Zakon o elektroničkim komunikacijama

DIO PRVI

GLAVA I.
OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje područje elektroničkih komunikacija, i to pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, pružanje univerzalnih usluga te zaštita prava korisnika, gradnja, postavljanje, održavanje i korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture, povezane opreme i povezanih usluga te određenih značajki terminalne opreme, uvjeti tržišnog natjecanja te prava i obveze sudionika na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom te adresnim i brojevnim prostorom, digitalni radio i televizija, zaštita podataka, sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te obavljanje inspekcijskog nadzora i kontrole u elektroničkim komunikacijama, postupak donošenja odluka i rješavanja sporova u elektroničkim komunikacijama, kao i ustrojstvo, djelokrug i nadležnost nacionalnog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije, poštanske usluge i željezničke usluge.

(2) Sastavni dio ovoga Zakona su:

− Prilog 1. Popis uvjeta povezanih s općim ovlaštenjima, pravima uporabe radiofrekvencijskog spektra i pravima uporabe brojevnog prostora

− Prilog 2. Mjerila za utvrđivanje veleprodajnih cijena završavanja govornih poziva

− Prilog 3. Mjerila za ocjenjivanje ponuda zajedničkog ulaganja

− Prilog 4. Najmanji skup usluga koje mora podržavati usluga odgovarajućeg širokopojasnog pristupa internetu u skladu s člankom 117. ovoga Zakona

− Prilog 5. Opis mogućnosti i usluga iz članka 121. (Posebne obveze operatora univerzalnih usluga), članka 139. (Opće odredbe o pravima krajnjih korisnika) i članka 152. ovoga Zakona (Prenosivost broja i promjena operatora)

− Prilog 6. Izračun mogućeg netotroška obveze pružanja univerzalnih usluga i uspostava mehanizma nadoknade ili podjele troškova u skladu s člancima 122. i 123. ovoga Zakona

− Prilog 7. Zahtjevi u vezi s podacima koje treba pružiti u skladu s člankom 140. ovoga Zakona (Ugovor između operatora i krajnjeg korisnika)

− Prilog 8. Podaci koje treba objaviti u skladu s člankom 142. ovoga Zakona (Transparentnost uvjeta poslovanja, usporedba ponuda i objava podataka)

− Prilog 9. Parametri kakvoće usluge

− Prilog 10. Interoperabilnost automobilskih radioprijamnika i potrošačke digitalne televizijske opreme iz članka 159. ovoga Zakona.

Usklađivanje propisa s pravnim aktima Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka) (SL L 321, 17. 12. 2018.)

2. Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31. 7. 2002.)

3. Direktiva 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnim uslugama i pravima korisnika s obzirom na elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Direktiva o univerzalnim uslugama), Direktive 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za provedbu zakona o zaštiti potrošača (SL L 337, 18. 12. 2009.)

4. Direktiva 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (SL L 155, 23. 5. 2014.)

5. Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7. 6. 2019.)

6. Direktiva Komisije 2002/77/EZ od 16. rujna 2002. o tržišnom natjecanju na tržištima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (SL L 249, 17. 9. 2002.)

7. Odluka br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru za politiku radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radiofrekvencijskom spektru) (SL L 108, 24. 4. 2002.) (u daljnjem tekstu: Odluka br. 676/2002/EZ)

8. Odluka br. 585/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uvođenju interoperabilne usluge e-poziva (eCall) na području cijele Europske unije (SL L 164, 3. 6. 2014.).

(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe (EU) 2022/612 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (preinaka) (SL L 115, 13. 4. 2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/612)

2. Uredbe (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 310, 26. 11. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/2120).

Interes Republike Hrvatske

Članak 3.

Elektronička komunikacijska infrastruktura, pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, prostorno planiranje, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra, adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od interesa su za Republiku Hrvatsku.

Odnos prema drugim zakonima

Članak 4.

(1) Primjena odredaba ovoga Zakona ne utječe na:

− obveze u vezi s pružanjem usluga uporabom elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, koje se uređuju posebnim zakonima

− djelokrug i ovlasti tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja, osnovanog u skladu s posebnim zakonom

− prava korisnika usluga ili potrošača koja se uređuju posebnim zakonom

− obveze koje za cilj imaju opći interes, osobito zaštitu osobnih podataka i privatnost, a koje se uređuju posebnim zakonom

− obveze kojima se u skladu s posebnim zakonima uređuje područje nacionalne sigurnosti i kaznenog postupka

− obveze koje se odnose na stavljanje na raspolaganje radijske opreme na tržištu, koje se uređuju posebnim propisima.

(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na sadržaje koji se proizvode, prenose ili objavljuju pružanjem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

Značenje pojmova

Članak 5.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. adresa: ukupnost svih sastavnica adresiranja (znakovi, slova, znamenke i signali) koje se upotrebljavaju za određivanje odredišta veze

2. BEREC: Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije

3. bežična pristupna točka kratkog dometa: oprema za pristup bežičnoj mreži male snage, male veličine i kratkog dometa, koja upotrebljava radiofrekvencijski spektar za koji je izdana dozvola ili za koji se ne izdaje dozvola, ili njihova kombinacija, koja se može upotrebljavati kao dio javne elektroničke komunikacijske mreže, a sastoji se od jedne ili više vizualno neupadljivih antena, te kojom se korisnicima omogućuje bežični pristup elektroničkim komunikacijskim mrežama neovisno o tome je li osnovna mrežna topologija pokretna ili nepokretna

4. brojevi: nizovi znamenaka koji se upotrebljavaju za adresiranje u elektroničkim komunikacijskim mrežama

5. brojevno neovisna interpersonalna komunikacijska usluga: interpersonalna komunikacijska usluga koja nije povezana s javno dodijeljenim brojevnim prostorom odnosno brojem ili brojevima u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja, ili koja ne omogućuje komunikaciju brojem ili brojevima u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja

6. brojevno utemeljena interpersonalna komunikacijska usluga: interpersonalna komunikacijska usluga koja se povezuje ili omogućuje komunikaciju s javno dodijeljenim brojevnim prostorom odnosno brojem ili brojevima u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja, ili koja omogućuje komunikaciju brojem ili brojevima u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja

7. djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga: postavljanje, rad, upravljanje i davanje na korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga

8. dodjela brojeva i adresa: prijenos prava na uporabu brojeva i adresa, bez prijenosa vlasništva nad brojevima i adresama

9. elektromagnetska kompatibilnost (EMC): mogućnost naprave, uređaja ili sustava da radi na zadovoljavajući način u svojem elektromagnetskom okruženju i da ne stvara štetne elektromagnetske smetnje drugoj opremi ili sustavima u tom okruženju

10. elektronička komunikacijska mreža: prijenosni sustavi koji se temelje na stalnoj infrastrukturi ili centraliziranom upravljačkom kapacitetu i, ako je primjenjivo, oprema za prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje i druga sredstva, uključujući dijelove mreže koji nisu aktivni, a koji omogućuju prijenos signala žičnim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, što obuhvaća satelitske mreže, nepokretne zemaljske mreže (s prospajanjem kanala i prospajanjem paketa, uključujući internet), zemaljske mreže pokretnih komunikacija, elektroenergetske kabelske sustave u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za prijenos signala, radiodifuzijske mreže i mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu podataka koji se prenose

11. elektronička komunikacijska mreža velike brzine: elektronička komunikacijska mreža koja omogućuje pružanje usluga širokopojasnog pristupa brzinama od najmanje 30 Mbit/s

12. elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema: fizička infrastruktura, povezane usluge i druga oprema ili sastavnice povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju zgrade ili ulaze u zgrade, žične instalacije unutar zgrada, antene, antenske stupove, antenske prihvate, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, zdence i ulične ormare, bežične pristupne točke kratkog dometa te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče

13. elektronička komunikacijska oprema: oprema koja se upotrebljava za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

14. elektronička komunikacijska usluga: usluga koja se, u pravilu, pruža uz naknadu putem elektroničkih komunikacijskih mreža, a sastoji se od usluge pristupa internetu, kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/2120, interpersonalne komunikacijske usluge, usluga koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od prijenosa signala, uključujući i pružanje komunikacijskih usluga među strojevima, te usluge prijenosa u radiodifuzijskim mrežama. Ova usluga ne obuhvaća usluge pružanja sadržaja i obavljanja uredničkog nadzora nad sadržajem koji se prenosi korištenjem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

15. elektronička pošta: svaka tekstna, glasovna, zvučna ili slikovna poruka odaslana javnom komunikacijskom mrežom, koja se može pohraniti u mreži ili u terminalnoj opremi primatelja poruke sve dok je primatelj ne preuzme

16. elektronički komunikacijski vod: podzemni ili nadzemni žični vod, svjetlovod ili srodni vod između završnih točaka mreže s odgovarajućim sučeljima, bez funkcije prospajanja (komutacije)

17. elektronički programski vodič: vodič kroz radijske i televizijske programe na zaslonu

18. ENISA: Europska agencija za kibernetičku sigurnost

19. e-poziv: hitni poziv iz vozila na broj 112, koji se uspostavlja automatskim aktiviranjem senzora ugrađenih u vozilo ili ručno, i koji putem javnih pokretnih komunikacijskih mreža prenosi standardizirani minimalni skup podataka te uspostavlja audiokanal između vozila i Centra 112

20. fizička infrastruktura unutar zgrade: fizička infrastruktura ili instalacije na lokaciji krajnjeg korisnika, uključujući sastavnice zajedničkih dijelova nekretnine, namijenjene smještanju žičnih i/ili bežičnih pristupnih mreža, ako se putem takvih pristupnih mreža mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge i povezivati pristupna točka zgrade sa završnom točkom mreže

21. fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži velike brzine: fizička infrastruktura unutar zgrade namijenjena smještanju sastavnica elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ili omogućivanju njihova postavljanja

22. forum za istorazinsku ocjenu: instrument uzajamnog učenja koji saziva RSPG, na zahtjev nadležnog nacionalnog regulatornoga tijela ili, iznimno, na vlastiti prijedlog, radi preispitivanja prijedloga mjera u postupku dodjele radiofrekvencijskog spektra prije nego što se dodijeli taj radiofrekvencijski spektar, a u cilju bolje razmjene najboljih praksi između država članica Europske unije i povećanja transparentnosti postupaka dodjele

23. harmonizirani radiofrekvencijski spektar: radiofrekvencijski spektar za koji su tehničkim provedbenim mjerama, u skladu s mjerodavnom odlukom Europske komisije, utvrđeni harmonizirani uvjeti dostupnosti i djelotvorne uporabe

24. hitna služba: služba koja na području Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima, pruža trenutačnu i brzu pomoć u slučaju postojanja neposredne opasnosti po život pojedinca i opasnosti od tjelesnih ozljeda pojedinca, opasnosti po javno zdravlje ili sigurnost, te opasnosti po privatnu ili javnu imovinu ili okoliš

25. infrastrukturni operator: pravna ili fizička osoba koja se koristi vlastitim nekretninama i/ili nekretninama drugih u svrhu građenja, održavanja, razvoja i korištenja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, ili koja je zasnovala pravo puta u skladu s ovim Zakonom, ili je obveznik davanja pristupa elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi na temelju analize mjerodavnog tržišta provedene u skladu s ovim Zakonom

26. interpersonalna komunikacijska usluga: usluga koja se, u pravilu, pruža uz naknadu, a omogućuje izravnu interpersonalnu i interaktivnu razmjenu obavijesti putem elektroničkih komunikacijskih mreža između ograničenog broja osoba, pri čemu osobe koje pokreću komunikaciju ili sudjeluju u njoj određuju njezina primatelja ili više njih. Ova usluga ne obuhvaća usluge koje omogućuju interpersonalnu i interaktivnu komunikaciju samo kao manje bitnu pomoćnu značajku koja je suštinski povezana s drugom uslugom

27. javna elektronička komunikacijska mreža: elektronička komunikacijska mreža koja se u cijelosti ili većim dijelom upotrebljava za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga i koja podržava prijenos podataka između završnih točaka mreže

28. javna elektronička komunikacijska usluga: elektronička komunikacijska usluga koja je javno dostupna na tržišnoj osnovi

29. kolokacija: omogućivanje uporabe prostora i tehničkih sadržaja koji su potrebni za prikladan smještaj i povezivanje potrebne opreme operatora korisnika u svrhu korištenja veleprodajne usluge

30. Komisija: Europska komisija

31. komunikacija: svaka obavijest razmijenjena ili prenesena između konačnog broja sudionika putem javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, što ne obuhvaća obavijesti koje se prenose javnosti elektroničkom komunikacijskom mrežom u sklopu djelatnosti radija i televizije, osim obavijesti koje se mogu povezati s odredivim krajnjim korisnikom ili korisnikom koji ih prima

32. komunikacija prema hitnim službama: komunikacija putem interpersonalnih komunikacijskih usluga između krajnjeg korisnika i pristupne točke hitnog poziva (u daljnjem tekstu: PSAP) s ciljem traženja i primanja brze pomoći od hitnih služba

33. korisnik: pravna ili fizička osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu

34. krajnji korisnik: korisnik koji ne pruža javne elektroničke komunikacijske mreže ni javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge

35. lokalna petlja: fizički put elektroničkih komunikacijskih signala (vod) koji povezuje završnu točku mreže s razdjelnikom ili s drugom odgovarajućom opremom u nepokretnoj javnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži

36. međupovezivanje (interkonekcija): posebna vrsta pristupa ostvarenog između operatora javnih komunikacijskih mreža, kojim se uspostavlja fizičko i logičko povezivanje javnih komunikacijskih mreža jednog ili više različitih operatora, kako bi se korisnicima jednog operatora omogućila međusobna komunikacija ili komunikacija s korisnicima drugih operatora, ili pristup uslugama koje pružaju drugi operatori, pri čemu usluge mogu pružati međusobno povezane strane ili druge strane koje imaju pristup mreži

37. ministar: ministar nadležan za elektroničke komunikacije

38. Ministarstvo: ministarstvo nadležno za elektroničke komunikacije

39. mreža vrlo velikog kapaciteta: elektronička komunikacijska mreža koju u cijelosti čine svjetlovodne sastavnice najmanje do razdjelne točke na završnoj lokaciji, ili elektronička komunikacijska mreža koja, u uobičajenim radnim uvjetima u vrijeme vršnog opterećenja, može ostvariti sličan rad mreže u odnosu na propusne širine silazne i uzlazne veze, otpornost, parametre pogrešaka, kašnjenja (latencije) i njegovih promjena. Rad mreže može se smatrati sličnim neovisno o tome mijenja li se iskustvo krajnjeg korisnika zbog različitih svojstava medija kojim se mreža povezuje sa završnom točkom mreže

40. multipleks: slijed digitalnih signala koji sadržava više radijskih ili televizijskih programa i/ili drugih podataka što se istodobno prenose u jednom radiofrekvencijskom kanalu

41. najprimjereniji PSAP: PSAP koji su nadležna tijela unaprijed odredila za primanje komunikacije prema hitnim službama na određenom području ili za komunikaciju prema hitnim službama određene vrste

42. namjena radiofrekvencijskog spektra: određivanje namjene određenog pojasa radiofrekvencijskog spektra, ako je primjenjivo, uz utvrđene uvjete, za jednu ili više vrsta radiokomunikacijskih služba

43. napredna oprema za digitalnu televiziju: uređaji namijenjeni spajanju na televizijski prijamnik ili ugrađeni digitalni televizijski prijamnik, koji mogu primati interaktivne digitalne televizijske usluge

44. neuspješni poziv: komunikacija u kojoj je telefonski poziv uspješno uspostavljen, ali bez javljanja pozvane strane, ili je komunikaciju prekinula služba upravljanja mrežom

45. nezemljopisni broj: broj iz nacionalnog Plana numeriranja koji nije zemljopisni broj, a obuhvaća, uz ostalo, brojeve u pokretnim mrežama, brojeve usluga besplatnog poziva i brojeve usluga s posebnom tarifom

46. opće ovlaštenje: pravni okvir kojim se osiguravaju prava pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga i utvrđuju posebne obveze primjenjive na sve ili na određene vrste elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u skladu s ovim Zakonom

47. operator: pravna ili fizička osoba koja pruža elektroničke komunikacijske mreže i/ili usluge, ili koja daje ili je ovlaštena davati na korištenje javnu komunikacijsku mrežu ili povezanu opremu

48. operator korisnik: operator koji se u skladu s ovim Zakonom koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom infrastrukturnog operatora u svrhu postavljanja i korištenja vlastite elektroničke komunikacijske mreže. Operator korisnik nije vlasnik ni nositelj drugoga stvarnog prava ili prava puta na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi

49. opsežni radovi na obnovi: građenje ili rekonstrukcija građevine na lokaciji krajnjeg korisnika koja obuhvaća strukturne izmjene cijele fizičke infrastrukture unutar zgrade ili njezina značajnog dijela, a za koje je potrebna građevinska dozvola, u skladu sa zakonom kojim se uređuje gradnja

50. osobe s invaliditetom: osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima

51. Plan adresiranja: ukupnost svih mogućih kombinacija sastavnica adresiranja koje se upotrebljavaju za jedinstveno prepoznavanje osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili elektroničke komunikacijske opreme koja je uključena u postupak ostvarivanja veze,

52. Plan numeriranja: ukupnost svih mogućih kombinacija sastavnica adresiranja uz pomoć znamenaka radi jedinstvenog prepoznavanja osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili elektroničke komunikacijske opreme koja je uključena u postupak ostvarivanja veze

53. podaci o lokaciji pozivatelja: bilo koji podaci iz mrežne infrastrukture ili pokretnih uređaja obrađeni u javnim pokretnim mrežama, koji označavaju zemljopisni položaj pokretne terminalne opreme krajnjeg korisnika, ili podaci o fizičkoj adresi završne točke mreže u javnim nepokretnim mrežama

54. potrošač: svaka fizička osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu u svrhe koje nisu namijenjene njezinoj poslovnoj djelatnosti, obrtu ili djelatnosti slobodnog zanimanja

55. povezane usluge: usluge povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga, samostalno pružanje ili automatizirano pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju, uz ostalo, sustave za pretvaranje brojeva ili sustave istovjetne funkcionalnosti, sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče, te druge usluge, kao što su identifikacijske i lokacijske usluge te usluge prisutnosti

56. povreda osobnih podataka: povreda sigurnosti koja uzrokuje slučajno ili nezakonito uništenje, gubitak, izmjenu, neovlašteno razotkrivanje ili pristup osobnim podacima što se prenose, pohranjuju ili na drugi način obrađuju u vezi s pružanjem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u Europskoj uniji

57. poziv: veza uspostavljena putem javno dostupne interpersonalne komunikacijske usluge koja omogućuje dvosmjernu govornu komunikaciju

58. pravo puta: pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema

59. prekogranična tržišta: tržišta utvrđena u skladu s odredbama ovoga Zakona, koja u zemljopisnoj dimenziji obuhvaćaju cijelu Europsku uniju ili njezin pretežiti dio, a koji obuhvaća više od jedne države članice Europske unije

60. prenosivost broja: mogućnost da krajnji korisnik javno dostupnih usluga govorne komunikacije, uključujući i usluge u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, na vlastiti zahtjev zadrži dodijeljeni broj neovisno o promjeni operatora

61. pristup: omogućivanje dostupnosti opreme i/ili usluga drugom operatoru uz utvrđene uvjete, na isključivoj ili neisključivoj osnovi, radi pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući pružanje usluga informacijskog društva ili odašiljanje usluga sadržaja, što, uz ostalo, obuhvaća: pristup sastavnicama mreže i povezanoj opremi, koji može sadržavati i priključenje opreme putem nepokretnih ili pokretnih veza (osobito pristup lokalnoj petlji te opremi i uslugama nužnim za pružanje usluga putem lokalne petlje), pristup fizičkoj infrastrukturi, uključujući zgrade, kabelsku kanalizaciju i antenske stupove, pristup odgovarajućim programskim sustavima, uključujući sustave za operativnu potporu, pristup informacijskim sustavima ili bazama podataka za podnošenje zahtjeva za prednaručivanje, pružanje, naručivanje, održavanje, popravke i izdavanje računa, pristup sustavima za pretvaranje brojeva ili sustavima istovjetne funkcionalnosti, pristup nepokretnim i pokretnim mrežama, osobito za potrebe roaminga, pristup sustavima uvjetovanog pristupa za usluge digitalne televizije te pristup virtualnim mrežnim uslugama

62. pristupna točka: fizička točka smještena unutar ili izvan zgrade, koja je dostupna operatorima, pri čemu je omogućena veza s fizičkom infrastrukturom unutar zgrade prilagođenom mreži velike brzine

63. pristupna točka hitnog poziva (PSAP): fizička lokacija u nadležnosti državnog tijela ili privatne pravne osobe, određenih u skladu s posebnim propisima u Republici Hrvatskoj, na kojoj se najprvo zaprima komunikacija prema hitnim službama

64. prometni podaci: bilo koji podaci obrađeni u svrhu prijenosa komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom ili u svrhu obračuna i naplate troškova

65. pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža: uspostava, rad, nadzor ili osiguravanje dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža

66. radijska lokalna mreža (RLAN): sustav bežičnog pristupa male snage i kratkog dometa te s malim rizikom od smetnja za istovjetne sustave u njegovoj blizini, koji na neisključivoj osnovi upotrebljava usklađeni radiofrekvencijski spektar

67. radijska oprema: električni ili elektronički proizvod koji namjerno odašilje i/ili prima radijske valove u cilju radijske komunikacije i/ili radiodeterminacije, ili električni ili elektronički proizvod kojemu se mora dodati dodatak, kao što je antena, kako bi namjerno odašiljao i/ili primao radijske valove u cilju radijske komunikacije i/ili radiodeterminacije

68. radijska postaja: jedan ili više odašiljača ili prijamnika, ili kombinacija odašiljača i prijamnika, uključujući pripadajuću opremu koja je potrebna na jednom mjestu za rad radiokomunikacijske službe

69. radijske komunikacije: elektroničke komunikacije putem radijskih valova

70. radio: jednosmjerne radijske komunikacije za analogni ili digitalni prijenos zvuka, glasa, govora, glazbe i drugih podataka iz jedne odašiljačke točke (zemaljskog odašiljača ili satelita) prema većem broju točaka prijma, na određenom zemljopisnom području

71. radiodeterminacija: određivanje položaja, brzine i/ili drugih značajki kakvog objekta ili dobivanje podataka o tim parametrima primjenom svojstava širenja radijskih valova

72. radiodifuzija: jednosmjerne radijske komunikacije za analogni ili digitalni prijenos zvuka, glasa, govora, glazbe, slike i drugih podataka iz jedne odašiljačke točke (zemaljskog odašiljača ili satelita) prema većem broju točaka prijma, na određenom zemljopisnom području

73. radiofrekvencijski spektar: elektromagnetski valovi u frekvencijskom području do 3000 GHz koji se šire u prostoru bez umjetnog vođenja

74. radiokomunikacijska služba: vrsta radijskih komunikacija u skladu s Radijskim propisima (Radio Regulations) Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU)

75. RSPG: Skupina za politiku radiofrekvencijskog spektra – savjetodavna skupina na visokoj razini koja pomaže Komisiji u razvoju politike radiofrekvencijskog spektra

76. sigurnosni incident: događaj koji ima stvarni negativni učinak na sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga

77. sigurnost mreža i usluga: sposobnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga da određenom pouzdanošću odolijevaju bilo kojoj radnji kojom se ugrožava dostupnost, autentičnost, cjelovitost ili povjerljivost tih mreža i usluga, pohranjenih, prenesenih ili obrađenih podataka, ili povezanih usluga koje se pružaju ili su dostupne tim elektroničkim komunikacijskim mrežama ili uslugama

78. smetnja: učinak neželjenog utjecaja na prijam u radiokomunikacijskom sustavu, uzrokovan odašiljanjem, zračenjem ili indukcijom, ili njihovom kombinacijom, koji se očituje bilo kakvim narušavanjem svojstava toga sustava, pogrešnim prikazom ili gubitkom podataka koji bi se mogli sačuvati u slučaju izostanka takvog neželjenog utjecaja

79. sučelje: završna točka mreže ili radijski priključak koji određuje radijski put između radijske opreme, zajedno s njihovim tehničkim specifikacijama

