Zakon o gospodarenju otpadom

I. OPĆE ODREDBE

Područje primjene Zakona

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom propisuju se mjere u svrhu zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja sprječavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklata, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti Republike Hrvatske i Europske unije.

(2) Ovim Zakonom uređuje se sustav gospodarenja otpadom, uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, planske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom.

(3) Ovim Zakonom propisuju se mjere, posebice uvjeti za rad odlagališta i zahtjevi za otpad koji je dopušteno odlagati kako bi se spriječili ili što više smanjili štetni učinci na okoliš, posebice onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, uključujući i efekt staklenika, kao i sve opasnosti za zdravlje ljudi zbog odlaganja otpada tijekom cijelog životnog vijeka odlagališta, s ciljem uspostave kružnog gospodarstva te osiguranja primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom, zbrinjavanja otpada koji nije oporabljen na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu, te osiguranja postupnog smanjenja odlaganja otpada, posebice otpada koji je pogodan za obradu recikliranjem ili drugim postupkom oporabe.

(4) Ovim Zakonom propisuju se mjere u svrhu sprječavanja i smanjenja utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodeni okoliš, i na zdravlje ljudi te promicanja prelaska na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time ujedno doprinošenja učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

(5) Ovim Zakonom propisuju se mjere u svrhu sprječavanja proizvodnje ambalažnog otpada i potiče se ponovna uporaba ambalaže, recikliranje i drugi oblici oporabe ambalažnog otpada te smanjenje količina konačnog zbrinjavanja takvoga otpada kao doprinos kružnom gospodarstvu.

(6) Ovim Zakonom propisuju se mjere u svrhu ostvarenja ciljeva Europskog zelenog plana (»The European Green Deal«), u preobrazbi u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.

(7) Sastavni dio ovoga Zakona su:

1. Dodatak I. Popis postupaka zbrinjavanja otpada

2. Dodatak II. Popis postupaka oporabe otpada

3. Dodatak III. Necjeloviti popisi plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu

4. Dodatak IV. Obračun cijene za količinu predanog miješanog komunalnog otpada

5. Dodatak V. Izrazi za obračun naknada

6. Dodatak VI. Sadržaj planova gospodarenja otpadom.

Primjena pravne stečevine Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.); (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2008/98/EZ)

2. Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L 150, 14. 6. 2018.)

3. Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.)

4. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31. 12. 1994.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.)

5. Direktiva 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10. 2000.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.)

6. Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24. 7. 2012.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.)

7. Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 102, 11. 4. 2006.)

8. Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.) i

9. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.).

(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12. 7. 2006.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/2174 оd 19. listopada 2020. o izmjeni priloga I.C, III., III.A, IV., V., VII. i VIII. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 433, 22. 12. 2020.); (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1013/2006.) i

2. Uredbe (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i vijeća od 25. studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu (SL L 332, 9.12.2002), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) br. 849/2010 od 27. rujna 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o otpadu (SL L 253, 27. 9. 2010.); (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 2150/2002.

Područje primjene Zakona

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na:

1. plinovite tvari koje se ispuštaju u atmosferu

2. zemlju/tlo (in situ) uključujući neiskopano onečišćeno tlo i građevine trajno povezane sa zemljištem

3. neonečišćeno tlo i druge materijale iz prirode iskopane tijekom građevinskih aktivnosti ako je nedvojbeno da će se taj materijal za građevinske svrhe koristiti u svojem prirodnom obliku na gradilištu s kojeg je iskopan te na višak iskopa koji sukladno zakonu kojim se uređuje rudarstvo predstavlja mineralnu sirovinu

4. radioaktivni otpad

5. eksplozivne tvari nepodesne za uporabu i

6. fekalije koje nisu obuhvaćene stavkom 2. točkom 2. ovoga članka, slamu i drugi prirodni neopasni poljoprivredni ili šumski materijal koji se koristi u poljoprivredi, šumarstvu ili za proizvodnju energije iz takve biomase postupcima ili metodama koje ne štete okolišu i ne ugrožavaju zdravlje ljudi.

(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se, u mjeri u kojoj je to propisano drugim propisima, na:

1. otpadne vode

2. nusproizvode životinjskoga podrijetla uključujući prerađene proizvode na koje se odnosi Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL 300, 14. 11. 2009.); (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1069/2009), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 1385/2013 od 17. prosinca 2013. o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 850/98 i (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EZ) br. 1069/2009, (EU) br. 1379/2013 i (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća zbog izmjene statusa departmana Mayotte u odnosu na Europsku uniju (SL L 354, 28. 12. 2013.), osim onih koji su namijenjeni spaljivanju, odlaganju na odlagališta ili uporabi u postrojenjima za proizvodnju bioplina ili komposta

3. strvine uginulih životinja koje nisu zaklane, uključujući životinje usmrćene radi istrebljenja epizootskih bolesti, koje se zbrinjavaju sukladno Uredbi (EZ) br. 1069/2009

4. otpad koji nastaje istraživanjem, iskapanjem, obrađivanjem i skladištenjem mineralnih sirovina te radom kamenoloma, a koji je obuhvaćen posebnim propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

5. tvari namijenjene uporabi kao krmiva kako je određeno Uredbom (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje, izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 79/373/EEZ, Direktive Komisije 80/511/EEZ, direktiva Vijeća 82/471/EEZ, 83/228/EEZ, 93/74/EEZ, 93/113/EZ i 96/25/EZ te Odluke Komisije 2004/217/EZ (SL L 229, 13. 07.2 009.) i ne sastoje se od nusproizvoda životinjskog podrijetla niti ih sadržavaju i

6. brodove obuhvaćene Uredbom (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330, 10. 12. 2013.).

(3) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na sedimente koji se premještaju unutar površinskih voda radi gospodarenja vodama i vodenim tokovima ili sprječavanja poplava ili ublažavanja posljedica poplava, suša ili regeneracije zemljišta ako se dokaže da ti sedimenti nisu opasni.

(4) Na pomorske objekte i na organizaciju i provedbu sakupljanja, predaje i prihvata otpada u lučke uređaje za prihvat otpada te na ostatke brodskog tereta primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pomorstvo.

(5) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na sprječavanje nastajanja otpada od hrane, koje je regulirano posebnim propisom u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede.

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. ambalaža je svaki proizvod, neovisno o vrsti materijala od kojega je izrađen, koji se koristi za držanje, zaštitu, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika odnosno potrošača, te se ambalažom smatraju i nepovratni predmeti namijenjeni za izradu ambalaže koja će se koristiti za navedene namjene kao i pomoćna sredstva za pakiranje, koja služe za omatanje ili povezivanje robe, pakiranje, nepropusno zatvaranje, pripremu za otpremu i označavanje robe, a sastoji se od:

– prodajne ili primarne ambalaže u kojoj se proizvod prodaje ili daje konačnom potrošaču na prodajnom mjestu ambalaže

– skupne ili sekundarne ambalaže koja sadržava više proizvoda u prodajnoj ili primarnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan potrošaču u skupini i pojedinačno ili koja služi samo u svrhu punjenja polica na prodajnom mjestu, a može se izdvojiti od proizvoda bez da utječe na njegova svojstva i

– transportne ili tercijarne ambalaže koja je zaštitna ambalaža kojom se omogućava prijevoz, pretovar i rukovanje određenom količinom proizvoda pakiranog samo u prodajnoj ili u prodajnoj i skupnoj ambalaži, pri čemu ova vrsta ambalaže ne uključuje spremnike (kontejneri) za cestovni, željeznički, brodski i zračni prijevoz robe

2. ambalažni otpad (otpadna ambalaža) je svaka ambalaža i ambalažni materijal koja je otpad osim ostataka koji nastaju u proizvodnji ambalaže

3. biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz prehrambene industrije

4. biorazgradiva plastika je plastika koja se može fizikalno i biološki razgraditi, na način da na kraju razgradnje nastane ugljikov dioksid (CO₂), biomasa i voda i da se, u skladu s europskim normama za ambalažu, može oporabiti kompostiranjem i anaerobnom digestijom

5. biorazgradivi otpad je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, kao što je otpad iz vrtova, otpad od hrane te papir i karton

6. centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada

7. dekategorizacija je postupak kojim centar za ponovnu uporabu za određenu količinu i vrstu robe umjesto statusa otpada uspostavlja status proizvoda

8. djelatnost oporabe otpada je djelatnost koja uključuje obavljanje postupka oporabe iz Dodatka II. ovoga Zakona

9. djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom je djelatnost koja uključuje postupak posredovanja u gospodarenju otpadom koji obuhvaća poslove posredništva i organizacije sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja otpada te posredovanja u prijenosu prava i obveza u svezi otpada, vođenja evidencija u svezi gospodarenja otpadom za potrebe drugih

10. djelatnost prijevoza otpada je prijevoz otpada za vlastite potrebe ili za potrebe drugih na teritoriju Republike Hrvatske

11. djelatnost sakupljanja otpada je djelatnost koja uključuje postupak sakupljanja otpada i postupak sakupljanja otpada u reciklažno dvorište

12. djelatnost trgovanja otpadom je kupovanje i prodavanje otpada, sa ili bez preuzimanja otpada u posjed bez obzira na način prodaje, u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka postupkom trgovanja otpadom na veliko i postupkom trgovanja otpadom na malo

13. djelatnost zbrinjavanja otpada je djelatnost koja uključuje obavljanje postupka zbrinjavanja otpada iz Dodatka I. ovoga Zakona

14. duhanski proizvodi su duhanski proizvodi kako su određeni propisom kojim se uređuje ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda

15. gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe uključujući razvrstavanje i zbrinjavanja otpada, uključujući nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, nadzor i mjere koje se provode na lokacijama na kojima se zbrinjavao otpad, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom i posrednik u gospodarenju otpadom

16. građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada uključujući skladište otpada, pretovarnu stanicu i reciklažno dvorište, građevina za obradu otpada, uključujući odlagalište otpada, centar za gospodarenje otpadom i reciklažno dvorište za građevni otpad

17. građevni otpad je otpad koji nastao aktivnostima građenja i rušenja

18. inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama, nije topiv, nije zapaljiv, na bilo koje druge načine fizikalno ili kemijski ne reagira niti je biorazgradiv, s tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta ili na povećanje dozvoljenih emisija u okoliš. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (u daljnjem tekstu: eluata) inertnog otpada mora biti zanemariva i ne smije u nijednom propisanom parametru ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnih voda

19. glomazni otpad je otpadni predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 07

20. komunalni otpad je miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj te miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz drugih izvora, ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva, ali ne uključuje otpad iz proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, septičkih jama i kanalizacije i uređaja za obradu otpadnih voda, uključujući kanalizacijski mulj, otpadna vozila i građevni otpad, pri čemu se ovom definicijom ne dovodi u pitanje raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i privatnih subjekata

21. lagane plastične vrećice za nošenje su plastične vrećice za nošenje s debljinom stijenke manjom od 50 mikrometara

22. lokacija gospodarenja otpadom je prostor na kojem se obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i određen je katastarskom česticom ili s više katastarskih čestica u katastarskoj općini:

– u dozvoli za gospodarenje otpadom uključujući i lokaciju na kojoj se postavlja mobilni uređaj za obradu otpada

– u Očevidniku sakupljača i oporabitelja kao lokacija skladišta sakupljača ili oporabitelja bez dozvole

– na kojem se nalazi reciklažno dvorište uključujući i mjesto na kojem se nalazi mobilno reciklažno dvorište

23. materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije

24. miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstva i otpad iz drugih izvora koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01

25. mjesto od posebnog interesa je područje ekološke mreže i zaštićeno područje određeno u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita prirode i prostor određen prostornim planom kao područje posebnih vrijednosti odnosno područje na kojem se nalazi posebna prirodna, kulturnopovijesna, krajobrazna ili druga posebna vrijednost

26. mjesto primopredaje je lokacija, određena Izjavom o načinu korištenja javne usluge, na kojoj davatelj javne usluge preuzima otpad od korisnika usluge

27. mobilni uređaj za obradu otpada je pokretna tehnička jedinica u kojoj se otpad obrađuje na mjestu nastanka ili na mjestu ugradnje u materijale postupcima obrade, osim postupaka R1, D1, D2, D3, D4, D5, D6, D7, D10, D11 i D12 iz Dodatka I. i Dodatka II. ovoga Zakona

28. morski otpad je otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskim aktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen

29. nasipavanje otpada je svaki postupak oporabe kojim se odgovarajući neopasni otpad uporabljuje za nasipavanje iskopa ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju, pri čemu se otpad koristi umjesto materijala koji nije otpad i to u količini koja je neophodna za postizanje navedenih svrha

30. najbolje raspoložive tehnike su najbolje raspoložive tehnike sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša

31. naselje je naselje propisano propisom kojim se uređuje područja županija, gradova i općina te naselja u Republici Hrvatskoj

32. neopasni otpad je otpad koji nije opasni otpad

33. notifikacijski postupak je postupak prethodne pisane obavijesti i odobrenja u prekograničnom prometu pošiljki otpada koje podliježu takvom postupku sukladno članku 3. Uredbe (EZ) br. 1013/2006

34. nusproizvod je proizvodni ostatak, koji nije ni otpad ni proizvod, i koji je upisan u očevidnik nusproizvoda

35. obračunsko mjesto je adresa nekretnine korisnika javne usluge

36. obračunsko razdoblje je razdoblje na koje se odnosi obračun iznosa cijene javne usluge

37. obrada otpada je postupak oporabe ili zbrinjavanja, a uključuje i pripremu prije oporabe ili zbrinjavanja

38. odlagalište otpada je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju odnosno podzemno odlagalište uključujući:

– interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje

– odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine) i

– iskorištene površinske kopove (eksploatacijska polja) ili njihove iskorištene dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjima koji su pogodni za odlaganje otpada sukladno posebnom propisu kojim se uređuje odlaganje otpada i koji su predviđeni i mogući sukladno propisima kojima se uređuje rudarstvo

