravu na raskid ugovora bez dodatnih troškova (članak 145. stavak 7.)
108. ne omogući krajnjem korisniku raskid ugovora bez naknade kada nije u mogućnosti ispuniti ugovornu obvezu (članak 145. stavak 9.)
109. ne ukloni bez naknade u trenutku sklapanja ugovora sva ograničenja u vezi s uporabom terminalne opreme u mrežama drugih operatora (članak 145. stavak 15.)
110. ne omogući uporabu terminalne opreme u mrežama drugih operatora u propisanom roku, na zahtjev krajnjeg korisnika unaprijed plaćenih usluga (članak 145. stavak 16.)
111. u svojstvu postojećeg ili novog operatora ne omogući krajnjem korisniku neprekinutost usluge prije i tijekom postupka promjene operatora, ili ako prekid traje dulje od jednog radnog dana, u slučaju kada je neprekinutost tehnički neizvediva (članak 152. stavci 1. i 3.)
112. u svojstvu novog operatora ne osigura uključenje usluge na dan i u roku koji je izričito dogovoren s krajnjim korisnikom, ili u svojstvu postojećeg operatora ne nastavi pružati svoje usluge uz iste uvjete sve dok novi operator ne uključi svoje usluge (članak 152. stavak 2.)
113. u svojstvu operatora javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga ne omogući svojim krajnjim korisnicima, na njihov zahtjev, da neovisno o promjeni operatora zadrže dodijeljeni broj na određenoj lokaciji u slučaju zemljopisnih brojeva, ili na bilo kojoj lokaciji u slučaju nezemljopisnih brojeva. (članak 152. stavak 4.)
114. u svojstvu operatora javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga u slučaju kada krajnji korisnik raskine ugovor, ne omogući pravo prijenosa broja iz Plana numeriranja drugom operatoru, u roku od najmanje 30 dana od dana raskida ugovora (članak 152. stavak 6.)
115. u svojstvu operatora javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga ne omogući prijenos broja i njegovo uključenje u mrežu drugog operatora u roku od jednoga radnog dana od dana dogovorenog s krajnjim korisnikom, ili ako broj nije prenesen, u svojstvu postojećeg operatora ne omogući ponovno uključenje broja i povezane usluge krajnjeg korisnika, sve do prijenosa broja novom operatoru, uz iste uvjete do uključenja usluga novog operatora (članak 152. stavci 10. i 11.)
116. u svojstvu operatora javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga prenosi brojeve ili mijenja krajnje korisnike bez njihova izričitog pristanka (članak 152. stavak 13.)
117. u svojstvu operatora javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga u postupku promjene operatora ne kontaktira krajnjeg korisnika i ne obavješćuje ga o njegovim preostalim uključenim uslugama, cijenama i uvjetima uz koje se te usluge nastavljaju pružati (članak 152. stavak 14.)
118. u svojstvu operatora, čijom se pristupnom mrežom ili opremom drugog operatora koriste postojeći ili novi operatori, ne osigura neprekinutost usluga za vrijeme postupka promjene operatora i prijenosa broja (članak 152. stavak 15.)
119. u svojstvu postojećeg operatora ne daje potrošačima, na njihov zahtjev, povrat cjelokupnog preostalog iznosa unaprijed plaćenih usluga (članak 152 stavak 16.)
120. u svojstvu postojećeg ili novog operatora u postupku prijenosa broja i promjene operatora ne postupa u skladu s odredbama pravilnika iz članka 35. ovoga Zakona (članak 152. stavak 17.)
121. krajnjem korisniku, koji je podnio propisani prigovor i koji uredno podmiruje sve sljedeće nesporne račune za pružene usluge, obustavi pružanje usluge ili isključi korisničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže, pokrene postupak prisilne naplate ili ustupi tražbinu prije završetka postupka rješavanja prigovora ili pritužbe, sudskog postupka, postupka rješavanja spora pred Agencijom ili kojega drugoga izvansudskog postupka rješavanja spora (članak 153. stavak 7.)
122. bez odgode i bez naknade ponovno ne započne i ne nastavi pružati uslugu krajnjem korisniku (ponovno uključenje) nakon zaprimljene obavijesti o postupku rješavanja spora ili o pokrenutom sudskom ili izvansudskom postupku rješavanju spora (članak 153. stavak 8.)
123. u svojstvu operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ne sudjeluje u postupku rješavanja spora s krajnjim korisnikom, ili ne surađuje s Agencijom u svrhu rješenja spora, ili ne dostavlja Agenciji sve potrebne podatke, dokumentaciju i očitovanja (članak 154. stavak 6.)
124. ne omogući besplatne pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, ili SMS poruke na broj 112, ili tekstnu komunikaciju u stvarnom vremenu s brojem 112, ili komunikaciju putem videopoziva ili e-pozive na broj 112, ili pozive na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj, ili besplatno preusmjeravanje tih poziva na druge pozivne brojeve koje upotrebljavaju hitne službe (članak 155. stavak 1.)
125. ne omogući krajnjim korisnicima s invaliditetom pristup hitnim službama putem njihovih komunikacijskih kanala na propisani način koji je jednak pristupu drugih krajnjih korisnika (članak 155. stavak 3.)
126. nadležnom tijelu za broj 112 ne dostavlja, odmah po prosljeđivanju toga poziva tom tijelu, bez naknade sve raspoložive podatke o ostvarenim pozivima na broj 112 (članak 155. stavak 6.)
127. nadležnom tijelu za broj 112 ne dostavlja podatke o lokaciji osobe za kojom je pokrenuta aktivnost traganja i spašavanja (članak 155. stavak 7.)
128. ne postupa s pozivima na broj 112 na jednak način kao i prema drugim pozivnim brojevima za pristup hitnim službama koji se upotrebljavaju u Republici Hrvatskoj, ili ne obrađuje te pozive na način koji je najprimjereniji postojećem ustrojstvu nacionalnog sustava hitnih služba, ili ispravno ne usmjeruje pozive na broj 112 ili na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama (članak 155. stavak 8.)
129. postupa protivno načinu uporabe, ili tehničkim i drugim zahtjevima, ili načinu i uvjetima povezivanja svih hitnih služba u jedinstveni sustav za zaprimanje i obradu poziva u hitnim situacijama, ili mjerama, ili načinu, obliku i rokovima dostave podataka, ili mjerilima kakvoće usluge, ili načinu i uvjetima provedbe privremenog ili trajnog isključenja korisničke terminalne opreme, propisanima pravilnikom koji donosi ministar (članak 155. stavak 11.)
130. ne dostavi, na zahtjev nadležnog tijela za broj 112, bez naknade javno upozorenje krajnjim korisnicima o neposrednim ili nadolazećim opasnostima putem sustava upozoravanja javnosti (članak 156. stavak 1.)
131. ne omogući, nakon naredbe nadležnog tijela za broj 112, dostavu javnog upozorenja krajnjim korisnicima putem drugih javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili putem aplikacija za pokretne terminalne uređaje (članak 156. stavak 2.)
132. ne ispunjava obvezu prijenosa radijskih i/ili televizijskih programa u Republici Hrvatskoj koja je određena odlukom Agencije (članak 160. stavak 2.)
133. u svojstvu nadzirane osobe ne postupi prema zahtjevu inspektora za privremenim prekidom rada i poslovanja u nadziranim poslovnim prostorijama, zgradi ili građevini u tijeku inspekcijskog nadzora (članak 163. stavak 2.)
134. u svojstvu nadzirane osobe ne postupi po zahtjevu inspektora u određenom roku, nakon obavljanja inspekcijskog nadzora (članak 163. stavak 3.)
135. u svojstvu nadzirane osobe u provedbi inspekcijskog nadzora ne omogući inspektoru ulazak ili pregled poslovnih prostorija, zgrada, građevina, gradilišta ili zemljišta gdje se obavlja inspekcijski nadzor (članak 163. stavak 4. točka 1.)
136. u svojstvu nadzirane osobe u provedbi inspekcijskog nadzora ne omogući inspektoru pregled elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, radijske postaje, radijske opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme na kojoj se obavlja inspekcijski nadzor (članak 163. stavak 4. točka 2.)
137. u svojstvu nadzirane osobe u provedbi inspekcijskog nadzora ne osigura inspektoru uvid u traženu dokumentaciju, isprave i podatke radi utvrđivanja činjeničnog stanja u tijeku obavljanja inspekcijskog nadzora, ili u roku određenom u zapisniku o inspekcijskom pregledu (članak 163. stavak 4. točka 3.)
138. u svojstvu nadzirane osobe u provedbi inspekcijskog nadzora ne dostavi, na pisani zahtjev inspektora, u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog nadzora (članak 163. stavak 4. točka 4.)
139. u svojstvu nadzirane osobe u provedbi inspekcijskog nadzora ne izvijesti u određenom roku o poduzetim mjerama koje je naredio inspektor radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta (članak 163. stavak 4. točka 5.)
140. ne postupa u skladu s pravilima i rokovima iz Uredbe (EU) 2022/612, što omogućuje veleprodajni pristup javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u svrhu pružanja reguliranih usluga roaminga, uključujući i izradu standardne ponude, ili koja postupa protivno pravilima iz te Uredbe o veleprodajnim ili maloprodajnim cijenama koje pružatelji reguliranih usluga roaminga mogu naplaćivati drugim operatorima ili krajnjim korisnicima za govorne pozive koji su nastali i završavaju unutar Europske unije, za SMS poruke koje su nastale i završavaju unutar Europske unije te za usluge prijenosa podataka, koje krajnji korisnici koriste za vrijeme roaminga u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama unutar Europske unije, ili koja postupa protivno pravilima iz te Uredbe o pružanju reguliranih maloprodajnih usluga roaminga, provedbi politike pravedne uporabe i mehanizma za održivost, te pravilima o iznimnoj primjeni maloprodajnih dodatnih naknada za potrošnju reguliranih maloprodajnih usluga roaminga i ponuda alternativnih tarifa, ili koja postupa protivno pravilima o transparentnosti maloprodajnih uvjeta za pozive i SMS poruke u roamingu, o mehanizmima za transparentnost i zaštitu za maloprodajne podatkovne usluge u roamingu, ili pravilima o transparentnosti u pogledu načina pristupa hitnim službama
141. ne postupa u skladu s pravilima iz Uredbe (EU) 2015/2120, o zaštiti jednakog i nediskriminirajućeg postupanja s prometom u pružanju usluga pristupa internetu, mjerama transparentnosti za osiguravanje pristupa otvorenom internetu i zaštiti povezanih prava krajnjih korisnika, ili koja ne postupa u skladu sa zahtjevima Agencije i mjerama koje je Agencija propisala u svrhu nadzora i praćenja provedbe te Uredbe.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 13.270,00 eura.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6.630,00 eura.