80. sučelje aplikacijskog programa (API): programsko sučelje između aplikacijskih programa koje su nakladnici elektroničkih medija ili pružatelji usluga učinili dostupnim, kao i sredstva u naprednoj digitalnoj opremi za usluge digitalnog radija i televizije

81. sustav uvjetovanog pristupa: bilo koja tehnička mjera, sustav autentifikacije i/ili rješenje kojim se omogućuje pristup u razumljivom obliku zaštićenim radijskim ili televizijskim uslugama uz uvjet plaćanja pretplate ili drugi oblik prethodnog pojedinačnog odobrenja

82. štetna smetnja: smetnja koja ugrožava rad radionavigacijske službe ili drugih sigurnosnih služba, ili na drugi način ozbiljno umanjuje kakvoću, ometa ili opetovano prekida radiokomunikacijsku službu koja radi u skladu s mjerodavnim međunarodnim i nacionalnim propisima ili propisima Europske unije

83. tekstna komunikacija u stvarnom vremenu: oblik tekstnog razgovora u slučajevima dvostrane ili višestrane komunikacije u kojoj se uneseni tekst šalje na način kojim se kod korisnika stvara dojam da sudjeluje u kontinuiranoj komunikaciji prema načelu »znak po znak«

84. televizija: elektroničke komunikacije koje obuhvaćaju prijenos, odašiljanje i/ili prijam slike i zvuka te drugih podataka namijenjenih za izravan prijam u javnosti

85. terminalna oprema: oprema koja je, izravno ili neizravno, povezana žičnim putem, svjetlovodom ili elektromagnetskim sustavom sa sučeljem javne elektroničke komunikacijske mreže u svrhu slanja, obrade ili primanja podataka. Ako je oprema smještena između terminala i sučelja mreže, povezivanje je neizravno

86. umrežena televizija: uređaji namijenjeni spajanju na televizijske prijamnike ili ugrađeni u digitalne televizijske prijamnike, uključujući naprednu opremu za digitalnu televiziju, koji omogućuju spajanje na internet i pristup multimedijskim sadržajima

87. univerzalne usluge: najmanji skup usluga određene kakvoće koje su dostupne po pristupačnoj cijeni svim krajnjim korisnicima na cijelom području Republike Hrvatske, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji

88. usluga cjelovitog razgovora: multimedijska komunikacija u stvarnom vremenu kojom se omogućuje dvosmjeran simetrični prijenos u stvarnom vremenu videozapisa, teksta i govora između korisnika na dvije ili više lokacija

89. usluga govorne komunikacije: javno dostupna elektronička komunikacijska usluga za izravno ili neizravno slanje i primanje nacionalnih poziva, ili nacionalnih i međunarodnih poziva biranjem broja ili brojeva iz nacionalnog ili međunarodnog plana numeriranja

90. usluga s posebnom tarifom: usluga koja se pruža putem javnih komunikacijskih mreža i usluga uz uporabu posebnih brojeva ili posebnih kodova iz Plana numeriranja ili Plana adresiranja, u svrhu ostvarivanja unaprijed određenih dodatnih sadržaja i/ili usluga u okviru toga sadržaja izvan opsega javnih komunikacija

91. zajednička uporaba radiofrekvencijskog spektra: pristup istim frekvencijskim pojasima dvaju ili više korisnika, na temelju sporazuma o zajedničkoj uporabi odobrenog na temelju općeg ovlaštenja, dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra ili njihove kombinacije, uključujući dijeljeni pristup uz dozvolu, u svrhu olakšavanja zajedničke uporabe radiofrekvencijskog spektra, a na podlozi obvezujućeg ugovora svih uključenih strana, u skladu s pravilima zajedničke uporabe koja su određena dozvolom za uporabu radiofrekvencijskog spektra, kako bi se svim korisnicima zajamčili predvidljivi i pouzdani sporazumi o zajedničkoj uporabi, ne dovodeći u pitanje primjenu prava tržišnog natjecanja

92. završna točka mreže: fizička točka na kojoj se krajnjem korisniku omogućuje pristup javnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, a koja se u mrežama, što uključuju prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje, prepoznaje uz pomoć posebne mrežne adrese koja može biti povezana s brojem ili imenom krajnjeg korisnika

93. zemljopisni broj: broj iz nacionalnog Plana numeriranja u kojem dio njegovih znamenaka ima zemljopisno značenje koje se upotrebljava za usmjeravanje poziva na fizičko mjesto završne točke mreže.

(2) Pojmovi: nakladnik elektroničkih medija, mikropoduzetnik, mali i srednji poduzetnik, neprofitna organizacija, privola, fizička infrastruktura i tijelo javnog sektora imaju značenje utvrđeno propisima kojima se uređuju elektronički mediji, računovodstvo poduzetnika, računovodstvo neprofitnih organizacija, zaštita podataka te mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.

(3) Pojmovi i izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Nadležna državna tijela

Članak 6.

(1) Vlada Republike Hrvatske donosi nacionalne planove, smjernice i programe kojima se utvrđuju temeljna načela i ciljevi politike razvoja elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj te određuju nacionalni prioriteti u planiranju gradnje, postavljanja i pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Ministarstvo izrađuje studije i prijedloge nacionalnih planova, smjernica i provedbenih programa iz stavka 1. ovoga članka te u vezi s njihovom provedbom obavlja sljedeće poslove:

− usklađuje i nadzire rad svih nositelja pojedinih mjera i aktivnosti u provedbi nacionalnih planova, smjernica i provedbenih programa iz stavka 1. ovoga članka

− može davati Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti smjernice za provedbu utvrđenih načela i ciljeva politike razvoja elektroničkih komunikacija, pri čemu tim smjernicama, koje se moraju objaviti na javno dostupan način, ne smije utjecati na donošenje odluka Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti u pojedinim slučajevima

− obavlja i druge poslove u vezi s provedbom utvrđenih načela i ciljeva politike razvoja elektroničkih komunikacija.

(3) Ministarstvo predstavlja Republiku Hrvatsku u europskim i međunarodnim organizacijama i institucijama u području elektroničkih komunikacija i informacijskog društva te je odgovorno za provedbu međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija iz područja elektroničkih komunikacija i informacijskog društva. Ministarstvo i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti sudjeluju u radu upravnih i radnih tijela tih međunarodnih organizacija i institucija.

Nacionalno regulatorno tijelo

Članak 7.

(1) Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: Agencija) je nacionalno regulatorno tijelo za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.

(2) Agencija u obavljanju svojih regulatornih poslova djeluje nepristrano, objektivno, transparentno, razmjerno i bez diskriminacije te je ovlaštena poduzimati sve potrebne i razmjerne mjere za ostvarivanje ciljeva utvrđenih u stavku 4. ovoga članka.

(3) Agencija u okviru svojeg djelokruga osigurava provedbu politika koje imaju za cilj promicanje slobode izražavanja i informiranja, kulturne i jezične raznolikosti te medijskoga pluralizma.

(4) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija poduzima mjere radi ostvarivanja sljedećih ciljeva:

a) promicanja povezivosti i pristupa mrežama vrlo velikog kapaciteta, uključujući nepokretne, pokretne i bežične mreže, te njihovo korištenje od strane svih građana i poslovnih subjekata u Europskoj uniji

b) promicanja tržišnog natjecanja u pružanju elektroničkih komunikacijskih mreža i povezane opreme, uključujući učinkovito infrastrukturno tržišno natjecanje, te tržišnog natjecanja u pružanju elektroničkih komunikacijskih usluga i povezanih usluga

c) doprinosa razvoju unutarnjeg tržišta Europske unije uklanjanjem preostalih zapreka i olakšavanjem konvergentnih uvjeta za ulaganja u elektroničke komunikacijske mreže i usluge, povezanu opremu i povezane usluge, kao i za njihovo pružanje, predvidljivim regulatornim pristupom, djelotvornom, učinkovitom i usklađenom uporabom radiofrekvencijskog spektra, inovacijama, poticanjem uspostave i razvoja transeuropskih mreža, te pružanjem, dostupnosti i interoperabilnosti sveeuropskih usluga i povezivosti između krajnjih korisnika

d) promicanja interesa građana osiguravanjem povezivosti i dostupnosti te uporabe mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući nepokretne, pokretne i bežične mreže, te elektroničkih komunikacijskih usluga, omogućivanjem najvećih mogućih pogodnosti u odnosu na izbor cijene i kakvoće na temelju učinkovitoga tržišnog natjecanja, održavanjem sigurnosti mreža i usluga, osiguravanjem visoke i zajedničke razine zaštite za krajnje korisnike, osobito u odnosu na cjenovnu pristupačnost, poticanjem davanja jasnih obavijesti, i to osobito u pogledu objave i transparentnosti cijena i uvjeta korištenja elektroničkih komunikacijskih usluga te pružanja usporedivih obavijesti krajnjim korisnicima od strane operatora, rješavanjem potreba posebnih društvenih skupina, i to osobito krajnjih korisnika s invaliditetom, krajnjih korisnika starije životne dobi i krajnjih korisnika s posebnim socijalnim potrebama, osiguravanjem izbora i jednakog pristupa za krajnje korisnike s invaliditetom, te poduzimanjem svih potrebnih mjera kako bi se krajnjim korisnicima omogućio pristup uslugama i aplikacijama u skladu s odredbama Povelje Europske unije o temeljnim pravima i općim načelima prava Europske unije.

(5) Agencija radi ostvarenja ciljeva iz stavka 4. ovoga članka postupa na sljedeći način:

a) promiče regulatornu predvidljivost osiguravajući dosljedan regulatorni pristup tijekom odgovarajućeg razdoblja preispitivanja, u suradnji s Ministarstvom, BEREC-om, RSPG-om i Komisijom

b) sprječava diskriminaciju u postupanju prema operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u sličnim okolnostima

c) u odgovarajućoj mjeri primjenjuje pravo Europske unije na tehnološki neutralan način

d) promiče djelotvorna ulaganja i inovacije u novu i naprednu infrastrukturu, na način kojim se osigurava da bilo koja obveza pristupa obuhvaća rizik ulaganja, te se omogućuju različiti sporazumi o suradnji između ulagača u infrastrukturu i tražitelja pristupa kako bi se raspodijelio rizik ulaganja, osiguravajući pri tome zaštitu tržišnog natjecanja i poštivanje načela nediskriminacije

e) na odgovarajući način uzima u obzir različitosti uvjeta vezanih uz infrastrukturu, tržišno natjecanje, krajnje korisnike, a osobito potrošače u različitim zemljopisnim područjima, uključujući lokalnu infrastrukturu kojom upravljaju fizičke osobe na neprofitnoj osnovi

f) određuje prethodne regulatorne obveze samo u mjeri potrebnoj za osiguranje učinkovitog i održivog tržišnog natjecanja u interesu krajnjih korisnika, te umanjivanjem ili ukidanjem tih obveza čim se taj uvjet ispuni.

(6) U obavljanju regulatornih poslova, propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, Agencija ne smije ni od kojeg drugog tijela tražiti ni primati upute.

(7) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija promiče ciljeve BEREC-a te primjenjuje mjerodavno pravo Europske unije u području elektroničkih komunikacija i tržišnog natjecanja, te o smjernicama, mišljenjima, preporukama, zajedničkim stajalištima, najboljoj praksi i metodologijama koje donose Komisija i BEREC, a u svrhu usklađene primjene mjerodavnog prava u državama članicama Europske unije i veće regulatorne usklađenosti i dosljednosti.

(8) U slučaju donošenja odluke o neprimjenjivanju preporuke ili smjernice Komisije iz stavka 7. ovoga članka, Agencija je obvezna izvijestiti Komisiju i navesti razloge za takvu odluku.

Strateško planiranje i usklađivanje politike radiofrekvencijskog spektra

Članak 8.

(1) Agencija surađuje s drugim nadležnim tijelima država članica Europske unije i Komisijom u strateškom planiranju, usklađivanju i ujednačavanju uporabe radiofrekvencijskog spektra u Europskoj uniji, u skladu s politikama Europske unije za uspostavu i djelovanje unutarnjeg tržišta elektroničkih komunikacija, osobito uzimajući u obzir gospodarske, sigurnosne i zdravstvene čimbenike, javni interes, slobodu izražavanja, kulturne, znanstvene, društvene i tehničke čimbenike politika Europske unije te različite interese korisnika radiofrekvencijskog spektra, u svrhu optimalne uporabe radiofrekvencijskog spektra i izbjegavanja štetnih smetnja.

(2) Agencija surađuje s drugim nadležnim tijelima država članica Europske unije i Komisijom u promicanju usklađivanja pristupa politici upravljanja radiofrekvencijskim spektrom u Europskoj uniji te, gdje je to prikladno, ujednačavanju uvjeta u pogledu dostupnosti i djelotvorne uporabe radiofrekvencijskog spektra, radi uspostave i djelovanja unutarnjeg tržišta Europske unije u elektroničkim komunikacijama.

(3) Agencija putem RSPG-a surađuje s drugim nadležnim tijelima država članica Europske unije i Komisijom, a na njihov zahtjev i s Europskim parlamentom i Vijećem Europske unije, u strateškom planiranju i usklađivanju pristupa politici upravljanja radiofrekvencijskim spektrom u Europskoj uniji, i to:

− razvijanjem najbolje prakse u vezi s radiofrekvencijskim spektrom

− usklađivanjem uporabe radiofrekvencijskog spektra s drugim državama članicama Europske unije u svrhu provedbe prava Europske unije te doprinosa razvoju unutarnjeg tržišta

− usklađivanjem načina dodjele radiofrekvencijskog spektra te objavljivanjem izvješća ili mišljenja u vezi s radiofrekvencijskim spektrom.

GLAVA II.
INSTITUCIONALNO USTROJSTVO I UPRAVLJANJE

POGLAVLJE I.
HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI

Pravni položaj Agencije

Članak 9.

(1) Agencija je samostalna, neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.

(2) Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. Agencija se upisuje u sudski registar.

(3) Agencija za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru.

(4) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Agencije koji bi mogao ugroziti njezinu samostalnost i neovisnost.

(5) Rad Agencije je javan.

(6) Sjedište Agencije je u Zagrebu.

(7) Unutarnje ustrojstvo i poslovanje Agencije, opći akti Agencije te druga pitanja od značenja za rad Agencije pobliže se uređuju Statutom Agencije, kao temeljnim općim aktom Agencije.

(8) Skraćeni naziv Agencije je HAKOM.

Tijela Agencije

Članak 10.

Tijela Agencije su Vijeće Agencije i ravnatelj Agencije.

Vijeće Agencije

Članak 11.

(1) Vijeće Agencije upravlja Agencijom. U upravljanju Agencijom Vijeće Agencije ima prava i ovlasti upravnog vijeća, utvrđene zakonom kojim se uređuju ustanove.

(2) Vijeće Agencije ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik Vijeća Agencije, a jedan zamjenik predsjednika Vijeća Agencije.

(3) Predsjednika i članove Vijeća Agencije imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. U postupku predlaganja članova Vijeća Agencije Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za članove Vijeća Agencije.

(4) Predsjednik i članovi Vijeća Agencije imenuju se na razdoblje od pet godina te mogu biti ponovno imenovani.

(5) Zamjenika predsjednika Vijeća Agencije, na prijedlog predsjednika Vijeća Agencije, imenuje Vijeće Agencije većinom glasova.

(6) Predsjednik Vijeća Agencije obavlja sljedeće poslove:

1. predstavlja i zastupa Agenciju

2. odgovara za zakonitost rada Agencije

3. saziva i predsjeda sjednicama Vijeća Agencije

4. potpisuje odluke i druge akte Vijeća Agencije

5. obavlja poslove za koje je na temelju posebnih propisa odgovoran kao čelnik Agencije

6. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga te Statutom Agencije.

(7) Zamjenik predsjednika Vijeća Agencije zamjenjuje predsjednika Vijeća Agencije u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga te Statutom Agencije, koje mu svojom odlukom povjeri predsjednik Vijeća Agencije.

(8) Za člana Vijeća Agencije može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja elektroničkih komunikacija, poštanskog prometa, željezničkog prometa, prava ili ekonomije, odgovarajuće radno iskustvo te aktivno znanje najmanje jednoga stranog jezika (engleskog, francuskog ili njemačkog). Najmanje po jedan član Vijeća Agencije mora imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja elektroničkih komunikacija, prometa, prava i ekonomije. Članovi Vijeća Agencije moraju imati najmanje deset godina radnog iskustva u području elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga ili željezničkog prometa. Predsjednik Vijeća Agencije mora imati najmanje pet godina iskustva na rukovodećim položajima u području elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga ili željezničkog prometa.

(9) Članovi Vijeća Agencije ne mogu biti državni dužnosnici, osobe koje obnašaju dužnost u tijelima političkih stranaka, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili sindikatima, osobe pravomoćno osuđene za kazneno djelo, niti osobe koje su u radnom odnosu, ugovornom odnosu ili kojem drugom odnosu, koje ostvaruju utjecaj ili obavljaju druge poslove u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, niti članovi njihovih uprava, nadzornih odbora, upravnih vijeća ili drugih odgovarajućih tijela upravljanja, te ne mogu biti vlasnici, dioničari ili imatelji udjela u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, niti osobe koje obavljaju druge poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.

(10) Na pitanja sprječavanja sukoba interesa u obnašanju dužnosti člana Vijeća Agencije primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.

(11) Članovi Vijeća Agencije imaju pravo objavljivati stručne i znanstvene radove te sudjelovati u radu stručnih i znanstvenih skupova.

(12) Članovi Vijeća Agencije obvezni su ponašati se na način kojim ne umanjuju osobni ugled ili ugled Agencije te ne dovode u pitanje samostalnost i neovisnost u obnašanju svoje dužnosti, niti samostalnost i neovisnost Agencije.

(13) Članovi Vijeća Agencije obvezni su u obavljanju svojih poslova, utvrđenih ovim Zakonom, posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga te Statutom Agencije, postupati savjesno, nepristrano, transparentno i u skladu s moralnim i etičkim načelima i pravilima struke.

(14) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije obnašaju svoju dužnost profesionalno kao radnici Agencije s punim radnim vremenom, a za vrijeme obnašanja dužnosti imaju pravo na plaću i druga materijalna prava u skladu s općim aktima Agencije.

Nadležnost Vijeća Agencije

Članak 12.

(1) Vijeće Agencije odlučuje u poslovima Agencije iz članka 16. stavka 1. točaka 1. do 13. i točke 39. ovoga Zakona, te o poslovima iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona koji su u nadležnosti Vijeća Agencije u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.

(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka Vijeće Agencije obavlja i sljedeće poslove:

1. podnosi godišnje izvješće o radu Agencije u skladu s člankom 20. ovoga Zakona

2. donosi provedbene propise iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

3. donosi opće akte Agencije iz članka 18. ovoga Zakona

4. nadzire provedbu i ostvarivanje godišnjeg programa rada i financijskog plana Agencije te drugih programa, planova i akata iz svoje nadležnosti

5. daje smjernice i naputke ravnatelju i stručnoj službi Agencije u vezi s poslovima iz nadležnosti Vijeća Agencije, te nadzire provedbu tih smjernica i naputaka

6. donosi poslovnik o svojem radu

7. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i Statutom Agencije.

Razrješenje članova Vijeća Agencije

Članak 13.

(1) Hrvatski sabor će odlukom razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u slučaju:

1. ako sam zatraži razrješenje

2. ako se utvrdi da je prigodom predlaganja za člana Vijeća Agencije iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnima za utvrđivanje prijedloga

3. ako svojim radom ili ponašanjem dovede u pitanje svoj ugled ili ugled Agencije odnosno svoju samostalnost i neovisnost ili samostalnost i neovisnost Agencije

4. ako nije u mogućnosti uredno obavljati dužnost dulje od šest mjeseci neprekinuto

5. ako je zbog bolesti trajno spriječen obavljati svoju dužnost

6. ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo

7. nastupa okolnosti iz članka 11. stavka 9. ovoga Zakona.

(2) O postojanju razloga za razrješenje predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan Agencija mora izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

(3) Predsjednik, zamjenik predsjednika ili član Vijeća Agencije ne može se u razdoblju od jedne godine od dana razrješenja s dužnosti imenovati za člana uprave, nadzornog odbora, upravnog vijeća ili drugog odgovarajućeg tijela upravljanja u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.

(4) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije, nakon razrješenja s dužnosti u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, osim ako je razrješenje zatraženo prije isteka razdoblja od jedne godine od dana imenovanja, stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka, kao i nakon isteka razdoblja na koje su imenovani, sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima, imaju šest mjeseci od dana razrješenja s dužnosti pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti, a sljedećih šest mjeseci pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti. Iznimno, osobe iz ovoga stavka, kojima nakon razrješenja s dužnosti ili isteka razdoblja na koje su imenovane do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima nedostaje manje od jedne godine, imaju pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti, do ostvarivanja prava na mirovinu, ali ne dulje od jedne godine.

(5) Odluka Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena te se objavljuje u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije.

(6) Protiv odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Ravnatelj Agencije i stručna služba Agencije

Članak 14.

(1) Agencija ima stručnu službu koja obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove Agencije, a ustrojena je u skladu sa Statutom i drugim općim aktima Agencije.

(2) Stručnom službom Agencije rukovodi ravnatelj Agencije, koji obavlja sljedeće poslove:

1. vodi poslovanje Agencije

2. odgovoran je za rad stručne službe Agencije

3. odlučuje u poslovima Agencije iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona koji nisu u nadležnosti Vijeća Agencije na temelju članka 12. stavka 1. ovoga Zakona

4. priprema Vijeću Agencije godišnji program rada, godišnji financijski plan i projekcije za sljedeće dvije godine te godišnje izvješće o radu i financijske izvještaje Agencije

5. priprema Vijeću Agencije donošenje odluka i drugih općih akata iz članka 18. ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga

6. priprema Vijeću Agencije prijedloge provedbenih propisa iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i općih akata Agencije iz članka 18. ovoga Zakona

7. priprema prijedloge propisa za provedbu ovoga Zakona koji su u nadležnosti Ministarstva, odnosno ministra, u skladu s odredbama ovoga Zakona ili na zahtjev Ministarstva, odnosno ministra

8. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga te Statutom Agencije.

(3) Ravnatelj Agencije za svoj rad odgovara predsjedniku Vijeća Agencije i Vijeću Agencije.

(4) Ravnatelj Agencije sudjeluje na sjednicama Vijeća Agencije, bez prava odlučivanja.

(5) Ravnatelja Agencije imenuje Vijeće Agencije na temelju javnog natječaja, na razdoblje od četiri godine, s mogućnosti ponovnog imenovanja.

(6) Za ravnatelja Agencije može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja elektroničkih komunikacija, poštanskog prometa, željezničkog prometa, prava ili ekonomije, najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u području elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga ili željezničkog prometa te aktivno znanje najmanje jednoga stranog jezika (engleskog, francuskog ili njemačkog).

(7) Na ravnatelja Agencije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 11. stavaka 9. do 13. ovoga Zakona.

(8) Ravnatelj Agencije obnaša svoju dužnost profesionalno kao radnik Agencije s punim radnim vremenom, a za vrijeme obnašanja dužnosti ima pravo na plaću i druga materijalna prava u skladu s općim aktima Agencije. Ravnatelj Agencije sklapa ugovor o radu s predsjednikom Vijeća Agencije.

(9) Ravnatelj Agencije može imenovati jednog ili više pomoćnika ravnatelja. Pomoćnik ravnatelja Agencije, kojega ovlasti ravnatelj Agencije, zamjenjuje ravnatelja Agencije u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

(10) Prava iz radnog odnosa radnika stručne službe Agencije uređuju se općim aktima Agencije, u skladu s općim propisima o radu. Radnici stručne službe Agencije sklapaju ugovor o radu s ravnateljem Agencije.

(11) Na sva druga pitanja u vezi s radom Agencije, koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju ustanove.

Razrješenje ravnatelja Agencije

Članak 15.