Ne smatra se odlagalištem otpada građevina ili skladište gdje se otpad istovaruje radi omogućavanja njegove pripreme za daljnji prijevoz do mjesta oporabe, obrade ili odlaganja na drugim lokacijama, mjesto skladištenja otpada prije oporabe ili obrade istoga u razdoblju do tri godine i mjesto skladištenja otpada prije zbrinjavanja u razdoblju do godine dana

39. odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada

40. oksorazgradiva plastika su plastični materijali kojima su dodani aditivi koji oksidacijom dovode do fragmentacije plastičnog materijala u mikrofragmente ili do kemijske razgradnje

41. oksorazgradive plastične vrećice za nošenje su plastične vrećice za nošenje izrađene od plastičnih materijala kojima su dodani aditivi kojima se katalizira fragmentacija plastičnog materijala u mikrofragmente

42. opasni komunalni otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 i 15 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se opasnim komunalnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada

43. opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava

44. operater je svaka fizička ili pravna osoba odgovorna za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije koja je u smislu ovoga Zakona ovlaštenik istražnog prostora mineralne sirovine ili koncesionar za eksploataciju mineralne sirovine, uključujući privremeno skladištenje otpada iz rudarske industrije, tijekom razdoblja rada istražnog prostora mineralne sirovine odnosno eksploatacijskog polja mineralne sirovine i nakon zatvaranja toga istražnog prostora odnosno eksploatacijskog polja

45. osoba koja upravlja odlagalištem je pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik koja upravlja odlagalištem i koja je odgovorna za odlagalište

46. oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u postrojenju ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka oporabe

47. Organizacija je status koji se dodjeljuje pravnoj osobi koja u ime proizvođača proizvoda osigurava provedbu poslova gospodarenja otpadom radi postizanja ciljeva gospodarenja otpadom

48. otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti

49. otpad iz rudarske industrije je otpad koji je nastao istraživanjem, otkopavanjem, pridobivanjem, oplemenjivanjem, obradom i skladištenjem mineralne sirovine

50. otpad od hrane je određen propisom kojim se uređuje poljoprivreda

51. otpadna ulja su mineralna ili sintetička ulja za podmazivanje ili industrijska ulja koja su postala neprikladna za uporabu za koju su prvobitno namijenjena, primjerice ulja iz motora s unutarnjim izgaranjem i ulja reduktora, ulja za podmazivanje, ulja za turbine i hidraulička ulja

52. otpadni ribolovni alat je svaki ribolovni alat koji je otpad, uključujući sve zasebne komponente, tvari i materijale koji su bili dio takvog ribolovnog alata u trenutku njegova odbacivanja ili su bili pričvršćeni na njega, među ostalim i kada je bio ostavljen ili izgubljen

53. patološki otpad su dijelovi ljudskog tijela, amputati, tkiva i organi odstranjeni tijekom kirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, placente i fetusi te drugi anatomski otpad definiran od strane stručnog osoblja u zdravstvu kao patološki otpad, te koji zbog etičkih razloga zahtjeva posebne uvjete gospodarenja kad potječe iz humane medicine

54. plastična vrećica za nošenje je vrećica za nošenje s ručkom ili bez ručke, koja je izrađena od plastike, a koja se daje ili prodaje potrošačima na prodajnom mjestu robe ili proizvoda

55. plastični proizvod za jednokratnu uporabu je proizvod koji je u cijelosti ili djelomično izrađen od plastike te nije osmišljen, dizajniran ili stavljen na tržište tako da tijekom svojeg životnog vijeka podnese višekratno kruženje ili višekratne cikluse uporabe na način da se vrati proizvođaču proizvoda na ponovno punjenje ili da se ponovno uporabi u istu svrhu u koju je izvorno načinjen

56. plastika je materijal koji se sastoji od polimera kako je određen člankom 3. točkom 5. Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L396, 30.12.2006.), koji može sadržavati aditive ili druge tvari i koji može funkcionirati kao glavna strukturna komponenta konačnog proizvoda, osim prirodnih polimera koji nisu kemijski modificirani

57. ponovna uporaba je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nije otpad, u istu svrhu u koju je izvorno načinjen

58. popis otpada je popis otpada određen Odlukom Komisije od 3. svibnja 2000. koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ o popisu otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226, 6. 9. 2000.), kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije оd 18. prosinca 2014. o izmjeni Odluke 2000/532/EZ o popisu otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 370, 30. 12. 2014.)

59. posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada

60. posrednik je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja obavlja djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom, uključujući i posrednika koji ne preuzima otpad u neposredni posjed

61. postupci gospodarenja otpadom su: sakupljanje otpada i sakupljanje otpada u reciklažnom dvorištu, postupci oporabe, postupci zbrinjavanja otpada, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom i prijevoz otpada

62. prethodna obrada otpada prije odlaganja je postupak kojim se u fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava te poboljšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada

63. priprema za ponovnu uporabu su postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade

64. proizvod je produkt proizvodnog procesa čija svrha je proizvodnja toga proizvoda, a uključuje i građevinu koja nastaje kao produkt gradnje

65. proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (u daljnjem tekstu: izvorni proizvođač otpada) i svaka osoba koja obavlja prethodnu obradu, miješanje ili drugi postupak kojim nastaje promjena sastava ili svojstva otpada

66. proizvođač plastičnih proizvoda je:

– svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koja plastične proizvode za jednokratnu uporabu, napunjene plastične proizvode za jednokratnu uporabu ili ribolovni alat koji sadržava plastiku profesionalno proizvodi, puni, prodaje ili uvozi, bez obzira na korištenu prodajnu tehniku, među ostalim i putem ugovora na daljinu, kako je određen posebnim propisom kojim se uređuju prava potrošača, osim osoba koje obavljaju ribolovne aktivnosti kako su određene člankom 4. točkom 28. Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28. 12. 2013.) ili

– svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u državi članici Europske unije ili u trećoj zemlji koja plastične proizvode za jednokratnu uporabu, napunjene plastične proizvode za jednokratnu uporabu i ribolovni alat koji sadržava plastiku, putem ugovora na daljinu kako je određen posebnim propisom kojim se uređuju prava potrošača, profesionalno izravno prodaje privatnim kućanstvima ili korisnicima koji nisu privatna kućanstva u drugoj državi članici Europske unije, osim osoba koje obavljaju ribolovne aktivnosti kako su određene člankom 4. točkom 28. Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28. 12. 2013.)

67. proizvođač proizvoda je pravna ili fizička osoba – obrtnik ili fizička osoba koja razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi odnosno stavlja na tržište proizvode i/ili uređaje i/ili opremu

68. reciklabilni komunalni otpad je otpadni papir i karton, otpadna plastika, otpadni metal i otpadno staklo, uključujući otpadnu ambalažu, iz kućanstva koji su komunalni otpad

69. reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina opasnog komunalnog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada i drugih propisanih vrsta otpada

70. reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada. Reciklažno dvorište za građevni otpad ne smatra se reciklažnim dvorištem iz točke 69. ovoga stavka

71. recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za nasipavanje

72. regeneracija otpadnih ulja je svaki postupak oporabe kojim se bazna ulja mogu proizvesti rafiniranjem otpadnih ulja, posebno uklanjanjem nečistoća, proizvoda oksidacije i aditiva sadržanih u takvim uljima

73. ribolovni alat je svaki predmet ili komad opreme koji se upotrebljava u ribolovu ili akvakulturi za traženje, hvatanje ili uzgoj morskih bioloških resursa ili koji pluta na površini mora i upotrebljava se za privlačenje i hvatanje ili uzgoj takvih morskih bioloških resursa

74. sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu

75. skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana

76. spaljivanje otpada je postupak oporabe odnosno zbrinjavanja otpada u kojem se spaljuje otpad sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, što uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju

77. spremnik je posuda, kanistar, kontejner, bačva, kutija, vreća i drugi odgovarajući spremnik koji sprječava rasipanje, razlijevanje odnosno ispuštanje otpada u okoliš

78. suspaljivanje otpada je postupak oporabe odnosno zbrinjavanja otpada čija je prvenstvena svrha proizvodnja energije ili materijalnih produkata (proizvoda) i u kojem se otpad koristi kao redovno ili dopunsko gorivo ili u kojem se otpad termički obrađuje radi zbrinjavanja. To uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada, kao i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju

79. sustav proširene odgovornosti proizvođača je skup mjera koje se poduzimaju u Republici Hrvatskoj kako bi se osiguralo da proizvođači proizvoda snose financijsku ili financijsku i organizacijsku odgovornost za fazu »otpad« u životnom ciklusu proizvoda

80. stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu je svaka isporuka proizvoda za distribuciju, potrošnju ili upotrebu na tržištu Republike Hrvatske u okviru trgovačke aktivnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja

81. stavljanje na tržište je prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Republike Hrvatske

82. tehnološki procesi gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: tehnološki procesi) su određene funkcionalno-tehnološke cjeline gospodarenja otpadom kojima se opisuje materijalni tok otpada, a uključuju prikupljanje, prihvat, skladištenje, prethodno razvrstavanje i razvrstavanje, miješanje otpada, pakiranje, popravak, čišćenje, provjera budućeg proizvoda i drugi procesi u sklopu postupka oporabe i zbrinjavanja otpada

83. tekući otpad je svaki otpad u tekućem stanju uključujući i otpadne vode, ali ne uključuje mulj

84. trgovac otpadom je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja u svoje ime i za svoj račun kupuje i prodaje otpad, uključujući trgovca otpadom koji ne preuzima otpad u neposredni posjed

85. vrlo lagana plastična vrećica za nošenje je plastična vrećica za nošenje s debljinom stijenke manjom od 15 mikrometara i koja se koristi isključivo zbog higijenskih razloga ili koja služi isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane

86. zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući i postupak koji kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka zbrinjavanja otpada.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Temeljni zahtjevi gospodarenja otpadom

Članak 5.

(1) Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a posebno:

1. ne uzrokuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti

2. ne uzrokuje neugodu zbog buke i neugodnih mirisa

3. ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i

4. ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.

(2) Izbjegavanje rizika onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, kao posljedice gospodarenja otpadom, ostvaruje se provedbom propisa kojima se uređuje prostorno uređenje, gradnja, zaštita okoliša, zaštita prirode, vode i zaštita mora od onečišćenja s pomorskih objekata.

(3) Način gospodarenja otpadom koji ne uzrokuje neugodu zbog buke i mirisa izvan lokacije gospodarenja otpadom, štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa te nastajanje eksplozije ili požara ostvaruje se ispunjavanjem temeljnih zahtjeva za pristupne ceste, površine i građevinu sukladno propisu kojim se uređuje gradnja, te provedbom propisa kojim se uređuje prostorno uređenje.

(4) Neugoda uzrokovana mirisom utvrđuje se određivanjem mirisa koje provode pravne osobe akreditirane za odgovarajuće metode ispitivanja.

(5) Metode uzorkovanja i ispitivanja iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar nadležan za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

Red prvenstva gospodarenja otpadom

Članak 6.

(1) Podzakonski akt, odluka, plan ili program koji se donosi temeljem ovoga Zakona mora se uskladiti sa sljedećim redom prvenstva gospodarenja otpadom:

1. sprječavanje nastanka otpada

2. priprema za ponovnu uporabu

3. recikliranje

4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i

5. zbrinjavanje.

(2) Kad se primjenjuje red prvenstva gospodarenja otpadom i odlučuje između dvije ili više mogućnosti:

– mora se dati prednost varijanti koja daje najbolji ukupni ishod za okoliš, koja može uključivati i odstupanje od reda prvenstva gospodarenja otpadom za određeni tok otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada i

– moraju se uzeti u obzir opća načela zaštite okoliša, predostrožnost, održivost, tehnološka izvedivost i ekonomska održivost, zaštita resursa, te ukupni učinci na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u skladu s člankom 1. stavkom 1. i člankom 5. stavkom 1. ovoga Zakona.

Načela gospodarenja otpadom

Članak 7.

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih propisom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

1. »načelo onečišćivač plaća« – proizvođač otpada odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad

2. »načelo blizine« – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš

3. »načelo samodostatnosti« – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada

4. »načelo sljedivosti« – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

Javni interes sakupljanja, prijevoza i obrade otpada

Članak 8.

(1) Sakupljanje, prijevoz i obrada predmeta i/ili tvari koji se mogu smatrati otpadom nužni su u svrhu zaštite javnog interesa kako bi se primjenom navedenih postupaka gospodarenjem otpadom:

1. izbjegla ugroza zdravlja ljudi ili neprihvatljivo uznemiravanje ljudi

2. izbjegao i otklonio rizik od onečišćenja voda, zraka, tla ili izbjeglo ugrožavanje životinja ili biljaka ili narušavanje njihovih prirodnih životnih uvjeta

3. izbjegao rizik od narušavanja održive uporabe voda ili tla

4. izbjegao i otklonio rizik od onečišćenja okoliša

5. izbjegao i otklonio rizik od požara ili eksplozije

6. izbjegao i otklonio rizik buke

7. izbjegao i otklonio rizik pogodovanja pojavi ili razmnožavanju uzročnika bolesti

8. izbjegao i otklonio rizik vezano za narušavanje javnog reda i sigurnost ili

9. izbjeglo narušavanje izgleda naselja, krajolika ili kulturnog dobra.

(2) Sakupljanje, prijevoz i obrada iz stavka 1. ovoga članka u svrhu zaštite javnog interesa nisu nužni ako se predmet ili tvar, prema općem shvaćanju, smatra novim ili se koristi u određenu svrhu.

Količina otpada koja se smatra neznatnom u prometu otpadom

Članak 9.

(1) Količina otpada koja se smatra neznatnom u prometu otpadom je količina jedne ili više naizgled povezanih pošiljki otpada za koju se smatra da ne može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi.