(4) Iznimno od odredaba stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako je prekršaj počinjen iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist, odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5300,00 do 26.540,00 eura, a fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 13.270,00 eura.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje, radijske opreme ili druge elektroničke komunikacijske opreme, a za prekršaj iz stavka 1. točaka 19., 20. i 21. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja računalne i/ili druge tehničke opreme.
Ostale povrede ovoga Zakona
Članak 171.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
1. ne obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u skladu s odredbama pravilnika Vijeća Agencije (članak 35. stavak 1.)
2. povrijedi tajnost radijskih komunikacija (članak 44.)
3. ne postupi na propisani način s prometnim podacima koji se odnose na krajnje korisnike kada više nisu potrebni u svrhu prijenosa komunikacije (članak 45. stavak 1.)
4. obrađuje prometne podatke u svrhu promidžbe ili prodaje elektroničkih komunikacijskih usluga ili pružanja usluga s posebnom tarifom bez privole krajnjeg korisnika (članak 45. stavak 3.)
5. ne obavješćuje krajnje korisnike o vrstama prometnih podataka koji se obrađuju i o trajanju obrade podataka (članak 45. stavak 4.)
6. ne ograniči pristup obradi prometnih podataka na ovlaštene osobe ili na najnužnije radnje u vezi s obavljanjem poslova obrade prometnih podataka (članak 45. stavak 5.)
7. ne omogući krajnjem korisniku koji je uputio poziv jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza njegova broja (članak 46. stavak 1.)
8. ne omogući pozvanom krajnjem korisniku jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza pozivajućeg broja (članak 46. stavak 2.)
9. ne omogući pozvanom krajnjem korisniku jednostavan način odbijanja dolaznih poziva u slučaju sprječavanja prikaza pozivajućeg broja (članak 46. stavak 3.)
10. ne omogući pozvanom krajnjem korisniku jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza povezanog broja s pozivajućem brojem (članak 46. stavak 4.)
11. obrađuje podatke o lokaciji bez prometnih podataka bez privole krajnjeg korisnika ili u slučaju kada ti podaci nisu učinjeni neimenovanima (članak 47. stavak 1.)
12. ne obavješćuje krajnjeg korisnika o obradi podataka o lokaciji bez prometnih podataka ili mu ne pruži mogućnost uskraćivanja njegove prethodne privole za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka (članak 47. stavak 2.)
13. ne osigura krajnjem korisniku zadržavanje mogućnosti jednostavnog i besplatnog načina privremenog odbijanja obrade podataka o lokaciji bez prometnih podataka (članak 47. stavak 3.)
14. ne ograniči pristup obradi podataka o lokaciji bez prometnih podataka isključivo na ovlaštene osobe ili na najnužnije radnje u vezi s pružanjem usluga s posebnom tarifom (članak 47. stavak 4.)
15. se u svojstvu pozivatelja ili pošiljatelja SMS poruka ili MMS poruka lažno predstavlja u javnoj komunikacijskoj mreži (članak 48. stavak 1.)
16. ne zabilježi ili ne pohrani propisane podatke o zlonamjernim ili uznemiravajućim pozivima, SMS porukama ili MMS porukama (članak 48. stavak 2.)
17. ne zadrži podatke o zlonamjernim ili uznemiravajućim pozivima, SMS porukama ili MMS porukama, ili ih ne dostavi nadležnoj policijskoj upravi na daljnje postupanje (članak 48. stavak 4.)
18. ne surađuje s drugim operatorima u svrhu praćenja i otkrivanja zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, SMS poruka ili MMS poruka, a osobito radi razmjene podataka (članak 48. stavak 5.)
19. ne onemogući sprječavanje prikaza pozivajućeg broja ili privremeno odbijanje ili izostanak privole krajnjeg korisnika ili korisnika za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka za svaki pozivni broj nadležnih državnih tijela i hitnih služba u skladu s njihovim pisanim zahtjevom (članak 49. stavak 1.)
20. ne planira, projektira, proizvodi, postavlja ili ugrađuje elektroničku komunikacijsku mrežu ili elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu na način kojim se omogućuje pristup i dostupnost javnih elektroničkih komunikacijskih usluga i osobama s invaliditetom (članak 55. stavak 4.)
21. u svojstvu investitora zgrade ili građevine u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje ne osigura o vlastitom trošku prijam domaćih radijskih ili televizijskih programa nakladnika elektroničkih medija, koji je jednake kakvoće koja je postojala prije nastupanja smetnje (članak 55. stavak 5.)
22. postupa protivno tehničkim, uporabnim ili drugim uvjetima za određene vrste elektroničkih komunikacijskih mreža ili elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ili terminalne opreme, ili protivno tehničkim, uporabnim ili drugim uvjetima za pristup fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade, koji su propisani pravilnicima Vijeća Agencije (članak 55. stavak 9.)
23. u svojstvu investitora zgrade ili investitora opsežnih radova na obnovi zgrade ne izgradi elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za postavljanje pristupne elektroničke komunikacijske mreže velike brzine do granice građevne čestice, ili ne izgradi ili ne postavi pristupnu točku ili fizičku infrastrukturu unutar zgrade prilagođenu mreži velike brzine za potrebe te zgrade (članak 56. stavak 1.)
24. u svojstvu investitora zgrade ili investitora opsežnih radova na obnovi zgrade ne izgradi zajednički antenski sustav za prijam zemaljskih radijskih i televizijskih programa, ili ne izvede vertikalno i horizontalno kabliranje od pristupne točke do svake pojedine stambene ili poslovne jedinice, ili ne postavi drugu potrebnu opremu za priključenje svih stambenih ili poslovnih jedinica, koje se nalaze u zgradi, na pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu velike brzine (članak 56. stavak 2.)
25. u svojstvu operatora javne komunikacijske mreže postavlja svoju mrežu do pristupne točke ili pristupa postojećoj fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade radi postavljanja elektroničke komunikacijske mreže velike brzine bez sporazuma o pristupu (članak 57. stavak 1.)
26. u svojstvu vlasnika ili drugog nositelja prava korištenja pristupne točke ili postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade ne udovolji razumnom zahtjevu za pristup operatora javnih komunikacijskih mreža (članak 57. stavak 2.)
27. u svojstvu operatora javne komunikacijske mreže postavlja fizičku infrastrukturu unutar zgrade ili mrežu protivno odluci Agencije o rješenju spora (članak 57. stavak 4.)
28. u svojstvu operatora javne komunikacijske mreže postavlja fizičku infrastrukturu unutar zgrade ili mrežu bez suglasnosti krajnjeg korisnika, ili postavlja fizičku infrastrukturu ili mrežu po zajedničkim dijelovima zgrade bez pisane obavijesti predstavniku suvlasnika ili bez ponude za sklapanja sporazuma o izgradnji fizičke infrastrukture i pristupne točke (članak 57. stavak 6.)
29. u svojstvu suvlasnika zabrani postavljanje fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika ako ne postoji odgovarajuća zajednička fizička infrastruktura unutar zgrade, ili ako suvlasnici u propisanom roku nisu o vlastitom trošku postavili odgovarajuću zajedničku fizičku infrastrukturu za potrebe cijele zgrade (članak 57. stavak 7.)
30. gradi, postavlja ili se koristi elektroničkom komunikacijskom mrežom na način kojim se narušava kakvoća usluge ili omogućuje međusobno prisluškivanje korisnika, ili pruža elektroničke komunikacijske usluge koje ne udovoljavaju uvjetima sigurnosti uporabe mreže, cjelovitosti mreže ili interoperabilnosti elektroničkih komunikacijskih usluga (članak 59. stavak 1.)
31. izvodi radove ili gradi nove građevine u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme tako da ti radovi ili građevine oštećuju ili ometaju rad te infrastrukture ili opreme (članak 61. stavak 1.)
32. izvodi radove ili gradi nove građevine ili postavlja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu ili drugu povezanu opremu, ili postrojenja u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru određenih radijskih postaja, koja svojim radom ili smještajem umanjuju kakvoću rada, ometaju ili prekidaju rad radijskih postaja ili stvaraju smetnje u radiofrekvencijskom spektru (članak 61. stavak 2.)
33. ispod nadzemnih ili iznad podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, ili u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru određenih radijskih postaja sadi nasade koji bi mogli oštetiti elektroničke komunikacijske vodove ili umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja (članak 61. stavak 3.)
34. obavlja amaterske radijske komunikacije protivno odredbama pravilnika Vijeća Agencije kojim se propisuju uvjeti dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra za potrebe amaterskih radijskih komunikacija, radioamaterski razredi, polaganje radioamaterskog ispita, tehnički i drugi uvjeti uporabe amaterskih radijskih postaja i opreme (članak 69. stavak 22.)
35. ne obavlja poslove mjerenja, ispitivanja ili utvrđivanja uzroka smetnja, ili ne poduzima mjere za njihovo uklanjanje unutar vlastite elektroničke komunikacijske mreže (članak 89. stavak 5.)
36. obavlja poslove bez propisanoga posebnog ovlaštenja Agencije (članak 90. stavak 1.)
37. obavlja poslove protivno izdanom posebnom ovlaštenju Agencije (članak 90. stavak 2.)
38. nije prestala obavljati poslove iz posebnog ovlaštenja koje joj je oduzeto u skladu s rješenjem Agencije (članak 90. stavak 3.)
39. u svojstvu operatora usluga uvjetovanog pristupa ne ponudi svim nakladnicima elektroničkih medija, uz pravedne, razumne i nediskriminirajuće uvjete, tehničke usluge koje njegovim pretplatnicima omogućuju pristup uslugama uporabom uređaja za uvjetovani pristup (članak 94. stavak 2.)