(1) Vijeće Agencije odlukom će razriješiti dužnosti ravnatelja Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan prema postupku i u slučajevima propisanima zakonom kojim se uređuju ustanove, te u slučaju:

1. ako sam zatraži razrješenje

2. ako se utvrdi da je u postupku javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Agencije iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za donošenje odluke o imenovanju

3. ako svojim radom ili ponašanjem dovede u pitanje svoj ugled ili ugled Agencije odnosno svoju samostalnost i neovisnost ili samostalnost i neovisnost Agencije

4. ako nije u mogućnosti uredno obavljati dužnost dulje od šest mjeseci neprekinuto

5. ako je zbog bolesti trajno spriječen obavljati svoju dužnost

6. ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo

7. nastupa okolnosti iz članka 11. stavka 9. ovoga Zakona.

(2) Na ravnatelja Agencije nakon razrješenja s dužnosti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 13. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(3) Odluka Vijeća Agencije iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena te se objavljuje na internetskim stranicama Agencije.

Nadležnost Agencije

Članak 16.

(1) U nadležnosti Agencije su sljedeći regulatorni i drugi poslovi:

1. donošenje provedbenih propisa koji su u nadležnosti Agencije u skladu s odredbama ovoga Zakona

2. nadzor i regulacija cijena, cjenika usluga i općih uvjeta poslovanja operatora na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga

3. donošenje odluka u vezi s provedbom prethodne regulacije tržišta, uključujući određivanje obveze pristupa i međupovezivanja

4. donošenje odluka u vezi s utvrđivanjem mjerodavnih tržišta, provedbom analize tržišta, određivanjem i ukidanjem regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom, te ocjenjivanjem koncentracije i pripajanja, spajanja ili drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora u skladu s člankom 116. ovoga Zakona

5. nadzor razvoja tržišta i tržišnog natjecanja u vezi s otvorenim pristupom internetu

6. donošenje odluka u vezi s određivanjem operatora univerzalnih usluga i utvrđivanjem njihovih prava i obveza, ocjenjivanje nepravednog opterećenja za operatora univerzalnih usluga te izračun netotroškova obveze pružanja univerzalnih usluga

7. redovita provedba postupka zemljopisnog pregleda dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža u skladu s člankom 58. ovoga Zakona te donošenje odluka o određivanju prava i obveza u vezi sa zemljopisnim pregledom i procjenom dostupnosti širokopojasnih mreža u budućnosti, uključujući i mreže vrlo velikog kapaciteta

8. rješavanje sporova između operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga

9. rješavanje sporova u vezi s pristupom, kolokacijom i zajedničkim korištenjem elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme

10. nadzor nad provedbom obveza iz općeg ovlaštenja i donošenje odluka o zabrani pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga

11. donošenje odluka u vezi s izdavanjem, izmjenom, produljenjem, prijenosom, obnovom, ograničenjem i oduzimanjem pojedinačnih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdanih na temelju javnog poziva, javnog natječaja i javne dražbe

12. donošenje Plana adresiranja, Plana numeriranja i planova dodjele radijskih frekvencija te utvrđivanje prijedloga Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra

13. donošenje odluka u vezi s obveznim prijenosom radijskih i televizijskih programa

14. djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, adresnim i brojevnim prostorom te osiguravanje prenosivosti broja između operatora elektroničkih komunikacijskih usluga

15. usklađivanje radiofrekvencijskog spektra između država članica Europske unije i obavljanje poslova u vezi s usklađenom dodjelom radiofrekvencijskog spektra

16. određivanje obveza u odnosu na sustave uvjetovanog pristupa i prijenos digitalnoga radijskog i televizijskog signala

17. rješavanje sporova između krajnjih korisnika i operatora elektroničkih komunikacijskih usluga

18. donošenje odluka i rješavanje sporova u vezi s pristupom fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade

19. utvrđivanje infrastrukturnog operatora na općem dobru i nekretninama drugih osoba

20. donošenje odluka u vezi s osiguravanjem nesmetanog pristupa elektroničkoj komunikacijskoj mreži te elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće

21. donošenje odluka u vezi s održavanjem elektroničke komunikacijske mreže te elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga

22. nadzor nad ispunjavanjem obveza koje je iskazao podnositelj iskaza tržišnog interesa za gradnju širokopojasnih mreža državnim potporama

23. donošenje odluka u vezi s izvođenjem radova u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zaštitnoj zoni i radijskom koridoru, te u vezi sa zaštitom ili premještanjem elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme

24. obavljanje poslova u svrhu osiguravanja usklađenosti poslovanja operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga s odredbama ovoga Zakona o sigurnosti i cjelovitosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te zaštiti osobnih podataka

25. inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

26. kontrola radiofrekvencijskog spektra i obavljanje mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru

27. obavljanje tehničkih pregleda i radijskih mjerenja te izračun i mjerenje vrijednosti elektromagnetskog polja

28. utvrđivanje tehničke podloge za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga radija i televizije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje elektroničkih medija

29. izdavanje potvrda, odobrenja, posebnih ovlaštenja i drugih akata u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

30. vođenje i redovito obnavljanje baze podataka elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, baze podataka radiofrekvencijskog spektra, brojevnog i adresnog prostora i drugih baza podataka te očevidnika, upisnika i drugih podataka koje Agencija prikuplja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

31. redovito objavljivanje podataka, obavijesti i dokumenata iz područja elektroničkih komunikacija, a osobito pokazatelja razvoja tržišta, u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

32. obavljanje poslova Nadležnog ureda za širokopojasnost (BCO)

33. sudjelovanje u izradi prijedloga nacionalnih planova, smjernica, studija i programa iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona

34. davanje stručnih mišljenja i objašnjenja u primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

35. priređivanje javnih savjetovanja i stručnih skupova te provedba istraživanja tržišta i javnog mnijenja u vezi s pojedinim pitanjima iz područja elektroničkih komunikacija

36. međunarodna suradnja u području elektroničkih komunikacija te sudjelovanje u radu upravnih i radnih tijela nadležnih europskih i međunarodnih organizacija i institucija u području elektroničkih komunikacija

37. sklapanje provedbenih sporazuma iz područja elektroničkih komunikacija na dvostranoj ili višestranoj razini, na temelju dobivene ovlasti

38. obavljanje poslova koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije u području elektroničkih komunikacija

39. suradnja s nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, BEREC-om, udrugama nadležnih nacionalnih regulatornih tijela i nacionalnim regulatornim tijelima drugih država u elektroničkim komunikacijama

40. obavljanje drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom, drugim propisima, odlukama Vlade Republike Hrvatske i Statutom Agencije.

(2) Regulatorne i druge poslove u području poštanskih usluga i u području željezničkih usluga Agencija obavlja u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.

(3) Regulatorne i druge poslove iz stavka 1. točaka 1. do 32. i stavka 2. ovoga članka Agencija obavlja kao javne ovlasti.

(4) Agencija je nadležno tijelo za provedbu akata iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

Odlučivanje u poslovima Agencije

Članak 17.

(1) U poslovima iz nadležnosti Agencije postupak odlučivanja pokreće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.

(2) U postupku pred Agencijom stranki se mora omogućiti, prije donošenja odluke, da se izjasni o činjenicama bitnim za donošenje odluke te da dostavi svu potrebnu dokumentaciju i predloži dokaze za koje smatra da su od značenja za donošenje odluke, i to u roku koji ne može biti kraći od osam dana.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor elektroničkih komunikacija može, ako utvrdi povredu odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, donijeti rješenje i bez izjašnjenja stranke.

Opći akti Agencije

Članak 18.

(1) Vijeće Agencije donosi Statut Agencije i godišnji program rada Agencije uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

(2) Vijeće Agencije donosi druge opće akte Agencije propisane ovim Zakonom i Statutom Agencije. Statutom Agencije može se propisati ovlast ravnatelju Agencije za donošenje određenih općih akata Agencije.

(3) Propisi iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i akti Agencije iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona, a drugi opći akti Agencije iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se na način utvrđen Statutom Agencije.

Nadležni ured za širokopojasnost (BCO)

Članak 19.

(1) U obavljanju poslova Nadležnog ureda za širokopojasnost (BCO) Agencija utvrđuje i uklanja nedostatke tržišta koji utječu na pokrivenost širokopojasnim pristupom na sljedeće načine:

1. povećanjem učinkovitosti i djelotvornosti ulaganja u širokopojasni pristup

2. pružanjem stručne i administrativne pomoći tijelima javne vlasti u planiranju, provedbi i nadzoru projekata

3. savjetovanjem i pružanjem pomoći građanima i pravnim osobama u vezi s razvojem širokopojasnog pristupa

4. poticanjem potražnje za mrežama vrlo velikog kapaciteta

5. pružanjem pomoći u suradnji s nadležnim tijelima

6. promicanjem uporabe financijskih instrumenata

7. podupiranjem uspostave jedinstvenoga digitalnog tržišta djelotvornim i učinkovitim ubrzanjem postupaka javnih ulaganja u širokopojasni pristup.

(2) Nadležni ured za širokopojasnost (BCO) u skladu sa stavkom 1. ovoga članka pruža potporu tijelima javne vlasti nadležnima za strateško planiranje i provedbu strategija, planova i/ili programa razvoja širokopojasnog pristupa, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovornima za financiranje i razvoj širokopojasnog pristupa, promicateljima projekata, operatorima, skupinama korisnika i drugim tražiteljima uputa o planiranju i provedbi projekata širokopojasnog pristupa putem različitih poslovnih i ulagačkih modela, te građanima, pravnim osobama i drugim tijelima koja žele biti obaviještena o razvoju širokopojasnog pristupa te nacionalnim ili regionalnim planovima za širokopojasnu povezivost dostupnu na njihovu području.

Godišnje izvješće o radu i godišnji program rada Agencije

Članak 20.

(1) Vijeće Agencije podnosi Hrvatskome saboru i Vladi Republike Hrvatske godišnje izvješće o radu Agencije koje sadržava sljedeće:

1. podatke o ispunjavanju ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije, a osobito podatke o provedbi ciljeva politike razvoja elektroničkih komunikacija

2. podatke o stanju razvoja tržišta elektroničkih komunikacija te ostvarivanju regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona

3. podatke o stanju razvoja tržišta poštanskih usluga i ostvarivanju regulatornih načela i ciljeva u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje područje poštanskih usluga

4. podatke u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje regulacija tržišta željezničkih usluga

5. podatke o rješavanju sporova između krajnjih korisnika i operatora elektroničkih komunikacijskih usluga

6. financijska izvješća i završni račun Agencije

7. druge podatke mjerodavne za prikaz razvoja tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga i željezničkih usluga u Republici Hrvatskoj

8. druge podatke u vezi s provedbom ovoga Zakona, posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, te propisa donesenih na temelju tih zakona.

(2) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najkasnije do kraja svibnja za prethodnu kalendarsku godinu.

(3) Na zahtjev Hrvatskoga sabora ili Vlade Republike Hrvatske Vijeće Agencije obvezno je, u roku od najviše 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, podnijeti izvješće iz stavka 1. ovoga članka i za razdoblje kraće od jedne godine.

(4) Vijeće Agencije u skladu s odredbama članaka 18. i 30. ovoga Zakona donosi godišnji program rada Agencije najkasnije do kraja godine za sljedeću kalendarsku godinu.

(5) Godišnjim programom rada iz stavka 4. ovoga članka osobito se utvrđuju ciljevi i zadaće Agencije u obavljanju regulatornih i drugih poslova propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.

Javnost rada Agencije

Članak 21.

(1) Agencija vodi i redovito obnavlja baze podataka sa svim upisnicima i očevidnicima koje vodi u svrhu obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, što obuhvaća:

− popis operatora kojima je izdana potvrda u skladu s člankom 24. ovoga Zakona

− popis operatora kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti u skladu s člankom 34. ovoga Zakona

− popis infrastrukturnih operatora kojima je izdana potvrda o pravu puta u skladu s člancima 62. i 63. ovoga Zakona

− posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde glavnih projekata iz članka 59. ovoga Zakona

− izdana posebna ovlaštenja iz članka 90. ovoga Zakona

− dodijeljene i raspoložive adrese i brojeve u javnim komunikacijskim mrežama

− dodijeljene i raspoložive radijske frekvencije i radiofrekvencijske kanale

− izdane opće dozvole te izdane i prenesene pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članaka 75. do 81. ovoga Zakona

− utvrđena mjerodavna tržišta i operatore sa značajnom tržišnom snagom s određenim regulatornim obvezama na tim mjerodavnim tržištima

− standardne ponude koje su operatori obvezni izraditi i objaviti u skladu s odredbama ovoga Zakona

− podatke propisane posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.

(2) Baze podataka iz stavka 1. ovoga članka moraju biti javno dostupne, bez naknade, u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Agencije, koje je Agencija obvezna redovito održavati i obnavljati, zajedno s mogućnostima sveobuhvatnog pretraživanja podataka prema odabranim mjerilima.

(3) Baza podataka radiofrekvencijskog spektra vodi se i objavljuje u skladu s odredbama članka 71. ovoga Zakona.

(4) Agencija redovito i bez naknade objavljuje na svojim internetskim stranicama sljedeće akte i podatke:

− odluke Vijeća Agencije te druge odluke Agencije od značenja za regulaciju tržišta, postupanje operatora i zaštitu prava krajnjih korisnika

− javne pozive i pozive za javno savjetovanje

− stručna mišljenja i objašnjenja o primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

− statističke i druge pokazatelje razvoja tržišta elektroničkih komunikacija, tržišta poštanskih usluga i tržišta željezničkih usluga

− Statut Agencije i provedbene propise iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

− godišnji program rada Agencije

− godišnji financijski plan Agencije, ostvarenje toga plana i godišnje financijske izvještaje Agencije

− godišnje izvješće o radu Agencije

− nepravomoćne odluke o prekršaju, uz naznaku da su odluke nepravomoćne, podnesene redovite pravne lijekove protiv tih odluka i ishod postupka po pravnim lijekovima

− skupove otvorenih podataka koje prikuplja Agencija u strojno čitljivom obliku

− zapisnike sa sjednica Vijeća Agencije prilagođene javnoj objavi

− druge podatke i obavijesti o radu i poslovanju Agencije.

(5) Provedbeni propisi iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i Statut Agencije objavljuju se i u »Narodnim novinama«.

(6) Statistički i drugi pokazatelji razvoja tržišta elektroničkih komunikacija, tržišta poštanskih usluga i tržišta željezničkih usluga iz stavka 4. ovoga članka moraju se obnavljati i objavljivati na internetskim stranicama Agencije najmanje svaka tri mjeseca.

(7) U svrhu redovite objave akata i podataka iz stavaka 1. i 4. ovoga članka te drugih obavijesti od značenja za rad Agencije, Agencija može izdavati službeno glasilo u tiskanom i elektroničkom obliku.

(8) Presude i rješenja u upravnim sporovima pokrenutima u skladu s odredbama ovoga Zakona objavljuju se u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije.

(9) Iznimno od odredaba ovoga članka, neće se objaviti akti i podaci koji se smatraju poslovnom tajnom u smislu odredaba članka 29. ovoga Zakona ili posebnih propisa o tajnosti podataka.

Sredstva za obavljanje poslova Agencije

Članak 22.

(1) Sredstva za obavljanje poslova Agencije iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona osiguravaju se na temelju godišnjeg financijskog plana Agencije iz sljedećih izvora:

1. iz naknade za upravljanje adresnim i brojevnim prostorom

2. iz naknade za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom

3. iz naknade za obavljanje drugih poslova Agencije, u postotku od ukupnoga godišnjeg brutoprihoda koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili operatori u obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na tržištu, osim nakladnika elektroničkih medija koji odašilju svoje radijske ili televizijske programe putem vlastite elektroničke komunikacijske mreže koju upotrebljavaju isključivo u tu svrhu.

(2) Sredstva za obavljanje poslova Agencije iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona osiguravaju se na temelju godišnjeg financijskog plana Agencije, u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, i to iz sljedećih izvora:

1. iz naknade za obavljanje poslova Agencije u području poštanskih usluga, u postotku od ukupnoga godišnjeg brutoprihoda koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili davatelji poštanskih usluga

2. iz naknade za obavljanje poslova Agencije u području regulacije tržišta željezničkih usluga, u postotku od ukupnoga godišnjeg brutoprihoda koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili upravitelji infrastrukture.

(3) Osim namjenskih prihoda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija može ostvariti prihode i iz drugih izvora u skladu s posebnim zakonima, a ti se prihodi mogu koristiti u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.

(4) Izračun i visina naknada te način plaćanja naknada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije na temelju godišnjeg financijskog plana Agencije, u pravilu za svaku kalendarsku godinu.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, u slučaju izostanka promjena u izračunu, visini i načinu plaćanja naknada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u sljedećoj kalendarskoj godini, primjenjuje se pravilnik za prethodnu kalendarsku godinu, do stupanja na snagu novog pravilnika donesenog u skladu s ovim stavkom.

(6) Naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, pri čemu treba osobito voditi računa o regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona.

(7) Naknade iz stavka 1. ovoga članka pokrivaju, u ukupnom iznosu, stvarne troškove za obavljanje poslova Agencije iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona.

(8) Agencija vodi poslovne knjige i sastavlja financijske izvještaje prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva proračunskih korisnika.

(9) Agencija odgovara za vlastite obveze cjelokupnom svojom imovinom, a Republika Hrvatska neograničeno odgovara za obveze Agencije.

(10) Obveze Agencije u prvom se redu podmiruju iz njezine imovine, a tek onda iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

(11) Agencija ne može, bez prethodne suglasnosti Vlade Repub­like Hrvatske, steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu ili drugu imovinu, ili sklopiti drugi pravni posao ako vrijednost ugovora ili drugoga pravnog posla prelazi iznos utvrđen Statutom Agencije.

Suradnja s drugim tijelima

Članak 23.

(1) U provedbi odredaba ovoga Zakona Agencija će surađivati s:

1. tijelom nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja, i to tako da zahtijeva mišljenje toga tijela ili predlaže pokretanje postupka pred tim tijelom u svim slučajevima sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tržišnog natjecanja

2. tijelom nadležnim za zaštitu potrošača, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača

3. tijelom nadležnim za elektroničke medije, u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje djelatnost elektroničkih medija

4. tijelom nadležnim za zaštitu osobnih podataka, u skladu s ovim Zakonom i propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka

5. tijelima nadležnima za usklađivanje prevencije i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti informacijskih sustava, u skladu sa zakonom kojim se uređuje informacijska sigurnost te preporukama ENISA-e

6. tijelom iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje nacionalne sigurnosti.

(2) U primjeni propisa iz stavka 1. ovoga članka Agencija će pružati tijelima iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuću stručnu i tehničku pomoć, a prema potrebi može sklapati odgovarajuće sporazume o međusobnoj suradnji.

(3) Prigodom razmjene podataka tijela iz stavka 1. ovoga članka moraju primjenjivati propise kojima se uređuje područje zaštite podataka, te osigurati isti stupanj povjerljivosti i zaštite tih podataka.

POGLAVLJE II.
OPĆE OVLAŠTENJE

Opće ovlaštenje za elektroničke komunikacijske mreže i usluge

Članak 24.

(1) Pružanje elektroničkih komunikacijskih mreže i usluga na području Republike Hrvatske je slobodno, uz uvjete utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.

(2) Pružanje elektroničkih komunikacijskih mreže i usluga, osim brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga, podložno je općem ovlaštenju koje ne utječe na posebne obveze poduzetnika iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona ili na pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora.

(3) Opće ovlaštenje iz stavka 2. ovoga članka ograničuje se ako je to nužno radi primjene posebnih propisa kojima se za strane državljane predviđa poseban tretman koji je opravdan razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili ljudskog zdravlja, u skladu s člankom 52. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. To ograničenje mora biti obrazloženo te dostavljeno Komisiji.

(4) Poduzetnik, koji ostvaruje prava i ima obveze na temelju općeg ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka, mora, u roku od najmanje 15 dana unaprijed, obavijestiti Agenciju elektroničkim putem o početku, promjenama i završetku pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga. Poduzetnik može započeti s pružanjem mreža i/ili usluga nakon dostave prethodne obavijesti Agenciji.

(5) Prethodna obavijest iz stavka 4. ovoga članka podnosi se na obrascu objavljenom na internetskim stranicama Agencije te obuhvaća izjavu poduzetnika o namjeri započinjanja pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga, i mora sadržavati sljedeće:

1. naziv poduzetnika

2. pravni status, oblik i registracijski broj poduzetnika, ako je poduzetnik registriran u trgovačkom ili drugom sličnom javnom registru u Europskoj uniji

3. adresu glavnog poslovnog nastana u Europskoj uniji i sjedišta ili podružnica u Republici Hrvatskoj, ako ih ima

4. adresu internetske stranice poduzetnika povezanu s pružanjem elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, ako postoji

5. osobu i pojedinosti za kontakt

6. kratak opis mreža ili usluga koje se namjeravaju pružati

7. države članice Europske unije u kojima će pružati ili pruža mreže ili usluge

8. predviđeni nadnevak početka ili završetka pružanja mreža ili usluga.

(6) Oblik i sadržaj obrasca iz stavka 5. ovoga članka mora biti u skladu s mjerodavnim smjernicama BEREC-a.

(7) Agencija će, u roku od sedam dana od dana zaprimanja potpune prethodne obavijesti podnesene na obrascu iz stavka 5. ovoga članka, izdati operatoru u standardiziranom obliku potvrdu o dostavi obavijesti iz stavka 4. ovoga članka. Ova potvrda nije upravni akt.

(8) Potvrda iz stavka 7. ovoga članka izdaje se u svrhu upućivanja na prava operatora koji pružaju elektroničke komunikacijske mreže ili usluge na temelju općeg ovlaštenja, na podnošenje zahtjeva za dodjelu prava na postavljanje opreme, na pregovore o međupovezivanju i dobivanju pristupa ili međupovezivanja, kako bi se olakšalo korištenje tim pravima u postupcima koji se vode u skladu s drugim propisima ili u odnosu na druge poduzetnike.

(9) Agencija vodi, objavljuje i redovito obnavlja popis operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga kojima je izdana potvrda iz stavka 7. ovoga članka.

(10) Agencija će po službenoj dužnosti brisati operatora s popisa u sljedećim slučajevima:

1. ako operator u pisanom obliku izvijesti Agenciju o prestanku pružanja mreža i usluga

2. ako operator prekine pružati mreže i usluge na razdoblje dulje od godine dana

3. ako je operatoru pravomoćnom sudskom presudom ili odlukom Agencije zabranjeno pružanje prijavljenih mreža i usluga

4. nakon prestanka postojanja operatora.

(11) Operator, koji nema glavni poslovni nastan ili registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europske unije, prije podnošenja prethodne obavijesti iz stavka 4. ovoga članka mora registrirati podružnicu ili osnovati zasebnu pravnu osobu s glavnim poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europske unije.

(12) Agencija će potpunu prethodnu obavijest iz stavka 5. ovoga članka bez odgode dostaviti BEREC-u elektroničkim putem, uz poštivanje obveze zaštite osobnih podataka i poslovne tajne.

(13) Oblik i sadržaj obrasca iz stavka 5. ovoga članka i potvrde iz stavka 7. ovoga članka uređuje se pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.

Uvjeti povezani s općim ovlaštenjem, pravima uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora te druge posebne obveze

Članak 25.

(1) Na opće ovlaštenje za pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, za prava uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora primjenjuju se isključivo uvjeti iz Priloga 1. ovoga Zakona koji moraju biti nediskriminirajući, razmjerni i transparentni.

(2) Posebne obveze pristupa i međupovezivanja iz članka 93. ovoga Zakona, sustava uvjetovanog pristupa iz članka 94. ovoga Zakona, poštivanja regulatornih obveza određenih operatorima sa značajnom tržišnom snagom iz članka 101. ovoga Zakona, regulatorne kontrole maloprodajnih usluga iz članka 115. ovoga Zakona ili obveze operatora univerzalnih usluga iz članka 119. ovoga Zakona određuju se samo u skladu s postupcima propisanima ovim Zakonom te se na njih ne primjenjuju prava i obveze koje proizlaze iz općeg ovlaštenja.

Minimalni popis prava koja proizlaze iz općeg ovlaštenja

Članak 26.