(2) Količina otpada iz stavka 1. ovoga članka koja se smatra neznatnom iznosi do količine od 1000 kg opasnog otpada odnosno do količine od 10 000 kg neopasnog otpada.

II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Nadležnosti za gospodarenje otpadom

Članak 10.

(1) Gospodarenje otpadom i građenje građevina za gospodarenje otpadom od interesa su za Republiku Hrvatsku.

(2) Gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) propisivanjem mjera gospodarenja otpadom.

(3) Provedbeno tijelo na državnoj razini je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond).

(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave i izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

(5) Više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

Ovlasti

Članak 11.

(1) U slučaju potrebe sprječavanja nastanka ili otklanjanja posljedica šteta uzrokovanih višom silom ili u slučaju druge opasnosti za ljude, materijalna dobra i okoliš, Vlada Republike Hrvatske može odlukom privremeno narediti ili zabraniti određeno postupanje s otpadom te utvrditi obveznu primjenu interventnih mjera gospodarenja otpadom koje su nužne radi zaštite života, sigurnosti ili zdravlja stanovništva ili sprječavanja onečišćenja okoliša.

(2) Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, u svezi provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, propisuje ministar naputkom.

Zbrinjavanje otpada

Članak 12.

(1) Centar za gospodarenje otpadom i obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganja od posebnoga su interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Djelatnost zbrinjavanja opasnog otpada postupkom odlaganja obavlja trgovačko društvo koje osniva Vlada, osim zbrinjavanja postupkom odlaganja otpada koji sadrži azbest.

(3) Djelatnost zbrinjavanja opasnog otpada postupkom spaljivanja u građevini čija je osnovna djelatnost spaljivanje otpada obavlja trgovačko društvo koje osniva Vlada, jedinica područne (regionalne) samouprave ili Grad Zagreb.

(4) Djelatnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka uključuju samo opasni otpad nastao na teritoriju Republike Hrvatske.

(5) Sredstva za uspostavu građevina za obavljanje djelatnosti i poslova iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka osiguravaju se putem Fonda i iz drugih izvora.

(6) Iznimno od odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka, Ministarstvo može dodjelom koncesije osigurati obavljanje djelatnosti zbrinjavanja opasnog otpada postupkom odlaganja i obavljanje djelatnosti zbrinjavanja opasnog otpada postupkom spaljivanja.

(7) Građevine za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu te se u slučaju stečaja ili likvidacije odgovarajućeg društva izlučuju u vlasništvo Republike Hrvatske odnosno jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Grada Zagreba koja je njihov izravni ili neizravni udjeličar, dioničar ili osnivač.

Centar za gospodarenje otpadom

Članak 13.

(1) Centrom za gospodarenje otpadom upravlja trgovačko društvo u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave i/ili jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(2) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je:

– osigurati da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom i

– sklopiti sporazum s trgovačkim društvom iz stavka 1. ovoga članka kojim uređuju odnose u svezi s predajom miješanog komunalnog otpada.

(3) Osoba koja upravlja centrom za gospodarenje otpadom dužna je primiti sav miješani komunalni otpad od davatelja javne usluge, te primjenjivati istu cijenu obrade preuzetog miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, koji su sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dužni predavati miješani komunalni otpad u taj centar za gospodarenje otpadom.

(4) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, koja je vlasnik osobe koja upravlja centrom za gospodarenje otpadom, dužno je osigurati provedbu obveze iz stavka 2. ovoga članka.

III. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA

Sprječavanje nastanka otpada

Članak 14.

Sprječavanje nastanka otpada su mjere poduzete prije nego je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju:

1. količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda

2. štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili

3. sadržaj opasnih tvari u materijalima i proizvodima.

Nusproizvod

Članak 15.

(1) Tvar ili predmet, koji nastaje kao rezultat proizvodnog procesa, gradnje građevine ili tehnološkog procesa, čija primarna svrha nije proizvodnja te tvari ili predmeta, smatrat će se nusproizvodom, a ne otpadom, ako je upisan u Očevidnik nusproizvoda.

(2) Nadležno upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba) rješava o zahtjevu za upis u Očevidnik nusproizvoda koji nastaje na lokaciji koja je na području njene nadležnosti.

(3) Tvar ili predmet, za koji kriteriji za nusproizvod nisu utvrđeni na razini Europske unije, upisat će se u Očevidnik nusproizvoda ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da je osigurana daljnja uporaba tvari ili predmeta

2. da se tvar ili predmet može upotrijebiti izravno bez dodatne obrade, osim uobičajenim industrijskim postupcima

3. da tvar ili predmet nastaje kao sastavni dio proizvodnog postupka i

4. da je daljnja uporaba tvari ili predmeta dopuštena, odnosno da tvar ili predmet ispunjava sve relevantne zahtjeve u pogledu proizvoda, zaštite okoliša i zdravlja ljudi za tu konkretnu uporabu i neće dovesti do značajnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi.

(4) Tvar ili predmet za koji su kriteriji za nusproizvod utvrđeni na razini Europske unije upisat će se u Očevidnik nusproizvoda ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka i kriteriji za nusproizvod propisani na razini Europske unije.

(5) Nusproizvodi životinjskog porijekla, na koje se primjenjuje ovaj Zakon, ne upisuju se u Očevidnik nusproizvoda.

(6) Ako za određenu tvar ili predmet nisu utvrđeni kriteriji za nusproizvod na razini Europske unije niti na razini Republike Hrvatske, tvar ili predmet će se upisati u Očevidnik nusproizvoda ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(7) O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka donosi se rješenje koje je upravni akt.

(8) Protiv rješenja iz stavka 7. i stavka 12. ovoga članka može se podnijeti žalba Ministarstvu.

(9) Osoba upisana u Očevidnik nusproizvoda dužna je do 1. ožujka tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu dostaviti Ministarstvu Izvješće o nusproizvodima koje sadrži podatke o osobi koja proizvodi nusproizvod, vrstama i količinama nastalih nusproizvoda te korisnicima nusproizvoda.

(10) Pojedinosti dokaza o ispunjavanju uvjeta iz stavka 3. ovoga članka, kriterije za nusproizvode i izvješće iz stavka 9. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

(11) U svrhu održavanja ažurnih podataka u očevidniku iz stavka 1. ovoga članka, osoba koja je upisala nusproizvod u očevidnik dužna je:

1. jednom godišnje potvrditi sukladnost nusproizvoda uvjetima na temelju kojih je ostvareno pravo upisa nusproizvoda u očevidnik

2. dostaviti informacije o izmjeni podatka na temelju kojeg je ostvareno pravo upisa nusproizvoda u očevidnik u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

(12) Tijelo iz stavka 2. ovoga članka Zakona donosi rješenje kojim se briše nusproizvod iz Očevidnika nusproizvoda kad:

1. zaprimi obavijest pravne ili fizičke osobe – obrtnika upisanog u očevidnik da ne ispunjava uvjete temeljem kojih je stekao pravo na upis nusproizvoda u očevidnik ili na drugi način utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik ne ispunjava uvjete temeljem kojih je stekao pravo na upis

2. utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik nije izvršio propisanu obvezu potvrde sukladnosti nusproizvoda iz stavka 11. točke 1. ovoga članka

3. zaprimi obavijest inspekcije nadležne za gospodarenje otpadom da pravna osoba – obrtnik ne ispunjava uvjete za upis nusproizvoda u Očevidnik nusproizvoda.

Centar za ponovnu uporabu

Članak 16.

(1) Centar za ponovnu uporabu je građevina ili dio građevine u kojem se obavljaju postupci ponovne uporabe.

(2) Centrom za ponovnu uporabu upravlja pravna osoba koja je dužna biti registrirana u Evidenciji centara ponovne uporabe.

(3) Evidencija iz stavka 2. ovoga članka sadrži podatke o pravnoj osobi, kontakt podatke i lokaciju građevine u kojoj se nalazi centar za ponovnu uporabu.

(4) Evidenciju iz stavka 2. ovoga članka vodi nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba.

(5) Osoba koja ima dozvolu za gospodarenje otpadom ili je upisana u Očevidnik sakupljača i oporabitelja ili u Evidenciju reciklažnih dvorišta, prijevoznika otpada, posrednika otpadom i trgovaca otpadom koji može preuzeti otpad u posjed, može predajom određene robe u centar za ponovnu uporabu, dekategorizirati status otpada predane robe.

(6) Dekategorizacija se može provesti ako centar za ponovnu uporabu utvrdi da roba ispunjava namjenu za koju je prvobitno napravljena za sljedeće vrste roba: alati i uređaji i njihovi dijelovi koji nisu namijenjeni isključivo profesionalnoj uporabi, tekstil, odjeća, obuća, dijelovi vozila, predmeti široke potrošnje i predmeti koji se kao otpad smatraju glomaznim otpadom i slično.

(7) Pravna osoba koja upravlja centrom za ponovnu uporabu dužna je dostaviti Ministarstvu do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu izvješće o količinama i vrsti proizvoda koji su stavljeni u ponovnu uporabu.

(8) Sadržaj izvješća iz stavka 7. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište

Članak 17.

(1) Zabranjuje se stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu koji su navedeni u Popisu B Dodatka III. ovoga Zakona i proizvoda koji su načinjeni od oksorazgradive plastike.

(2) Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje osim vrlo laganih plastična vrećica za nošenje.

(3) Na tržište u Republici Hrvatskoj dopušteno je staviti proizvod naveden Popisom C Dodatka III. ovoga Zakona, koji ima čep ili poklopac izrađen od plastike, samo ako taj čep ili poklopac ostaje pričvršćen za spremnik tijekom faze predviđene uporabe proizvoda, pri čemu se ne smatra da je metalni čep ili poklopac s plastičnom brtvom izrađen od plastike.

IV. OBVEZE PROIZVOĐAČA OTPADA I POSJEDNIKA OTPADA

Zabranjena postupanja s otpadom

Članak 18.

(1) Zabranjeno je odbacivanje otpada u okoliš.

(2) Odbacivanje otpada u okoliš iz stavka 1. ovoga članka je svako ostavljanje, napuštanje, odbacivanje ili odlaganje otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom i ne odnosi se na mjesto primopredaje otpada u sklopu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

(3) Zabranjeno je potapanje otpada u more.

(4) Zabranjeno je miješanje odvojeno prikupljenog biootpada s drugim vrstama otpada.

(5) Zabranjeno je paljenje:

– otpada u okolišu

– otpada na moru, osim u skladu s međunarodnom konvencijom o sprječavanju onečišćenja s brodova (MARPOL konvencija) i njenim prilozima

– biljnog otpada iz poljoprivrede i šumarstva osim na način propisan propisom kojim se uređuje zaštita od požara

– otpada koji je odvojeno sakupljen radi pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranja, osim otpada koji nastaje obradom odvojeno sakupljenoga otpada za kojeg spaljivanje daje najbolji ishod za okoliš sukladno članku 5. ovoga Zakona.

(6) Ako počinitelj protuzakonito odbačenog otpada nije poznat, obveznik uklanjanja otpada je vlasnik odnosno posjednik nekretnine, ako vlasnik nije poznat, na kojoj nekretnini je nepropisno odložen otpad, odnosno osoba koja sukladno posebnom propisu upravlja određenim područjem (dobrom), ako je otpad odložen na tom području (dobru).

Kategorizacija otpada

Članak 19.

(1) Posjednik otpada dužan je kategorizirati otpad koji ima u posjedu tako da odredi porijeklo i mjesto nastanka otpada, grupu, podgrupu i ključni broj otpada i svojstva otpada sukladno Katalogu otpada.

(2) Navod o određenoj tvari ili predmetu u Katalogu otpada ne podrazumijeva da ta tvar ili predmet ima status otpada u svim okolnostima, već se otpadom smatra samo tvar ili predmet koji udovoljava zahtjevima definicije pojma »otpad« iz članka 4. ovoga Zakona.

(3) Otpad koji u Katalogu otpada nije određen kao opasni otpad smatra se opasnim otpadom ako se ispitivanjem utvrdi da posjeduje opasno svojstvo.

(4) Opasni otpad se ne može ponovno kategorizirati kao neopasni otpad ako je koncentracija opasne tvari zbog koje je otpad izvorno kategoriziran kao opasni, razrjeđivanjem smanjena ispod granične vrijednosti radi koje se otpad mora kategorizirati kao opasni.

(5) Kad nije moguće provesti ispitivanje postojanja opasnog svojstva, a postoji sumnja da bi otpad mogao imati opasno svojstvo, posjednik otpada dužan je takav otpad kategorizirati kao opasni otpad.

(6) Katalog otpada usklađen s Popisom otpada te opasna svojstva otpada propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

(7) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na pomorske objekte kako su utvrđeni propisom kojim se uređuje pomorstvo.

Ispitivanje otpada

Članak 20.

(1) Pravna osoba može obavljati uzorkovanje i ispitivanje otpada, nusproizvoda, rezultata oporabe otpada i određivanje opasnih svojstava otpada, ako je akreditirana za odgovarajuću metodu uzorkovanja i ispitivanja.

(2) Ispitivanje otpada obavlja se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 440/2008 od 30. svibnja 2008. o utvrđivanju ispitnih metoda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (SL L 142, 31. 5. 2008., str. 1.), relevantnim napomenama Europskog odbora za normizaciju ili drugim međunarodno priznatim ispitnim metodama i smjernicama.

Osiguravanje obrade otpada

Članak 21.

(1) Proizvođač otpada i posjednik otpada dužan je osigurati obradu otpada postupkom pripreme za ponovnu uporabu, recikliranjem ili oporabom sukladno člancima 5. i 6. ovoga Zakona, a kad navedeno nije moguće, dužan je osigurati zbrinjavanje otpada na siguran način u skladu s člankom 5. ovoga Zakona.