40. u svojstvu operatora usluga uvjetovanog pristupa sprječava prijam programa s bezuvjetnim pristupom uporabom uređaja za uvjetovani pristup (članak 94. stavak 3.)
41. u svojstvu operatora usluga uvjetovanog pristupa ne vodi zasebno računovodstvo za pružanje usluga uvjetovanog pristupa odvojeno od drugih djelatnosti (članak 94. stavak 4.)
42. u svojstvu nositelja prava intelektualnog vlasništva ne ispunjava propisane obveze u odnosu na uređaje ili sustave uvjetovanog pristupa, ili pri ispunjavanju tih obveza sprječava proizvođače korisničke opreme da u isti uređaj ugrađuju zajednička sučelja (članak 94. stavak 5.)
43. u svojstvu operatora javnih komunikacijskih mreža ne postupi u skladu s obvezama iz odluke Agencije utvrđenima u svrhu osiguravanja dostupnosti usluga digitalnog radija i televizije krajnjim korisnicima (članak 95. stavak 3.)
44. prenese pravo na uporabu adresa ili brojeva bez prethodno pribavljene suglasnosti Agencije (članak 134. stavak 1.)
45. ne podržava međunarodni predbroj »00« pri uspostavljanju međunarodnih poziva prema javnim komunikacijskim mrežama izvan Republike Hrvatske (članak 136. stavak 1.)
46. ne omogući pristup i korištenje uslugama uz uporabu nezemljopisnih brojeva unutar Europske unije (članak 136. stavak 3. točka 1.)
47. ne omogući pristup svim brojevima koji se upotrebljavaju u Europskoj uniji (članak 136. stavak 3. točka 1.)
48. ne onemogući pristup brojevima ili uslugama kada postoji opravdana sumnja u zlouporabu ili prijevaru, ili ne postupi u skladu s odlukom Agencije u vezi s uskratom pripadajućih prihoda od međupovezivanja ili od drugih usluga (članak 136. stavak 4.)
49. ne osigura pristup korisniku iz druge države nezemljopisnim brojevima u Republici Hrvatskoj (članak 136. stavak 5.)
50. ne omogući krajnjim korisnicima uspostavljanje poziva prema brojevima iz raspona koji počinje brojem 116, ili besplatne pozive na broj 116000 ili broj 116111 (članak 137. stavak 1.)
51. ne omogući krajnjim korisnicima s invaliditetom pozive prema brojevima iz raspona koji počinje brojem 116, osobito u slučaju njihova putovanja u druge države članice Unije (članak 137. stavak 2.)
52. ne osigura krajnjim korisnicima bez naknade propisane dodatne mogućnosti korištenja usluga pristupa internetu ili javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga (članak 139. stavak 4.)
53. ne omogući potrošačima praćenje i kontrolu uporabe ugovorenih usluga pristupa internetu ili javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga koje se obračunavaju na temelju obračunskog razdoblja ili količine potrošnje (članak 140. stavak 10.)
54. ne objavljuje za krajnje korisnike propisane podatke o kakvoći usluge ili podatke o poduzetim mjerama radi osiguravanja jednakog pristupa za krajnje korisnike s invaliditetom (članak 144. stavak 1.)
55. ne dostavlja Agenciji na zahtjev propisane podatke o kakvoći usluge ili podatke o poduzetim mjerama radi osiguravanja jednakog pristupa za krajnje korisnike s invaliditetom prije njihove objave (članak 144. stavak 2.)
56. ne provodi mjere za osiguravanje kakvoće usluge u skladu s odredbama Uredbe iz članka 2. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona (članak 144. stavak 3.)
57. ne omogući bez odgode svojim krajnjim korisnicima na njihov zahtjev propisanu zabranu određenih vrsta odlaznih poziva, ili poziva na određene vrste brojeva ili skupine brojeva, ili zabranu slanja i/ili primanja SMS poruka i MMS poruka na određene ili s određenih vrsta brojeva ili skupina brojeva (članak 146. stavak 1.)
58. ne prati potrošnju usluga svojih krajnjih korisnika ili ih ne obavješćuje o potrošnji i iskorištenosti ugovorenih usluga na propisani način (članak 146. stavak 2.)
59. ne osigurava svojim krajnjim korisnicima automatsko bilježenje podataka o pruženim uslugama u svrhu obračuna troškova pružanja tih usluga (članak 147. stavak 1. podstavak 1.)
60. ne osigurava svojim krajnjim korisnicima jednostavan uvid i kontrolu podataka o troškovima pruženih usluga (članak 147. stavak 1. podstavak 2.)
61. ne osigurava svojim krajnjim korisnicima podroban ispis računa za pružene usluge, osobito u obliku u kojem se zaprima račun, bez naknade i na njihov zahtjev (članak 147. stavak 1. podstavak 3.)
62. ne dostavlja krajnjim korisnicima bez naknade podroban ispis računa na propisani način (članak 147. stavak 5.)
63. ne dostavlja propisane podatke, koji se ne bilježe u ispisu računa, tijelima nadležnima za vođenje sudskog postupka, postupka rješavanja sporova pred Agencijom ili kojega drugoga izvansudskog postupka rješavanja sporova na njihov zahtjev (članak 147. stavak 6.)
64. ne dostavlja, na zahtjev krajnjeg korisnika, bez naknade podroban ispis računa za razdoblje unatrag jedne godine (članak 147. stavak 7.)
65. provede postupak privremenog isključenja korisničke terminalne opreme iz elektroničke komunikacijske mreže prije isteka propisanog roka ili u slučaju kada je krajnji korisnik podnio prigovor (članak 148. stavak 2.)
66. ne obavlja privremeno isključenje korisničke terminalne opreme samo na usluge za koje nije podmireno dospjelo dugovanje, u skladu s odredbama Priloga 5. dijela A) točke 5. ovoga Zakona (članak 148. stavak 3.)
67. ne osigura krajnjem korisniku prijam dolaznih poziva kada se nalazi u Republici Hrvatskoj, ili upućivanje odlaznih poziva prema hitnim službama i besplatnom broju službe za korisnike svojeg operatora (članak 148. stavak 4.)
68. provede postupak trajnog isključenja korisničke terminalne opreme iz elektroničke komunikacijske mreže prije isteka propisanog roka (članak 148. stavak 5.)
69. ne omogući svojim krajnjim korisnicima jednostavnu i besplatnu zabranu automatskog preusmjeravanja poziva prema korisničkom terminalnom uređaju, koje je izvršila treća strana (članak 149.)
70. u svojstvu pružatelja usluga s posebnom tarifom postupa protivno odredbama pravilnika Vijeća Agencije (članak 150. stavak 2.)
71. ne primjenjuje propisane odredbe na sve sastavnice paketa usluga ili paketa usluga i terminalne opreme koji sadržavaju najmanje usluge pristupa internetu ili javno dostupne brojevno utemeljene interpersonalne komunikacijske usluge (članak 151. stavak 1.)
72. ne omogući potrošaču pravo na raskid ugovora prije isteka obveznog trajanja ugovora zbog neusklađenosti s ugovorom ili nepružanja usluge (članak 151. stavak 2.)
73. produlji obvezno trajanje ugovora u slučaju naknadnog ugovaranja dodatnih usluga ili uporabe terminalne opreme, bez izričitog pristanka potrošača (članak 151. stavak 3.)
74. ne ustroji ili redovito ne obnavlja javni imenik svojih krajnjih korisnika (članak 158. stavak 2.)
75. ne obavijesti krajnje korisnike o svrhama elektroničkog izdanja imenika ili imenika koji je dostupan javnosti putem službe davanja obavijesti (informacija) (članak 158. stavak 3.)
76. ne obavijesti krajnje korisnike o pravu na besplatni upis osobnih podataka ili o pravu na besplatne provjere, izmjene, dopune ili brisanje njihovih osobnih podataka (članak 158. stavak 4.)
77. ne osigura krajnjim korisnicima pristup službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima krajnjih korisnika, ili službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima krajnjih korisnika u drugim državama članicama Europske unije (članak 158. stavak 8.)
78. ne udovolji opravdanim zahtjevima krajnjih korisnika ili osoba koje obavljaju djelatnost davanja obavijesti (informacija) o brojevima krajnjih korisnika, ili osoba koje obavljaju djelatnost izdavanja javnih imenika, za dostavu podataka o krajnjim korisnicima u prikladnom obliku (članak 158. stavak 9.)
79. stavlja na raspolaganje na tržište Republike Hrvatske automobilske radioprijamnike ili potrošačku digitalnu televizijsku opremu koja ne ispunjava zahtjeve interoperabilnosti iz Priloga 10. ovoga Zakona (članak 159. stavak 1.)
80. u svojstvu operatora koji pruža digitalne televizijske usluge ne osigura interoperabilnost digitalne televizijske opreme koju stavlja na raspolaganje krajnjim korisnicima (članak 159. stavak 3.)
81. u svojstvu operatora koji pruža digitalne televizijske usluge nakon raskida ugovora ne omogući krajnjem korisniku, bez naknade, jednostavan postupak povrata digitalne televizijske opreme, osim ako dokaže da je ta oprema u potpunosti interoperabilna s uslugama digitalne televizije drugih operatora koji pružaju digitalne televizijske usluge (članak 159. stavak 4.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6630,00 eura.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 2650,00 eura.
(4) Iznimno od odredaba stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako je prekršaj počinjen iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist, odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 13.270,00 eura, a fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 530,00 do 5300,00 eura.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje, radijske opreme ili druge elektroničke komunikacijske opreme.
Članak 172.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
1. ne dostavi Agenciji prethodnu obavijest s propisanim sadržajem (članak 24. stavak 4.)
2. ne obavijesti javnost o mogućnostima sprječavanja prikaza pozivajućeg broja ili s njim povezanog broja, ili odbijanja dolaznog poziva u slučaju sprječavanja prikaza pozivajućeg broja (članak 46. stavak 6.)
3. u svojstvu operatora univerzalnih usluga redovito ne obavješćuje Agenciju o pojedinostima ponuda tarifnih opcija i paketa, ili ih ne primjenjuje u skladu s načelom nediskriminacije (članak 118. stavak 5.)