(1) Na temelju općeg ovlaštenja operator ima pravo:

1. pružati elektroničke komunikacijske mreže i usluge

2. graditi, postavljati i upotrebljavati elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja

3. na ostvarivanje prava puta u skladu s člancima 62. i 63. ovoga Zakona

4. na uporabu radiofrekvencijskog spektra u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama, u skladu s člancima 25., 69. i 82. ovoga Zakona

5. na razmatranje njegova zahtjeva za stjecanje prava uporabe brojevnog prostora u skladu s člankom 127. ovoga Zakona.

(2) Operator, koji pruža elektroničke komunikacijske mreže ili usluge namijenjene javnosti, na temelju općeg ovlaštenja ima pravo:

1. pregovarati o međupovezivanju s drugim operatorima javnih elektroničkih komunikacijskih mreža ili javnih elektroničkih komunikacijskih usluga koji su obuhvaćeni općim ovlaštenjem u Europskoj uniji i, ako je primjenjivo, ostvariti pristup drugim operatorima, odnosno međupovezivanje od drugih operatora u skladu s odredbama ovoga Zakona

2. biti određen operatorom jedne ili više univerzalnih usluga u skladu s člankom 119. ovoga Zakona.

Računovodstveno razdvajanje i financijska izvješća

Članak 27.

(1) Operatori, koji pružaju javne elektroničke komunikacijske mreže ili javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, te imaju posebna ili isključiva prava na pružanje usluga u drugim djelatnostima u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europske unije, obvezni su ispuniti jedan od sljedećih zahtjeva:

1. voditi zasebno računovodstvo za poslove u vezi s obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, u mjeri u kojoj bi to bilo potrebno ako bi te poslovne djelatnosti obavljala neovisna pravna osoba, kako bi se mogle utvrditi sve sastavnice troškova i prihoda, zajedno s osnovama za njihov izračun i podrobno opisanim postupcima njihova pripisivanja, koji su ostvareni obavljanjem te djelatnosti, uključujući po stavkama razrađen popis dugotrajne imovine i strukturnih troškova, ili

2. ustrojstveno razdvojiti poslovanje u vezi s obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga.

(2) Zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na operatore kojima je ukupan prihod, ostvaren u prethodnoj godini u obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u Republici Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije, manji od 50 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu se prihod ostvaren u državama članicama Europske unije računa prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca prethodne godine.

(3) Operatori, koji pružaju javne elektroničke komunikacijske mreže ili javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, na koje se ne primjenjuje pravo trgovačkih društava i koji ne udovoljavaju mjerilima za malo i srednje poduzetništvo u skladu s propisima iz područja računovodstva, obvezni su sastaviti i objaviti financijska izvješća, na prikladan i javno dostupan način, te obaviti godišnju reviziju svojeg poslovanja.

(4) Reviziju poslovanja iz stavka 3. ovoga članka obavlja ovlašteni neovisni revizor, u skladu s posebnim propisima o reviziji.

(5) Obveze iz stavaka 3. i 4. ovoga članka primjenjuju se i na operatore koji su obvezni voditi zasebno računovodstvo u skladu sa stavkom 1. točkom 1. ovoga članka.

(6) Agencija može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora, pokrenuti postupak provjere, što obuhvaća i provedbu revizije u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, ako postoji osnovana sumnja u postupanje protivno odredbama ovoga članka ili članka 104. ovoga Zakona, te donijeti odgovarajuću odluku na temelju provedenog postupka i utvrđenoga činjeničnog stanja.

POGLAVLJE III.
POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA I DRUGIH AKATA I NJIHOVA PROVEDBA

Dostava podataka

Članak 28.

(1) Radi obavljanja poslova iz članka 16. ovoga Zakona te poslova koje Agencija obavlja u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, operatori, koji pružaju elektroničke komunikacijske mreže i usluge, povezanu opremu ili povezane usluge, te osobe određene posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, obvezne su, na zahtjev i u roku koji odredi Agencija, dostaviti tražene podatke, uključujući i financijske podatke, a osobito sljedeće:

− podatke koji su određeni poslovnom tajnom, kao i omogućivanje neposrednog uvida u potrebne podatke i dokumentaciju

− neposredan uvid u poslovne prostorije, pripadajuću infrastrukturu, opremu i druga tehnička sredstva za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, poštanskih usluga i željezničkih usluga, te u poslovne knjige, pismohranu, baze podataka i drugu dokumentaciju

− obavljanje drugih radnji koje Agencija ocijeni potrebnima radi utvrđivanja svih bitnih činjenica u postupku donošenja odluke.

(2) Agencija je ovlaštena od operatora iz stavka 1. ovoga članka zahtijevati i dostavljanje podataka o razvoju budućih mreža i usluga koje bi mogle utjecati na veleprodajne usluge, kao i podataka o elektroničkim komunikacijskim mrežama i povezanoj opremi odgovarajuće razine podrobnosti i područne raščlanjenosti koja omogućuje zemljopisni pregled i određivanje područja u skladu s člankom 58. ovoga Zakona.

(3) Ako podaci prikupljeni u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nisu dostatni za provedbu regulatornih poslova na temelju ovoga Zakona, Agencija može zatražiti podatke i od drugih poduzetnika koji rade u djelatnosti elektroničkih komunikacija ili u blisko povezanim djelatnostima, a ti poduzetnici obvezni su dostaviti tražene podatke.

(4) Agencija može zatražiti podatke i od tijela nadležnog za uspostavu i vođenje jedinstvene informacijske točke, u skladu sa zakonom kojim se uređuju mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, a to tijelo obvezno je, bez odgode i bez naknade, dostaviti tražene podatke.

(5) Zahtjevi Agencije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka moraju biti razmjerni poslovima koje Agencija obavlja, i moraju sadržavati pravni temelj, predmet, svrhu zahtjeva i razinu podrobnosti zatraženih podataka te primjeren rok za dostavu. Zatražene podatke potrebno je dostaviti Agenciji bez odgode, u skladu s utvrđenim rokovima i razinom podrobnosti.

(6) Agencija ne smije od operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga zahtijevati dostavu podataka prije pristupa ili kao uvjet pristupa tržištu, osim ako se ti podaci odnose na provedbu postupaka za ocjenjivanje zahtjeva za dodjelu prava uporabe radiofrekvencijskog spektra ili uporabe brojevnog prostora i provedbu ocjenjivanja takvih zahtjeva.

(7) Podatke iz stavaka 1. do 4. ovoga članka Agencija dostavlja Ministarstvu ili drugom nadležnom državnom tijelu na njegov pisani zahtjev, koji mora biti obrazložen u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, vodeći računa o posebnim propisima o tajnosti podataka.

(8) Podatke, koje Agencija prikuplja na temelju stavaka 1. do 4. ovoga članka, i druge podatke koje prikuplja na temelju članka 16. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija može dostaviti Komisiji, BEREC-u i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, na temelju njihova zahtjeva, ako je to nužno za obavljanje poslova iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili za ispunjavanje obveza BEREC-a u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije. Zahtjev za dostavu podataka iz stavaka 1. do 4. ovoga članka mora biti obrazložen u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, vodeći računa o posebnim propisima o tajnosti podataka.

(9) U slučaju dostave podataka iz stavka 8. ovoga članka Agencija će o tome obavijestiti operatora, osobu ili tijelo iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka, koji su dostavili podatke. Komisija ili BEREC mogu dostavljene podatke staviti na raspolaganje nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, osim ako se Agencija tome izričito ne usprotivi.

(10) Agencija ne smije zahtijevati dostavu podataka koje je BEREC, u skladu s posebnim propisom, već učinio dostupnima.

(11) Ako Agencija ocijeni da su podaci iz stavaka 1. do 4. ovoga članka povjerljivi u skladu s posebnim propisima i pravom Europske unije o zaštiti poslovne tajne, Komisija, BEREC i sva druga nadležna tijela, kojima se ti podaci dostavljaju, moraju osigurati istu razinu povjerljivosti.

(12) Agencija objavljuje samo one podatke prikupljene na temelju ovoga članka koji doprinose otvorenom tržištu i tržišnom natjecanju, u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, poslovna tajna i zaštita osobnih podataka, uključujući i način pristupa tim podacima.

Poslovna tajna

Članak 29.

(1) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije, ravnatelj Agencije i radnici stručne službe Agencije, kao i druge pravne i fizičke osobe kojima je Agencija povjerila obavljanje određenih poslova, obvezni su čuvati poslovnu tajnu, bez obzira na način kojim su saznali o poslovnoj tajni, za vrijeme i nakon prestanka obavljanja dužnosti ili radnog odnosa u Agenciji, sve dok je podatak utvrđen poslovnom tajnom, ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobode obveze čuvanja tajnosti.

(2) Poslovnom tajnom smatra se sljedeće:

− svaki podatak koji je određen poslovnom tajnom u skladu s posebnim zakonom ili drugim propisom

− svaki podatak koji je vlasnik podatka posebno označio poslovnom tajnom, uz valjano obrazloženje koje je prihvatila Agencija

− svaki podatak koji je određen poslovnom tajnom u skladu s općim aktom Agencije.

(3) Ako podaci i dokumentacija koji se dostavljaju Agenciji sadržavaju poslovnu tajnu, operator, druga osoba ili tijelo iz članka 28. ovoga Zakona mora Agenciji označiti, uz valjano obrazloženje, koji se podatak smatra poslovnom tajnom, te dostaviti i primjerak dokumentacije koja ne sadržava poslovnu tajnu. U slučaju da samo naznači koji se podaci smatraju poslovnom tajnom, a ne dostavi primjerak dopisa i/ili dokumentacije bez poslovne tajne, Agencija će operatora, osobu ili tijelo iz članka 28. ovoga Zakona ponovno pozvati na dostavu dopisa i/ili dokumentacije bez poslovne tajne. Ako operator, osoba ili tijelo iz članka 28. ovoga Zakona ne postupi ni prema ponovljenom zahtjevu, Agencija će smatrati da takav dopis i/ili dokumentacija ne sadržava poslovnu tajnu.

(4) Iznimno od odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka, neće se smatrati poslovnom tajnom podaci ili dokumentacija koja je na bilo koji način bila javno dostupna, ili se objavljuje na temelju posebnih propisa ili odluka vlasnika podatka, kao i u slučaju iz stavka 3. ovoga članka kada vlasnik podatka nije postupio u skladu s ponovljenim zahtjevom Agencije.

Postupak javnog savjetovanja

Članak 30.

(1) Prije donošenja mjere od znatnijeg utjecaja na mjerodavno tržište, koje donosi u skladu s odredbama ovoga Zakona, ili određivanja ograničenja iz članka 69. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, Agencija će na svojim internetskim stranicama objaviti prijedlog mjere zajedno s pripadajućim obrazloženjem u svrhu provedbe javnog savjetovanja, kako bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo davanje mišljenja, primjedaba i prijedloga u vezi s predloženom mjerom.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na postupke regulatornih sporova između operatora iz članka 31. ovoga Zakona, na postupke prekograničnih sporova iz članka 32. ovoga Zakona te na postupke donošenja privremenih mjera iz članka 37. stavka 18. ovoga Zakona.

(3) Javno savjetovanje iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraće od 30 dana, osim u iznimnim okolnostima i ako je ovim Zakonom određen drukčiji rok. Predmet, postupak, trajanje te ishod javnog savjetovanja Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona.

(4) Nakon isteka razdoblja trajanja javnog savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će objaviti sva zaprimljena mišljenja, primjedbe i prijedloge, a može odrediti i dodatni rok za davanje očitovanja zainteresiranih strana na zaprimljena mišljenja, primjedbe i prijedloge, prije donošenja odluke koja se odnosi na mjeru iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Javno savjetovanje iz stavka 1. ovoga članka obvezno se provodi u sljedećim postupcima:

– postupcima donošenja propisa za provedbu ovoga Zakona koji su u nadležnosti Agencije, u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga

– postupcima donošenja propisa iz članka 127. stavka 5. točke 2. i članka 70. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

– postupcima donošenja godišnjega financijskog plana Agencije i godišnjega programa rada Agencije

– postupcima donošenja Plana adresiranja i Plana numeriranja, Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra i planova dodjele radijskih frekvencija

– postupcima iz članka 74. stavka 5., članaka 78., 79., 80., 82. i 83., članka 84. stavka 4., članaka 85., 93., 97., 100., 101. i 115., članka 116. stavka 8., članka 119. stavka 2. i stavka 4. točke 2., članka 131. stavka 1. i članka 135. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

– postupcima donošenja izmjena i dopuna akata iz ovoga stavka.

(6) Agencija mora osigurati, u okviru svojih internetskih stranica, uspostavu jedinstvenoga informacijskog središta koje omogućuje neposredan javni uvid i sudjelovanje u svim trenutačno otvorenim javnim savjetovanjima, te pristup javnosti ishodima provedenih javnih savjetovanja, vodeći računa o tajnosti podataka u skladu s odredbama članka 29. ovoga Zakona.

(7) Javno savjetovanje u postupcima donošenja propisa za provedbu ovoga Zakona, koji su u nadležnosti Agencije u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, donošenja godišnjeg financijskog plana Agencije i godišnjeg programa rada Agencije te postupcima donošenja Plana adresiranja i Plana numeriranja, Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra i planova dodjele radijskih frekvencija objavljuje se na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću.

(8) Agencija će prigodom provedbe javnog savjetovanja, ako je to primjenjivo, uzeti u obzir stajališta krajnjih korisnika, osobito potrošača i krajnjih korisnika s invaliditetom, proizvođača i operatora elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, u vezi s pitanjima koja se odnose na sva prava krajnjih korisnika i potrošača, uključujući jednak pristup i mogućnost izbora za krajnje korisnike s invaliditetom, a s obzirom na javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, osobito u slučajevima kada postoji značajan utjecaj na tržište. U tu svrhu Agencija će uspostaviti mehanizam savjetovanja pristupačan krajnjim korisnicima s invaliditetom.

(9) Zainteresirane strane mogu u suradnji s Agencijom, a u svrhu poboljšanja kakvoće pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga, razviti mehanizme koji obuhvaćaju potrošače, korisničke skupine i operatore tih usluga, a koji mogu uključivati izradu i nadzor kodeksa ponašanja i operativnih načela.

(10) Agencija može promicati suradnju između operatora i dionika zainteresiranih za promicanje zakonitog sadržaja putem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ne dovodeći u pitanje propise iz područja kulture i medija. Ta suradnja može uključivati i usklađivanje pružanja obavijesti o podacima od javnog interesa u skladu s člankom 142. stavkom 8. ovoga Zakona.

Rješavanje sporova između operatora

Članak 31.

(1) U slučaju spora između dvaju ili više operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga u vezi s obvezama iz ovoga Zakona, ili spora između tih operatora i drugih pravnih osoba koje se koriste uslugama pristupa i/ili međupovezivanja na temelju ovoga Zakona, Agencija mora, na zahtjev bilo koje od stranaka u sporu, donijeti odluku o rješenju spora u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana pokretanja postupka rješavanja spora, osim u iznimnim okolnostima.

(2) Sve stranke u sporu moraju surađivati s Agencijom u svrhu rješenja spora.

(3) U postupku rješavanja spora Agencija donosi odluke kojima se ostvaruju regulatorni ciljevi iz članka 7. ovoga Zakona. Svaka obveza, koju Agencija određuje operatoru u svrhu rješenja spora, mora se temeljiti na odredbama ovoga Zakona.

(4) Odluke Agencije o rješenju spora moraju biti podrobno obrazložene, te se dostavljaju svim strankama u sporu i objavljuju u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona, vodeći računa o tajnosti poslovnih podataka i zaštiti osobnih podataka.

(5) Postupak rješavanja spora iz ovoga članka ne isključuje pravo bilo koje stranke u sporu na pokretanje sudskog postupka pred nadležnim sudom.

Rješavanje prekograničnih sporova

Članak 32.

(1) U slučaju prekograničnog spora između operatora iz različitih država članica Europske unije u vezi s obvezama iz ovoga Zakona ili prava Europske unije u području elektroničkih komunikacija, osim sporova u vezi s usklađivanjem radiofrekvencijskog spektra, pri čemu je rješavanje spora u nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela dviju ili više država članica Europske unije, svaka od stranaka u sporu može pokrenuti spor pred odgovarajućim nacionalnim regulatornim tijelom.

(2) U rješavanju spora iz stavka 1. ovoga članka Agencija mora provesti postupak u skladu s člankom 31. ovoga Zakona, pri čemu će usklađivati svoje radnje u svrhu rješenja spora s drugim nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima.

(3) Ako spor utječe na trgovinu između Republike Hrvatske i druge države članice Europske unije, Agencija će o sporu obavijestiti BEREC, u svrhu usklađenog rješavanja spora u skladu s regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka BEREC donosi mišljenje o odgovarajućim mjerama koje bi trebalo poduzeti ili od kojih bi se trebalo suzdržati u svrhu rješenja spora.

(5) Agencija će zastati s rješavanjem spora iz stavka 1. ovoga članka do donošenja mišljenja BEREC-a iz stavka 4. ovoga članka. Iznimno, Agencija može na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti donijeti rješenje o privremenoj mjeri, radi zaštite tržišnog natjecanja ili interesa krajnjih korisnika.

(6) Odluka kojom Agencija određuje obvezu operatoru, uzimajući u obzir u najvećoj mogućoj mjeri mišljenje BEREC-a, mora se donijeti u roku od mjesec dana od dana zaprimanja toga mišljenja, i to u skladu s pravom Europske unije u području elektroničkih komunikacija.

(7) Postupak rješavanja prekograničnog spora iz ovoga članka ne isključuje pravo bilo koje stranke u sporu na pokretanje sudskog postupka pred nadležnim sudom.

Usklađivanje radiofrekvencijskog spektra između država članica Europske unije

Članak 33.

(1) Agencija poduzima sve potrebne mjere kako uporaba radiofrekvencijskog spektra dodijeljenog na području Republike Hrvatske ne bi sprječavala druge države članice Europske unije u uporabi harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra na njihovu području, osobito zbog prekograničnih štetnih smetnja između država članica Europske unije.

(2) U poduzimanju mjera iz stavka 1. ovoga članka Agencija vodi računa o obvezama prema međunarodnom pravu i mjerodavnim međunarodnim sporazumima, kao što su Radijski propisi i radiokomunikacijski regionalni sporazumi Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU).

(3) Agencija surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica Europske unije, a prema potrebi i putem RSPG-a, na prekograničnom usklađivanju uporabe radiofrekvencijskog spektra u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, u svrhu rješavanja poteškoća ili sporova povezanih s prekograničnim usklađivanjem ili prekograničnim štetnim smetnjama s drugim državama članicama Europske unije i s trećim zemljama, koje onemogućuju uporabu harmoniziranog radiofrekvencijskog spektra na području Republike Hrvatske.

(4) U slučaju poteškoće ili spora povezanog s prekograničnim usklađivanjem ili prekograničnim štetnim smetnjama, do kojeg je došlo postupanjem druge države članice ili više država članica Europske unije, a koji ima za posljedicu nemogućnost uporabe harmoniziranog radiofrekvencijskog spektra na području Republike Hrvatske, Agencija može od RSPG-a zatražiti posredovanje i izdavanje mišljenja, kojim RSPG predlaže usklađeno rješenje.

(5) Ako poteškoća ili spor povezan s prekograničnim usklađivanjem ili prekograničnim štetnim smetnjama između Republike Hrvatske i jedne ili više država članica Europske unije nije riješen suradnjom njihovih nadležnih tijela u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, niti posredovanjem RSPG-a u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, Agencija može zatražiti od Komisije donošenje odluke o rješavanju te poteškoće ili spora.

(6) Agencija može, u slučaju poteškoće ili spora povezanog s prekograničnim usklađivanjem ili prekograničnim štetnim smetnjama, do kojeg je došlo postupanjem jedne ili više susjednih država članica Europske unije, uključujući države kandidatkinje i države pristupnice, a koji ima za posljedicu nemogućnost uporabe harmoniziranog radiofrekvencijskog spektra na području Republike Hrvatske, od Komisije zatražiti pravnu, političku i tehničku potporu u rješavanju te poteškoća ili spora.

Usklađenost s uvjetima općeg ovlaštenja, pravima uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora te usklađenost s posebnim obvezama

Članak 34.

(1) Agencija obavlja nadzor i provjeru usklađenosti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga s uvjetima općeg ovlaštenja i uvjetima prava uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora s obvezama iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona te s obvezom djelotvorne i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra u skladu s člancima 8., 66. i 69. ovoga Zakona.

(2) Agencija je ovlaštena zahtijevati od operatora, koji obavljaju djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na temelju općeg ovlaštenja, prava uporabe radiofrekvencijskog spektra i prava uporabe brojevnog prostora, sve podatke i dokumentaciju koja je potrebna za provedbu postupaka provjere usklađenosti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako Agencija utvrdi da operator ne ispunjava jedan ili više uvjeta općeg ovlaštenja ili prava uporabe radiofrekvencijskim spektrom ili uvjeta uporabe brojevnog prostora, ili da se ne pridržava posebnih obveza iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona, o tome će bez odgode obavijestiti operatora i odrediti rok od najmanje 30 dana od dana dostave obavijesti operatoru, u kojem operator mora izvijestiti Agenciju o razlozima neispunjavanja uvjeta i ukloniti utvrđene nepravilnosti.

(4) Rok iz stavka 3. ovoga članka može se primjereno produljiti na zahtjev operatora, u skladu s odlukom Agencije, a može biti i kraći od 30 dana u slučaju ponavljanja istog ili sličnog neispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Ako operator ne ukloni utvrđene nepravilnosti u roku iz stavaka 3. ili 4. ovoga članka, Agencija će odlukom utvrditi neispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka te odrediti primjereni rok od daljnjih najviše 30 dana za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti, pri čemu tom odlukom može narediti i zabranu pružanja pojedinačnih ili povezanih elektroničkih komunikacijskih usluga do uklanjanja utvrđenih nepravilnosti, ako bi nastavak pružanja tih usluga mogao dovesti do znatnijeg negativnog učinka na tržišno natjecanje, ovisno o poštivanju regulatornih obveza određenih u skladu s odredbama članaka 100. i 101. ovoga Zakona.

(6) Ako operator ne ukloni utvrđene nepravilnosti ni u roku iz stavka 5. ovoga članka, ili opetovano ne ispunjava propisane uvjete iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će odlukom zabraniti operatoru obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

(7) Danom izvršnosti odluke iz stavka 6. ovoga članka operator je obvezan prestati s obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, bez prava na odštetu.

(8) Bez obzira na odredbe stavaka 3., 5. i 6. ovoga članka, Agencija može, na temelju dokaza o povredi uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, koji predstavljaju neposredno i teško ugrožavanje javne sigurnosti, javnoga reda ili ljudskog zdravlja, ili će uzrokovati ozbiljne gospodarske ili provedbene poteškoće drugim operatorima ili korisnicima elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, ili drugim korisnicima radiofrekvencijskog spektra, donijeti privremeno rješenje kojim će operatoru narediti uklanjanje utvrđenih nepravilnosti ili zabraniti obavljanje pojedinačnih ili povezanih elektroničkih komunikacijskih usluga te predložiti regulatorne mjere.

(9) Agencija će nakon donošenja privremenog rješenja iz stavka 8. ovoga članka omogućiti stranki u postupku da se, u skladu s člankom 17. stavkom 2. ovoga Zakona, izjasni o činjenicama bitnim za donošenje odluke te da dostavi svu potrebnu dokumentaciju i predloži dokaze za koje smatra da su od značenja za donošenje odluke, i to u roku koji ne može biti kraći od osam dana.

(10) Rok valjanosti privremenog rješenja iz stavka 8. ovoga članka može iznositi najviše tri mjeseca od dana njegove dostave stranki u postupku, a u okolnostima kada postupak njegove provedbe nije završio, može se produljiti na daljnje razdoblje od najviše tri mjeseca. Privremeno rješenje ukida se odlukom kojom se konačno uređuju odnosna pitanja.

Provedbeni propis o elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama

Članak 35.

(1) Način obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mjerila kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka osobito se može propisati obveza operatorima javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga da redovito objavljuju odgovarajuće, najnovije i usporedive podatke o pokazateljima kakvoće usluge i o mjerama koje su poduzeli za osiguravanje jednakog pristupa javno dostupnim elektroničkim komunikacijskim uslugama za osobe s invaliditetom, te da ih dostavljaju Agenciji na njezin zahtjev.