(2) Proizvođač otpada i posjednik otpada dužan je izvršiti obvezu iz stavka 1. ovoga članka na način da sam obradi vlastiti otpad ili da obradu otpada povjeri osobi kojoj je sukladno ovom Zakonu dozvoljena obrada otpada ili da otpad isporuči iz Republike Hrvatske na oporabu odnosno zbrinjavanje u skladu s Uredbom (EZ) 1013/2006.

(3) Obvezu iz stavka 2. ovoga članka:

– proizvođač otpada mora izvršiti u roku od jedne godine od dana nastanka toga otpada

– posjednik otpada mora izvršiti u roku od jedne godine od dana kad je preuzeo taj otpad u posjed.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, za određeni otpad primjenjuje se drukčiji rok ako je tako propisano pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Kad osoba ovlaštena za preuzimanje otpada preuzme pošiljku otpada, obveza iz stavka 1. ovoga članka prestaje za osobu koja je predala pošiljku otpada i prenosi se na osobu koja je preuzela pošiljku otpada.

Opća obveza odvojenog sakupljanja otpada

Članak 22.

(1) Radi poticanja visokokvalitetnog recikliranja propisuje se opća obveza odvojenog sakupljanja otpada.

(2) Posjednik otpada dužan je odvojeno od ostalog otpada predati ovlaštenoj osobi:

1. opasni otpad

2. otpadni papir, metal, plastiku, staklo, glomazni otpad te tekstil i obuću

3. ambalažni otpad i

4. otpad koji se smatra posebnom kategorijom otpada.

(3) Proizvođač biootpada dužan je predati biootpad odvojeno od drugog otpada ovlaštenoj osobi ili reciklirati biootpad na mjestu nastanka.

(4) Kad je otpad potrebno oporabiti ili olakšati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje ili drugi postupak oporabe, otpad se mora sakupljati odvojeno te se ne smije miješati s drugim otpadom i tvarima koja imaju drukčija svojstva.

Troškovi gospodarenja otpadom

Članak 23.

(1) Izvorni proizvođač otpada ili sadašnji ili prethodni posjednik otpada dužan je snositi troškove gospodarenja otpadom, uključujući troškove gradnje i rada neophodne infrastrukture za gospodarenje otpadom u skladu s načelom »onečišćivač plaća«.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka troškove gospodarenja otpadom snosi proizvođač proizvoda od čijega proizvoda nastaje otpad u okviru obveze proširene odgovornosti proizvođača proizvoda.

(3) Posjednik otpada odgovoran je za štetu uzrokovanu zbog otpada koji je imao u posjedu kad je šteta nastala.

Prateći list

Članak 24.

(1) Posjednik otpada koji predaje pošiljku otpada dužan je uz pošiljku otpada osobi koja preuzima otpad predati ispunjeni pisani ili elektronički Prateći list koji sadrži podatke o otpadu i osobama uključenim u gospodarenje tim otpadom.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, posjednik otpada nije dužan uz pošiljku otpada predati prateći list u sljedećim slučajevima:

1. ako je korisnik javne usluge:

– fizička osoba (građanin) i predaje pošiljku otpada davatelju javne usluge

– pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik i predaje pošiljku miješanoga komunalnog otpada davatelju javne usluge

2. kada fizička osoba (građanin) predaje otpad ovlaštenoj osobi

3. kada se pošiljka otpada ne predaje u posjed drugoj osobi, osim kad se pošiljka prevozi između dvije lokacije kojima upravlja ista osoba

4. kada se pošiljka otpada predaje proizvođaču proizvoda temeljem obveze propisane u sustavu proširene odgovornosti proizvođača

5. kada se predaje pošiljka otpada koju otkupljuje trgovac otpadom u okviru trgovanja otpadom na malo ako se koristi Izjava o vlasništvu otpada

6. kada se pošiljka otpada nalazi u prekograničnom prometu otpadom u skladu s Uredbom (EZ) br. 1013/2006

7. kada se obavlja predaja otpada koji stvaraju pomorski objekti i kod predaje ostataka brodskog tereta u odgovarajući lučki uređaj za prihvat otpada sukladno propisu kojim se uređuje pomorstvo ili

8. kada se obavlja predaja nusproizvoda životinjskog porijekla koju prati dokument propisan propisom kojim se uređuju nusproizvodi životinjskog porijekla.

(3) Osoba koja prevozi otpad dužna je uz pošiljku otpada imati ispunjeni i ovjereni Prateći list.

(4) Ovjera pratećeg lista pisano ili elektronički u Očevidniku o nastanku i tijeku otpada (u daljnjem tekstu: e-ONTO) je potvrda predaje odnosno preuzimanja pošiljke otpada.

(5) Pošiljatelj pošiljke otpada, primatelj otpada i kad je primjenjivo posrednik u gospodarenju otpadom, dužni su razmijeniti sve informacije nužne za ispunjavanje pratećeg lista, uključujući podatke o ovlasti za preuzimanje otpada, načinu obrade otpada i odredištu za obradu otpada.

(6) Prateći list koji zajedno s odgovarajućim prilogom sadrži podatke propisane propisom kojim se uređuje prijevoz u cestovnom prometu može se smatrati teretnim listom za prijevoz tereta ako je teret koji se prevozi cestom otpad.

(7) Odredba ovoga članka ne primjenjuju se na miješani komunalni otpad iz kućanstva ni na odvojeno skupljene frakcije opasnog otpada iz kućanstava dok ih ne preuzme davatelj javne usluge odnosno osoba ovlaštena za preuzimanje takvog otpada.

(8) Obrazac, sadržaj i podatke koje je obvezno ispuniti na pratećem listu propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona, a upute za ispunjavanje pratećeg lista objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva.

Očevidnik o nastanku i tijeku otpada

Članak 25.

(1) e-ONTO je elektronički registar s mrežnom aplikacijom kojim se evidentiraju tokovi otpada na teritoriju Republike Hrvatske, a sadrži i sustav kontrole kvalitete te sljedivosti otpada, posebice u svezi ispunjavanja ciljeva iz glave VII. ovoga Zakona te ciljeva određenih Planom iz članka 111. ovoga Zakona.

(2) Obveznik vođenja e-ONTO je:

1. proizvođač otpadnog mulja koji nastaje radom uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, i dužan je voditi e-ONTO za otpadni mulj

2. osoba koja obavlja prekogranični promet otpadom i dužna je voditi e-ONTO za otpad koji podliježe notifikacijskom postupku i otpad koji ne podliježe notifikacijskom postupku u prekograničnom prometu

3. prijevoznik otpada i dužan je voditi e-ONTO za neopasni i opasni otpad koji prevozi i

4. osoba koja preuzima otpad u posjed i dužna je voditi e-ONTO za neopasni i opasni otpad koji preuzima u posjed.

(3) Radi osiguranja sljedivosti toka otpada, obveznik vođenja e-ONTO mora evidentirati u e-ONTO proizvodnju, predaju, preuzimanje, skladištenje, prijevoz i obradu otpada, količine, vrste, podrijetlo i odredište otpada te količinu proizvoda i materijala nastalih pripremom za ponovnu uporabu, recikliranjem ili drugim postupkom oporabe.

(4) Obveznik vođenja e-ONTO dužan je voditi e-ONTO ažurno, točno i potpuno odnosno unositi podatke u e-ONTO odmah nakon svake nastale promjene stanja.

(5) Obveznik vođenja e-ONTO odgovara za podatke koje je unio u e-ONTO.

(6) e-ONTO se vodi putem računalne aplikacije Ministarstva.

(7) Iz podataka unesenih u e-ONTO Ministarstvo izrađuje odgovarajuća izvješća, posebice za Registar onečišćavanja okoliša propisan propisom kojim se uređuje zaštita okoliša.

(8) Obveza vođenja e-ONTO ne primjenjuju se na miješani komunalni otpad iz kućanstva ni na odvojeno skupljene frakcije opasnog otpada iz kućanstava dok ih ne preuzme davatelj javne usluge odnosno osoba ovlaštena za preuzimanje takvog otpada.

(9) Upute za vođenje e-ONTO objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva.

Obveza čuvanja i davanja uvida u podatke o gospodarenju otpadom

Članak 26.

(1) Posjednik otpada i osoba koja gospodari otpadom dužna je čuvati podatke o gospodarenju s otpadom najmanje tri godine od dana poduzimanja radnje s otpadom odnosno najmanje jednu godinu ako se radi o prijevozu opasnog otpada.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je dokaze i ostale relevantne podatke o poduzetim radnjama u gospodarenju otpadom učiniti dostupnim na zahtjev prethodnog posjednika otpada, Ministarstva, inspektora zaštite okoliša Državnog inspektorata i drugog nadležnog tijela.

(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na miješani komunalni otpad iz kućanstva ni na odvojeno skupljene frakcije opasnog otpada iz kućanstava dok ih ne preuzme davatelj javne usluge odnosno osoba ovlaštena za preuzimanje takvog otpada.

V. OBAVLJANJE DJELATNOSTI GOSPODARENJA OTPADOM

Preuzimanje otpada u posjed

Članak 27.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik ovlaštena je preuzeti pošiljku otpada u posjed ako:

1. posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom

2. upravlja reciklažnim dvorištem

3. je upisana u Očevidnik osoba koje obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom kao sakupljač otpada ili oporabitelj bez dozvole ili kao trgovac otpadom koji može preuzeti otpad u posjed

4. je preuzimanje određenog otpada u posjed dopušteno propisom kojim se uređuju posebne kategorije otpada

5. je korisnik otpadnog mulja u poljoprivredi čime je ovlašten preuzeti pošiljku otpadnog mulja sukladno pravilniku kojim se uređuje korištenje mulja u poljoprivredi ili

6. upravlja grobljem ili krematorijem čime je ovlašten preuzeti pošiljku patološkog otpada sukladno pravilniku kojim se uređuje gospodarenje medicinskim otpadom.

(2) Osoba upisana u Evidenciju kao prijevoznik otpada ne smatra se na temelju tog upisa ovlaštenom preuzeti pošiljku otpada u posjed.

Obrada otpada u znanstvene, istraživačke ili probne svrhe

Članak 28.

(1) Pravna osoba ovlaštena je preuzeti otpad u posjed za znanstvene, istraživačke ili probne svrhe u količini nužnoj za provođenje te svrhe ako je ishodila odobrenje.

(2) Zahtjev za ishođenje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu.

(3) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo donosi temeljem stručne procjene i njime određuje osobu koja može preuzeti otpad u posjed, svrhu, količinu i vrstu otpada, način postupanja s otpadom i rok važenja odobrenja.

(5) Osoba koja je ishodila odobrenje iz stavka 1. ovoga članka dužna je, na zahtjev Ministarstva, u traženom roku dostaviti izvješće o obradi otpada za koje je izdano to odobrenje.

(6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Obveza ishođenja dozvole i upisa u Očevidnik i Evidenciju

Članak 29.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik može nakon što ishodi dozvolu za gospodarenje otpadom započeti i obavljati djelatnost oporabe i zbrinjavanja otpada za koju je izdana ta dozvola.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka obradu vlastitoga otpada bez ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom, poštujući zahtjeve iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, može obavljati:

1. izvorni proizvođač otpada koji je fizička osoba za obradu vlastitoga biootpada biološkom aerobnom obradom (kućno kompostiranje) i

2. izvorni proizvođač otpada koji je pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik ako biootpad koji je nastao njegovim obavljanjem djelatnosti obrađuje biološkom obradom na mjestu nastanka tog otpada te nastali produkt obrade ne stavlja na tržište, već ga koristi na mjestu nastanka toga otpada i o tome dostavi Ministarstvu izvješće do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Pravna i fizička osoba – obrtnik, nakon što je u upisana u Očevidnik sakupljača i oporabitelja može:

1. kao sakupljač otpada, započeti i obavljati djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja otpada na cijelom području Republike Hrvatske i

2. kao oporabitelj, započeti i obavljati djelatnost oporabe postupkom za koji se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom.

(4) Pravna i fizička osoba – obrtnik nakon što je upisana u Evidenciju posrednika otpadom, prijevoznika otpada, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta može:

1. kao posrednik u gospodarenju otpadom, započeti i obavljati djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom

2. kao prijevoznik otpada, započeti i obavljati djelatnost prijevoza otpada

3. kao trgovac otpadom, započeti i obavljati djelatnost trgovanja otpadom i

4. kao reciklažno dvorište, započeti i obavljati djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja u reciklažnom dvorištu.

(5) Izvorni proizvođač otpada kad prevozi vlastiti otpad time ne obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i za takav prijevoz nije dužan biti upisan u Evidenciju iz stavka 4. ovoga članka kao prijevoznik otpada.

(6) Osoba koja prevozi otpad u prekograničnom prometu otpadom te je registrirani prijevoznik otpada u svojoj matičnoj državi, nije dužna biti upisana u Evidenciju iz stavka 4. ovoga članka kao prijevoznik otpada.

(7) Osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom, prijevoznik otpada, osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem, sakupljač otpada i oporabitelj bez dozvole dužan je gospodariti otpadom u skladu s člancima 5. i 6. ovoga Zakona.

(8) Posrednik u gospodarenju otpadom dužan je osigurati da otpad za koji posreduje preuzme osoba koja je ovlaštena preuzeti i obraditi taj otpad.

(9) Popis djelatnosti i postupaka za koje se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom te popis postupaka oporabe za koji se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Dozvola za gospodarenje otpadom

Članak 30.

(1) Dozvolom za gospodarenje otpadom određuje se:

1. osoba kojoj se dopušta obavljanje djelatnosti oporabe odnosno zbrinjavanja otpada

2. lokacija gospodarenja otpadom

3. vrste i količine otpada sukladno Katalogu otpada

4. djelatnost i postupak gospodarenja otpadom s pripadajućim tehnološkim procesima

5. način obavljanja postupka gospodarenja otpadom uključujući tehničke i sve druge bitne uvjete za rad na lokaciji za svaki pojedini postupak

6. sigurnosne i preventivne mjere

7. mjere nadzora i upravljanja

8. obveza postupanja s otpadom koji nastaje, odnosno preostaje nakon obavljanja postupka gospodarenja otpadom

9. rok važenja dozvole za gospodarenje otpadom

10. mjere nakon zatvaranja, odnosno prestanka obavljanja postupaka za koje je izdana dozvola uključujući i uklanjanje svog otpada s lokacije gospodarenja otpadom.