4. ne obavijesti krajnjeg korisnika u propisanom roku o namjeravanoj obustavi pružanja svojih usluga (članak 145. stavak 11.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 2650,00 eura.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja počini zlouporabu poziva na broj 112 ili na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama (članak 155. stavak 9.).
POGLAVLJE III.
NADLEŽNOST ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA
Članak 173.
(1) Za vođenje prekršajnog postupka za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom je stupnju nadležan općinski sud.
(2) Inspektor može izdati prekršajni nalog u prekršajnom postupku u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju prekršaji te uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.
Zastara prekršajnog progona
Članak 174.
Prekršajni progon za prekršaje propisane ovim Zakonom ne može se pokrenuti nakon proteka četiri godine od dana počinjenja prekršaja.
GLAVA III.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra
Članak 175.
Dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdane na temelju Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.), važe do isteka roka na koji su izdane, a radijske postaje ili radijske frekvencije mogu se upotrebljavati do isteka toga roka, uz uvjete utvrđene u tim dozvolama.
Posebna ovlaštenja za obavljanje poslova u elektroničkim komunikacijama
Članak 176.
Posebna ovlaštenja za obavljanje poslova u elektroničkim komunikacijama, izdana na temelju Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.), važe do isteka roka na koji su izdana.
Prijelazna odredba o zemljopisnom pregledu dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža
Članak 177.
Agencija će prvi zemljopisni pregled dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona provesti najkasnije do 21. prosinca 2023.
Prijelazne odredbe o univerzalnim uslugama
Članak 178.
(1) Do određivanja operatora univerzalnih usluga u skladu s odredbama članka 119. ovoga Zakona, univerzalne usluge iz članka 117. ovoga Zakona nastavlja pružati operator univerzalnih usluga određen odlukom Agencije na temelju Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.).
(2) Agencija će prvi postupak iz članka 119. stavka 1. ovoga Zakona provesti najkasnije do 31. prosinca 2022.
Početak primjene posebnih zahtjeva za pristupačnost
Članak 179.
Pristup krajnjih korisnika s invaliditetom hitnim službama u skladu s člankom 155. stavkom 3. ovoga Zakona osigurat će se najkasnije do 28. lipnja 2025., a odgovor na komunikaciju prema hitnim službama u skladu s člankom 155. stavkom 4. ovoga Zakona osigurat će se najkasnije do 28. lipnja 2027.
Početak primjene sustava upozoravanja javnosti
Članak 180.
Ako je uspostavljen sustav upozoravanja javnosti iz članka 156. ovoga Zakona, operatori brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga u pokretnoj komunikacijskoj mreži moraju započeti s primjenom toga sustava najkasnije do 31. prosinca 2022.
Prijelazne odredbe o javnom imeniku
Članak 181.
(1) Operatori brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga moraju u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavijestiti krajnje korisnike o njihovu pravu na brisanje podataka iz javnog imenika.
(2) Podaci krajnjih korisnika, koji su upisani u javni imenik prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju upisani u javni imenik, osim u slučaju kada krajnji korisnik, u roku od 30 dana od dana dobivanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, nije zatražio brisanje podataka iz javnog imenika.
Započeti postupci
Članak 182.
(1) Postupci započeti prema odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona i propisa donesenih na temelju toga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupci gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža velike brzine, započeti na temelju članka 25.a Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.), dovršit će se prema odredbama članka 60. ovoga Zakona.
Prijelazne odredbe o Agenciji
Članak 183.
(1) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije, koji su imenovani na temelju Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.), nastavljaju s radom i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, do isteka razdoblja na koje su imenovani.
(2) Obvezuje se Agencija da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladi Statut Agencije s odredbama ovoga Zakona.
Provedbeni propisi
Članak 184.
(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 59. stavka 3. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propis iz članka 141. stavka 11. ovoga Zakona, a u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise iz članka 55. stavka 6., članka 67. stavka 1., članka 70. stavka 1. točke 2., članka 95. stavka 4., članka 127. stavka 5. točke 2., članka 155. stavka 11., članka 161. stavaka 7. i 9. i članka 162. stavka 6. ovoga Zakona.
(3) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za javnu ustanovu iz članka 138. stavka 1. ovoga Zakona će u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propis iz članka 138. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Vijeće Agencije će u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise iz članka 22. stavka 4., članka 35. stavka 1., članka 41. stavka 6., članka 55. stavka 9., članka 59. stavaka 7. i 12., članka 61. stavka 5., članka 63. stavka 3, članka 65. stavka 2., članka 68. stavka 4., članka 69. stavka 22., članka 91. stavka 2., članka 117. stavka 6., članka 127. stavka 4., članka 154. stavka 5., članka 158. stavka 7. i članka 159. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Do stupanja na snagu propisa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostaju na snazi sljedeći propisi:
– Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (»Narodne novine«, br. 131/12., 92/15. i 10/21.)
– Pravilnik o namjeni radiofrekvencijskog spektra (»Narodne novine«, br. 107/13., 94/15., 32/17., 19/20., 121/20. i 40/22.)
– Pravilnik o uvjetima dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra (»Narodne novine«, br. 45/12., 50/12. – ispravak, 97/14., 116/17., 129/19. i 139/21.)
– Pravilnik o prelasku s analognog na digitalno odašiljanje radijskih i televizijskih programa te pristupu položajima u multipleksu u zemaljskoj digitalnoj radiodifuziji (»Narodne novine«, br. 148/08.)
– Pravilnik o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra (»Narodne novine«, br. 154/08., 28/09. – ispravak, 97/10., 92/12., 62/14., 147/14., 138/15., 77/16., 126/17., 55/18., 99/18., 64/19., 73/20. i 141/21.)
– Pravilnik o plaćanju naknada za obavljanje poslova Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (»Narodne novine«, br. 143/21.)
– Pravilnik o dodjeli adresa i brojeva (»Narodne novine«, br. 85/12., 67/13., 129/15. i 131/20.)
– Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (»Narodne novine«, br. 154/11., 149/13., 82/14., 24/15., 42/16. i 68/19.)
– Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (»Narodne novine«, br. 36/16.)
– Pravilnik o načinu rada Povjerenstva za zaštitu prava korisnika usluga (»Narodne novine«, br. 52/15.)
– Pravilnik o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 146/12., 82/14., 41/16., 62/19., 68/19. – ispravak i 69/22.)
– Pravilnik o sveobuhvatnom javnom imeniku i službi davanja obavijesti o pretplatnicima (»Narodne novine«, br. 137/12.)
– Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta (»Narodne novine«, br. 152/11., 151/14. i 95/17.)
– Pravilnik o prenosivosti broja (»Narodne novine«, br. 24/15., 71/16. i 124/19.)
– Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obvezama investitora radova ili građevine (»Narodne novine«, br. 75/13.)
– Pravilnik o amaterskim radijskim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 45/12., 97/14. i 116/17.)
– Pravilnik o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 (»Narodne novine«, br. 138/15.)
– Pravilnik o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom (»Narodne novine«, br. 38/10., 81/15. i 5/17.)
– Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama (»Narodne novine«, br. 57/14.)
– Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (»Narodne novine«, br. 114/10. i 29/13.)
– Pravilnik o posebnim uvjetima postavljanja i uporabe radijskih postaja (»Narodne novine«, br. 45/12. i 18/15.)
– Pravilnik o načinu i rokovima provedbe mjera zaštite sigurnosti i cjelovitosti mreža i usluga (»Narodne novine«, br. 112/21.)
– Pravilnik o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe radijskih postaja za odašiljanje radijskog programa u UKV području, s frekvencijskom modulacijom (UKV/FM) (»Narodne novine«, br. 37/96.)
– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački inspektora elektroničkih komunikacija (»Narodne novine«, br. 113/11. i 124/14.)
– Pravilnik o očevidniku inspektora elektroničkih komunikacija (»Narodne novine«, br. 113/11. i 124/14.)
– Pravilnik o pečatu inspektora elektroničkih komunikacija (»Narodne novine«, br. 113/11. i 124/14.)
– Naputak o načinu postupanja u slučaju zlouporabe poziva na broj 112 (»Narodne novine«, br. 37/16.).
Prestanak važenja propisa
Članak 185.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.).
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
– Pravilnik o uvjetima uporabe norme za kodiranje digitalnog televizijskog signala u zemaljskim radiodifuzijskim sustavima (»Narodne novine«, br. 73/07.)
– Pravilnik o standardnim ponudama (»Narodne novine«, br. 126/15.).
(3) Odluka o utvrđivanju plaće predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (»Narodne novine«, br. 12/09.) ostaje na snazi do dana stupanja na snagu općeg akta Agencije kojim će se urediti plaća predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Agencije.
Prestanak važenja odredaba Zakona na dan uvođenja eura
Članak 186.
Na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj prestaju važiti članci 165. do 168. ovoga Zakona.
Stupanje na snagu Zakona
Članak 187.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 169. do 172. ovoga Zakona koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
PRILOG 1.
POPIS UVJETA POVEZANIH S OPĆIM OVLAŠTENJIMA, PRAVIMA UPORABE RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA I PRAVIMA UPORABE BROJEVNOG PROSTORA
Ovim Prilogom utvrđuje se maksimalni popis uvjeta koji se mogu priložiti općim ovlaštenjima za elektroničke komunikacijske mreže i usluge, uz iznimku brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga (dio A), elektroničkih komunikacijskih mreža (dio B), elektroničkih komunikacijskih usluga, osim brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga (dio C) te prava uporabe radiofrekvencijskog spektra (dio D) i prava uporabe brojevnog prostora (dio E).