(3) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati i temeljni zahtjevi za pokazatelje kakvoće usluge, kako bi se onemogućilo umanjivanje razine kakvoće usluge te sprječavanje ili usporavanje prometa u elektroničkim komunikacijskim mrežama.

(4) Obrazloženi prijedlog temeljnih zahtjeva za pokazatelje kakvoće usluge iz stavka 3. ovoga članka Agencija će, prije donošenja, dostaviti Komisiji i BEREC-u. Komisija može dati primjedbe ili preporuke u vezi s dostavljenim prijedlogom, i to osobito kako bi se spriječio negativan učinak prijedloga Agencije na zajedničko tržište, a Agencija će pri donošenju temeljnih zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o primjedbama i preporukama Komisije.

Donošenje i izvršenje odluka Agencije

Članak 36.

(1) Vijeće Agencije donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća Agencije.

(2) Protiv odluka i drugih upravnih akata Agencije nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Iznimno, protiv odluka Agencije u sporovima između krajnjih korisnika i operatora iz članka 154. ovoga Zakona može se pokrenuti upravni spor pred mjesno nadležnim upravnim sudom.

(3) Svi sporovi pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, pokrenuti na temelju ovoga Zakona, žurni su.

(4) Odluke Agencije postaju izvršne dostavom stranki. Kada je u odluci ili drugom upravnom aktu Agencije određeno da se radnja, koja je predmet izvršenja, može izvršiti u ostavljenom roku, odluka ili drugi upravni akt Agencije postaju izvršni istekom toga roka.

(5) U slučaju nepostupanja prema izvršnoj odluci Agencije iz stavka 4. ovoga članka inspektor elektroničkih komunikacija može izdati prekršajni nalog ili predložiti podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka, u skladu s odredbama članka 162. ovoga Zakona.

(6) Agencija vodi očevidnik o pokrenutim upravnim sporovima, trajanju postupaka i broju izdanih privremenih mjera u upravnim sporovima. Podatke iz očevidnika i sudske odluke Agencija dostavlja Komisiji i BEREC-u na njihov obrazloženi zahtjev.

GLAVA III.
UNUTARNJE TRŽIŠTE

POGLAVLJE I.
POSTUPAK USKLAĐIVANJA U DONOŠENJU ODLUKA I DOSLJEDNA PRIMJENA REGULATORNIH OBVEZA

Članak 37.

(1) Agencija surađuje i usklađuje svoje postupanje s nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, s BEREC-om i Komisijom u postupku utvrđivanja određene regulatorne obveze, koju određuje operatoru u skladu s odredbama ovoga Zakona, kako bi se osigurala usklađena primjena mjerodavnog prava Europske unije u području unutarnjeg tržišta.

(2) Agencija će, u slučaju namjere donošenja odluka iz članaka 93., 97., 100., 101. i 115. ovoga Zakona, koje utječu na trgovinu između država članica Europske unije, a nakon provedenog javnog savjetovanja iz članka 30. ovoga Zakona, objaviti prijedlog odluke te ga istodobno dostaviti, zajedno s obrazloženjem, Komisiji, BEREC-u i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, u skladu s člankom 28. stavkom 8. ovoga Zakona, osim u slučajevima koje Komisija odredi svojom preporukom ili smjernicama u vezi s provedbom ovoga postupka.

(3) Komisija, BEREC i nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije mogu davati primjedbe Agenciji na prijedloge odluka iz stavka 2. ovoga članka u roku od mjesec dana, koji se ne može produljiti.

(4) U postupku donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka Agencija će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o primjedbama iz stavka 3. ovoga članka, te u skladu s tim donijeti odluku koju će dostaviti Komisiji, osim u slučaju primjene postupka iz stavaka 5. do 8. ovoga članka. Agencija dostavlja Komisiji i BEREC-u sve odluke iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Ako bi prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka imao za cilj određivanje mjerodavnog tržišta koje se razlikuje od tržišta navedenih u preporuci iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona, ili određivanje operatora koji, samostalno ili zajedno s drugima, ima značajnu tržišnu snagu na temelju članka 100. stavaka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona te bi utjecao na trgovinu između država članica Europske unije, a Komisija je obavijestila Agenciju da bi prijedlog te odluke mogao stvoriti zapreku zajedničkom tržištu, ili da postoji osnovana sumnja u usklađenost prijedloga te odluke s mjerodavnim pravom Europske unije, a osobito u usklađenost s regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona, donošenje odluke mora se odgoditi na razdoblje od dva mjeseca, koje se ne može produljiti. Komisija obavješćuje BEREC, Agenciju i nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije o svojim rezervama u takvom slučaju te ih istodobno objavljuje.

(6) U razdoblju iz stavka 5. ovoga članka Komisija može:

1. donijeti odluku kojom će od Agencije zatražiti povlačenje prijedloga odluke iz stavka 2. ovoga članka, ili

2. donijeti odluku o prestanku razloga navedenih u svojoj obavijesti iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Prije donošenja odluke iz stavka 6. ovoga članka Komisija će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o mišljenju BEREC-a o obavijesti Komisije iz stavka 5. ovoga članka, u kojem BEREC mora navesti treba li prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka zadržati, izmijeniti ili povući, a prema potrebi može predložiti i određene izmjene ili dopune odluke iz stavka 2. ovoga članka. Odluka Komisije iz stavka 6. točke 1. ovoga članka mora biti podrobno i analitički obrazložena te mora sadržavati određene prijedloge izmjena ili dopuna odluke iz stavka 2. ovoga članka.

(8) U slučaju donošenja odluke Komisije iz stavka 6. točke 1. ovoga članka Agencija će izmijeniti ili povući prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka u roku od šest mjeseci od dana donošenja odluke Komisije. O tako izmijenjenom prijedlogu odluke iz stavka 2. ovoga članka Agencija će provesti javno savjetovanje u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, nakon čega će ponovno o tome obavijestiti Komisiju u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(9) Ako bi prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka, koja ima za cilj određivanje, izmjenu ili ukidanje obveza operatoru u primjeni članaka 93. ili 100. ovoga Zakona, a u vezi s člancima 102. do 109. i člankom 115. ovoga Zakona, prema obavijesti Komisije koja je dostavljena Agenciji, mogao stvoriti zapreku zajedničkom tržištu, ili ako postoji osnovana sumnja u usklađenost prijedloga odluke s mjerodavnim pravom Europske unije, a osobito u usklađenost s regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona, donošenje odluke mora se odgoditi na razdoblje od tri mjeseca. U slučaju izostanka takve obavijesti Komisije Agencija može donijeti odluku, pri čemu će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o primjedbama iz stavka 3. ovoga članka.

(10) U razdoblju iz stavka 9. ovoga članka Agencija, Komisija i BEREC usko će surađivati u određivanju najprikladnije i najdjelotvornije regulatorne obveze u skladu s regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona, pri čemu će voditi računa o stajalištima dionika na tržištu i osiguravanju razvoja usklađene primjene mjerodavnog prava Europske unije.

(11) U roku od 42 dana od početka razdoblja iz stavka 9. ovoga članka BEREC će izdati i objaviti obrazloženo mišljenje o obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka, u kojem mora navesti treba li prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka izmijeniti ili povući, a prema potrebi može predložiti i određene izmjene ili dopune odluke iz stavka 2. ovoga članka.

(12) Ako se BEREC u mišljenju iz stavka 11. ovoga članka suglasio s osnovanim sumnjama iz obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka, Agencija će usko surađivati s BEREC-om u određivanju najprikladnije i najdjelotvornije regulatorne obveze. Prije isteka razdoblja iz stavka 9. ovoga članka Agencija može:

1. izmijeniti ili povući prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka, vodeći u najvećoj mogućoj mjeri računa o obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka i mišljenju BEREC-a iz stavka 11. ovoga članka

2. zadržati neizmijenjeni prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka.

(13) Komisija može, u roku od mjesec dana od dana isteka razdoblja iz stavka 9. ovoga članka, vodeći u najvećoj mogućoj mjeri računa o mišljenju BEREC-a, ako ono postoji:

1. dati preporuku Agenciji da izmijeni ili povuče prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka, uključujući i određene prijedloge izmjena ili dopuna te odluke, kao i obrazložene razloge za davanje takve preporuke, osobito u slučaju kada se BEREC nije suglasio s osnovanim sumnjama iz obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka

2. donijeti odluku o prestanku razloga navedenih u svojoj obavijesti iz stavka 9. ovoga članka

3. donijeti odluku kojom od Agencije zahtijeva povlačenje prijedloga odluke iz članka 93. stavka 8. i članka 109. stavka 3. ovoga Zakona, ako Komisija i BEREC imaju osnovane sumnje u njihovu usklađenost s pravom Europske unije. Ta odluka mora biti podrobno i analitički obrazložena te mora sadržavati određene prijedloge izmjena odluke iz stavka 2. ovoga članka.

(14) Agencija će, u roku od mjesec dana od dana davanja preporuke ili donošenja odluke Komisije iz stavka 13. točaka 1. i 2. ovoga članka, dostaviti Komisiji i BEREC-u odluku iz stavka 2. ovoga članka. U slučaju donošenja odluke Komisije iz stavka 13. točke 3. ovoga članka primjenjuje se postupak iz stavka 8. ovoga članka.

(15) Rok iz stavka 14. ovoga članka može se produljiti kako bi se o prijedlogu odluke iz stavka 2. ovoga članka provelo dodatno javno savjetovanje u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

(16) Ako Agencija odluči da neće postupiti prema preporuci Komisije iz stavka 13. točke 1. ovoga članka, o tome mora navesti obrazložene razloge.

(17) Agencija može u bilo kojem trenutku povući prijedlog odluke iz stavka 2. ovoga članka, o čemu mora izvijestiti Komisiju, BEREC, nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije i stranke u postupku.

(18) U iznimnim okolnostima, Agencija može, ako ocijeni da je radi očuvanja tržišnog natjecanja i zaštite interesa korisnika nužno privremeno urediti određena pitanja, odstupiti od provedbe postupaka iz stavaka 2. do 8. ovoga članka ili postupaka iz stavaka 9. do 17. ovoga članka, te bez odgode donijeti privremeno rješenje, poštujući načelo razmjernosti.

(19) Obrazloženo privremeno rješenje iz stavka 18. ovoga članka Agencija će bez odgode dostaviti Komisiji, BEREC-u i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije. Privremeno rješenje ukida se odlukom Agencije koja se donosi nakon provedbe postupaka iz stavaka 2. do 8. ovoga članka, ili postupaka iz stavaka 9. do 17. ovoga članka, a kojom se konačno uređuju odnosna pitanja.

POGLAVLJE II.
DOSLJEDNA DODJELA RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA

Postupak istorazinske ocjene

Članak 38.

(1) U slučaju dodjele radiofrekvencijskog spektra, za koji su tehničkim provedbenim mjerama u skladu s Odlukom br. 676/2002/EZ utvrđeni usklađeni uvjeti uporabe za bežične širokopojasne mreže i usluge, i za koji je propisan postupak dodjele putem javnog poziva, javnog natječaja ili javne dražbe, Agencija će, istodobno s objavom javnog savjetovanja o prijedlogu uvjeta dodjele i uporabe, obavijestiti RSPG o tom prijedlogu te navesti zahtijeva li i kada sazivanje foruma za istorazinsku ocjenu.

(2) RSPG može iznimno, na vlastiti prijedlog, najkasnije tijekom trajanja javnog savjetovanja o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka, sazvati forum za istorazinsku ocjenu ako smatra da bi se prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka znatno dovelo u pitanje ostvarenje regulatornih ciljeva iz članka 7. ovoga Zakona i načela upravljanja radiofrekvencijskim spektrom iz članka 66. ovoga Zakona.

(3) U slučaju održavanja foruma za istorazinsku ocjenu, bez obzira na način pokretanja postupka, Agencija je obvezna obrazložiti na koji se način prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka:

1. promiče razvoj unutarnjeg tržišta, prekogranično pružanje usluga, tržišno natjecanje, u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju koristi za potrošače te ostvaruju regulatorni ciljevi iz članka 7. ovoga Zakona, načela upravljanja radiofrekvencijskim spektrom iz članaka 66. do 69. ovoga Zakona i ciljevi utvrđeni Odlukom br. 676/2002/EZ i Odlukom 243/2012/EU o uspostavljanju višegodišnjeg programa politike radiofrekvencijskog spektra

2. osigurava djelotvorna i učinkovita uporaba radiofrekvencijskog spektra

3. osiguravaju stabilni i predvidljivi uvjeti ulaganja za postojeće i moguće korisnike radiofrekvencijskog spektra prigodom postavljanja mreža za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga koje upotrebljavaju radiofrekvencijski spektar.

(4) Forum za istorazinsku ocjenu saziva se u pravilu jedanput u odnosu na pojedinačni postupak dodjele radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. ovoga članka, osim ako Agencija ne zatraži dodatno sazivanje.

(5) Nakon održanog foruma za istorazinsku ocjenu Agencija može zatražiti od RSPG-a:

1. izvješće o načinu na koji se prijedlogom uvjeta dodjele i uporabe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju ciljevi iz stavka 3. ovoga članka, a koje mora odražavati mišljenja razmijenjena u okviru foruma za istorazinsku ocjenu

2. mišljenje o prijedlogu uvjeta dodjele i uporabe iz stavka 1. ovoga članka.

Usklađena dodjela radiofrekvencijskog spektra

Članak 39.

(1) Agencija dodjeljuje pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra ako je uporaba radiofrekvencijskog spektra već usklađena, uvjeti pristupa i postupci dogovoreni, a operatori kojima se dodjeljuje radiofrekvencijski spektar izabrani u skladu s međunarodnim sporazumima i pravom Europske unije.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija neće nametati dodatne uvjete ili mjerila, ni provoditi postupke kojima bi se ograničila, izmijenila ili odgodila ispravna primjena zajedničke dodjele toga radiofrekvencijskog spektra, uz uvjet da su prethodno zadovoljeni uvjeti uporabe propisani ovim Zakonom.

Zajednički postupak dodjele pojedinačnih prava uporabe radiofrekvencijskog spektra

Članak 40.

(1) Agencija može surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica Europske unije i RSPG-om na utvrđivanju zajedničkih mjerila postupka dodjele radiofrekvencijskog spektra te, ako je to primjenjivo, u suradnji s nadležnim tijelom druge države članice Europske unije provoditi postupak dodjele toga radiofrekvencijskog spektra, u skladu s iskazanim interesom dionika na tržištu.

(2) Prigodom utvrđivanja zajedničkog postupka dodjele radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. ovoga članka Agencija može uzeti u obzir sljedeća mjerila:

1. pokretanje i provedbu postupka dodjele radiofrekvencijskog spektra u skladu sa zajednički dogovorenim rasporedom

2. određivanje zajedničkih uvjeta i postupaka odabira i dodjele radiofrekvencijskog spektra, ako je to primjereno

3. određivanje zajedničkih ili usporedivih uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra kojima se, uz ostalo, korisnicima omogućuje dodjela sličnih blokova radiofrekvencijskog spektra, ako je to primjereno

4. mogućnost sudjelovanja drugih država članica Europske unije u zajedničkom postupku dodjele radiofrekvencijskog spektra do okončanja provedbe toga postupka.

(3) Ako Agencija odluči da neće sudjelovati u zajedničkom postupku dodjele radiofrekvencijskog spektra, unatoč iskazanom interesu dionika na tržištu, obvezna ih je obavijestiti o razlozima svoje odluke.

GLAVA IV.
ZAŠTITA PODATAKA I SIGURNOST ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA

Sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

Članak 41.

Prestaje važiti.

Povreda osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama

Članak 42.

(1) U slučaju povrede osobnih podataka operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora bez odgode obavijestiti tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka o nastaloj povredi, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka. Ako je vjerojatno da će nastala povreda osobnih podataka štetno utjecati na osobne podatke ili privatnost korisnika ili druge fizičke osobe, operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora o nastaloj povredi bez odgode obavijestiti i korisnika ili drugu fizičku osobu.

(2) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ne mora obavijestiti korisnika ili drugu fizičku osobu o povredi iz stavka 1. ovoga članka ako na temelju njegove obavijesti iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka svojim mišljenjem utvrdi da je operator na osobne podatke, na koje se odnosi ta povreda, na zadovoljavajući način primijenio odgovarajuće tehnološke mjere zaštite, koje moraju učiniti osobne podatke nerazumljivima bilo kojoj osobi koja im neovlašteno pristupa.

(3) Obavijest korisniku ili drugoj fizičkoj osobi iz stavka 2. ovoga članka mora osobito sadržavati opis prirode povrede osobnih podataka i kontaktne podatke putem kojih se mogu dobiti dodatne obavijesti, kao i preporučene mjere u svrhu umanjivanja mogućih štetnih učinaka nastale povrede osobnih podataka.

(4) Tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka ima pravo nadzirati provedbu obveza operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u vezi s davanjem obavijesti u skladu s odredbama ovoga članka, te poduzimati odgovarajuće mjere u slučaju neispunjavanja tih obveza.

Tajnost elektroničkih komunikacija

Članak 43.

(1) U svrhu osiguravanja tajnosti elektroničkih komunikacija i pripadajućih prometnih podataka u javnim komunikacijskim mrežama i javno dostupnim komunikacijskim uslugama zabranjeno je slušanje, prisluškivanje, pohranjivanje te svaki oblik presretanja ili nadzora elektroničkih komunikacija i pripadajućih prometnih podataka, osim u slučajevima iz članka 52. ovoga Zakona te u slučajevima utvrđenima posebnim zakonima.

(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na tehničku pohranu podataka koja je nužna za prijenos komunikacije, ni u slučajevima kada je to nužno za održavanje ili ponovnu uspostavu sigurnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ili za otkrivanje tehničkih kvarova i/ili pogrešaka, sigurnosnih rizika ili napada na elektroničke komunikacijske mreže i usluge, ne zadirući pri tome u načela zaštite tajnosti podataka.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na zakonski ovlašteno bilježenje komunikacija i pripadajućih prometnih podataka tijekom zakonitih poslovnih radnja u svrhu pružanja dokaza o trgovačkim transakcijama ili drugim poslovnim komunikacijama.

(4) Uporaba elektroničkih komunikacijskih mreža za pohranu podataka ili za pristup već pohranjenim podacima u terminalnoj opremi krajnjeg korisnika ili korisnika dopušteno je samo u slučaju kada je taj krajnji korisnik ili korisnik dao svoju privolu, nakon što je dobio jasnu i potpunu obavijest u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka, i to osobito o svrhama obrade podataka. Time se ne može spriječiti tehnička pohrana podataka ili pristup podacima isključivo u svrhu obavljanja prijenosa komunikacija putem elektroničke komunikacijske mreže, ili, ako je to nužno, radi pružanja usluga informacijskog društva na izričit zahtjev krajnjeg korisnika ili korisnika.

Tajnost radijskih komunikacija

Članak 44.

(1) Vlasniku ili korisniku radijske postaje zabranjeno je:

− neovlašteno doznati, upotrebljavati, objaviti ili proslijediti drugima sadržaj radijske poruke koja nije namijenjena javnosti

− prenositi u nekodiranom obliku radijske poruke koje imaju obilježja tajnosti

− prenositi lažne i pogrešne signale i priopćenja, osobito ako se odnose na slučaj opasnosti, hitne slučajeve, sigurnost ili identifikaciju

− prenositi signale i priopćenja koja se ne odnose na njegovu djelatnost

− primati signale i priopćenja koja nisu namijenjena njemu ni javnosti.

(2) Povredom tajnosti radijskih komunikacija iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se prijam radijske poruke, signala ili priopćenja u obliku smetnje, uz uvjet da se o zaprimanju takve smetnje bez odgode obavijesti Agencija u pisanom obliku, radi utvrđivanja uzroka smetnje i poduzimanja mjera za njezino uklanjanje.

Prometni podaci

Članak 45.

(1) Prometni podaci, koji se odnose na krajnje korisnike, a koje je obradio i pohranio operator javne komunikacijske mreže i/ili usluga, moraju se izbrisati ili učiniti neimenovanima kada više nisu potrebni u svrhu prijenosa komunikacije, osim u slučajevima iz stavaka 2., 3. i 5. ovoga članka te članka 53. stavka 3. i stavka 5. točke 4. ovoga Zakona.

(2) Prometni podaci, koji su potrebni za obračun troškova korisnika i troškova međupovezivanja, mogu se obrađivati samo do zastare tražbina u skladu s općim propisima o obveznopravnim odnosima.

(3) U svrhu promidžbe i prodaje elektroničkih komunikacijskih usluga ili pružanja usluga s posebnom tarifom operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga može obrađivati prometne podatke iz stavka 1. ovoga članka na način i u razdoblju potrebnom za promidžbu i prodaju ili pružanje tih usluga, ako je krajnji korisnik, na kojeg se odnose ti podaci, dao svoju prethodnu privolu. Krajnji korisnici mogu uskratiti ili povući svoju prethodnu privolu za obradu prometnih podataka u svako doba.

(4) Operator mora obavijestiti krajnje korisnike o vrstama prometnih podataka koji se obrađuju i o trajanju obrade podataka u svrhe iz stavka 2. ovoga članka, a prije pribavljanja prethodne privole krajnjeg korisnika, o vrstama prometnih podataka koji se obrađuju i o trajanju obrade podataka u svrhe iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Pristup obradi prometnih podataka u skladu s odredbama stavaka 1. do 4. ovoga članka dopušten je isključivo ovlaštenim osobama operatora javnih komunikacijskih mreža i/ili usluga koje rade na poslovima obračuna troškova, upravljanja elektroničkom komunikacijskom mrežom, obrade pritužbi potrošača, otkrivanja prijevara, promidžbe i prodaje elektroničkih komunikacijskih usluga te pružanja usluga s posebnom tarifom. Pristup obradi prometnih podataka mora se ograničiti na najnužnije radnje u vezi s obavljanjem tih poslova.

(6) Odredbe stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka ne primjenjuju se na izvješćivanje Ministarstva, Agencije, nadležnog suda i drugih nadležnih državnih tijela o prometnim podacima u skladu s posebnim propisima, u svrhu rješavanja sporova iz članaka 31. i 32. ovoga Zakona, osobito u vezi s pristupom i međupovezivanjem, ili rješavanja sporova iz članka 154. ovoga Zakona.

Prikaz i prikrivanje pozivajućeg broja i s njim povezanog broja

Članak 46.

(1) Operator javnih komunikacijskih usluga, koji nudi mogućnost prikaza pozivajućeg broja, mora omogućiti korisniku, koji je uputio poziv, jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza njegova broja za svaki pojedinačni poziv ili za sve pozive.

(2) Operator javnih komunikacijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka mora omogućiti pozvanom krajnjem korisniku jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza pozivajućeg broja kod dolaznih poziva, uz razumnu uporabu ove mogućnosti.

(3) Operator javnih komunikacijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka, kod kojeg se pozivajući broj prikazuje prije uspostave poziva, mora omogućiti pozvanom krajnjem korisniku jednostavan način odbijanja dolaznih poziva u slučaju kada je prikaz pozivajućeg broja spriječio krajnji korisnik koji je uputio poziv.

(4) Operator javnih komunikacijskih usluga, koji nudi mogućnost prikaza broja koji je povezan, mora omogućiti pozvanom krajnjem korisniku jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza broja koji je povezan s pozivajućim korisnikom.

(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na dolazne i odlazne pozive prema drugim državama.

(6) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koji nude mogućnost prikaza pozivajućeg broja i/ili s njim povezanog broja, moraju obavijestiti javnost, na prikladan i javno dostupan način, o tim uslugama i njihovim mogućnostima iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.

Podaci o lokaciji bez prometnih podataka

Članak 47.

(1) Podaci o lokaciji bez prometnih podataka, koji se odnose na krajnje korisnike, mogu se obrađivati samo u slučaju kada su učinjeni neimenovanima, ili na temelju prethodne privole krajnjeg korisnika, na način i u razdoblju potrebnom za pružanje usluge s posebnom tarifom.