(2) Dozvola za gospodarenje otpadom je upravni akt.

(3) Rok važenja dozvole za gospodarenje otpadom je deset godina.

(4) Dozvola za gospodarenje otpadom objavljuje se na mrežnoj stranici Ministarstva.

(5) Način obavljanja postupaka gospodarenja otpadom, obrazac dozvole za gospodarenje otpadom i obrazac zahtjeva za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

(6) Osoba koje je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom obvezna je raditi u skladu s dozvolom za gospodarenje otpadom.

(7) Tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom, neovisno o roku iz stavka 3. ovoga članka, preispitat će po službenoj dužnosti te po potrebi posebnim rješenjem izmijeniti/ili dopuniti dozvolu za gospodarenje otpadom radi usklađenja uvjeta iz dozvole s europskim ili međunarodnim propisima, ovim Zakonom i podzakonskim aktima koji su doneseni temeljem ovoga Zakona.

(8) Osoba iz stavka 6. ovoga članka, dužna je na zahtjev tijela koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom, dostaviti sve podatke potrebne za preispitivanje dozvole iz stavka 7. ovoga članka.

Elaborat gospodarenja otpadom

Članak 31.

(1) Elaborat gospodarenja otpadom je skup međusobno usklađenih dokumenata i nacrta kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta za obavljanje postupka gospodarenja otpadom s pripadajućim tehnološkim procesima, opisom izvođenja tehnoloških procesa kao funkcionalno tehnološke cjeline materijalnog toka otpada na lokaciji gospodarenja otpadom.

(2) Elaborat gospodarenja otpadom je sastavni dio dozvole za gospodarenje otpadom koji mora biti izrađen u skladu s ovim Zakonom i propisima koji su doneseni na temelju ovoga Zakona.

(3) Sadržaj elaborata gospodarenja otpadom propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona, a upute za izradu elaborata objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva.

Zahtjev za izdavanje dozvole

Članak 32.

(1) Ministarstvo rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost koja uključuje gospodarenje opasnim otpadom, za postupke R 1 – korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije i D 10 – spaljivanje otpada na kopnu.

(2) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost koja nije obuhvaćena stavkom 1. ovoga članka.

(3) Zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom sadrži podatke o podnositelju zahtjeva, naznaku djelatnosti za koju se traži dozvola s pripadajućim postupcima, lokaciji građevine u kojoj će se obavljati postupci gospodarenja otpadom te podatke o vrstama i količinama otpada.

(4) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom podnositelj zahtjeva prilaže:

1. akt za uporabu građevine sukladno propisu kojim se uređuje gradnja

2. dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom

3. elaborat gospodarenja otpadom i

4. financijsko jamstvo.

(5) Iznimno od odredbi iz stavka 4. ovoga članka:

1. uz zahtjev za izdavanje dozvole za mobilni uređaj ne prilaže se akt za uporabu građevine i dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom, a prilaže se elaborat gospodarenja otpadom i financijsko jamstvo, dokaz za lokaciju na kojoj se obavlja obrada otpada mobilnim uređajem odnosno mjesto ugradnje otpada u materijal (npr. ugovor, projektna dokumentacija i slično), dokaz o vlasništvu i raspolaganju mobilnim uređajem i rok u kojem će se obavljati posao obrade otpada mobilnim uređajem na određenoj lokaciji odnosno ugradnje materijala

2. uz zahtjev za izdavanje dozvole za djelatnost zbrinjavanja otpada ako je zahtjev podnesen za postupak odlaganja otpada na aktivnom odlagalištu otpada za koje nije izdan akt za uporabu građevine, umjesto akta za uporabu građevine prilaže se akt za građenje propisan propisom kojim se uređuje gradnja.

(6) Tijelo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka po službenoj dužnosti će izvršiti uvid u sudski registar, obrtni registar i registar udruga te će pribaviti uvjerenje da podnositelju zahtjeva nije pravomoćno izrečena sigurnosna ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

(7) Ako je dozvolom za gospodarenje otpadom dopuštena obrada neopasnog otpada mobilnim uređajem na nekoj lokaciji, a obrada se namjerava obavljati istim uređajem, istim postupkom za istu vrstu otpada na drugoj lokaciji, osoba koja upravlja mobilnim uređajem dužna je podnijeti zahtjev za suglasnost nadležnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba na čijem području se nalazi lokacija na kojoj se namjerava obrađivati otpad.

(8) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba rješava o zahtjevu iz stavka 7. ovoga članka i izdaje suglasnost za određenu lokaciju na zahtjev osobe koja upravlja mobilnim uređajem.

(9) Osoba koja upravlja mobilnim uređajem iz stavka 5. točke 1. ovoga članka dužna je uz zahtjev za suglasnost iz stavka 7. ovoga članka dostaviti dokaz za lokaciju na kojoj se obavlja obrada otpada mobilnim uređajem odnosno mjesto ugradnje otpada u materijal (npr. ugovor, projektna dokumentacija i slično), dokaz o vlasništvu i raspolaganju mobilnim uređajem, količinu otpada i vrstu otpada koje će se obraditi mobilnim uređajem na lokaciji iz tog zahtjeva iz priloga elaborata gospodarenja otpadom iz stavka 4. točke 3. ovoga članka, financijsko jamstvo i rok u kojem će se obavljati posao obrade otpada mobilnim uređajem na određenoj lokaciji odnosno ugradnje materijala.

(10) U slučaju da rok u kojem će se obavljati posao obrade otpada mobilnim uređajem na određenoj lokaciji odnosno ugradnje materijala iz stavka 9. ovoga članka istekne, osoba koja upravlja mobilnim uređajem iz stavka 5. točke 1. ovoga članka može podnijeti zahtjev za produženje roka na temelju izdane suglasnosti.

(11) Kada je istekao rok u kojem će se obavljati posao obrade otpada mobilnim uređajem na određenoj lokaciji odnosno ugradnje materijala iz stavka 9. ovoga članka, a osoba koja upravlja mobilnim uređajem nije zatražila produženje roka iz stavka 10. ovoga članka, dužna je u roku od 15 dana od isteka roka iz stavka 9. ovoga članka obavijestiti nadležno upravno tijelo koje joj je izdalo suglasnost iz stavka 8. ovoga članka da je obavila postupak obrade otpada odnosno ugradnje otpada u materijal na toj lokaciji.

Postupak izdavanja dozvole

Članak 33.

(1) U postupku izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom utvrđuje se:

1. da je podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom registrirana pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik

2. da podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom raspolaže građevinom za koju je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja

3. da je elaborat gospodarenja otpadom izrađen u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona

4. da raspolaže financijskim jamstvom iz članka 36. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u postupku rješavanja zahtjeva za dozvolu za gospodarenje otpadom za:

1. obradu otpada mobilnim uređajem ne utvrđuje se ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, već se utvrđuje da je lokacija gospodarenja otpadom na kojoj će se postaviti mobilni uređaj mjesto nastanka otpada koji se obrađuje odnosno mjesto ugradnje otpada u materijal

2. obradu glomaznog otpada mobilnim uređajem u okviru javne usluge ne utvrđuje se ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, već se utvrđuje da je lokacija gospodarenja otpadom određena Odlukom iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona

3. djelatnost zbrinjavanja otpada postupkom odlaganja otpada na aktivnom odlagalištu otpada za koje nije izdan akt za uporabu građevine i za iskorištene rudarske kopove ne utvrđuje se da je za građevinu izdan akt za uporabu građevine, već se utvrđuje da je za odlagalište otpada izdan akt za građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja.

(3) Tijelo iz članka 32. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona odbit će izdati dozvolu ako tehnološki proces koji se koristi za postupak obrade otpada nije prihvatljiv za okoliš, i/ili kad metoda nije u skladu s člankom 5. stavkom 1. ovoga Zakona.

(4) U postupku utvrđivanja ispunjenja uvjeta iz stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo koje rješava o zahtjevu za ishođenje dozvole može zatražiti mišljenje odgovarajućeg nadležnog i/ili stručnog tijela i od podnositelja zahtjeva dokaz o ispunjenju uvjeta.

(5) Tijelo iz članka 32. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona dužno je u postupku rješavanja zahtjeva za izdavanje dozvole provesti očevid lokacije građevine radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta iz elaborata gospodarenja otpadom.

(6) Troškove očevida snosi podnositelj zahtjeva.

(7) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, ako se radi o izmjeni postojeće dozvole kojom se ne dira u javni interes niti interes trećih osoba može se donijeti dozvola za gospodarenje otpadom bez provođenja očevida.

Informiranje i sudjelovanje javnosti

Članak 34.

(1) Tijelo iz članka 32. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona provodi postupak informiranja i sudjelovanja javnosti o podnesenom zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za:

1. spaljivanje, oporabu, kemijsku obradu ili odlaganje opasnog otpada

2. spaljivanje komunalnog otpada kapaciteta preko 3 tone na sat

3. odlaganje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 50 tona na dan

4. odlaganje na odlagališta koja zaprimaju više od 10 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet preko 25.000 tona, osim odlagališta inertnog otpada.

(2) Tijelo iz članka 32. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona na mrežnim stranicama objavljuje obavijest sa sažetkom o podnesenom zahtjevu za dozvolu za gospodarenje otpadom iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Na postupak informiranja i sudjelovanja javnosti iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe propisa kojim se uređuje zaštita okoliša i informiranje i sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša.

(4) Nije potrebno provoditi postupak informiranja i sudjelovanja javnosti iz stavka 1. ovoga članka, ako je takvo informiranje i sudjelovanje javnosti provedeno u okviru postupka prema posebnom propisu kojim se uređuje okolišna dozvola.

Obavijest o promjeni propisanog uvjeta iz dozvole za gospodarenje otpadom

Članak 35.

Osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom dužna je tijelu koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom dostaviti obavijest o promjeni propisanog uvjeta za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom i akta temeljem kojih mu je izdana dozvola za gospodarenje otpadom u roku od 30 dana od dana kad je promjena nastupila.

Financijsko jamstvo za gospodarenje otpadom

Članak 36.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik dužna je raspolagati financijskim jamstvom, za cijelo razdoblje obavljanja i godinu dana nakon prestanka obavljanja:

1. djelatnosti određene dozvolom za gospodarenje otpadom

2. djelatnosti sakupljanja otpada i

3. djelatnosti oporabe otpada za koju se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom.

(2) Ako je financijsko jamstvo izdano na razdoblje kraće od vremena trajanja dozvole za gospodarenje otpadom osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je prije isteka roka na koje je izdano financijsko jamstvo isto produžiti ili pribaviti novo financijsko jamstvo i dostaviti ga tijelu koje je izdalo dozvolu.

(3) Financijsko jamstvo može izdati kreditna institucija i društvo za osiguranje.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka financijsko jamstvo za djelatnost zbrinjavanja otpada postupkom odlaganja otpada može osim osoba iz stavka 3. ovoga članka izdati i jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave i Fond.

(5) Financijsko jamstvo je bankarska garancija ili drugi odgovarajući ekvivalentni financijski instrument (polica osiguranja i drugo) koju izdaje osoba iz stavka 3. i 4. ovoga članka.

(6) Sredstvima naplaćenim od financijskog jamstva financiraju se troškovi uklanjanja otpada u postupku izvršenja rješenja inspekcije zaštite okoliša Državnog inspektorata kada se inspekcijsko rješenje izvršava prisilno putem treće osobe na trošak izvršenika.

(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka za djelatnost zbrinjavanja otpada postupkom odlaganja otpada sredstvima financijskog jamstva, ne mora se osigurati uklanjanje otpada, već se moraju osigurati sredstva za financiranje troškova zatvaranja odlagališta otpada, održavanja i nadzora odlagališta otpada nakon zatvaranja za period od najmanje 30 godina nakon zatvaranja.

(8) Pojedinosti financijskog jamstva, uključujući i način određivanja iznosa financijskog jamstva te način postupanja Ministarstva, nadležnog tijela županije i Državnog inspektorata u svezi s provedbom ovoga članka uređuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Ukidanje dozvole

Članak 37.

(1) Tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom rješenjem će ukinuti dozvolu na zahtjev nadležnog inspektora Državnog inspektorata ili po službenoj dužnosti ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom:

1. ne ispunjava uvjete ili obveze propisane ovim Zakonom i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona

2. ne ispuni mjeru nadležnog inspektora Državnog inspektorata u svezi gospodarenja otpadom.

(2) Tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom rješenjem će ukinuti dozvolu po službenoj dužnosti ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom u roku koji je odredila službena osoba, a koji ne može biti kraći od 5 dana, ne dostavi dokaze potrebne za provjeru uvjeta iz dozvole.

(3) Ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom obavijesti tijelo koje je izdalo dozvolu o prestanku obavljanja djelatnosti za koje je izdana dozvola tijelo koje je izdalo dozvolu rješenjem će ukinuti dozvolu.

Pravni lijekovi

Članak 38.

(1) Protiv dozvole i rješenja o ukidanju ili poništenju dozvole koje donosi nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(2) Protiv dozvole i rješenja o ukidanju ili poništenju dozvole koje donosi Ministarstvo žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Odlaganje otpada

Članak 39.