Dio A) Opći uvjeti koji se mogu priložiti općem ovlaštenju:
1. Administrativne naknade u skladu s člankom 22. ovoga Zakona
2. Zaštita osobnih podataka i privatnosti u području elektroničkih komunikacija u skladu s odredbama dijela prvog glave IV. ovoga Zakona
3. Podaci koje treba pružiti u postupcima iz članaka 24. i 28. ovoga Zakona
4. Omogućivanje tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u skladu s člankom 52. ovoga Zakona
5. Uvjeti uporabe za komunikaciju tijela javne vlasti sa širom javnosti radi upozoravanja javnosti na neposredne prijetnje i u svrhu ublažavanja posljedica katastrofa velikih razmjera
6. Uvjeti uporabe tijekom velikih nesreća ili nacionalnih kriznih situacija kojima se osigurava komunikacija između hitnih služba i tijela javne vlasti
7. Obveze pristupa, osim obveza iz članka 25. ovoga Zakona, koje se primjenjuju na operatore elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga
8. Mjere predviđene za osiguravanje usklađenosti s normama ili tehničkim specifikacijama iz članka 55. ovoga Zakona
9. Obveze transparentnosti za operatore javnih elektroničkih komunikacijskih mreža koji pružaju javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge za osiguravanje povezivosti s kraja na kraj, u skladu s regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona, i, kada je to nužno i razmjerno, za pristup nadležnih tijela podacima potrebnima u svrhu potvrđivanja točnosti takve objave.
Dio B) Posebni uvjeti koji se mogu priložiti općem ovlaštenju za pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža:
1. Međupovezivanje mreža u skladu s odredbama ovoga Zakona
2. Obvezni prijenos u skladu s odredbama ovoga Zakona
3. Mjere za zaštitu javnog zdravlja od elektromagnetskih polja prouzročenih elektroničkim komunikacijskim mrežama, u skladu s propisima iz područja zdravstva i pravom Europske unije, osobito uzimajući u obzir Preporuku Vijeća 1999/519/EZ
4. Održavanje cjelovitosti javnih elektroničkih komunikacijskih mreža u skladu s odredbama ovoga Zakona, uključujući uvjete za sprječavanje elektromagnetskih smetnja između elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, u skladu s propisom o elektromagnetskoj kompatibilnosti
5. Zaštita javnih elektroničkih komunikacijskih mreža od neovlaštenog pristupa u skladu s odredbama dijela prvog glave IV. ovoga Zakona
6. Uvjeti uporabe radiofrekvencijskog spektra, u skladu s posebnim propisom o radijskoj opremi, u slučaju da takva uporaba nije uvjetovana dodjelom pojedinačnih prava uporabe u skladu s člankom 69. ovoga Zakona.
Dio C) Posebni uvjeti koji se mogu priložiti općem ovlaštenju za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga koje nisu brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge:
1. Interoperabilnost usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona
2. Dostupnost krajnjih korisnika brojevima iz Plana numeriranja, univerzalnim međunarodnim besplatnim pozivnim brojevima te, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, brojevima iz planova numeriranja drugih država članica Europske unije, te uvjeti u skladu s odredbama ovoga Zakona
3. Pravila o zaštiti potrošača u području elektroničkih komunikacija
4. Ograničenja u vezi s prijenosom nezakonitog sadržaja u skladu s propisom o elektroničkoj trgovini, i ograničenja u vezi s prijenosom štetnog sadržaja u skladu s propisom o elektroničkim medijima.
Dio D) Uvjeti koji se mogu priložiti pravima uporabe radiofrekvencijskog spektra:
1. Obveza pružanja usluge ili uporabe vrste tehnologije unutar ograničenja iz članka 69. ovoga Zakona, uključujući, ako je to primjereno, zahtjeve u pogledu pokrivenosti i kakvoće usluge
2. Djelotvorna i učinkovita uporaba radiofrekvencijskog spektra u skladu s odredbama ovoga Zakona
3. Tehnički i operativni uvjeti potrebni za izbjegavanje štetnih smetnja i za zaštitu javnog zdravlja od elektromagnetskih polja, osobito uzimajući u obzir Preporuku Vijeća 1999/519/EZ i propise iz područja zdravstva, ako se ti uvjeti razlikuju od uvjeta iz općeg ovlaštenja
4. Najdulje trajanje u skladu s člankom 74. ovoga Zakona, uvažavajući sve izmjene Pravilnika o namjeni radiofrekvencijskog spektra i pripadajuće Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra
5. Prijenos ili najam radiofrekvencijskog spektra na zahtjev nositelja dozvole i uvjeti za takav prijenos u skladu s odredbama ovoga Zakona
6. Naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra u skladu s člankom 70. ovoga Zakona
7. Sve obveze koje je poduzetnik, koji je stekao pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, preuzeo u okviru postupka izdavanja ili obnove dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra prije nego što mu je dozvola izdana, ili, ako je to primjenjivo, prije poziva za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole
8. Obveze udruživanja ili zajedničke uporabe radiofrekvencijskog spektra ili dopuštanja pristupa radiofrekvencijskom spektru za druge korisnike u određenim područjima ili na nacionalnoj razini
9. Obveze na temelju mjerodavnih međunarodnih sporazuma koji se odnose na uporabu radiofrekvencijskih pojasa
10. Posebne obveze za eksperimentalnu uporabu radiofrekvencijskih pojasa.
Dio E) Uvjeti koji se mogu priložiti pravima uporabe brojevnog prostora:
− Uvjeti su propisani člankom 132. ovoga Zakona.
PRILOG 2.
MJERILA ZA UTVRĐIVANJE VELEPRODAJNIH CIJENA ZAVRŠAVANJA GOVORNIH POZIVA
Načela, mjerila i parametri za utvrđivanje veleprodajnih cijena završavanja govornih poziva na tržištima elektroničkih komunikacija u nepokretnoj i pokretnoj mreži iz članka 108. ovoga Zakona:
1. cijene se temelje na povratu troškova koje snosi učinkoviti operator; procjena učinkovitih troškova temelji se na trenutačnim vrijednostima troška; metodologija troškova za izračun učinkovitih troškova temelji se na pristupu modeliranja odozdo prema gore uporabom dugoročnih inkrementalnih troškova pružanja veleprodajne usluge završavanja govornih poziva trećim stranama, ovisnih o prometu
2. mjerodavni inkrementalni troškovi veleprodajne usluge završavanja govornih poziva utvrđuju se na temelju razlike između ukupnih dugoročnih troškova operatora koji pruža svoj puni raspon usluga i ukupnih dugoročnih troškova istog operatora koji trećim stranama ne pruža veleprodajnu uslugu završavanja govornih poziva
3. mjerodavnoj inkrementalnoj usluzi završavanja poziva pripisuju se samo oni troškovi ovisni o prometu koji bi se izbjegli u slučaju nepružanja veleprodajne usluge završavanja govornih poziva
4. troškovi koji se odnose na dodatni mrežni kapacitet uključuju se samo u mjeri u kojoj ovise o potrebi povećanja kapaciteta radi prijenosa dodatnog prometa veleprodajne usluge završavanja govornih poziva
5. naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra isključuju se iz inkrementalne usluge završavanja govornih poziva u pokretnoj mreži
6. uključuju se samo oni veleprodajni tržišni troškovi koji se izravno odnose na pružanje veleprodajne usluge završavanja govornih poziva trećim stranama
7. smatra se da svi operatori u nepokretnoj mreži, neovisno o njihovoj veličini, pružaju usluge završavanja govornih poziva uz jednake jedinične troškove kakve ima i učinkoviti operator
8. za operatore u pokretnoj mreži najmanji razmjer učinkovitosti utvrđen je tržišnim udjelom koji nije manji od 20%
9. mjerodavan pristup za amortizaciju imovine je ekonomska amortizacija, i
10. izbor tehnologije modeliranih mreža usmjeren je budućnosti i temelji se na IP jezgrenoj mreži, uzimajući u obzir različite tehnologije koje će se vjerojatno upotrebljavati u razdoblju važenja najviše cijene; u slučaju nepokretnih mreža smatra se da se pozivi prenose isključivo prospajanjem (komutacijom) paketa.
PRILOG 3.
MJERILA ZA OCJENJIVANJE PONUDA ZAJEDNIČKOG ULAGANJA
Prigodom procjene ponude zajedničkog ulaganja na temelju članka 109. ovoga Zakona Agencija provjerava jesu li ispunjena najmanje sljedeća mjerila, pri čemu može razmotriti i dodatna mjerila, u mjeri u kojoj su ona potrebna kako bi se osigurala dostupnost zajedničkog ulaganja za moguće ulagatelje, s obzirom na posebne mjesne uvjete i strukturu tržišta:
1. Ponuda zajedničkog ulaganja otvorena je svakom operatoru tijekom radnog vijeka mreže izgrađene u okviru ponude zajedničkog ulaganja na nediskriminirajućoj osnovi. Operator koji je određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom može u ponudu uključiti razumne uvjete u pogledu financijske sposobnosti svakog operatora, čime bi, primjerice, mogući suulagatelji morali dokazati svoju sposobnost obročnoga plaćanja na temelju kojeg se planira postavljanje mreže, prihvaćanje strateškog plana na temelju kojeg se pripremaju planovi srednjoročnog postavljanja mreže, itd.
2. Ponuda zajedničkog ulaganja mora biti transparentna:
− ponuda mora biti dostupna i mora se jednostavno pronaći na internetskim stranicama operatora koji je određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom
− potpuni i podrobni uvjeti moraju se bez nepotrebne odgode staviti na raspolaganje svakom mogućem ponuditelju koji je iskazao interes, uključujući pravni oblik sporazuma o zajedničkom ulaganju i, ako je to mjerodavno, bitne odrednice pravila upravljanja instrumentom zajedničkog ulaganja, i
− postupak, kao što je plan uspostave i razvoja projekta zajedničkog ulaganja, mora biti utvrđen unaprijed, te jasno objašnjen, u pisanom obliku, svakom mogućem suulagatelju, pri čemu se svi ključni pokazatelji moraju jasno priopćiti svim operatorima bez bilo kakve diskriminacije.