(2) Operator mora obavijestiti krajnjeg korisnika, prije pribavljanja prethodne privole iz stavka 1. ovoga članka, o vrsti podataka o lokaciji bez prometnih podataka, koji će se obrađivati, o svrhama i trajanju obrade te o tome hoće li ti podaci biti dostavljeni trećoj strani radi pružanja usluge s posebnom tarifom. Krajnjem korisniku mora se u svako doba pružiti mogućnost uskraćivanja njegove prethodne privole za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka.

(3) Kada je pribavljena prethodna privola krajnjeg korisnika iz stavka 1. ovoga članka, krajnji korisnik mora zadržati mogućnost jednostavnog i besplatnog načina privremenog odbijanja obrade podataka o lokaciji bez prometnih podataka, prigodom svakog priključivanja na elektroničku komunikacijsku mrežu ili svakog prijenosa komunikacije.

(4) Obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka u skladu s odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dopuštena je isključivo ovlaštenim osobama operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, ili ovlaštenim osobama treće strane koja pruža usluge s posebnom tarifom, i mora se ograničiti na najnužnije radnje u vezi s pružanjem usluga s posebnom tarifom.

Zlonamjerni ili uznemiravajući pozivi, SMS poruke i MMS poruke

Članak 48.

(1) U javnim komunikacijskim mrežama zabranjeno je svako lažno predstavljanje pozivatelja ili pošiljatelja kratkih tekstnih poruka (u daljnjem tekstu: SMS poruke) i multimedijskih poruka (u daljnjem tekstu: MMS poruke).

(2) Ako krajnji korisnik u pisanom podnesku operatoru javnih komunikacijskih usluga učini vjerojatnim prijam zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, SMS poruka ili MMS poruka, operator javnih komunikacijskih usluga mora, nakon zaprimanja podneska, zabilježiti i pohraniti podatke o pozivajućem broju, nadnevku i vremenu takvih poziva ili pokušaja uspostave takvih poziva odnosno podatke o pošiljatelju, nadnevku i vremenu slanja takvih SMS poruka ili MMS poruka. Operator može bilježiti i pohranjivati te podatke samo na temelju pisanog podneska svojeg krajnjeg korisnika.

(3) U podnesku iz stavka 2. ovoga članka krajnji korisnik mora naznačiti točan nadnevak i okvirno vrijeme zaprimanja određenih zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, SMS poruka ili MMS poruka, na temelju čega operator javnih komunikacijskih usluga utvrđuje ime i prezime i adresu ili naziv i sjedište krajnjeg korisnika koji je uputio te pozive ili poruke.

(4) Utvrđene podatke o zlonamjernim ili uznemiravajućim pozivima, SMS porukama ili MMS porukama operator javnih komunikacijskih usluga mora zadržati u skladu s odredbama članka 53. ovoga Zakona te bez odgode dostaviti nadležnoj policijskoj upravi na daljnje postupanje u skladu s posebnim propisima, o čemu će u pisanom obliku izvijestiti podnositelja podneska iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Operatori javnih komunikacijskih usluga obvezni su međusobno surađivati u svrhu praćenja i otkrivanja zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, SMS poruka ili MMS poruka, a osobito radi razmjene podataka iz stavka 3. ovoga članka.

Pozivi u hitnim slučajevima

Članak 49.

(1) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju onemogućiti sprječavanje prikaza pozivajućeg broja iz članka 46. ovoga Zakona te privremeno odbijanje ili izostanak privole krajnjeg korisnika ili korisnika za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka u skladu s člankom 47. ovoga Zakona, i to za svaki pozivni broj nadležnih državnih tijela i hitnih služba u skladu s njihovim pisanim zahtjevom, u svrhu odziva na pozive u hitnim slučajevima.

(2) Popis nadležnih državnih tijela i hitnih služba s odgovarajućim pozivnim brojevima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Agencija odlukom uz prethodnu suglasnost Ministarstva te redovito, a najmanje jedanput godišnje, objavljuje u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona.

Neželjene elektroničke komunikacije

Članak 50.

(1) Uporaba automatskih pozivnih i komunikacijskih sustava bez ljudskog posredovanja, telefaksnih uređaja ili elektroničke pošte, uključujući SMS poruke i MMS poruke, u svrhu izravne promidžbe i prodaje dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu krajnjeg korisnika.

(2) Fizička ili pravna osoba trgovca može upotrebljavati podatke o adresama elektroničke pošte, koje je pribavila od svojih potrošača u svrhu prodaje proizvoda i usluga, za izravnu promidžbu i prodaju isključivo vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, uz uvjet da ti potrošači imaju jasnu i nedvojbenu mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvu uporabu podataka o adresama elektroničke pošte prigodom njihova prikupljanja i prigodom zaprimanja svake elektroničke poruke, u slučaju da potrošač nije unaprijed odbio takvu uporabu podataka.

(3) Zabranjeno je, u svrhu izravne promidžbe i prodaje, slanje elektroničke pošte, uključujući SMS poruke i MMS poruke, u kojima se pogrešno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja u čije se ime šalje elektronička pošta ili poruka, i koja je protivna propisima o elektroničkoj trgovini, kao i slanje elektroničke pošte ili poruka bez ispravne adrese elektroničke pošte ili broja na koji primatelj može, bez naknade, poslati zahtjev za sprječavanje daljnje komunikacije, ili elektroničke pošte ili poruka što potiču primatelje da posjete internetske stranice koje su protivne propisima o elektroničkoj trgovini.

(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na komunikaciju iz stavka 1. ovoga članka prema pravnim osobama u svrhu izravne promidžbe i prodaje.

(5) Operatori usluga elektroničke pošte moraju svojim krajnjim korisnicima omogućiti filtriranje dolazne elektroničke pošte koja sadržava neželjene elektroničke poruke ili štetan sadržaj. Krajnjim korisnicima mora se omogućiti jednostavan način oblikovanja, uključivanja i isključivanja takvih filtara.

(6) Operatori usluga elektroničke pošte moraju na prikladan i javno dostupan način objaviti adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba, te odgovoriti na svaki prigovor u vezi sa zlouporabom elektroničke pošte u roku od najviše 15 dana od dana zaprimanja toga prigovora putem elektroničke pošte.

(7) Operatori usluga elektroničke pošte moraju ugovorom obvezati svoje krajnje korisnike na zabranu slanja neželjenih elektroničkih poruka u skladu s odredbama ovoga članka, te na poduzimanje odgovarajućih mjera radi sprječavanja zlouporaba korisničkog računa elektroničke pošte krajnjeg korisnika.

(8) Kada operator usluga elektroničke pošte zaprimi dokaz da je krajnji korisnik poslao neželjenu elektroničku poruku, ili da je korisnički račun elektroničke pošte krajnjeg korisnika bio zlouporabljen, obvezan je utvrditi činjenično stanje i poduzeti odgovarajuće mjere. Ovisno o stupnju počinjene zlouporabe, operator može izdati upozorenje krajnjem korisniku ili privremeno onemogućiti uporabu korisničkog računa elektroničke pošte krajnjeg korisnika, o čemu mora, bez odgode, u pisanom obliku obavijestiti krajnjeg korisnika.

(9) Ako krajnji korisnik opetovano krši obveze utvrđene ugovorom iz stavka 7. ovoga članka, operator ima pravo trajno izbrisati korisnički račun elektroničke pošte krajnjeg korisnika i raskinuti ugovor u skladu s općim uvjetima poslovanja.

(10) Odredbe stavaka 7., 8. i 9. ovoga članka ne primjenjuju se na krajnje korisnike za koje je utvrđeno da je zlouporabu pripadajućeg korisničkog računa elektroničke pošte prouzročila treća strana, osim u slučaju kada se krajnji korisnik oglušio na opetovana upozorenja operatora za poduzimanje mjera zaštite.

Provedba zaštite podataka i sigurnosti elektroničkih komunikacija

Članak 51.

(1) Agencija ili tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka mogu, u skladu sa svojim ovlastima, po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresirane strane, odlukom narediti prestanak povreda odredaba članaka 41. do 50. ovoga Zakona.

(2) U svrhu provedbe odluke iz stavka 1. ovoga članka Agencija ili tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka imaju pravo tražiti sve podatke koje smatraju potrebnima za utvrđivanje mogućih povreda odredaba članaka 41. do 50. ovoga Zakona, ili koje smatraju potrebnima za nadzor i primjenu odredaba članaka 41. do 50. ovoga Zakona.

(3) Vijeće Agencije propisuje pravilnikom iz članka 41. stavka 6. ovoga Zakona mjere za osiguravanje djelotvorne prekogranične suradnje u provedbi odredaba članaka 41. do 50. ovoga Zakona i za stvaranje usklađenih uvjeta za pružanje usluga koje obuhvaćaju prekogranični protok podataka.

(4) Prije donošenja pravilnika iz članka 41. stavka 6. ovoga Zakona Agencija će pravodobno dostaviti Komisiji prijedlog mjera iz stavka 3. ovoga članka, s obrazloženim razlozima za njihovo donošenje i namjeravanim djelovanjem. Komisija može dati prijedloge ili preporuke u vezi s predloženim mjerama, i to osobito kako bi osigurala da te mjere neće štetno utjecati na djelovanje unutarnjeg tržišta Europske unije.

(5) U postupku donošenja pravilnika iz članka 41. stavka 6. ovoga Zakona Vijeće Agencije će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o prijedlozima i preporukama Komisije iz stavka 4. ovoga članka.

Tajni nadzor elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

Članak 52.

(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga te pravne i fizičke osobe, koje na temelju posebnih propisa obavljaju djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na području Republike Hrvatske, moraju obavljati tu djelatnost te razvijati i upotrebljavati elektroničke komunikacijske mreže i usluge na način koji nije u suprotnosti s nacionalnim interesima u području nacionalne sigurnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske, te moraju o vlastitom trošku osigurati i održavati funkciju tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, kao i elektroničke komunikacijske vodove do operativno-tehničkog tijela nadležnog za aktivaciju i upravljanje mjerom tajnog nadzora elektroničkih komunikacija.

(2) Postupak, kojim se utvrđuje izvršavanje obveza operatora te pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka, propisuje se zakonom kojim se uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske.

(3) Nadležno tijelo iz stavka 1. ovoga članka određuje mjere i standarde informacijske sigurnosti u vezi s obvezama operatora iz stavka 1. ovoga članka u osiguranju i održavanju funkcije tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, te u suradnji s tijelima ovlaštenima za primjenu mjera tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga nadzire provedbu mjera i standarda informacijske sigurnosti.

(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su odrediti osobe odgovorne za provedbu mjera i standarda informacijske sigurnosti, kao i za provedbu obveza tajnog nadzora iz ovoga članka i članaka 53. i 54. ovoga Zakona.

(5) Obveze operatora te pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka prema nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka i prema tijelima ovlaštenima za primjenu mjera tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga iz stavka 3. ovoga članka, u skladu sa zakonima iz područja nacionalne sigurnosti i kaznenog postupka, utvrđuju se tim zakonima i posebnim propisom kojim se uređuju obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama.

(6) Na obveze iz stavka 5. ovoga članka, koje imaju operatori te pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe članaka 41. do 47. ovoga Zakona, ni odredbe propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(7) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju voditi popis krajnjih korisnika svojih usluga koji su obvezni dostaviti nadležnim tijelima iz stavka 5. ovoga članka na temelju njihova zahtjeva. Popis krajnjih korisnika mora sadržavati sve potrebne podatke koji omogućuju jednoznačnu i trenutačnu identifikaciju svakoga krajnjeg korisnika.

(8) Ako operatori iz stavka 1. ovoga članka sažimaju ili kodiraju (enkriptiraju) elektronički komunikacijski promet, takve prometne podatke moraju dostaviti nadležnim tijelima iz stavka 5. ovoga članka u izvornom obliku.

(9) Na zahtjev nadležnih tijela iz stavka 5. ovoga članka operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju onemogućiti korisnicima uporabu programa koji kodiraju (enkriptiraju) sadržaj komunikacije ili omogućiti nadležnim tijelima iz stavka 5. ovoga članka provedbu mjera za uklanjanje kodiranja (enkripcije) u svrhu osiguravanja i održavanja funkcije tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

(10) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su dostaviti nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka, na njegov zahtjev, podatke tehničke ili prometne prirode koji se odnose na njihove mreže, usluge i opremu, a vrsta, opseg i druge značajke tih podataka, kao i način njihove dostave pobliže se utvrđuju posebnim propisom kojim se uređuju obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama.

(11) Na prijedlog nadležnog tijela iz stavka 1. ovoga članka Agencija će provesti postupak inspekcijskog nadzora u vezi s ispunjavanjem obveza iz ovoga članka, koje su određene operatorima iz stavka 1. ovoga članka.

(12) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na operatore iz članka 24. stavka 11. ovoga Zakona.

(13) Obveze propisane ovim člankom i člancima 53. i 54. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na sve pravne i fizičke osobe koje pružaju, uz naknadu ili bez naknade, elektroničke komunikacijske usluge.

Obveza zadržavanja podataka

Članak 53.

(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni su zadržati podatke o elektroničkim komunikacijama iz članka 54. ovoga Zakona u svrhu omogućivanja provedbe istrage, otkrivanja i kaznenog progona kaznenih djela, u skladu sa zakonom iz područja kaznenog postupka, te u svrhu zaštite obrane i nacionalne sigurnosti, u skladu sa zakonima iz područja obrane i nacionalne sigurnosti.

(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su zadržati podatke iz stavka 1. ovoga članka u izvornom obliku ili kao podatke obrađene tijekom obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Operatori nemaju obvezu zadržavanja podataka iz stavka 1. ovoga članka koje nisu proizveli ni obradili.

(3) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su zadržati podatke iz stavka 1. ovoga članka u razdoblju od dvanaest mjeseci od dana obavljene komunikacije, bez obzira na odredbe članka 45. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka provode obvezu zadržavanja podataka tako da se zadržani podaci, zajedno sa svim drugim potrebnim i s njima povezanim podacima, mogu bez odgode dostaviti nadležnom tijelu iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju primjenjivati sljedeća načela sigurnosti zadržanih podataka:

1. zadržani podaci moraju biti jednake kakvoće i podvrgnuti jednakim mjerama sigurnosti i zaštite kao i podaci u elektroničkoj komunikacijskoj mreži operatora

2. zadržani podaci moraju biti zaštićeni na prikladan način od slučajnog ili nezakonitog uništenja, slučajnog gubitka ili izmjene, neovlaštene ili nezakonite pohrane, obrade, pristupa ili razotkrivanja

3. u slučaju kada se zadržani podaci ne upotrebljavaju u svrhe utvrđene člankom 45. ovoga Zakona, pristup zadržanim podacima mora se ograničiti isključivo na ovlaštene osobe nadležnih tijela iz članka 48. stavka 4. i članka 52. stavka 1. ovoga Zakona

4. zadržani podaci moraju se uništiti nakon isteka razdoblja zadržavanja iz stavka 3. ovoga članka, osim podataka koji su bili obrađeni i pohranjeni za potrebe nadležnih tijela iz članka 48. stavka 4. i članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) U svrhu primjene načela sigurnosti zadržanih podataka iz stavka 5. ovoga članka operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju o vlastitom trošku osigurati sve potrebne tehničke i ustrojstvene mjere.

(7) Nadzor nad primjenom načela sigurnosti zadržanih podataka iz stavka 5. ovoga članka i prikupljanje statističkih pokazatelja o zadržanim podacima pobliže se propisuju posebnim propisom koji uređuje obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama.

(8) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su ustrojiti postupke u svrhu ispunjavanja obveza iz ovoga članka, te u primjerenom roku dostaviti nadležnom tijelu iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, na njegov zahtjev, podatke o ustrojenim postupcima, broju zaprimljenih zahtjeva, pravnom temelju za podnošenje zahtjeva i vrsti dostavljenih podataka na temelju zaprimljenih zahtjeva.

Vrste zadržanih podataka

Članak 54.

(1) Obveza zadržavanja podataka iz članka 53. ovoga Zakona obuhvaća sljedeće stalne i privremene vrste podataka:

− podatke potrebne za praćenje i utvrđivanje izvora komunikacije

− podatke potrebne za utvrđivanje odredišta komunikacije

− podatke potrebne za utvrđivanje nadnevka, vremena i trajanja komunikacije

− podatke potrebne za utvrđivanje vrste komunikacije

− podatke potrebne za utvrđivanje korisničke komunikacijske opreme ili opreme koja se smatra korisničkom komunikacijskom opremom

− podatke potrebne za utvrđivanje lokacije pokretne komunikacijske opreme.

(2) Zadržani podaci iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju i podatke koji se odnose na neuspješne pozive, pri čemu nema obveze zadržavanja podataka o pozivima koji uopće nisu bili uspostavljeni.

(3) Zabranjeno je zadržavanje podataka koji otkrivaju sadržaj komunikacije.

(4) Podrobnije odrednice o pojedinim vrstama zadržanih podataka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se posebnim propisom koji uređuje obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama.

DIO DRUGI
MREŽE

GLAVA I.
ULAZAK NA TRŽIŠTE I GRADNJA INFRASTRUKTURE I MREŽE

POGLAVLJE I.
ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA

Temeljni zahtjevi za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu

Članak 55.

(1) Elektronička komunikacijska mreža, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati u skladu s normama i tehničkim specifikacijama sadržanima u popisu obvezujućih norma i/ili tehničkih specifikacija, koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije.

(2) Ako ne postoje odgovarajuće obvezujuće norme i/ili tehničke specifikacije objavljene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, primjenjuju se norme i tehničke specifikacije Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI), Europskog odbora za normizaciju (CEN) i Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) te norme, odluke i preporuke Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO), Međunarodnoga elektrotehničkog povjerenstva (IEC) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT), te drugih mjerodavnih međunarodnih normizacijskih/normirnih organizacija.

(3) Ako ne postoje odgovarajuće norme, tehničke specifikacije ili drugi međunarodni propisi iz stavka 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju izvorne hrvatske norme.

(4) Elektronička komunikacijska mreža, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, postavljati i ugrađivati na način kojim se omogućuje pristup i dostupnost javnih elektroničkih komunikacijskih usluga i osobama s invaliditetom.

(5) Ako gradnjom stambene, poslovne ili druge zgrade ili građevine nastupe smetnje u prijmu domaćih radijskih ili televizijskih programa nakladnika elektroničkih medija, investitor te zgrade ili građevine obvezan je, u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje, o vlastitom trošku osigurati prijam tih radijskih ili televizijskih programa jednake kakvoće koja je postojala prije nastupanja smetnje.

(6) Ministar, uz prethodno mišljenje Vijeća Agencije i nadležnog tijela iz stavka 7. ovoga članka, u svrhu procjene sigurnosnog rizika proizvođača i dobavljača opreme za elektroničke komunikacijske mreže koje se upotrebljavaju ili namjeravaju upotrebljavati u Republici Hrvatskoj za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili kao potpora sustavima kritičnih infrastruktura, donosi pravilnik kojim se utvrđuju mjerila za procjenu sigurnosnog rizika te propisuju postupci, obveze i ograničenja za pravne i fizičke osobe koje imaju izgrađenu elektroničku komunikacijsku mrežu ili je namjeravaju izgraditi u svrhu pružanja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili kao potporu sustavima kritičnih infrastruktura, kao i uvjeti i rokovi zamjene takve opreme koja je ugrađena u elektroničke komunikacijske mreže prije dana stupanja na snagu toga pravilnika.

(7) Procjenu sigurnosnog rizika iz stavka 6. ovoga članka provodi nadležno tijelo određeno zakonom kojim se uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske, u skladu s pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka. U procjeni sigurnosnog rizika, kojom se utvrđuje rizik za nacionalnu sigurnost, navest će se pravni temelj te oni podaci otkrivanje kojih ne bi moglo ugroziti interese nacionalne sigurnosti, dok su ostali podaci klasificirani odgovarajućim stupnjem tajnosti i mogu se dobiti na uvid u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.

(8) Ako se na temelju procjene sigurnosnog rizika iz stavka 6. ovoga članka utvrdi visoki sigurnosni rizik, Vijeće Agencije donijet će odluku kojom se pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavka 6. ovoga članka određuje postupanje u vezi s opremom proizvođača ili dobavljača opreme iz stavka 6. ovoga članka.

(9) Vijeće Agencije pravilnicima pobliže propisuje tehničke, uporabne i druge uvjete za određene vrste elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te terminalne opreme, kao i tehničke, uporabne i druge uvjete za pristup fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade.

(10) Pravilnike iz stavka 9. ovoga članka, kojima se propisuju i uvjeti za prostorno planiranje i gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture, i koji se odnose na temeljne zahtjeve za građevinu, Vijeće Agencije donosi uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo.

Fizička infrastruktura unutar zgrade

Članak 56.

(1) U svakoj novoizgrađenoj zgradi investitor zgrade obvezan je izgraditi elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za postavljanje pristupne elektroničke komunikacijske mreže velike brzine do granice građevne čestice, te izgraditi i postaviti pristupnu točku i fizičku infrastrukturu unutar zgrade prilagođenu mreži velike brzine za potrebe te zgrade. Fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži velike brzine obvezno obuhvaća cijevi promjera i kapaciteta primjerenih potrebama te zgrade.

(2) Osim fizičke infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka investitor zgrade obvezan je izgraditi i zajednički antenski sustav za prijam zemaljskih radijskih i televizijskih programa, izvesti vertikalno i horizontalno kabliranje od pristupne točke do svake pojedine stambene ili poslovne jedinice te postaviti svu drugu potrebnu opremu za priključenje svih stambenih ili poslovnih jedinica, koje se nalaze u zgradi, na pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu velike brzine.

(3) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i u slučaju opsežnih radova na obnovi zgrade.

(4) Zgrade opremljene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka označavaju se oznakom »Pripremljeno za širokopojasni pristup internetu«.

(5) Agencija će odlukom odrediti oblik i veličinu oznake iz stavka 4. ovoga članka te način i uvjete njezine dodjele.

Pristup fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade

Članak 57.

(1) Svi operatori javnih komunikacijskih mreža imaju pravo, bez utjecaja na temeljne zahtjeve za zgradu u skladu sa zakonom kojim se uređuje gradnja, na temelju sporazuma o pristupu s vlasnicima ili nositeljima prava korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade, o vlastitom trošku postaviti svoju mrežu do pristupne točke te pristupiti bilo kojoj postojećoj fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade radi postavljanja elektroničke komunikacijske mreže velike brzine, ako je udvostručavanje fizičke infrastrukture unutar zgrade tehnički neizvedivo ili gospodarski neučinkovito.

(2) Vlasnici ili drugi nositelji prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade moraju, uz pravične i nediskriminirajuće uvjete, uključujući i cijenu, udovoljiti svakom razumnom zahtjevu za pristup koji su podnijeli operatori javnih komunikacijskih mreža.

(3) Ako se sporazum o pristupu iz stavka 1. ovoga članka ne postigne u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva za pristup, svaka stranka može u daljnjem roku od 30 dana podnijeti zahtjev Agenciji za rješavanje spora, kako bi se procijenila usklađenost s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Agencija donosi odluku o zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka, vodeći u potpunosti računa o načelu razmjernosti, u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(5) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na zgrade u kojima je pristup postojećoj mreži, koja završava na lokaciji krajnjeg korisnika i prikladna je za pružanje usluga elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta, osiguran uz objektivne, transparentne, razmjerne i nediskriminirajuće uvjete, uključujući i cijenu.

(6) Ako ne postoji fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži vrlo velikog kapaciteta, svaki operator javne komunikacijske mreže ima pravo, o vlastitom trošku, završiti svoju mrežu u prostorijama krajnjeg korisnika, uz njegovu suglasnost te uz uvjet da se pri tome na najmanju moguću mjeru svede utjecaj na privatnu imovinu trećih osoba. Ako operator javne komunikacijske mreže u tom slučaju ima potrebu po zajedničkim dijelovima zgrade postaviti fizičku infrastrukturu i mrežu samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika, obvezan je o tome dostaviti predstavniku suvlasnika pisanu obavijest te ponudu za sklapanje sporazuma o izgradnji fizičke infrastrukture i pristupne točke za potrebe cijele zgrade.