(1) Na odlagalištu otpada zabranjeno je odlaganje:

1. tekućeg otpada, osim taloga/mulja iz uređaja za pročišćavanje procijednih voda s tijela odlagališta s kojega su procjedne vode sakupljene i pročišćene

2. otpada koji je u uvjetima odlagališta eksplozivan, nagrizajući, oksidirajući, lako zapaljiv ili zapaljiv prema odredbama posebnih propisa

3. bolničkog i drugog kliničkog otpada koji nastaje u medicinskim i/ili veterinarskim ustanovama i ima svojstva opasnog medicinskog otpada prema posebnim propisima

4. otpadnih guma

5. animalnog i klaoničkog otpada, životinjskih trupla i životinjskih prerađevina ako nisu termički obrađeni prema posebnim propisima

6. otpadnih industrijskih i automobilskih baterija i akumulatora

7. otpadnih motornih vozila i njihovih neobrađenih sastavnih dijelova, koji nastaju u postupku obrade i oporabe otpadnih vozila

8. otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme i

9. odvojeno sakupljenog otpada u svrhu pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje sukladno članku 22. ovoga Zakona, osim otpada koji nastaje obradom odvojeno sakupljenoga otpada za kojega odlaganje daje najbolji ishod za okoliš sukladno hijerarhiji gospodarenja otpadom.

(2) Na odlagalištu otpada dozvoljeno je odlaganje otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, može se odobriti odlaganje otpada koji nije prošao prethodnu obradu prije odlaganja, ako takvo odlaganje ne bi bilo protivno mjerama za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom iz članka 54. ovoga Zakona te bi se odlagao:

1. inertni otpad čija obrada nije tehnički izvediva i

2. otpad, koji nije obuhvaćen točkom 1. ovoga stavka, ako:

– prethodna obrada toga otpada ne bi doprinijela smanjenju količina otpada koji se odlaže, ili

– se prethodnom obradom ne bi smanjio štetni utjecaj, uzrokovan svojstvima odloženog otpada, na okoliš, posebice onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, kao i globalnog okoliša, uključujući »učinak staklenika«, te svake opasnosti za zdravlje ljudi do koje bi moglo doći zbog odlaganja otpada tijekom cijelog životnog vijeka odlagališta.

(4) Osoba koja upravlja odlagalištem dužna je određivati masu otpada odgovarajućim uređajem umjerenim za određivanje mase povezanim sa sustavom identifikacije vozila.

(5) Osoba koja upravlja odlagalištem dužna je Ministarstvu do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu dostaviti podatke o masi otpada odloženog na odlagalište putem obrasca objavljenoga na mrežnoj stranici Ministarstva.

(6) Osim otpada iz stavka 1. ovoga članka, vrste otpada koje ne ispunjavaju kriterije za prihvat otpada na odlagališta propisuje ministar pravilnikom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo i ministra nadležnog za vodno gospodarstvo.

Rad odlagališta otpada

Članak 40.

(1) Redoslijed i dinamiku zatvaranja odlagališta i obvezu osobe koja upravlja odlagalištem da preuzima određeni miješani komunalni otpad određuje ministar Odlukom sukladno Dinamici zatvaranja odlagališta neopasnog otpada, koja se objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva.

(2) Osoba koja upravlja odlagalištem otpada dužna je:

1. u vrijeme i na način propisan Odlukom iz stavka 1. ovoga članka, obustaviti preuzimanje otpada na odlagalištu i zatvoriti odlagalište

2. za vrijeme dok odlagalište još nije zatvoreno, preuzimati miješani komunalni otpad prikupljen iz određene jedinice lokalne samouprave pri čemu je dužan primjenjivati istu cijenu za preuzimanje miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

(3) Kad je osoba koja upravlja odlagalištem ujedno i davatelj javne usluge iz članka 68. ovoga Zakona, cijena za preuzimanje miješanog komunalnog otpada po toni koju primjenjuje za druge davatelje javne usluge ne smije biti veća od troška po toni otpada kojim opterećuje vlastito poslovanje.

(4) Kriteriji za prihvat otpada na odlagalište, granične vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada, uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihova zatvaranja, način utvrđivanja količine odloženog otpada na odlagalištu, način određivanja udjela biorazgradivog komunalnog otpada u komunalnom otpadu te uvjete za prethodnu obradu otpada prije odlaganja, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo i ministra nadležnog za vodno gospodarstvo, propisuje ministar pravilnikom iz članka 39. stavka 6. ovoga Zakona.

Spaljivanje i suspaljivanje otpada

Članak 41.

(1) Postupak energetske oporabe spaljivanjem ili suspaljivanjem mora se obavljati na način da se nastala energija koristi uz visoku razinu energetske učinkovitosti.

(2) Način rada uključujući pokretanje i prekidanja rada postrojenja za spaljivanje odnosno suspaljivanje otpada, kontrola ulaznog otpada te gospodarenje otpadom koji nastaje u postrojenju za spaljivanje i suspaljivanje otpada propisuje ministar pravilnikom.

Miješanje opasnog otpada

Članak 42.

(1) Zabranjeno je miješanje opasnog otpada s drugim vrstama opasnog otpada, s drugim vrstama otpada, i s drugim tvarima ili materijalima, pri čemu miješanje uključuje i razrjeđivanje opasnih tvari.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvolom za gospodarenje otpadom može se dozvoliti miješanje opasnog otpada s drugim opasnim otpadom koji ima drukčija fizikalna, kemijska ili opasna svojstva ili s drugim otpadom i tvarima ili materijalima ako:

1. su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. ovoga Zakona

2. postupak miješanja ne uzrokuje povećanje štetnog učinka gospodarenja otpadom na zdravlje ljudi i okoliš i

3. za postupak miješanja se primjenjuju najbolje raspoložive tehnike.

(3) Kad je opasni otpad pomiješan protivno odredbama ovoga Zakona, posjednik otpada dužan je provesti izdvajanje opasnog otpada ako je to tehnički izvedivo i nužno radi izvršenja zahtjeva iz članka 5. ovoga Zakona.

(4) Kad obveza iz stavka 3. ovoga članka nije provediva, otpad se mora obraditi u postrojenju za koju je izdana dozvola za gospodarenje otpadom za obradu takvih mješavina.

(5) Obveza izdvajanja opasnog otpada iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na otpad koji je odbačen u okoliš.

(6) Osoba koja obrađuje otpad dužna je prije obrade ili u tijeku obrade iz odvojeno sakupljenog otpada radi obrade otpada pripremom za ponovnu uporabu, recikliranjem ili oporabom, izdvojiti opasne tvari, smjese i komponente iz opasnog otpada kako bi se iste obradile u skladu s člancima 5. i 6. ovoga Zakona.

(7) Otpadno ulje se mora obraditi pri čemu prioritet ima regeneracija otpadnog ulja ili drugi postupak recikliranja koji daje jednako vrijedni ili bolji ishod za okoliš od regeneracije, u skladu s člancima 5. i 6. ovoga Zakona.

(8) Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja koja imaju različita svojstva te miješanje otpadnog ulja i drugog otpada ili tvari, ako takvo miješanje onemogućuje regeneraciju ili drugi postupak recikliranja koji rezultira jednako vrijedni ili bolji ishod za okoliš od regeneracije.

(9) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka ne primjenjuju se na miješani komunalni otpad iz kućanstva.

Dozvola za gospodarenje otpadom za pokusni rad

Članak 43.

(1) Iznimno od odredbe članka 30. stavka 3. ovoga Zakona, za potrebe obavljanja pokusnog rada prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, dozvola za gospodarenje otpadom može se izdati na rok kraći od deset godina i to na predviđeno vrijeme trajanja pokusnog rada prema aktu izdanom sukladno posebnom propisu kojim se uređuje gradnja.

(2) Iznimno od odredbe članka 32. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona, zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za pokusni rad iz stavka 1. ovoga članka, ne prilaže se akt o uporabi građevine.

(3) Iznimno od odredbe članka 33. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, u postupku rješavanja o zahtjevu za dozvolu za gospodarenje otpadom za pokusni rad iz stavka 1. ovoga članka, ne utvrđuje se da je za građevinu izdan akt kojim se dozvoljava uporaba već se utvrđuje da je za građevinu izdan akt za građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja.

Ukidanje statusa otpada

Članak 44.

(1) Određenom otpadu može se ukinuti status otpada ako je upisan u Očevidnik ukidanja statusa otpada.

(2) Zahtjev za upis u Očevidnik ukidanja statusa otpada podnosi se Ministarstvu.

(3) O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka i članka 45. stavka 9. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Uvjeti za ukidanje statusa otpada

Članak 45.

(1) Tvar ili predmet, koji nastaje kao rezultat oporabe otpada, za koje kriteriji nisu utvrđeni na razini Europske unije, upisat će se u Očevidnik ukidanja statusa otpada ako se otpad reciklira ili na odgovarajući način oporabljuje i ako udovoljava posebnim kriterijima i sljedećim uvjetima:

1. tvar ili predmet upotrebljavat će se za određenu namjenu

2. za takvu tvar ili predmet postoji tržište i potražnja

3. tvar ili predmet ispunjavaju tehničke zahtjeve za posebne namjene i zadovoljavaju postojeće propise i norme koji važe za proizvode i

4. uporaba tvari ili predmeta neće dovesti do ukupnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi.

(2) Tvar ili predmet, koji nastaje kao rezultat oporabe otpada, za koje su kriteriji utvrđeni na razini Europske unije, upisat će se u Očevidnik ukidanja statusa otpada ako se otpad reciklira ili na odgovarajući način oporabljuje i ako udovoljava kriterijima propisanim na razini Europske unije.

(3) Posebni kriteriji iz stavka 1. ovoga članka kojima određena tvar ili predmet koja nastaje kao rezultat oporabe otpada treba udovoljavati za ukidanje statusa otpada uključuju sljedeće:

1. vrste otpada koji ulaze u postupak oporabe

2. dozvoljene postupke i tehnike obrade

3. kriterije kvalitete sukladno standardima za proizvode za tvar ili predmet koji je nastao ukidanjem statusa otpada, nakon primjene odgovarajućeg postupka oporabe, što uključuje granične vrijednosti za onečišćujuće tvari, gdje je to potrebno

4. zahtjeve za sustave upravljanja kvalitetom o usklađenosti s kriterijima za ukidanje statusa otpada, što uključuje zahtjeve za kontrolu kvalitete, interni nadzor i sl. i

5. zahtjev za izjavu o sukladnosti.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako za određenu tvar ili predmet nisu utvrđeni kriteriji za ukidanje statusa otpada, na razini Europske unije niti na razini Republike Hrvatske, tvar ili predmet će se upisati u Očevidnik ukidanja statusa otpada ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Proizvođač tvari ili predmeta upisanog u Očevidnik za ukidanje statusa otpada dužan je osigurati da tvar ili predmet udovoljava propisanim zahtjevima za kemikalije odnosno proizvode, u trenutku korištenja po prvi put nakon što joj je ukinut status otpada ili u trenutku stavljanja na tržište po prvi put nakon što joj je ukinut status otpada.

(6) Proizvođač tvari ili predmeta upisanog u Očevidnik za ukidanje statusa otpada dužan je do 1. ožujka tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu dostaviti Ministarstvu izvješće o ukidanju statusa otpada koje sadrži podatke o osobi koja ukida status otpada, o tvari ili predmetu koji je nastao i količini te tvari ili predmeta te vrsti i količini otpada koja je ušla u postupak oporabe i postupku oporabe.

(7) Proizvođač tvari ili predmeta upisanog u Očevidnik za ukidanje statusa otpada dužan je uz svaku pošiljku tvari ili predmeta kojoj je ukinut status otpada priložiti izjavu o sukladnosti.

(8) U svrhu održavanja ažurnih podataka u očevidniku iz stavka 1. ovoga članka, osoba koja je upisala određenu tvar ili predmet u Očevidnik ukidanja statusa otpada dužna je:

1. jednom godišnje potvrditi sukladnost tvari ili predmeta uvjetima na temelju kojih je ostvareno pravo upisa tvari ili predmeta u Očevidnik ukidanja statusa otpada

2. dostaviti informacije o izmjeni podatka na temelju kojeg je ostvareno pravo upisa tvari ili predmeta u Očevidnik ukidanja statusa otpada u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

(9) Ministarstvo donosi rješenje kojim se briše određenu tvar ili predmet iz Očevidnika ukidanja statusa otpada kad:

1. zaprimi obavijest pravne ili fizičke osobe – obrtnika upisanog u očevidnik da ne ispunjava uvjete temeljem kojih je stekao pravo na upis određene tvari ili predmeta u Očevidnik ukidanja statusa otpada ili na drugi način utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik ne ispunjava uvjete temeljem kojih je stekao pravo na upis određene tvari ili predmeta u Očevidnik ukidanja statusa otpada

2. utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik nije izvršio propisanu obvezu potvrde sukladnosti tvari ili predmeta iz stavka 9. točke 1. ovoga članka

3. zaprimi obavijest inspekcije nadležne za gospodarenje otpadom da pravna osoba – obrtnik ne ispunjava uvjete za upis određene tvari ili predmeta u Očevidnik ukidanja statusa otpada.

(10) Pojedinosti posebnih kriterija za ukidanje statusa otpada za određenu tvar ili predmet iz stavka 3. ovoga članka, način provedbe propisa Europske unije kojima se utvrđuju kriteriji za ukidanje statusa pojedine vrste otpada, izvješće iz stavka 6. ovoga članka i sadržaj izjave iz stavka 7. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Očevidnik sakupljača i oporabitelja

Članak 46.

(1) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba vodi Očevidnik sakupljača i oporabitelja.

(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka rješava o zahtjevu za upis u Očevidnik sakupljača i oporabitelja.

(3) Očevidnik iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o osobama koje obavljaju djelatnost sakupljanja otpada i oporabe otpada postupkom oporabe za koji se ne izdaje dozvola, lokacijama gospodarenja otpadom te vrstama i količinama otpada.

(4) U očevidnik iz stavka 1. ovoga članka upisat će se pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik koja podnese zahtjev za upis putem mrežne aplikacije Registra djelatnosti gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: Registar) ili pisanim putem koja je:

1. sakupljač otpada ako raspolaže skladištem otpada za koje je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba i financijskim jamstvom u skladu s člankom 36. ovoga Zakona i

2. oporabitelj ako raspolaže uređajima i opremom za oporabu otpada, građevinom u kojoj se obavlja oporaba za koju je izdan akt za uporabu sukladno propisu kojim se uređuje gradnja te financijskim jamstvom sukladno članku 36. ovoga Zakona.