3. Ponuda zajedničkog ulaganja uključuje uvjete za moguće suulagatelje kojima se potiče održivo dugoročno tržišno natjecanje, i to osobito:
− svim operatorima moraju se ponuditi pravedni, razumni i nediskriminirajući uvjeti za sudjelovanje u sporazumu o zajedničkom ulaganju, ovisno o trenutku njihova pridruživanja, uz ostalo i u smislu financijskog doprinosa koji je potreban za stjecanje određenih prava, u smislu zaštite osigurane suulagateljima na temelju tih prava tijekom faze izgradnje i tijekom faze korištenja, primjerice dodjelom neotuđivih prava korištenja (IRU) tijekom očekivanoga radnog vijeka mreže koja je predmet zajedničkog ulaganja, te u smislu uvjeta za pridruživanje i moguće raskidanje sporazuma o zajedničkom ulaganju. Nediskriminirajući uvjeti u smislu ovoga podstavka ne podrazumijevaju da se svim mogućim suulagateljima moraju ponuditi jednaki uvjeti, uključujući financijske uvjete, već da sve razlike u tim uvjetima moraju biti utemeljene na istim objektivnim, transparentnim, nediskriminirajućim i predvidljivim mjerilima, kao što je broj priključaka za krajnje korisnike na koje se obvezao suulagatelj
− ponuda mora omogućivati fleksibilnost u pogledu vrijednosti i vremenskog rasporeda obveze koju preuzima svaki suulagatelj, primjerice u obliku dogovorenog i možebitno rastućeg postotka ukupnog broja priključaka za krajnje korisnike na određenom području, na koji se suulagatelji mogu postupno obvezati, i koji se utvrđuje na jediničnoj razini kojom se manjim suulagateljiima s ograničenim sredstvima omogućuje da uđu u zajedničko ulaganje u razumno najmanjem opsegu te da postupno povećavaju svoje sudjelovanje, osiguravajući odgovarajuću razinu početne obveze. Utvrđivanje financijskoga doprinosa koji treba osigurati svaki suulagatelj mora odražavati činjenicu da rani ulagatelji ranije prihvaćaju veći rizik i angažiraju kapital.
− premiju koja se povećava tijekom vremena mora se smatrati opravdanom za obveze preuzete u kasnijim fazama i za nove suulagatelje koji ulaze u zajedničko ulaganje nakon početka projekta, kako bi se to odrazilo na smanjeni rizik i suprotstavilo svakom poticaju za zadržavanje kapitala u ranijim fazama
− sporazumom o zajedničkom ulaganju mora se omogućiti prijenos stečenih prava suulagatelja drugim suulagateljima ili trećim stranama koje žele pristupiti sporazumu o zajedničkom ulaganju, uz uvjet da je operator, koji preuzima obveze, obvezan ispuniti sve izvorne obveze operatora koji prenosi obveze na temelju sporazuma o zajedničkom ulaganju
− suulagatelji moraju uzajamno odobriti prava na pravedne i razumne uvjete pristupa infrastrukturi koja je predmet zajedničkog ulaganja, radi pružanja usluga na silaznom tržištu, uključujući i usluge krajnjim korisnicima, u skladu s transparentnim uvjetima koje treba učiniti transparentnima u ponudi zajedničkog ulaganja i naknadnom sporazumu, osobito ako su suulagatelji pojedinačno i zasebno odgovorni za postavljanje određenih dijelova mreže. Ako se uspostavi instrument zajedničkog ulaganja, njime se mora omogućiti izravan ili neizravan pristup mreži za sve suulagatelje, na temelju jednakovrijednosti doprinosa i u skladu s pravednim i razumnim uvjetima, uključujući financijske uvjete koji odražavaju različite razine rizika što su ih prihvatili pojedinačni suulagatelji.
4. Ponudom zajedničkog ulaganja osigurava se održivo ulaganje za koje je vjerojatno da će zadovoljiti buduće potrebe, postavljanjem novih mrežnih sastavnica kojima se znatno doprinosi postavljanju mreža vrlo velikog kapaciteta.
PRILOG 4.
NAJMANJI SKUP USLUGA KOJE MORA PODRŽAVATI USLUGA ODGOVARAJUĆEG ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA INTERNETU U SKLADU S ČLANKOM 117. OVOGA ZAKONA
1. elektronička pošta
2. pretraživači kojima se omogućuje pretraga i pronalazak svih vrsta podataka
3. osnovni internetski alati za osposobljavanje i obrazovanje
4. novine ili vijesti dostupne na internetu
5. kupnja ili naručivanje robe ili usluga na internetu
6. potraga za poslom i alati za traženje posla
7. profesionalno umreživanje
8. internetsko bankarstvo
9. uporaba usluga e-uprave
10. društveni mediji i trenutačna razmjena poruka (engl. instant messaging)
11. pozivi i videopozivi (standardne kakvoće)
PRILOG 5.
OPIS MOGUĆNOSTI I USLUGA IZ ČLANKA 121. (POSEBNE OBVEZE OPERATORA UNIVERZALNIH USLUGA), ČLANKA 139. (OPĆE ODREDBE O PRAVIMA KRAJNJIH KORISNIKA) I ČLANKA 152. OVOGA ZAKONA (PRENOSIVOST BROJA I PROMJENA OPERATORA)
Dio A) Mogućnosti i usluge iz članaka 121. i 139. ovoga Zakona
Kada se primjenjuje na temelju članka 121. ovoga Zakona, dio A) primjenjuje se na potrošače i na krajnje korisnike koji su mikropoduzetnici, mali i srednji poduzetnici te neprofitne organizacije, u skladu s člankom 121. stavkom 4. ovoga Zakona.
Kada se primjenjuje na temelju članka 139. stavka 4. ovoga Zakona, dio A) primjenjuje se na kategorije krajnjih korisnika određene ovim Zakonom, osim točaka 1., 4. i 7. dijela A) koje se primjenjuju samo na potrošače.
1. Raščlanjeni računi po stavkama
Agencija može propisati, ovisno o zahtjevima utvrđenima propisima o zaštiti osobnih podataka i privatnosti, osnovnu razinu raščlanjenih računa po stavkama koje operatori besplatno izdaju krajnjim korisnicima, kako bi im se:
− omogućila provjera i kontrola naknade za uporabu usluga pristupa internetu i usluga govorne komunikacije, ili brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga u slučaju članka 139. stavka 4. ovoga Zakona, i
− omogućilo odgovarajuće praćenje njihove uporabe i troškova, čime se osigurava razumna razina kontrole njihovih računa za pružene usluge.
Ako je to primjereno, krajnjim korisnicima mogu se ponuditi bez naknade dodatne razine pojedinosti.
Takvi raščlanjeni računi po stavkama moraju sadržavati podatke o pozivima prema uslugama s posebnom tarifom, koji osobito obuhvaćaju podatke o trajanju naplaćenih usluga, identitet operatora usluga s posebnom tarifom i, ako postoji mogućnost, podatke o vrsti usluge.
Besplatni pozivi za pozivatelje koji su krajnji korisnici, uključujući pozive prema službama za korisnike, ne moraju se navesti na raščlanjenom računu po stavkama za krajnjeg korisnika.
Agencija može od operatora zahtijevati besplatno pružanje mogućnosti prikaza broja pozivatelja.
2. Besplatno selektivno sprječavanje odlaznih poziva, ili SMS ili MMS poruka s posebnim tarifama, ili, ako je to tehnički izvedivo, drugih vrsta sličnih aplikacija
Mogućnost prema kojoj krajnji korisnici mogu, na vlastiti zahtjev, od operatora usluga govorne komunikacije ili brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga u slučaju iz članka 139. stavka 4. ovoga Zakona, zatražiti besplatno sprječavanje odlaznih poziva, ili dolaznih i odlaznih SMS ili MMS poruka s posebnim tarifama, ili drugih vrsta sličnih aplikacija utvrđenih značajki, ili prema utvrđenim vrstama brojeva.
3. Sustavi plaćanja unaprijed
Agencija može od operatora zahtijevati da potrošačima ponude načine plaćanja za pristup javnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži i uporabu usluga govorne komunikacije, ili usluga pristupa internetu, ili brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga u slučaju iz članka 139. stavka 4. ovoga Zakona, prema uvjetima plaćanja unaprijed.
4. Obročno plaćanje naknada za priključak
Agencija može od operatora zahtijevati da potrošačima omoguće plaćanje priključka na javnu elektroničku komunikacijsku mrežu na temelju obročnih plaćanja raspoređenih tijekom određenog razdoblja.
5. Neplaćanje računa
Agencija odobrava posebne mjere koje se odnose na neplaćanje računa koje izdaju operatori, a koje moraju biti razmjerne, nediskriminirajuće i javno objavljene. Tim se mjerama osigurava prethodno i odgovarajuće upućivanje upozorenja krajnjim korisnicima o svakom predstojećem prekidu ili isključenju usluge. Uz iznimku slučajeva prijevare, učestaloga kašnjenja u plaćanju ili neplaćanja, tim se mjerama mora osigurati, u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo, ograničavanje svakog prekida usluge samo na tu uslugu. Do isključenja zbog neplaćanja računa smije doći samo nakon upućivanja odgovarajućih upozorenja krajnjim korisnicima. Agencija može omogućiti razdoblje ograničene usluge prije potpunog isključenja, tijekom kojeg su dopušteni samo pozivi koji ne stvaraju dodatne troškove za krajnje korisnike, kao što su pozivi prema broju 112, te najmanja razina usluge pristupa internetu, koju utvrđuje Agencija s obzirom na nacionalne okolnosti.
6. Savjetovanje u vezi s odabirom cijena
Mogućnost prema kojoj krajnji korisnici mogu od operatora zatražiti da ponudi obavijesti o alternativnim nižim cijenama, ako postoje.
7. Kontrola troškova
Mogućnost prema kojoj operatori nude druge načine kontrole troškova usluga govorne komunikacije, ili usluga pristupa internetu, ili brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga u slučaju iz članka 139. stavka 4. ovoga Zakona, uključujući i besplatno obavješćivanje potrošača u slučaju neuobičajenih ili prekomjernih obrazaca potrošnje, ako je Agencija odobrila takve druge načine kontrole troškova.
8. Mogućnost isključenja izdavanja računa od strane trećih strana
Mogućnost prema kojoj krajnji korisnici isključuju mogućnost treće strane, koja je operator usluga, da izdaje račun za svoje proizvode ili usluge na temelju računa operatora usluga pristupa internetu ili operatora javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga.
Dio B) Mogućnosti iz članka 139. stavka 4. ovoga Zakona
1. Identifikacija pozivnog broja
Broj pozivatelja vidljiv je na zaslonu pozvane strane prije uspostave poziva.