(7) U slučaju neprihvaćanja ponude za sklapanje sporazuma iz stavka 6. ovoga članka, suvlasnici mogu zabraniti postavljanje fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika isključivo ako:

− postoji odgovarajuća zajednička fizička infrastruktura unutar zgrade ili

− suvlasnici, u roku od 60 dana od dana kada je predstavnik suvlasnika zaprimio pisanu obavijest o namjeri postavljanja takve fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika, o vlastitom trošku postave odgovarajuću zajedničku fizičku infrastrukturu za potrebe cijele zgrade.

Zemljopisni pregled dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža

Članak 58.

(1) Agencija je obvezna redovito provoditi i obnavljati najmanje svake tri godine zemljopisni pregled dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža koje mogu osigurati širokopojasni pristup (u daljnjem tekstu: širokopojasne mreže).

(2) Zemljopisni pregled iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pregled zemljopisne dostupnosti postojećih širokopojasnih mreža na području Republike Hrvatske koji je izrađen za potrebe obavljanja poslova u nadležnosti Agencije, u skladu s odredbama ovoga Zakona, te za potrebe primjene pravila o državnim potporama.

(3) Zemljopisni pregled iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i procjenu dostupnosti širokopojasnih mreža u budućnosti, uključujući i mreže vrlo velikog kapaciteta na području Republike Hrvatske, za razdoblje koje utvrdi Agencija, a koje ne može biti dulje od tri godine.

(4) Procjena dostupnosti iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati sve mjerodavne podatke, uključujući i podatke o planovima postavljanja mreža vrlo velikog kapaciteta bilo kojeg operatora ili tijela javne vlasti, te podatke o znatnim nadogradnjama ili proširenjima mreža na brzine prema korisniku od najmanje 100 Mbit/s.

(5) Operatori i tijela javne vlasti obvezni su, na zahtjev Agencije, dostaviti sve podatke iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, u mjeri u kojoj su ti podaci dostupni i moguće ih je dostaviti na primjeren način i u razumnom roku.

(6) Agencija će samostalno ocijeniti, na temelju ovlasti iz ovoga članka, koji od prikupljenih podataka iz stavka 5. ovoga članka odgovaraju svrhama njihova prikupljanja utvrđenima ovim člankom.

(7) Podaci prikupljeni zemljopisnim pregledom iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati odgovarajuću razinu podrobnosti i područne raščlanjenosti, uključujući i dostatne podatke o parametrima i kakvoći usluge. Na sve prikupljene podatke primjenjuju se odredbe članka 29. ovoga Zakona.

(8) Agencija može odrediti područje s jasnim zemljopisnim granicama na kojem se, na temelju prikupljenih podataka, utvrđuje da tijekom trajanja razdoblja procjene dostupnosti iz stavka 3. ovoga članka ni jedan operator, niti tijelo javne vlasti nije postavilo, niti planira postaviti mrežu vrlo velikog kapaciteta, ni znatno nadograditi ili proširiti svoju mrežu tako da omogućuje brzine prema korisniku od najmanje 100 Mbit/s. Agencija javno objavljuje podatke o tako određenim područjima.

(9) Agencija može za područja određena u skladu sa stavkom 8. ovoga članka pozvati operatore i tijela javne vlasti da se očituju o namjeri postavljanja mreža vrlo velikog kapaciteta tijekom trajanja razdoblja procjene dostupnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(10) Ako operator ili tijelo javne vlasti izjavi namjeru postavljanja mreže vrlo velikog kapaciteta, Agencija može i od drugih operatora i tijela javne vlasti zatražiti izjavu o namjeri postavljanja mreže vrlo velikog kapaciteta ili o namjeri znatne nadogradnje ili proširenja njihove mreže tako da omogućuje brzine prema korisniku od najmanje 100 Mbit/s na tom području.

(11) Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje popis podataka koje mora sadržavati izjava operatora ili tijela javne vlasti iz stavka 10. ovoga članka.

(12) Na temelju prikupljenih podataka Agencija obavješćuje svakog operatora ili tijelo javne vlasti, koje je iskazalo interes za ulaganja, o tome je li područje određeno u skladu sa stavkom 8. ovoga članka pokriveno, ili je vjerojatno da će biti pokriveno pristupnom mrežom sljedeće generacije koja omogućuje brzine prema korisniku manje od 100 Mbit/s.

(13) U postupcima iz stavaka 9., 10. i 12. ovoga članka Agencija mora postupati u skladu s načelima učinkovitosti, objektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije, pri čemu ne smije unaprijed isključiti ni jednog operatora.

(14) Agencija u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, koji se odnose na određivanje obveza pokrivenosti povezanih s pravima uporabe radiofrekvencijskog spektra te na provjeru dostupnosti usluga obuhvaćenih obvezom pružanja univerzalne usluge, uzima u obzir ishode zemljopisnog pregleda i svakog područja određenog u skladu s odredbama ovoga članka.

(15) Ministarstvo i druga nadležna tijela državne uprave te tijela nadležna za dodjelu javnih sredstava, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti koji se odnose na razvoj i postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža te izradu dokumenata strateškog planiranja u području razvoja širokopojasnih mreža, uzimaju u obzir ishode zemljopisnog pregleda i svakog područja određenog u skladu s odredbama ovoga članka.

(16) Agencija može dostaviti ishode zemljopisnog pregleda operatorima i drugim nadležnim tijelima javne vlasti, na njihov zahtjev i uz uvjet osiguranja iste razine povjerljivosti i zaštite poslovne tajne, te o tome obavijestiti svakoga tko je dostavio podatke. Agencija će ishode zemljopisnog pregleda dostaviti BEREC-u i Komisiji na njihov zahtjev i uz iste uvjete.

(17) Podatke prikupljene u postupku zemljopisnog pregleda iz stavka 1. ovoga članka, koji nisu dostupni na tržištu i na koje se ne odnose propisi o zaštiti poslovne tajne, Agencija će u prikladnom obliku objaviti na svojim internetskim stranicama. Agencija će osigurati da ti podaci, na odgovarajući način i u mjeri u kojoj je to potrebno, budu dostupni krajnjim korisnicima kako bi mogli odrediti dostupnost povezivosti u različitim područjima, uz pojedinosti koje im olakšavaju odabir operatora ili pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga.

Gradnja, korištenje i održavanje elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme

Članak 59.

(1) Postavljanje i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža te pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga moraju udovoljavati uvjetima sigurnosti uporabe mreže, cjelovitosti mreže i interoperabilnosti elektroničkih komunikacijskih usluga. Elektroničke komunikacijske mreže, namijenjene za pružanje javnih elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući i elektroničke komunikacijske mreže s uporabom radiofrekvencijskog spektra u okviru njihovih tehničkih mogućnosti, moraju se graditi, postavljati i koristiti tako da se ne narušava kakvoća usluge, niti omogućuje međusobno prisluškivanje korisnika.

(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su, uzimajući u obzir i podatke iz članka 58. ovoga Zakona, planirati u svojim dokumentima prostornog uređenja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu, koja osobito obuhvaća samostojeće antenske stupove, tornjeve i kabelsku kanalizaciju, na način kojim se ne ograničuje razvoj elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša.

(3) U postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja iz stavka 2. ovoga članka potrebno je pribaviti prethodno mišljenje Agencije o konačnom prijedlogu prostornog plana, kojim se potvrđuje da se dokumentom prostornog uređenja uređuje gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u skladu sa stavkom 2. ovoga članka i pravilnicima iz članka 55. stavka 9. ovoga Zakona. Agencija daje prethodno mišljenje u skladu s mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, koja se propisuju uredbom Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog ministra i uz prethodno pribavljeno mišljenje Vijeća Agencije.

(4) Ako Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruje vlasništvo ili zadržava nadzor nad pravnim osobama koje upravljaju javnom elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili pružaju javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, tijela nadležna za izdavanje dozvola za građenje i uporabu elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme moraju biti strukturno odvojena od tijela koja ostvaruju vlasničke ili nadzorne ovlasti nad tim pravnim osobama, uz poštovanje načela nediskriminacije.

(5) U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, kao i u slučaju velikih nesreća ili prirodnih nepogoda, operatori moraju omogućiti prednost u pružanju elektroničkih komunikacijskih usluga tijelima državne uprave nadležnima za poslove obrane i nacionalne sigurnosti, unutarnje poslove te poslove civilne zaštite, nadležnim sigurnosno-obavještajnim agencijama, pravnim osobama nadležnima za sigurnost zračnog prometa, pomorskog prometa i plovidbe unutarnjim vodama te hitnim službama.

(6) Operatori i vlasnici ili korisnici radijskih postaja moraju u slučajevima iz stavka 5. ovoga članka svoju elektroničku komunikacijsku mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu ili radijsku postaju u potpunosti staviti na raspolaganje i besplatno dati na uporabu nadležnim tijelima državne uprave, agencijama, pravnim osobama i hitnim službama iz stavka 5. ovoga članka te besplatno omogućiti prijenos poruka i obavijesti u slučaju opasnosti za život i ljudsko zdravlje, ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, u skladu s posebnim propisima, kao i poduzimati sve nužne mjere za osiguravanje neprekinutog pristupa svih korisnika brojevima hitnih služba.

(7) Operatori moraju nadležnim tijelima državne uprave, agencijama, pravnim osobama i hitnim službama iz stavka 5. ovoga članka osigurati pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi po cijeni koja uključuje samo stvarne troškove održavanja, te, na njihov zahtjev, omogućiti prednost u uporabi određenih elektroničkih komunikacijskih usluga, u skladu s pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra i ministra nadležnog za unutarnje poslove.

(8) Upravitelji općeg dobra i vlasnici nekretnina moraju, radi osiguravanja neprekinutog pristupa nadležnim tijelima državne uprave, agencijama, pravnim osobama i hitnim službama iz stavka 5. ovoga članka, ili uklanjanja opasnosti za život i ljudsko zdravlje te imovinu veće vrijednosti, bez odgode osigurati operatorima nesmetan pristup općem dobru ili svojim nekretninama na kojima je postavljena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, u svrhu njezina hitnog popravljanja ili hitnog održavanja.

(9) Operatori moraju u svakom trenutku osigurati nesmetani pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži te elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu njezina korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće.

(10) Operatori moraju održavati svoju elektroničku komunikacijsku mrežu te elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga.

(11) Za zahvate u prostoru, unutar zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te zaštitne zone i radijskog koridora određenih radijskih postaja, Agencija u skladu sa zakonima, kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja te postupanje i uvjeti gradnje radi poticanja ulaganja, utvrđuje i izdaje:

− zahtjeve, podatke i uvjete za izradu prostornog plana iz stavka 3. ovoga članka i mišljenja u tijeku javne rasprave u postupku izrade i donošenja prostornog plana, u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje

− posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde glavnih projekata, koje se odnose na usklađenost s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, u skladu sa zakonom kojim se uređuje gradnja.

(12) Postupak utvrđivanja uvjeta priključenja iz stavka 11. podstavka 2. ovoga članka te pobliže obveze investitora propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo.

(13) U slučaju neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja iz stavka 2. ovoga članka s uredbom iz stavka 3. ovoga članka, primjenjuju se odredbe te uredbe.

Gradnja širokopojasnih mreža državnim potporama

Članak 60.

(1) Sredstva za gradnju širokopojasnih mreža, uključujući i mreže vrlo velikog kapaciteta, te pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme mogu se osigurati iz javnih sredstava u skladu s pravilima o državnim potporama.

(2) Davatelj državne potpore i Agencija, u svrhu dodjele državne potpore za određeno područje Republike Hrvatske, uzimaju u obzir ishode zemljopisnog pregleda dostupnosti širokopojasnih mreža, u skladu s člankom 58. ovoga Zakona.

(3) Iskaz tržišnog interesa za gradnju širokopojasnih mreža, uključujući i mreže vrlo velikog kapaciteta, daje se u trenutku kada davatelj državne potpore objavi namjeru ili provodi postupak javnog savjetovanja o dodjeli državne potpore za određeno područje Republike Hrvatske, u skladu s pravilima o državnim potporama.

(4) Iskaz tržišnog interesa iz stavka 3. ovoga članka podnosi se davatelju državne potpore i Agenciji, te mora sadržavati područje Republike Hrvatske na koje se iskaz odnosi i podroban opis širokopojasne mreže koja se namjerava izgraditi na tom području, u skladu sa zahtjevima određene državne potpore ili programa državne potpore.

(5) Ako davatelj državne potpore na temelju podataka iz stavka 4. ovoga članka utvrdi preklapanje tržišnog interesa poduzetnika, o tome će dostaviti obavijest poduzetnicima i Agenciji.

(6) Nakon zaprimanja obavijesti iz stavka 5. ovoga članka poduzetnici mogu sklopiti sporazum u svrhu izbjegavanja izgradnje višestruke infrastrukture.

(7) Sporazum iz stavka 6. ovoga članka mora sadržavati područje Republike Hrvatske na koje se odnosi iskaz tržišnog interesa i podroban opis širokopojasne mreže koja se namjerava izgraditi na tom području. Poduzetnici koji su sklopili sporazum moraju u roku od 30 dana od dana zaprimanja obavijesti iz stavka 5. ovoga članka uskladiti podatke iz stavka 4. ovoga članka i podnijeti usklađeni iskaz tržišnog interesa davatelju državne potpore i Agenciji.

(8) Ako poduzetnici ne sklope sporazum iz stavka 6. ovoga članka i ne podnesu usklađeni iskaz tržišnog interesa u roku iz stavka 7. ovoga članka, ili obavijest o poduzetniku koji ostaje pri iskazanom tržišnom interesu iz stavka 3. ovoga članka, davatelj državne potpore i Agencija uzet će u obzir početni iskazani tržišni interes pojedinog poduzetnika iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Ako nakon podnošenja iskaza tržišnog interesa iz stavka 3. ovoga članka drugi poduzetnik, u skladu s posebnim propisom, objavi namjeru gradnje širokopojasne mreže na cijelom području ili dijelu područja na koje se odnosi iskaz tržišnog interesa iz stavka 3. ovoga članka, i započne s gradnjom, poduzetnik koji je iskazao tržišni interes iz stavka 3. ovoga članka može zatražiti od Agencije i davatelja državne potpore preispitivanje obveze izgradnje širokopojasne mreže u skladu s iskazanim tržišnim interesom na cijelom području ili dijelu područja.

(10) Davatelj državne potpore, u suradnji s Agencijom, ima pravo provjeriti vjerodostojnost iskazanog tržišnog interesa iz stavka 3. ovoga članka, koji neće prihvatiti ako procijeni da je iskazani tržišni interes nevjerodostojan. U svrhu provjere vjerodostojnosti iskazanog tržišnog interesa davatelj državne potpore može zahtijevati od podnositelja iskaza iz stavka 3. ovoga članka dostavu dodatnih podataka.

(11) Podnositelj iskaza iz stavka 3. ovoga članka mora izgraditi širokopojasnu mrežu u skladu s obvezama iz podnesenog iskaza, u roku od najviše tri godine od dana podnošenja iskaza.

(12) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, podnositelj iskaza iz stavka 3. ovoga članka može zatražiti od Agencije, uz prethodnu suglasnost davatelja državne potpore, odgodu ispunjenja obveze iz stavka 11. ovoga članka ako nakon podnošenja iskaza tržišnog interesa nastupe posebne okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i ljudsko zdravlje, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, i to za vrijeme trajanja tih posebnih okolnosti, u skladu s posebnim propisima.

(13) Agencija vodi i objavljuje bazu podataka o podnesenim iskazima iz stavka 3. ovoga članka.

(14) Agencija u suradnji s davateljem državne potpore obavlja nadzor ispunjavanja obveza koje je iskazao podnositelj iskaza iz stavka 3. ovoga članka.

Izvođenje radova u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme

Članak 61.

(1) U zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme dopušteno je izvoditi radove ili graditi nove građevine tako da ti radovi ili građevine ne oštećuju ili ne ometaju rad te infrastrukture ili opreme.

(2) U zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se izvoditi radovi, graditi nove građevine niti postavljati elektronička komunikacijska infrastruktura ili druga povezana oprema, ili postrojenja koja bi svojim radom ili smještajem mogla umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja, ili stvarati smetnje u radiofrekvencijskom spektru.

(3) Ispod nadzemnih i iznad podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, te u zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se saditi nasadi koji bi mogli oštetiti elektroničke komunikacijske vodove ili umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja.

(4) Ako je nužno zaštititi ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili građevine obvezan je, o vlastitom trošku, osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme koja je izgrađena u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. U protivnom, trošak zaštite ili premještanja te infrastrukture i opreme snosi infrastrukturni operator.

(5) Način određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme iz stavka 1. ovoga članka te zaštitne zone i radijskog koridora iz stavka 2. ovoga članka, kao i pobliže obveze investitora radova ili građevine iz stavka 4. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo.

Korištenje općeg dobra i nekretnina drugih na temelju prava puta za novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu

Članak 62.

(1) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža imaju prava infrastrukturnog operatora na cijelom području Republike Hrvatske, što obuhvaća gradnju, održavanje, razvoj i korištenje elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na općem dobru, na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na nekretninama u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

(2) Upravitelji općeg dobra, Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poštovati načelo nediskriminacije prigodom odobravanja prava korištenja nekretnina u svrhu gradnje, održavanja, razvoja i korištenja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te prigodom odobravanja pristupa toj mreži i infrastrukturi kojom upravljaju.

(3) Ako je za gradnju elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture na općem dobru ili na nekretninama u vlasništvu ili pod upravljanjem Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u postupku izdavanja dozvola za građenje ili drugih odobrenja u skladu sa zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, potrebno pribaviti suglasnost upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine, nadležno tijelo upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine izdat će suglasnost u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje suglasnosti. U slučaju neizdavanja suglasnosti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za njezino izdavanje smatra se da je suglasnost izdana.

(4) Nadležno tijelo upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka u sljedećim slučajevima:

− ako utvrdi da na općem dobru ili na nekretnini, koja je predmet zahtjeva za izdavanje suglasnosti, nema tehničkih mogućnosti za gradnju

− ako bi gradnja narušavala zahtjeve zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša ili zaštite prirode, zaštite prostora ili kulturnih dobara, u skladu s posebnim propisima.

(5) U postupku rješavanja imovinskopravnih odnosa u svrhu gradnje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine iz stavka 3. ovoga članka mora u roku od 60 dana sklopiti sporazum o uređenju imovinskopravnih odnosa s infrastrukturnim operatorom.

(6) U slučaju nepostizanja sporazuma iz stavka 5. ovoga članka infrastrukturni operator ima pravo od Agencije zatražiti izdavanje potvrde o pravu puta.

(7) Agencija će infrastrukturnom operatoru izdati potvrdu o pravu puta iz stavka 6. ovoga članka na temelju glavnog projekta gradnje nove elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

(8) Infrastrukturni operator obvezan je za novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu iz stavka 7. ovoga članka početi plaćati naknadu za pravo puta u roku od 30 dana od dana izdavanja potvrde o pravu puta, a upravitelj općeg dobra i vlasnik nekretnine iz stavka 3. ovoga članka obvezan je infrastrukturnom operatoru omogućiti ostvarivanje prava puta.

(9) Na postupak izdavanja potvrde o pravu puta iz stavka 6. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 63. ovoga Zakona.

(10) Potvrda o pravu puta izdana u skladu s odredbama ovoga članka smatra se dokazom o riješenim imovinskopravnim odnosima i dokazom pravnog interesa za izdavanje potrebnih dozvola u skladu sa zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja.

Korištenje općeg dobra i nekretnina drugih na temelju prava puta za postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu

Članak 63.

(1) Smatra se da infrastrukturni operator ima pravo puta ako je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izgradio elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu na općem dobru ili na nekretninama iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona, uz ispunjavanje bilo kojeg od sljedećih uvjeta:

– da posjeduje uporabnu dozvolu izdanu na svoje ime ili na ime svojih univerzalnih ili pojedinačnih pravnih prednika

– da se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom bez sudskog spora s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine na kojoj je izgrađena ta infrastruktura, u razdoblju od najmanje tri godine od početka njezina korištenja.

(2) Elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema u smislu odredaba ovoga članka i članka 64. ovoga Zakona obuhvaća kabelsku kanalizaciju, elektroničke komunikacijske vodove koji se postavljaju izvan kabelske kanalizacije, ulične ormare i kabinete, nadzemnu komunikacijsku mrežu i stupove nadzemne komunikacijske mreže.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija izdaje potvrdu o pravu puta infrastrukturnom operatoru, a postupak podnošenja zahtjeva te oblik i sadržaj obrasca potvrde o pravu puta pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(4) Agencija će dostaviti potvrdu o pravu puta iz stavka 3. ovoga članka upravitelju općeg dobra i upravitelju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, zajedno s podatkom o visini naknade za pravo puta, u roku od 15 dana od dana izdavanja te potvrde.

(5) Za pojedinu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu na općem dobru ili na nekretninama iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona može se izdati samo jedna potvrda o pravu puta.

(6) Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je infrastrukturnom operatoru omogućiti ostvarivanje prava puta te ima pravo na naknadu za pravo puta, koju plaća infrastrukturni operator za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu izgrađenu na općem dobru ili na nekretninama u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(7) Infrastrukturni operator obvezan je, u roku od 30 dana od dana izdavanja potvrde o pravu puta, početi plaćati upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta.

(8) Infrastrukturni operator ne plaća upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta u slučaju kada je infrastrukturni operator ujedno i vlasnik te nekretnine, ili ima kakvo stvarno pravo na toj nekretnini, ili drugi pravni odnos s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, kojim je uređeno korištenje općeg dobra ili nekretnine.

(9) Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine nema pravo zahtijevati naknadu za pravo puta od operatora korisnika koji se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom infrastrukturnog operatora na temelju sklopljenog ugovora iz članka 65. stavka 5. ovoga Zakona, i to na jednak način i uz jednake uvjete kao i infrastrukturni operator.

(10) U slučaju spora između upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine i infrastrukturnog operatora u vezi s ostvarivanjem prava puta i naknade za pravo puta iz ovoga članka i članka 62. ovoga Zakona, svaka strana uključena u spor može pokrenuti postupak rješavanja spora pred Agencijom. U slučaju spora o stvarnom pravu ili drugom pravnom odnosu iz stavka 8. ovoga članka nadležan je sud.

(11) Ako je spor iz stavka 10. ovoga članka pokrenut na zahtjev upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine, infrastrukturni operator obvezan je, u razumnom roku koji je odredila Agencija prema okolnostima toga spora, dostaviti Agenciji sve podatke o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi koja je izgrađena na općem dobru ili na nekretnini na koju se odnosi taj spor.

(12) Ako je spor iz stavka 10. ovoga članka pokrenut na zahtjev infrastrukturnog operatora, upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je, u razumnom roku koji je odredila Agencija prema okolnostima toga spora, dostaviti Agenciji sve podatke o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi koja je izgrađena na općem dobru ili na nekretnini na koju se odnosi taj spor.

Naknada za korištenje općeg dobra i nekretnina na temelju prava puta

Članak 64.

(1) Za pravo puta na općem dobru i na nekretninama iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona plaća se naknada za pravo puta, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se pravilnikom iz članka 63. stavka 3. ovoga Zakona, pri čemu visina naknade mora predstavljati pravičan razmjer između prava upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnina i interesa operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka za opće dobro i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave plaća se godišnje, po četvornom metru zemljišta koje se upotrebljava za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu iz članka 63. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta na temelju članaka 62. ili 63. ovoga Zakona, ne smije se propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba u vezi s elektroničkom komunikacijskom mrežom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom.

Kolokacija i zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme

Članak 65.

(1) Operator, koji je na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa iz područja gradnje ostvario pravo postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na općem dobru ili na nekretninama iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona, i to preko ili ispod tih nekretnina, ili je iskoristio postupak izvlaštenja nekretnine ili korištenja nekretninom, ima obvezu kolokacije i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, osobito u svrhu zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša, zaštite prostora, izbjegavanja prekomjerne gradnje kada je to gospodarski neučinkovito ili fizički neprikladno, zaštite i očuvanja kulturnih dobara te nacionalne sigurnosti.