(5) Zahtjev za upis u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka rješava nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema adresi skladišta odnosno građevine u kojoj se obavlja oporaba otpada.

(6) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka o zahtjevu za upis u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka donosi rješenje.

(7) U svrhu održavanja ažurnih podataka u očevidniku iz stavka 1. ovoga članka, osoba upisana u očevidnik dužna je dostaviti:

1. jednom godišnje potvrditi namjeru obavljanja djelatnosti u narednoj godini i

2. informacije o izmjeni podatka koji je dostavila u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

(8) Obveze iz stavka 7. ovoga članka izvršavaju putem aplikacije Registra djelatnosti gospodarenja otpadom ili dostavom pismena tijelu koje je izvršilo upis u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka.

(9) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje kojim se briše pravna ili fizička osoba – obrtnik iz očevidnika iz stavka 1. ovoga članka kad:

1. zaprimi obavijest pravne ili fizičke osobe – obrtnika da prestaje obavljati djelatnost ili na drugi način utvrdi prestanak obavljanja djelatnosti ili

2. utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik nije izvršio propisanu obvezu dostave obrasca o statusu obavljanja djelatnosti.

(10) Protiv rješenja iz stavaka 6. i 9. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(11) Vrste i količine otpada, postupke i način izvođenja postupaka sakupljanja i oporabe za koje nije potrebno ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom, sadržaj zahtjeva i način potvrđivanja namjere obavljanja djelatnosti propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Evidencija prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta

Članak 47.

(1) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba vodi Evidenciju prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o osobama koje obavljaju djelatnost prijevoza otpada, posredovanja u gospodarenju otpadom, trgovanja otpadom i sakupljanja otpada u reciklažnom dvorištu.

(3) U evidenciju iz stavka 1. ovoga članka upisuje se pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik koja podnese zahtjev za upis putem mrežne aplikacije Registra djelatnosti gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: Registar) ili pisanim putem.

(4) Upis u evidenciju iz stavka 1. ovoga članka obavlja tijelo iz stavka 1. ovoga članka prema adresi sjedišta podnositelja zahtjeva.

(5) Upis u evidenciju iz stavka 1. ovoga članka nije upravni postupak.

(6) U svrhu održavanja ažurnih podataka u evidenciji iz stavka 1. ovoga članka, osoba upisana u evidenciju dužna je:

1. jednom godišnje potvrditi namjeru obavljanja djelatnosti u narednoj godini i

2. u slučaju izmjene podataka na temelju kojih je upisana u Evidenciju iz stavka 1. ovoga članka izmijeniti podatke u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

(7) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka će brisati iz Evidencije upisanu osobu kad:

1. zaprimi obavijest pravne ili fizičke osobe – obrtnika upisane u evidenciju iz stavka 1. ovoga članka da prestaje obavljati djelatnost ili na drugi način utvrdi prestanak obavljanja djelatnosti ili

2. utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik nije izvršio propisanu obvezu iz stavka 6. točke 1. ovoga članka.

(8) Podatke koji se vode u evidenciji iz stavka 1. ovoga članka i način vođenja evidencije propisuje ministar naputkom.

VI. OTPAD IZ RUDARSKE INDUSTRIJE

Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije

Članak 48.

(1) Postrojenje za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije je svako područje namijenjeno akumulaciji ili pohrani otpada iz rudarske industrije u krutom ili tekućem stanju, u otopini ili suspenziji otopine, u sljedećim razdobljima:

1. bez vremenskog ograničenja za postrojenja za gospodarenje otpadom kategorije A iz stavka 3. ovoga članka i postrojenja za gospodarenje opasnim otpadom, koja su navedena u planu gospodarenja otpadom iz rudarske industrije

2. dulje od šest mjeseci za postrojenja na kojima se zbrinjava neočekivano proizvedeni opasni otpad

3. dulje od jedne godine za postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada i otpada koji nema svojstvo inertnog otpada, koje se klasificira kao postrojenje za gospodarenje neopasnim otpadom iz rudarske industrije

4. dulje od tri godine za postrojenja za zbrinjavanje tla koje nije onečišćeno, neopasnog otpada proizvedenog istraživanjem, otpada proizvedenog vađenjem, obradom ili skladištenjem treseta i inertnog otpada, koje se klasificira kao postrojenje za gospodarenje inertnim otpadom iz rudarske industrije

(2) Postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije uključuju akumulacije, otpadna jalovišta, brane i sve građevine koje služe zadržavanju, spremanju ili osiguravaju stabilnosti postrojenja, međutim, ne uključuju rudarskim radovima otkopane prostore u koje se otpad vraća nakon otkopavanja i pridobivanja mineralnih sirovina, radi njihova saniranja ili u svrhu građenja.

(3) Postrojenje za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije klasificira se kao kategorija A u sljedećim slučajevima:

1. ako se temeljem prethodne procjene opasnosti ustanovi da propust ili pogrešna izvedba, kao npr. urušavanje otpadnog jalovišta ili pucanje brane može prouzročiti veliku nesreću, uzimajući u obzir čimbenike kao što su trenutačna ili buduća veličina postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, količina otpada, lokacija postrojenja i utjecaj postrojenja na okoliš

2. ako se u postrojenju za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije pohranjuje i/ili akumulira opasni otpad

3. ako sadrži tvari ili pripravke u koncentraciji većoj od propisane granične vrijednosti te se zbog toga smatraju opasnim sukladno posebnom propisu kojim se uređuju kemikalije.

(4) Operater je dužan izraditi Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije u skladu s podacima iz rudarskog projekta i uz poštivanje načela održivog razvoja.

(5) Osoba iz stavka 4. ovoga članka dužna je 15 dana prije početka rada i u slučaju značajne izmjene u radu postrojenja za gospodarenjem otpadom iz rudarske industrije ishoditi suglasnost nadležnog tijela županije na plan iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba će po zaprimljenom zahtjevu za ishođenje suglasnosti na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije dostaviti prijedlog Plana gospodarenja otpadom iz rudarske industrije na očitovanje ministarstvu nadležnom za rudarstvo odnosno energetiku.

(7) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba će u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva izdati suglasnost iz stavka 5. ovoga članka ako ministarstvo nadležno za rudarstvo odnosno energetiku ocijeni da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom iz rudarske industrije prihvatljiv te ako ocijeni da su odabrane metode i postupci istraživanja, eksploatacije i obrade mineralnih sirovina prihvatljivi u svrhu ispunjenja ciljeva plana te da je osoba iz stavka 4. ovoga članka sposobna ispuniti ciljeve plana i obveze propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 11. ovoga članka, da je Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije sukladan ovom Zakonu i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona.

(8) Suglasnost na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije je upravni akt.

(9) Suglasnost na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije izdaje se na rok od pet godina.

(10) Protiv rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za izdavanje suglasnosti na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije iz stavka 7. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(11) Sadržaj, ciljeve i obrazac plana gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, način izgradnje, upravljanja i zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, postupke sprječavanja onečišćenja vode, zraka i tla, način uporabe rudarskim radovima otkopanih prostora, način izrade sustava upravljanja sigurnošću i pripadajućih planova te informiranje javnosti u sprječavanju velikih nesreća, učestalost nadzora, obrazac dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, sadržaj i popis potrebnih evidencija te način izvještavanja propisuje ministar pravilnikom.

Planovi za slučaj velike nesreće

Članak 49.

(1) Osoba iz članka 48. stavka 4. ovoga Zakona koja je ishodila suglasnost na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije dužna je u roku od 60 dana prije dana isteka suglasnosti na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, ako nema značajne izmjene u radu postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, dostaviti nadležnom tijelu zahtjev za produženje suglasnosti.

(2) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba dostavlja izdanu suglasnost i Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije Ministarstvu i ministarstvu nadležnom za rudarstvo.

(3) Ministarstvo vodi Evidenciju gospodarenja otpadom iz rudarske industrije.

(4) Operater postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona osim postrojenja za gospodarenje otpadom na koje se primjenjuje propis o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, dužan je prije početka rada izraditi sustav upravljanja sigurnošću, plan sprječavanja velikih nesreća, unutarnji plan za hitne slučajeve i imenovati osobu odgovornu za uvođenje i nadzor sustava upravljanja sigurnošću.

(5) Operater koji upravlja postrojenjem za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A dužan je nadležnom tijelu županije prije početka rada postrojenja dostaviti plan sprječavanja velikih nesreća, unutarnji plan za hitne slučajeve i dokaz o uspostavi sustava upravljanja sigurnošću i sve podatke nužne za izradu Plana za slučaj velike nesreće izvan lokacije postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A.

(6) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba izrađuje i svake tri godine razmatra, po potrebi mijenja i dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu Plan za slučaj velike nesreće izvan lokacije postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A, osim za postrojenja za gospodarenje otpadom na koje se primjenjuje propis o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.

(7) U slučaju velike nesreće, operater mora tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu dostaviti sve bitne informacije kako bi se mogle umanjiti posljedice po ljudsko zdravlje, te procijeniti i smanjiti opseg stvarnog ili mogućeg onečišćenja okoliša i ispuniti sve zahtjeve i mjere propisane unutarnjim planom za hitne slučajeve i Planom za slučaj velike nesreće izvan lokacije postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A.

(8) Ciljeve, sadržaj, način izrade i obveznike izrade Plana gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, dostupnost i način vođenja Evidencije gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, pojedinosti plana sprječavanja velikih nesreća i unutarnjeg plana za hitne slučajeve te informiranje javnosti o tome propisuje ministar pravilnikom iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.

Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 50.

(1) Operater, koji upravlja postrojenjem za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, može, nakon što ishodi dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, početi s radom postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(2) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(3) Dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije određuje se:

1. operater postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

2. naziv eksploatacijskog polja

3. vrsta otpada, postupak i kapacitet zbrinjavanja otpada

4. primjena najboljih raspoloživih tehnika, uzimajući u obzir tehničko-tehnološke karakteristike postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, geografski položaj i stanje okoliša

5. klasifikacija postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

6. lokacija postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

7. obveze operatera postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

8. iznos financijskog jamstva propisanog člankom 53. ovoga Zakona i

9. rok važenja dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(4) Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije je upravni akt.

(5) Rok važenja dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije je pet godina.

(6) Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije iz članka 48. ovoga Zakona sastavni je dio dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(7) Pravna i fizička osoba – obrtnik koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije dužna je gospodariti otpadom sukladno člancima 5. i 6. ovoga Zakona.

(8) Osoba odgovorna za izvođenje rudarskih radova, određena sukladno posebnom propisu kojim se uređuje rudarstvo, je osoba odgovorna za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(9) Protiv rješenja o zahtjevu za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(10) Poslove koje je dužna obavljati osoba odgovorna za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije propisuje ministar pravilnikom iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.

Zahtjev za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 51.

(1) Zahtjev za dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije sadrži:

1. podatke o operateru postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

2. naziv istražnog prostora ili eksploatacijskog polja

3. vrstu otpada i postupak zbrinjavanja otpada

4. prijedlog lokacija postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

5. plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije

6. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša za zahvat za koji je propisana obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš

7. opis primjene najboljih raspoloživih tehnika, uzimajući u obzir tehničko-tehnološke karakteristike postrojenja, geografski položaj i stanje okoliša

8. plan sprječavanja velikih nesreća

9. unutarnji plan za hitne slučajeve

10. dokaz o uspostavi sustava upravljanja sigurnošću ako je tako propisano pravilnikom iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona

11. dokaz o financijskom jamstvu iz članka 53. ovoga Zakona i

12. podatke propisane pravilnikom iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.

(2) Tijelo iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona pribavit će po službenoj dužnosti plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije i rješenje iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.

(3) Zahtjevu za dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije prilaže se odobrenje za istraživanje mineralne sirovine ili ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralne sirovine.

(4) Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije ne može se izdati ako operater ne ispunjava zahtjeve propisane pravilnikom iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona i ako bi takva dozvola bila protivna Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

(5) Kad nadležno tijelo iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, u postupku rješavanja o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije za postrojenje za gospodarenje otpadom kategorije A, ocijeni da bi rad postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije mogao imati značajan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi u drugoj državi ili na zahtjev druge države, nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba putem Ministarstva obavještava nadležno tijelo druge države u isto vrijeme kada je pokrenuto javno savjetovanje iz stavka 9. ovoga članka o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije i dostavlja sve pribavljene podatke u okviru zahtjeva za dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(6) Podaci koje Ministarstvo dostavi drugoj državi u sklopu obavijesti iz stavka 5. ovoga članka čine osnovu svih potrebnih savjetovanja u okviru bilateralnih odnosa dviju država na temelju uzajamnosti i istovrijednosti.

(7) Postupak informiranja i sudjelovanja javnosti druge države, koja bi mogla biti izložena značajnom utjecaju na okoliš zbog rada postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A, provodi nadležno tijelo druge države tijekom postupka rješavanja o zahtjevu za izdavanja ili izmjenu dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije prije donošenja rješenja.

(8) U slučaju nesreće u koju je bilo uključeno postrojenje za gospodarenje otpadom iz stavka 5. ovoga članka nadležno tijelo putem Ministarstva dostavlja drugoj državi podatke koje je operater dužan dostaviti nadležnom tijelu u slučaju velike nesreće kako bi se na najmanju mjeru smanjile posljedice nesreće na ljudsko zdravlje te procijenio i na najmanju mjeru smanjio opseg stvarne i moguće štete za okoliš.