Ta se mogućnost mora osigurati u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka i privatnosti te osobito s odredbama dijela prvog glave IV. ovoga Zakona.
Operatori moraju osigurati, u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo, podatke i signale kako bi se ponuda identifikacije pozivnog broja i tonskog biranja omogućila preko granica država članica Europske unije.
2. Prosljeđivanje ili pristup porukama elektroničke pošte nakon raskida ugovora s operatorom usluga pristupa internetu
Ova mogućnost mora omogućiti krajnjim korisnicima, koji raskinu ugovor s operatorom usluga pristupa internetu, na njihov zahtjev i bez naknade, pristup njihovim porukama elektroničke pošte zaprimljenima na adresu ili adrese elektroničke pošte koje se temelje na tržišnom imenu ili trgovačkoj oznaci njihova bivšeg operatora, tijekom razdoblja koje je Agencija utvrdila potrebnim i razmjernim, ili prijenos poruka elektroničke pošte, koje su poslali na tu adresu ili adrese u tom razdoblju, na novu adresu elektroničke pošte koju je odredio krajnji korisnik.
Dio C) Provedba odredaba o prenosivosti broja iz članka 152. ovoga Zakona
Zahtjev da svi krajnji korisnici s brojevima iz Plana numeriranja mogu, na vlastiti zahtjev, zadržati svoje brojeve neovisno o operatoru koji pruža uslugu, primjenjuje se:
1. u slučaju zemljopisnih brojeva, na određenoj lokaciji, i
2. u slučaju nezemljopisnih brojeva, na bilo kojoj lokaciji.
Dio C) ne primjenjuje se na prijenos brojeva između mreža kojima se pružaju usluge na nepokretnoj lokaciji i pokretnih mreža.
PRILOG 6.
IZRAČUN MOGUĆEG NETOTROŠKA OBVEZE PRUŽANJA UNIVERZALNIH USLUGA I USPOSTAVA MEHANIZMA NADOKNADE ILI PODJELE TROŠKOVA U SKLADU S ČLANCIMA 122. I 123. OVOGA ZAKONA
Dio A) Izračun netotroškova
Obveze pružanja univerzalnih usluga odnose se na one obveze koje je država članica Europske unije odredila operatoru, a odnose se na pružanje univerzalnih usluga iz članaka 117. do 120. ovoga Zakona.
Netotrošak obveza pružanja univerzalnih usluga izračunava se kao razlika između netotroška svakog operatora s obvezom obavljanja univerzalnih usluga i netotroška toga operatora bez obveze obavljanja univerzalne usluge, pri čemu je osobito potrebno ispravno procijeniti troškove koje bi svaki operator htio izbjeći kada ne bi postojale obveze pružanja univerzalnih usluga. Pri izračunu netotroška procjenjuju se koristi za operatora univerzalnih usluga, uključujući i nematerijalnu korist.
Izračun se mora temeljiti na troškovima koji se mogu pripisati:
1. sastavnicama utvrđenih usluga koje se mogu pružiti samo uz gubitak ili uz troškovne uvjete koji izlaze iz okvira uobičajenih tržišnih standarda.
U tu kategoriju mogu se uključiti sastavnice usluga kao što su pristup telefonskim brojevima hitnih služba, osiguravanje određenih javnih telefonskih govornica, pružanje određenih usluga ili opreme za krajnje korisnike s invaliditetom, itd.
2. posebnim krajnjim korisnicima ili skupinama krajnjih korisnika kojima se, uz uvažavanje troška osiguravanja posebne mreže i usluge, ostvarenoga prihoda te mogućeg propisanog zemljopisnog uprosječivanja cijena, usluga može pružiti isključivo uz gubitak ili uz troškovne uvjete koji izlaze iz okvira uobičajenih tržišnih standarda.
U tu kategoriju uključeni su oni krajnji korisnici ili skupine krajnjih korisnika kojima tržišni operator bez obveze pružanja univerzalnih usluga ne bi mogao pružiti uslugu.
Netotrošak posebnih vidova obveze pružanja univerzalnih usluga potrebno je izračunati zasebno kako bi se na taj način izbjeglo dvostruko uračunavanje bilo kakve izravne ili neizravne koristi i troškova. Ukupni netotrošak obveze pružanja univerzalnih usluga potrebno je za svakog operatora izračunati kao zbroj netotroškova koji proistječu iz posebnih sastavnica obveze pružanja univerzalnih usluga, pri čemu se uzimaju u obzir sve nematerijalne koristi. Za provjeru netotroška odgovorna je Agencija.
Dio B) Nadoknada netotroškova obveze pružanja univerzalnih usluga
Povrat ili financiranje svih netotroškova obveze pružanja univerzalnih usluga mogu zahtijevati operatori koji imaju obvezu pružanja univerzalnih usluga, kao nadoknadu za usluge koje pružaju uz netržišne uvjete. Budući da takva nadoknada uključuje novčane prijenose, države članice Europske unije moraju osigurati da se ti prijenosi provode na objektivan, transparentan, nediskriminirajući i razmjeran način, što znači da njihov ishod uzrokuje najmanje narušavanje tržišnog natjecanja i korisničke potražnje.
U skladu s člankom 124. ovoga Zakona sustav nadoknade netotroškova mora primjenjivati transparentna i neutralna sredstva za prikupljanje doprinosa, kojima se izbjegava rizik od dvostrukog nametanja doprinosa koji opterećuju ulazna dobra te izlazne proizvode i usluge operatora.
Agencija je odgovorna za prikupljanje doprinosa od operatora za koje je utvrđeno da podliježu obvezi plaćanja doprinosa netotrošku obveze pružanja univerzalnih usluga.
PRILOG 7.
ZAHTJEVI U VEZI S PODACIMA KOJE TREBA PRUŽITI U SKLADU S ČLANKOM 140. OVOGA ZAKONA
(Ugovor između operatora i krajnjeg korisnika)
Dio A) Zahtjevi u vezi s podacima za operatore javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koje nisu usluge prijenosa koje se upotrebljavaju za pružanje usluga komunikacije između strojeva:
Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koje nisu usluge prijenosa koje se upotrebljavaju za pružanje usluga komunikacije između strojeva, moraju pružiti sljedeće podatke:
1. kao dio glavnih značajki svake pružene usluge, sve najmanje razine kakvoće usluge u mjeri u kojoj se one nude te, za usluge koje nisu usluge pristupa internetu, posebne zajamčene parametre kakvoće, a ako nisu ponuđene najmanje razine kakvoće usluge, operatori o tome izdaju izjavu
2. kao dio podataka o cijeni, ako je i u kojoj je mjeri to primjenjivo, cijene uključenja elektroničke komunikacijske usluge te iznos svih ponavljajućih naknada ili naknada povezanih s potrošnjom
3. kao dio podataka o trajanju ugovora te uvjetima za obnovu i raskid ugovora, uključujući moguće naknade za raskid ugovora, u mjeri u kojoj se takvi uvjeti primjenjuju:
1. svaku najmanju uporabu ili trajanje ugovora potrebno za ostvarivanje pogodnosti iz promidžbenih uvjeta
2. sve naknade povezane s promjenom operatora te mehanizme nadoknada i povrata u slučaju kašnjenja ili zlouporabe promjene operatora, kao i podatke o tim postupcima
3. podatke o pravu potrošača, koji se koriste unaprijed plaćenim uslugama, da na zahtjev ostvare povrat mogućeg preostalog iznosa unaprijed plaćenih usluga u slučaju promjene operatora, u skladu s odredbama članka 152. ovoga Zakona
4. sve naknade koje se plaćaju u slučaju ranijeg raskida ugovora, uključujući podatke o otključavanju terminalne opreme i bilo kakvom povratu troškova povezanih s terminalnom opremom
4. sve mehanizme nadoknada i povrata, uključujući, ako je to primjenjivo, izričito upućivanje na prava potrošača, koji se primjenjuju ako razine kakvoće ugovorene usluge nisu zadovoljene ili ako operator na neodgovarajući način odgovori na sigurnosni incident, prijetnju ili ranjivost
5. vrstu mjere koju bi operator mogao poduzeti kao odgovor na sigurnosne incidente, prijetnje ili ranjivost.
Dio B) Zahtjevi u vezi s podacima za operatore usluga pristupa internetu i javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga:
I. Uz zahtjeve utvrđene u dijelu A) ovoga Priloga operatori usluga pristupa internetu i javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga moraju pružiti sljedeće podatke:
1. kao dio glavnih značajki svake pružene usluge:
1. sve najmanje razine kakvoće usluge u mjeri u kojoj su ponuđene, uzimajući u najvećoj mogućoj mjeri u obzir smjernice BEREC-a:
− za usluge pristupa internetu – osobito kašnjenje, varijacije kašnjenja (engl. jitter) i gubitak paketa
− za javno dostupne interpersonalne komunikacijske usluge, pri čemu operatori tih usluga nadziru najmanje neke sastavnice mreže ili su u tu svrhu sklopili sporazum o razini usluge s operatorima koji pružaju pristup mreži – osobito trajanje realizacije priključka, vjerojatnost kvarova te kašnjenja signalizacijskih poruka, u skladu s Prilogom 9. ovoga Zakona
2. ne dovodeći u pitanje pravo krajnjih korisnika na uporabu terminalne opreme prema vlastitom izboru, u skladu odredbama Uredbe iz članka 2. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, sve uvjete, uključujući i naknade, koje je operator odredio za uporabu isporučene terminalne opreme.