(2) Način i uvjeti pristupa, kolokacije i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, razina raspoloživosti slobodnog prostora u toj infrastrukturi i temeljne sastavnice ugovora o pristupu, kolokaciji i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(3) Agencije će, prije donošenja pravilnika iz stavka 2. ovoga članka, provesti javno savjetovanje u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, a može se savjetovati i s nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenim područjima gdje se takvo zajedničko korištenje smatra potrebnim radi ostvarivanja ciljeva iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka mora se temeljiti na načelima objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti.

(5) Infrastrukturni operator mora omogućiti operatoru korisniku, uz naknadu i na temelju sklopljenog ugovora, pristup, kolokaciju i zajedničko korištenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme ili nekretnine, koja je u vlasništvu infrastrukturnog operatora, što obuhvaća zemljište, zgrade i ulaze u zgrade, žične instalacije unutar zgrada, antene, antenske stupove, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, zdence, ulične ormare i mjere kojima se olakšava koordiniranje građevinskih radova, ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti pristupa, kolokacije i zajedničkog korištenja, utvrđeni pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Operator korisnik ne može se koristiti kolokacijom, elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom ako nema sklopljen ugovor s infrastrukturnim operatorom.

(7) Agencija može infrastrukturnom operatoru iz stavka 5. ovoga članka odlukom utvrditi sljedeće obveze:

− primjenu načela nediskriminacije i odobravanja pristupa svim operatorima korisnicima uz jednake uvjete

− primjenu načela troškovne usmjerenosti na temelju troškova gradnje i održavanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, uz primjerenu stopu povrata na ulaganja

− izradu i objavu standardne ponude pristupa i obvezu pregovaranja o pristupu s operatorima korisnicima.

(8) Infrastrukturni operator iz stavka 5. ovoga članka rješava zahtjeve operatora korisnika za pristup, kolokaciju i zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme prema redoslijedu zaprimanja tih zahtjeva, ako raspoloživost slobodnog prostora u njegovoj infrastrukturi ne prelazi razinu utvrđenu pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.

(9) Ako infrastrukturni operator odbije sklopiti ugovor iz stavka 5. ovoga članka, ili ne omogući operatoru korisniku pristup, kolokaciju ili zajedničko korištenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme uz uvjete iz stavka 5. ovoga članka, Agencija će, na zahtjev operatora korisnika, u roku od 30 dana od dana podnošenja toga zahtjeva, utvrditi postoje li odgovarajući uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, i u slučaju postojanja tih uvjeta donijeti odluku kojom se operatoru korisniku omogućuje pristup, kolokaciju ili zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme infrastrukturnog operatora.

(10) Ako infrastrukturni operator iz stavka 5. ovoga članka ne odgovori na zahtjev operatora korisnika u roku od 30 dana od dana podnošenja toga zahtjeva, smatra se da je odbio sklopiti ugovor u smislu odredbe stavka 9. ovoga članka.

(11) U slučaju spora između infrastrukturnog operatora i operatora korisnika u vezi sa sklopljenim ugovorom o pristupu, kolokaciji i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ili odbijanjem sklapanja ugovora u slučaju iz stavka 9. ovoga članka, ili plaćanjem naknade za taj pristup, kolokaciju i zajedničko korištenje, Agencija provodi postupak rješavanja spora u skladu s odredbama članka 31. ovoga Zakona, vodeći računa o odgovarajućim uvjetima pristupa, kolokacije i zajedničkog korištenja iz stavka 5. ovoga članka.

POGLAVLJE II.
PRISTUP RADIOFREKVENCIJSKOM SPEKTRU

Načela upravljanja radiofrekvencijskim spektrom

Članak 66.

(1) Upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra, kao prirodno ograničenog općeg dobra, od interesa je za Republiku Hrvatsku.

(2) Agencija upravlja radiofrekvencijskim spektrom i planira uporabu satelitskih orbita u skladu sa Statutom, Konvencijom i Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), sporazumima donesenima u okviru Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) i drugim mjerodavnim međunarodnim sporazumima, uzimajući također u obzir javne politike koje se odnose na radiofrekvencijski spektar, te odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(3) Agencija djelotvorno upravlja radiofrekvencijskim spektrom, vodeći računa o načelima objektivnosti, transparentnosti, konkurentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona, kao i ostvarenom usklađivanju uporabe radiofrekvencijskog spektra na razini Europske unije ili na međunarodnoj razini.

(4) Agencija promiče usklađivanje uporabe radiofrekvencijskog spektra za elektroničke komunikacijske mreže i usluge u Europskoj uniji, uzimajući u obzir obvezu djelotvorne i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra te koristi za potrošače, postupajući u skladu s obvezama iz članka 8. ovoga Zakona i Odluke br. 676/2002/EZ, i to na sljedeći način:

1. osiguravanjem pokrivenosti područja i stanovništva Republike Hrvatske bežičnim širokopojasnim pristupom visoke kakvoće i velike brzine, kao i pokrivenosti bitnih nacionalnih i europskih prometnih putova, uključujući transeuropsku prometnu mrežu u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije o razvoju transeuropske prometne mreže

2. olakšavanjem brzog razvoja novih bežičnih komunikacijskih tehnologija i njihovih primjena kroz međusektorsku suradnju

3. osiguravanjem predvidljivosti i dosljednosti pri dodjeli, obnovi, izmjeni, ograničavanju i oduzimanju dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra u svrhu promicanja dugoročnih ulaganja

4. sprječavanjem prekograničnih ili nacionalnih štetnih smetnja u skladu s člancima 33. i 69. ovoga Zakona te poduzimanjem odgovarajućih preventivnih i korektivnih mjera u tu svrhu

5. promicanjem zajedničke uporabe radiofrekvencijskog spektra za slične ili različite uporabe u skladu s pravom tržišnog natjecanja

6. odabirom najprimjerenijeg i najmanje zahtjevnog postupka izdavanja dozvola u skladu s člankom 69. ovoga Zakona u svrhu najvećeg mogućeg povećanja fleksibilnosti, zajedničke uporabe i učinkovitosti uporabe radiofrekvencijskog spektra

7. primjenom pravila za dodjelu, prijenos, obnovu, izmjenu i oduzimanje dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koja su jasno i transparentno utvrđena u svrhu regulatorne sigurnosti, dosljednosti i predvidljivosti

8. dosljednim i predvidljivim načinom odobravanja uporabe radiofrekvencijskog spektra u pogledu zaštite ljudskog zdravlja, uzimajući u najvećoj mogućoj mjeri u obzir Preporuku Vijeća 1999/519/EZ i propise iz područja zdravstva.

(5) U slučaju nedostatne potražnje za uporabu harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra na tržištu, Agencija može donijeti odluku kojom se dopušta alternativna uporaba cijelog ili dijela radiofrekvencijskog pojasa toga harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra, uključujući postojeću uporabu, ako takva alternativna uporaba ne sprječava, niti ometa dostupnost ili uporabu toga pojasa u drugim državama članicama Europske unije.

(6) Agencija prigodom donošenja odluke iz stavka 5. ovoga članka uzima u obzir dugoročnu dostupnost toga radiofrekvencijskog pojasa u Europskoj uniji ili njegovu uporabu, te ekonomiju razmjera za opremu.

(7) Prije donošenja odluke iz stavka 5. ovoga članka Agencija provodi javno savjetovanje u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, radi utvrđivanja postojanja nedostatne potražnje za uporabu harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra na tržištu, uključujući procjenu buduće potražnje.

(8) Agencija redovito preispituje alternativnu uporabu radiofrekvencijskog spektra, u pravilu svake dvije godine, ili bez odgode, na temelju opravdanog zahtjeva za uporabu toga radiofrekvencijskog spektra u skladu s tehničkom provedbenom mjerom donesenom na temelju Odluke br. 676/2002/EZ.

(9) U svrhu preispitivanja alternativne uporabe iz stavka 8. ovoga članka Agencija provodi javno savjetovanje u skladu s člankom 30. ovoga Zakona. Ako se tijekom preispitivanja alternativne uporabe utvrdi da postoji potreba za harmoniziranom uporabom, Agencija će pokrenuti postupak dodjele harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra te ukinuti odluku kojom se dopušta alternativna uporaba radiofrekvencijskog spektra.

(10) Agencija je obvezna obavijestiti Komisiju i druge države članice Europske unije o odluci iz stavka 5. ovoga članka s pripadajućim obrazloženjem, kao i o ishodu preispitivanja te odluke.

Namjena radiofrekvencijskog spektra

Članak 67.

(1) Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra, sastavni dio kojega je i Tablica namjene radiofrekvencijskog spektra, a koji na prijedlog Vijeća Agencije donosi ministar, propisuju se namjena radiofrekvencijskog spektra u Republici Hrvatskoj.

(2) Tablica namjene radiofrekvencijskog spektra određuje namjenu radiofrekvencijskih pojasa za pojedine radiokomunikacijske službe, u skladu s Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) i mjerodavnim propisima Europske unije, te za svaki radiofrekvencijski pojas dodatno utvrđuje sljedeće:

− njegovu namjenu za jednu ili više radiokomunikacijskih služba u Republici Hrvatskoj, pri čemu pojedini radiofrekvencijski pojas ne mora biti namijenjen određenim radiokomunikacijskim službama (uporaba neovisna o vrsti radiokomunikacijske službe)

− njegovu dodjelu za jednu ili više odgovarajućih primjena ili tehnologija, pri čemu uporaba pojedinoga radiofrekvencijskog pojasa može biti neovisna o primijenjenoj tehnologiji (tehnološki neovisna uporaba)

− njegovu namjenu u svrhu civilne i/ili vojne uporabe

− mogućnost njegova prijenosa ili najma

− uvjete dodjele i uporabe pripadajućih radijskih frekvencija koji osobito mogu upućivati na primjenu odluka i preporuka Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT), mjerodavnih odluka i propisa Europske unije i drugih nadležnih međunarodnih organizacija i institucija, te drugih mjerodavnih propisa, međunarodnih ugovora i sporazuma

− način izdavanja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra.

Planovi i uvjeti dodjele radijskih frekvencija

Članak 68.

(1) Podrobniji uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija u okviru pojedinih radiofrekvencijskih pojasa, određenih Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra, utvrđuju se u planovima dodjele radijskih frekvencija, koje donosi Agencija.

(2) Planovi dodjele radijskih frekvencija moraju se temeljiti na Pravilniku o namjeni radiofrekvencijskog spektra te biti u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(3) Planovi dodjele radijskih frekvencija mogu sadržavati sljedeće:

− podjelu državnog područja Republike Hrvatske na područja za dodjelu dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, pri čemu se mogu odrediti posebni uvjeti uporabe radi zaštite susjednih područja od djelovanja smetnja

− podjelu radiofrekvencijskih pojasa na radiofrekvencijske kanale, zajedno sa širinom tih kanala, razmakom između tih kanala i zaštitnim kanalima

− druge potrebne tehničke uvjete za uporabu radijskih frekvencija.

(4) Temeljni uvjeti dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra te postupak izdavanja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(5) Pravilnik iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati sljedeće:

− način, uvjete i postupak izdavanja, izmjene, ograničenja, produljenja i obnove dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra

− sadržaj obrazaca dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra

− odgovarajuću tehničku dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje dozvola iz članka 77. ovoga Zakona

− rokove valjanosti dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra

− sadržaj, uvjete i rokove provedbe postupka javnog poziva iz članka 78. ovoga Zakona

− mjerila odabira, sadržaj, postupak, uvjete i rokove provedbe javnog natječaja iz članka 79. ovoga Zakona

− opći postupak provedbe javne dražbe iz članka 80. ovoga Zakona

− način i uvjete prijenosa ili davanja u najam radiofrekvencijskog spektra u skladu s člankom 81. ovoga Zakona

− način i uvjete prijave radijske postaje te dostavljanja tehničkih i drugih podataka o određenim vrstama radijskih postaja, kada je to nužno radi zaštite od smetnja i provedbe nadzora uporabe radiofrekvencijskog spektra

− način i uvjete obavljanja tehničkih pregleda, radijskih mjerenja te drugih mjerenja i ispitivanja u svrhu utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru za određene vrste radijskih postaja

− način i postupak ograničavanja uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra

− način i uvjete obvezne identifikacije određenih vrsta radijskih postaja

− način i uvjete uporabe radijskih postaja u slučaju opasnosti i drugim hitnim slučajevima.

Uporaba radijskih frekvencija

Članak 69.

(1) Radiofrekvencijski spektar upotrebljava se na sljedeće načine:

1. bez dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u skladu s člankom 72. ovoga Zakona

2. na temelju opće dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 76. ovoga Zakona

3. na temelju pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdane prema postupku iz članka 77. ovoga Zakona

4. na temelju pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdane prema postupcima iz članaka 78., 79. i 80. ovoga Zakona.

(2) Prigodom određivanja načina izdavanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra uzima se u obzir sljedeće:

− posebne značajke toga radiofrekvencijskog spektra

− potreba zaštite od štetnih smetnja i tehnološka rješenja za upravljanje štetnim smetnjama

− razvoj pouzdanih uvjeta za zajedničku uporabu radiofrekvencijskog spektra, ako je to primjereno

− osiguravanje tehničke kakvoće komunikacija ili usluge

− regulatorni ciljevi iz članka 7. ovoga Zakona

− zaštita djelotvorne uporabe radiofrekvencijskog spektra.

(3) Dopuštene su kombinacije više načina uporabe iz stavka 1. ovoga članka u određenom radiofrekvencijskom pojasu, vodeći računa o učinku koji takav način uporabe i mogućnost postupnog prijelaza iz jednog načina uporabe u drugi imaju na tržišno natjecanje, inovacije i ulazak na tržište.

(4) Sve vrste tehnologija, koje se upotrebljavaju za pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, mogu se upotrebljavati u radiofrekvencijskom spektru koji je Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra namijenjen za elektroničke komunikacijske usluge.

(5) Agencija može uvesti ograničenja uporabe radiofrekvencijskog spektra za pojedine vrste radijskih mreža ili bežičnih pristupnih tehnologija, na temelju načela razmjernosti i nediskriminacije, kada je to nužno radi:

1. izbjegavanja štetnih smetnja

2. zaštite ljudskog zdravlja od djelovanja elektromagnetskog polja, uzimajući u najvećoj mogućoj mjeri u obzir Preporuku Vijeća 1999/519/EZ i mjerodavne propise iz područja zdravstva

3. osiguravanja tehničke kakvoće usluge

4. osiguravanja najveće moguće zajedničke uporabe radiofrekvencijskog spektra

5. zaštite djelotvorne uporabe radiofrekvencijskog spektra

6. ostvarivanja ciljeva od javnog interesa, u skladu sa stavkom 6. ovoga članka,

7. ispunjavanja uvjeta iz Radijskih propisa Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU).

(6) Elektroničke komunikacijske usluge moraju se pružati u određenom radiofrekvencijskom pojasu namijenjenom za te usluge, ako je to opravdano u svrhu ispunjavanja javnog interesa i u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije, što obuhvaća, ali se ne ograničuje na sljedeće:

1. sigurnost života

2. promicanje društvene, regionalne ili zemljopisne povezanosti

3. izbjegavanje nedjelotvorne uporabe radijskih frekvencija

4. promicanje kulturne i jezične raznolikosti te medijskog pluralizma, i to primjerice pružanjem usluga odašiljanja radijskih i televizijskih programa.

(7) Agencija može zabraniti pružanje elektroničke komunikacijske usluge u određenom radiofrekvencijskom pojasu ako je to opravdano radi zaštite služba nadležnih za zaštitu ljudskih života. Iznimno, u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije, zabrana se može odrediti kako bi se ispunili i drugi ciljevi od javnog interesa.

(8) Agencija redovito preispituje potrebu uvođenja i primjene ograničenja iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka te objavljuje ishode toga preispitivanja.

(9) Ograničenja iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka ne predstavljaju osnovu za oduzimanje dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra.

(10) Prigodom odlučivanja o broju dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdavanjem pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, te o postupku dodjele toga radiofrekvencijskog spektra uzima se u obzir ispunjavanje jednog ili više sljedećih ciljeva:

− poboljšanje pokrivenosti

− osiguravanje tražene kakvoće usluge

− promicanje djelotvorne uporabe radiofrekvencijskog spektra, uzimajući u obzir, uz ostalo, uvjete povezane s uporabom radiofrekvencijskog spektra i iznos naknada

− promicanje inovacija i razvoja poslovanja.

(11) Prigodom donošenja odluke iz stavka 10. ovoga članka Agencija vodi računa o načelima objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti, te ciljevima iz članaka 7., 8., 33. i 66. ovoga Zakona.

(12) U postupku izdavanja pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. točke 4. ovoga članka Agencija o odabranom postupku dodjele, uvjetima odabira i uvjetima uporabe radiofrekvencijskog spektra provodi postupak javnog savjetovanja iz članka 30. ovoga Zakona, pri čemu mora jasno navesti ocjenu tehničkog i gospodarskog stanja na tržištu, ocjenu stupnja tržišnog natjecanja te razloge za mogući odabir i primjenu mjera iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona. U slučaju harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra, koji se upotrebljava za bežične širokopojasne elektroničke komunikacijske usluge, Agencija će u postupku javnog savjetovanja navesti i mogućnost te mjerila produljenja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, vodeći računa o uvjetima iz članka 74. stavka 7. ovoga Zakona.

(13) Uvjeti uporabe radiofrekvencijskog spektra, za koji se izdaje pojedinačna dozvola iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, sadržavaju obveze, rok izvršenja i mjerila za ocjenu ispunjavanja tih obveza.

(14) Agencija može, ne dovodeći u pitanje mjere koje se mogu odrediti na temelju članka 93. stavaka 12., 13. i 14. ovoga Zakona, prigodom određivanja uvjeta iz stavka 13. ovoga članka, vodeći računa o djelotvornoj i učinkovitoj uporabi radiofrekvencijskog spektra, te uzimajući u obzir pravila o zaštiti tržišnog natjecanja, nositelju dozvole omogućiti:

1. zajedničku uporabu radiofrekvencijskog spektra, ili pasivne ili aktivne infrastrukture potrebne za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s člankom 93. stavcima 12., 13. i 14. ovoga Zakona

2. sklapanje sporazuma o roaming pristupu na tržišnoj osnovi u skladu s člankom 93. stavcima 12. i 14. ovoga Zakona

3. zajedničko postavljanje infrastrukture za pružanje mreža ili usluga s uporabom radiofrekvencijskog spektra.

(15) Nakon provedenog postupka javnog savjetovanja iz stavka 12. ovoga članka Agencija donosi i na svojim internetskim stranicama objavljuje obrazloženu odluku o odabranom postupku dodjele i uvjetima odabira i uporabe radiofrekvencijskog spektra, te pokreće postupak dodjele objavom poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu radiofrekvencijskog spektra.

(16) Ako Agencija, nakon provedenog postupka dodjele iz stavka 15. ovoga članka, utvrdi da se mogu dodijeliti dodatne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, o tome na svojim internetskim stranicama objavljuje mišljenje i pokreće odgovarajući postupak dodjele radiofrekvencijskog spektra.

(17) U postupku izdavanja pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. točke 3. ovoga članka Agencija primjenjuje objektivne, transparentne, razmjerne i nediskriminirajuće uvjete utvrđene pravilnikom iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.

(18) Agencija može zatražiti od podnositelja zahtjeva za dodjelu radiofrekvencijskog spektra dostavu svih potrebnih podataka u svrhu ocjene ispunjavanja uvjeta odabira i uporabe radiofrekvencijskog spektra. Agencija će obrazloženom odlukom odbiti zahtjev ako utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete.

(19) Ako je Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra radiofrekvencijski spektar namijenjen za elektroničke komunikacijske usluge, Agencija donosi odluku o dodjeli pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u roku od 42 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, a najkasnije u roku od osam mjeseci od dana zaprimanja potpunog zahtjeva u slučaju pojedinačne dozvole koja se izdaje u postupcima iz članaka 78., 79. ili 80. ovoga Zakona. Rokovi iz ovoga stavka ne odnose se na primjenu međunarodnih sporazuma o uporabi radiofrekvencijskog spektra i usklađivanju uporabe satelitskih orbita.

(20) Broj pojedinačnih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koje se izdaju u pojedinom radiofrekvencijskom pojasu na temelju ovoga članka, može se ograničiti samo u slučaju iz stavka 10. ovoga članka, ili u slučaju zaprimanja više pravovaljanih zahtjeva za izdavanje dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra kojima nije moguće udovoljiti s obzirom na raspoloživost određenoga radiofrekvencijskog pojasa.

(21) Dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra namijenjenog analognoj radiodifuziji izdaje se u skladu s odredbama ovoga Zakona nakladniku elektroničkih medija koji svoju djelatnost obavlja u skladu sa zakonom kojim se uređuju elektronički mediji.

(22) Uvjeti dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra za potrebe amaterskih radijskih komunikacija, radioamaterski razredi, polaganje radioamaterskog ispita, tehnički i drugi uvjeti uporabe amaterskih radijskih postaja i opreme propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

Naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra

Članak 70.

(1) Za uporabu radiofrekvencijskog spektra plaća se naknada, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se:

1. pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, u svrhu podmirivanja troškova Agencije nastalih u upravljanju radiofrekvencijskim spektrom

2. pravilnikom koji donosi ministar, za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra

3. odlukom Agencije u postupcima dodjele harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra namijenjenog za bežične širokopojasne usluge i u postupcima javne dražbe.

(2) Naknada utvrđena pravilnikom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka plaća se u korist Agencije, a može se utvrditi na godišnjoj ili višegodišnjoj razini.

(3) Naknada utvrđena pravilnikom i odlukom Agencije iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka plaća se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, na temelju izdanog računa Agencije.

(4) Naknada iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, vodeći računa o regulatornim ciljevima iz članka 7. ovoga Zakona te uzimajući u obzir sljedeće:

– vrijednost radiofrekvencijskog spektra u slučaju njegove alternativne uporabe prigodom utvrđivanja početne cijene u postupku javne dražbe

– troškove koji uključuju uvjete povezane s uporabom toga radiofrekvencijskog spektra

– primjenu načina plaćanja povezanih sa stvarnom raspoloživosti radiofrekvencijskog spektra, u mjeri u kojoj je to moguće.

Baza podataka radiofrekvencijskog spektra

Članak 71.

(1) Agencija vodi i redovito obnavlja bazu podataka radiofrekvencijskog spektra koja osobito može sadržavati popis dodijeljenih i raspoloživih radijskih frekvencija i radiofrekvencijskih kanala u skladu s planovima dodjele radijskih frekvencija iz članka 68. ovoga Zakona, s pripadajućim podacima o uvjetima namjene, dodjele i uporabe tih radijskih frekvencija i kanala, zemljopisnom području njihove uporabe te nositeljima dozvola za uporabu pripadajućih radijskih frekvencija i kanala, uključujući korisnike najma radiofrekvencijskog spektra u skladu s člankom 81. ovoga Zakona.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka, koje Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 21. ovoga Zakona, moraju biti javno dostupni, bez naknade, u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Agencije, uz mogućnost sveobuhvatnog pretraživanja prema odabranim mjerilima.

Uporaba radiofrekvencijskog spektra bez dozvole

Članak 72.

(1) Oružane snage Republike Hrvatske upotrebljavaju radiofrekvencijske pojase, koji su Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra određeni isključivo za vojnu uporabu, bez pribavljanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s uvjetima dodjele i uporabe utvrđenima u toj Tablici i pravilniku iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona. Izvješće o uporabi tih radiofrekvencijskih pojasa mora se dostaviti Agenciji, na njezin zahtjev.

(2) Oružane snage Republike Hrvatske, policija, sigurnosno-obavještajne agencije, tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu i hitne službe upotrebljavaju radiofrekvencijske pojase koji su Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra određeni za civilnu i/ili vojnu uporabu, bez pribavljanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s uvjetima dodjele i uporabe utvrđenima u toj Tablici i pravilniku iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona. Za takvu uporabu radiofrekvencijskih pojasa potrebno je pribaviti prethodno odobrenje Agencije.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Oružane snage Republike Hrvatske, policija, sigurnosno-obavještajne agencije, tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu i hitne službe moraju poduzimati djelotvorne mjere za sprječavanje i uklanjanje smetnja.

(4) Za uporabu radiofrekvencijskog spektra u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne plaća se naknada iz članka 70. ovoga Zakona.