2. kao dio podataka o cijeni, ako je i u kojoj je u mjeri to primjenjivo, cijene uključenja elektroničke komunikacijske usluge te iznos svih ponavljajućih naknada ili naknada povezanih s potrošnjom:
1. pojedinosti posebnog tarifnoga plana ili planova na temelju ugovora te, za svaki takav tarifni plan, vrste ponuđenih usluga, što obuhvaća, ako je to primjenjivo, količinu komunikacijskog prometa (kao što je broj megabajta, minuta ili poruke) uključenu u obračunsko razdoblje te cijenu dodatnih jedinica komunikacijskog prometa
2. u slučaju tarifnoga plana ili planova s unaprijed uključenom količinom komunikacijskog prometa, mogućnost za potrošače da prenesu neiskorištenu količinu iz prethodnog obračunskog razdoblja u sljedeće obračunsko razdoblje, ako je ta mogućnost predviđena ugovorom
3. mogućnosti za osiguravanje transparentnosti računa i praćenje razine potrošnje
4. podatke o cijenama za brojeve ili usluge na koje se primjenjuju posebni uvjeti određivanja cijene, pri čemu, s obzirom na pojedinačne kategorije usluga, Agencija može zahtijevati da se takvi podaci pruže neposredno prije uspostave poziva ili povezivanja s operatorom
5. za pakete usluga i pakete koji uključuju usluge i terminalnu opremu, cijenu pojedinačnih sastavnica paketa u mjeri u kojoj se odvojeno stavljaju na tržište
6. pojedinosti i uvjete, uključujući naknade, za sve poslijeprodajne usluge, održavanje i podršku kupcima, i
7. načine na koje se mogu dobiti najnoviji podaci o svim primjenjivim cijenama i naknadama za održavanje.
3. kao dio podataka o trajanju ugovora za pakete usluga i uvjetima za obnovu i raskid ugovora, ako je to primjenjivo, uvjete raskida paketa ili njegovih sastavnica
4. ne dovodeći u pitanje članak 13. Uredbe (EU) 2016/679, podatke o osobnim podacima koje treba staviti na raspolaganje prije početka uporabe usluge ili prikupiti u svrhu pružanja usluge
5. pojedinosti o proizvodima i uslugama namijenjenima za krajnje korisnike s invaliditetom i načinu pribavljanja najnovijih podataka o tim proizvodima i uslugama
6. načine pokretanja postupaka za rješavanje sporova, uključujući domaće i prekogranične sporove, u skladu s člankom 154. ovoga Zakona.
II. Uz zahtjeve utvrđene u dijelu A) ovoga Priloga i u točki I. ovoga dijela operatori javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga moraju pružiti sljedeće podatke:
1. sva ograničenja pristupa hitnim službama ili podacima o lokaciji pozivatelja zbog tehničke neizvedivosti, u mjeri u kojoj se uslugom omogućuje krajnjim korisnicima uspostava poziva prema broju iz nacionalnog ili međunarodnog plana numeriranja
2. pravo krajnjeg korisnika na odabir upisa njegovih osobnih podataka u javni imenik, te vrste takvih podataka, u skladu s odredbama članka 158. ovoga Zakona.
III. Uz zahtjeve utvrđene u dijelu A) ovoga Priloga i u točki I. ovoga dijela operatori usluga pristupa internetu moraju pružiti i podatke u skladu s odredbama Uredbe iz članka 2. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.
PRILOG 8.
PODACI KOJE TREBA OBJAVITI U SKLADU S ČLANKOM 142. OVOGA ZAKONA
(Transparentnost uvjeta poslovanja, usporedba ponuda i objava podataka)
Agencija je nadležna za osiguravanje objavljivanja podataka iz ovoga Priloga, u skladu s člankom 142. ovoga Zakona. Agencija odlučuje o mjerodavnim podacima koje sama objavljuje, te o mjerodavnim podacima koje moraju objaviti operatori usluga pristupa internetu i operatori javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga, kako bi se osiguralo da svi krajnji korisnici imaju mogućnost donošenja informiranih odluka o odabiru. Agencija može, ako smatra primjerenim, promicati samoregulatorne ili koregulatorne mjere prije određivanja bilo kakve obveze.
1. Kontaktni podaci operatora
2. Opis usluga u ponudi
2.1. Raspon ponuđenih usluga i glavne značajke svake pružene usluge, uključujući sve najmanje razine kakvoće usluge, ako su ponuđene, i sva ograničenja koja je odredio operator u vezi s uporabom isporučene terminalne opreme
2.2. Cijene ponuđenih usluga, uključujući podatke o količini komunikacijskog prometa (kao što su ograničenja podatkovnoga prometa, broj govornih minuta ili broj poruka) u posebnim tarifnim planovima i o cijenama primjenjivima na dodatne komunikacijske jedinice, brojeve ili usluge, koje podliježu posebnim uvjetima određivanja cijena, o naknadama za pristup i održavanje, o svim vrstama naknada za uporabu, posebnim i ciljanim tarifnim sustavima te svim dodatnim naknadama, kao i troškovima koji se odnose na terminalnu opremu
2.3. Ponuđene poslijeprodajne usluge, usluge održavanja i podrške kupcima te njihovi kontaktni podaci
2.4. Standardni ugovorni uvjeti, uključujući trajanje ugovora, naknade zbog prijevremenog raskida ugovora, prava povezana s raskidom ponuda u paketu ili njihovih sastavnica, postupke i izravne naknade u vezi s prijenosom brojeva te druge pokazatelje, ako je to primjenjivo.
2.5. Podaci o pristupu hitnim službama i o lokaciji pozivatelja, kao i o svim ograničenjima u vezi s lokacijom pozivatelja, za operatora koji pruža brojevno utemeljene interpersonalne komunikacijske usluge, te podaci o opsegu u kojem se može osigurati pristup hitnim službama, za operatora koji pruža brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge.
2.6. Pojedinosti o proizvodima i uslugama, uključujući sve mogućnosti, prakse, politike i postupke te izmjene u načinu pružanja usluga koje su posebno osmišljene za krajnje korisnike s invaliditetom, u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga.
3. Mehanizmi rješavanja sporova, uključujući i postupke koje je uspostavio operator.
PRILOG 9.
PARAMETRI KAKVOĆE USLUGE
Za operatore koji pružaju pristup javnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži:
Parametar (Napomena 1.) |
Definicija | Mjerna metoda |
Trajanje realizacije priključka | ETSI EG 202 057 | ETSI EG 202 057 |
Omjer kvarova po pristupnom vodu | ETSI EG 202 057 | ETSI EG 202 057 |
Trajanje uklanjanja kvara | ETSI EG 202 057 | ETSI EG 202 057 |
Za operatore interpersonalnih komunikacijskih usluga koji nadziru najmanje neke mrežne sastavnice ili su u tu svrhu sklopili sporazum o razini usluge s operatorima koji pružaju pristup mreži:
Parametar (Napomena 2.) |
Definicija | Mjerna
metoda |
Trajanje uspostave poziva | ETSI EG 202 057 | ETSI EG 202 057 |
Prigovori na neispravnost računa | ETSI EG 202 057 | ETSI EG 202 057 |
Kakvoća govorne veze | ETSI EG 202 057 | ETSI EG 202 057 |
Udjel prekinutih poziva | ETSI EG 202 057 | ETSI EG 202 057 |
Udjel neuspješnih poziva (Napomena 2.) |
ETSI EG 202 057 | ETSI EG 202 057 |
Vjerojatnost kvara | ||
Kašnjenja signalizacijskih poruka |
ETSI EG 202 057-1, inačica br. 1.3.1 (srpanj 2008.)
Za operatore usluga pristupa internetu:
Parametar | Definicija | Mjerna metoda |
Kašnjenje (latencija) | ITU-T Y.2617 | ITU-T Y.2617 |
Varijacije kašnjenja (engl. jitter) | ITU-T Y.2617 | ITU-T Y.2617 |
Gubitak paketa | ITU-T Y.2617 | ITU-T Y.2617 |
Napomena 1
Parametrima se omogućuje analiza ishoda na regionalnoj razini (odnosno najmanje na razini 2 Statističke nomenklature teritorijalnih jedinica (NUTS) koju je utvrdio Eurostat).
Napomena 2
Države članice Europske unije mogu odlučiti da neće zahtijevati najnovije podatke o ishodu za ta dva parametra ako su dostupni dokazi koji potvrđuju da su ishodi u ta dva područja zadovoljavajući.
PRILOG 10.
INTEROPERABILNOST AUTOMOBILSKIH RADIOPRIJAMNIKA I POTROŠAČKE DIGITALNE TELEVIZIJSKE OPREME IZ ČLANKA 159. OVOGA ZAKONA
1. Zajednički algoritam za kodiranje i nekodirani prijam:
Sva potrošačka oprema namijenjena za prijam digitalnih televizijskih signala (radiodifuzija putem zemaljskog, kabelskog ili satelitskoga prijenosa), koja se prodaje, daje u najam ili na drugi način daje na raspolaganje u Europskoj uniji te omogućuje dekodiranje digitalnih televizijskih signala, mora imati sposobnost:
1. dekodiranja takvih signala u skladu sa zajedničkim europskim algoritmom za kodiranje kojim upravlja priznata europska organizacija za normizaciju (trenutačno Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI))
2. prikazivanja signala koji se prenose u nekodiranom obliku, uz uvjet da korisnik pri unajmljivanju takve opreme postupa u skladu s važećim ugovorom o najmu.
2. Interoperabilnost digitalnih televizijskih prijamnika:
Svi digitalni televizijski prijamnici s ugrađenim zaslonom, kojem je vidljiva dijagonala dulja od 30 cm, i koji se stavljaju na tržište radi prodaje ili najma u Europskoj uniji, moraju biti opremljeni najmanje jednom utičnicom za otvoreno sučelje (koju je normirala priznata europska organizacija za normizaciju, ili je usklađena s normom koju je donijela ta organizacija, ili je usklađena s uobičajenom industrijskom specifikacijom), kojom se omogućuje jednostavno priključenje krajnje opreme i prijenos svih odgovarajućih sastavnica digitalnog televizijskog signala, uključujući i podatke koji se odnose na interaktivne usluge i usluge uvjetovanog pristupa.
3. Interoperabilnost automobilskih radioprijamnika:
Svi automobilski radioprijamnici, koji su ugrađeni u nova vozila kategorije M, koja su u svrhu prodaje ili najma stavljena na tržište Europske unije od 21. prosinca 2020., moraju sadržavati prijamnik s mogućnostima prijma i reprodukcije najmanje onih radijskih usluga koje se pružaju putem digitalne zemaljske radiodifuzije. Za prijamnike, koji udovoljavaju usklađenim normama sadržanima u popisu norma objavljenom u Službenom listu Europske unije, ili dijelovima tih norma, smatra se da ispunjavaju taj zahtjev interoperabilnosti, koji je sadržan u tim normama ili njihovim dijelovima.
Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.
Prijava
Zaboravljena zaporka?
Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.