(9) Tijelo iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona provodi postupak informiranja i sudjelovanja javnosti o podnesenom zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kojim se javnosti daje pravo na:

1. informacije da je podnesen zahtjev za dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, podaci o operateru i lokaciji postrojenja

2. informaciju da je o zahtjevu za dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije obaviještena druga država radi mogućeg prekograničnog utjecaja rada postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

3. sve podatke koji su u skladu s propisom o zaštiti okoliša, a prema mišljenju nadležnog tijela, relevantni za izdavanje ili izmjenu predmetne dozvole

4. podatke o nadležnom tijelu za rješavanje zahtjeva i dostavljanje primjedbi ili pitanja te rokove za dostavu istih

5. informaciju o prirodi mogućih odluka

6. informacije o zahtjevu za izmjenu i dopunu dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, ako je primjenjivo

7. informaciju o rokovima, mjestu ili mediju gdje će se podaci objaviti i

8. detaljne podatke o načinu sudjelovanja javnosti.

(10) Tijelo iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona u skladu s informacijom o podnesenom zahtjevu za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije omogućit će javnosti uvid u dokumentaciju zahtjeva za izdavanje, izmjenu i dopunu predmetne dozvole i u dokumentaciju zahtjeva zaprimljenu nakon objave podataka.

(11) Tijelo iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona dužno je razmotriti zaprimljene komentare u postupku rješavanja o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, i očitovanje o prihvatljivosti istih objaviti na mrežnoj stranici zajedno s rješenjem o rješavanju upravne stvari o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(12) Javno savjetovanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije provodi se putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću.

Izmjena dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 52.

(1) Operater je dužan podnijeti prijedlog za izmjenu dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije tijelu iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona ako su se promijenile okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava dodijeljenih dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(2) Promijenjene okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava dodijeljenih dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije iz stavka 1. ovoga članka uključuju sljedeće: značajne promjene u svezi rada postrojenja i gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, rezultate praćenja i mjerenja koji su propisani dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, rezultate inspekcijskog nadzora, značajne promjene u najbolje raspoloživim tehnikama koje se primjenjuju dozvolom, promjene u iznosu financijskog jamstva određenog dozvolom povezanih s radovima nužnim za sanaciju zemljišta onečišćenog radom postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije sukladno Planu gospodarenja otpadom iz rudarske industrije.

Financijsko jamstvo za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 53.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije dužna je prije početka i za svo vrijeme obavljanja postupaka odobrenih dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije raspolagati financijskim jamstvom (financijski polog, što uključuje i zajednički industrijski garancijski fond) ili odgovarajućim ekvivalentnim financijskim instrumentom određenim u skladu s Odlukom Komisije 2009/335/EZ od 20. travnja 2009. o tehničkim smjernicama za uspostavljanje financijskog jamstva u skladu s Direktivom 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala (priopćena pod brojem dokumenta C(2009) 2798) (SL L 101, 21. 4. 2009.), kojim nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba osigurava:

1. izvršenje obveza propisanih dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, što uključuje svako obvezno postupanje na postrojenju za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije nakon njegovog zatvaranja i

2. da su za sve vrijeme rada postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije dostupna sredstva za sanaciju zemljišta onečišćenog radom postrojenja sukladno Planu gospodarenja otpadom iz rudarske industrije i dozvoli za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(2) Iznos financijskog jamstva se utvrđuje na temelju:

– mogućih utjecaja postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije na okoliš, uzimajući u obzir kategoriju postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, svojstva otpada i buduću namjenu saniranog zemljišta

– pretpostavke da će procjenu i izvršenje svih potrebnih radova za sanaciju izraditi neovisni stručni procjenitelj.

VII. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM

Ciljevi za komunalni i građevni otpad

Članak 54.

(1) Ciljevi gospodarenja otpadom propisuju se radi poticanja prelaska na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno i u kojem se što dulje zadržava vrijednost proizvoda, materijala i resursa, a stvaranje otpada se svodi na najmanju moguću mjeru.

(2) U svrhu doprinosa kružnom gospodarstvu Europske unije, Republika Hrvatska treba ostvariti sljedeće ciljeve:

1. najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu

2. najmanje 55% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025. godine

3. najmanje 60% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2030. godine i

4. najmanje 65% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2035. godine.

(3) Najmanje 70% mase neopasnog građevnog otpada, osim materijala iz prirode određenog ključnim brojem otpada 17 05 04 – zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03, mora se oporabiti recikliranjem, pripremom za ponovnu uporabu i drugim postupcima materijalne oporabe, uključujući postupak nasipavanja, kod kojih se otpad koristi kao zamjena za druge materijale.

Ciljevi za odlaganje otpada

Članak 55.

(1) Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada čije odlaganje u kalendarskoj godini se može dopustiti svim dozvolama za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je 264.661 tona, što je 35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini.

(2) Količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada može biti najviše 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada do 2035. godine.

Ciljevi za otpadne plastične proizvode za jednokratnu uporabu

Članak 56.

(1) Odvojeno se moraju sakupiti, radi recikliranja, sljedeći maseni udjeli plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu iz Popisa F Dodatka III. ovoga Zakona, stavljenih na tržište u godini dana:

– 77% masenog udjela proizvoda stavljenih na tržište u godini dana, do 2025. godine i

– 90% mase udjela proizvoda stavljenih na tržište u godini dana, do 2029. godine.

(2) Boce za napitke navedene Popisom F Dodatka III. ovoga Zakona:

– koje su načinjene od polietilen-tereftalata kao glavne sastavnice boce (PET boce), trebaju sadržavati najmanje 25% reciklirane plastike od 2025. godine, izračunato kao prosjek za sve PET boce stavljene na tržište u Republici Hrvatskoj i

– trebaju sadržavati najmanje 30% reciklirane plastike od 2030. godine, izračunato kao prosjek za sve takve boce za napitke stavljene na tržište u Republici Hrvatskoj.

(3) Potrebno je postići mjerljivo kvantitativno smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu iz Popisa A Dodatka III. ovoga Zakona do 2026. godine u usporedbi s 2022. godinom.

(4) Minimalnu godišnju stopu sakupljanja ribolovnog alata koji sadrži plastiku i koji je namijenjen recikliranju propisuje Vlada uredbom.

Ciljevi za otpadna vozila

Članak 57.

Stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila predanih na obradu tijekom godine mora biti barem 95% prosječne mase otpadnog vozila predanog na obradu odnosno stopa ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila predanih na obradu tijekom godine mora biti barem 85% prosječne mase otpadnog vozila predanog na obradu.

Ciljevi za otpadne baterije i akumulatore

Članak 58.

(1) Godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora mora biti najmanje 45% od prosječne godišnje količine stavljene na tržište u protekle tri godine.

(2) Način određivanja godišnje stope iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona.

Ciljevi za otpadnu električnu i elektroničku opremu

Članak 59.

(1) Godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadne električne i elektroničke opreme (u daljnjem tekstu: EE otpad) mora biti najmanje 65% prosječne mase električne i elektroničke opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine ili 85% EE otpada proizvedenog na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Ciljevi oporabe EE otpada su:

1. godišnje se mora obraditi postupkom oporabe najmanje 85% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 80% mase sakupljene opreme za izmjenu topline ili velike opreme čija vanjska dimenzija je veća od 50 cm

2. godišnje se mora obraditi postupkom oporabe najmanje 80% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 70% mase sakupljenih zaslona, monitora i oprema koja sadrži zaslone površine veće od 100 cm2

3. godišnje se mora obraditi postupkom oporabe najmanje 75% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 55% mase sakupljene male opreme čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm ili male opreme informatičke tehnike i opreme za telekomunikacije čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm i

4. godišnje se mora obraditi postupkom recikliranja najmanje 80% mase sakupljenih žarulja.

Ciljevi za otpadnu ambalažu

Članak 60.

Ciljevi oporabe otpadne ambalaže su:

1. mora se odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže proizvedene na području Republike Hrvatske

2. mora se reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi

3. mora se obraditi postupkom recikliranja najmanje mase materijala u otpadnoj ambalaži:

a) 60% mase za staklo

b) 60% mase za papir i karton

c) 50% mase za metale

d) 22,5% mase za plastiku, računajući isključivo materijal koji je recikliran natrag u plastiku i

e) 15% mase za drvo

4. do 31. prosinca 2025. mora se obraditi postupkom recikliranja najmanje 65% mase ukupne otpadne ambalaže

5. do 31. prosinca 2025. mora se obraditi postupkom recikliranja barem sljedeće mase materijala u otpadnoj ambalaži:

a) 50% plastike

b) 25% drva

c) 70% neobojenih metala

d) 50% aluminija

e) 70% stakla i

f) 75% papira i kartona

6. do 31. prosinca 2030. mora se obraditi postupkom recikliranja najmanje 70% mase ukupne otpadne ambalaže

7. do 31. prosinca 2030. mora se obraditi postupkom recikliranja barem sljedeće mase materijala u otpadnoj ambalaži:

a) 55% plastike

b) 30% drveta

c) 80% neobojenih metala

d) 60% aluminija

e) 75% stakla i

f) 85% papira i kartona

Ciljevi za otpadne gume

Članak 61.

Ciljevi gospodarenja otpadnim gumama su:

1. osigurati sustavno odvojeno sakupljanje otpadnih guma

2. osigurati obradu svih odvojeno sakupljenih otpadnih guma

3. osigurati recikliranje najmanje 80% mase odvojeno sakupljenih otpadnih guma u kalendarskoj godini u Republici Hrvatskoj.

Ciljevi za otpadno ulje

Članak 62.

Ciljevi gospodarenja otpadnim uljem su:

1. osigurati odvojeno sakupljanje otpadnog ulja i

2. osigurati obradu otpadnog ulja.

VIII. JAVNA USLUGA SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

Gospodarenje komunalnim otpadom

Članak 63.

Gospodarenjem komunalnim otpadom osigurava se mogućnost korištenja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada te se potiče proizvođača otpada i posjednika otpada da odvojeno predaju otpad, kako bi se smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji nastaje, smanjio udio biootpada u proizvedenom miješanom komunalnom otpadu, povećale količine i ispunila obveza Republike Hrvatske da osigura odvojeno sakupljanje i recikliranje papira i kartona, stakla, metala, plastike, biootpada, drva, tekstila, ambalaže, otpadne električne i elektroničke opreme, otpadnih baterija i akumulatora i glomaznog otpada, uključujući madrace i namještaj, uključivo i otpad koji se svrstava u posebne kategorije otpada čije gospodarenje je uređeno propisima kojima se uređuje gospodarenje posebnim kategorijama otpada, te time smanjila količina otpada koji se zbrinjava odlaganjem.

Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada

Članak 64.

(1) Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: javna usluga) podrazumijeva prikupljanje komunalnog otpada na području pružanja javne usluge putem spremnika od pojedinog korisnika i prijevoz i predaju tog otpada ovlaštenoj osobi za obradu takvoga otpada.

(2) Javna usluga je usluga od općeg interesa.

(3) Javna usluga uključuje sljedeće usluge:

– uslugu prikupljanja na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge:

1. miješanog komunalnog otpada

2. biootpada

3. reciklabilnog komunalnog otpada i

4. glomaznog otpada jednom godišnje te

– uslugu preuzimanja otpada u reciklažnom dvorištu

– uslugu prijevoza i predaje otpada ovlaštenoj osobi.

(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, osiguravajući pri tom javnost rada kako bi se osiguralo odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada iz kućanstava i drugih izvora, biootpada iz kućanstava, reciklabilnog komunalnog otpada, opasnog komunalnog otpada i glomaznog otpada iz kućanstava.

(5) Područje pružanja javne usluge je područje jedinice lokalne samouprave i područje Grada Zagreba.

(6) Javna usluga nije komunalna djelatnost.

Financiranje javne usluge

Članak 65.

(1) Usluge iz članka 64. stavka 3. podstavka 1. točaka 1., 2. i 4. i podstavaka 2. i 3. ovoga Zakona financiraju se iz sredstava prikupljenih naplatom cijene javne usluge i ugovorne kazne, a mogu se financirati iz proračuna jedinice lokalne samouprave i iz drugih izvora.

(2) Fond financira troškove usluga iz članka 64. stavka 3. podstavka 1. točke 3. i podstavka 2. ovoga Zakona za tokove otpada koji se sastoje pretežito od otpadne ambalaže iz sredstava prikupljenih naplatom naknade gospodarenja otpadom.

(3) Financiranje troškova iz stavka 2. ovoga članka obavlja se temeljem sporazuma Fonda i davatelja usluge kojim se određuju uvjeti sakupljanja i predaje reciklabilnog komunalnog otpada.

(4) Strukturu troškova iz stavka 2. ovoga članka uređuje Fond odlukom.

Odluka o načinu pružanja javne usluge

Članak 66.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave o načinu pružanja javne usluge donosi odluku koja sadrži:

1. kriterije obračuna količine miješanog komunalnog otpada

2. standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada

3. najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima

4. obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu

5. područje pružanja javne usluge

6. iznos cijene obvezne minimalne javne usluge s obrazloženjem načina na koji je određena

7. odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanju po prigovoru građana na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada

8. odredbe o načinu pojedinačnog korištenje javne usluge

9. odredbe o načinu korištenja zajedničkog spremnika

10. odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluge

11. način određivanja udjela korisnika usluge u slučaju kad su korisnici usluge kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima

12. odredbe o ugovornoj kazni i

13. opće uvjete ugovora s korisnicima.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati:

1. kriterij za određivanje korisnika usluge u čije ime jedinica lokalne samouprave preuzima obvezu sufinanciranja cijene javne usluge

2. kriterije za umanjenje cijene javne usluge

3. odredbe o korištenju javne površine za prikupljanje otpada i mjestima primopredaje otpada ako su različita od obračunskog mjesta

4. odredbe o korištenju površina kojima upravlja jedinica lokalne samouprave za potrebe kompostiranja biootpada koje može obavljati korisnik usluge

5. odredbe o količini glomaznog otpada koji se preuzima u okviru javne usluge

6. odredbe o provedbi Ugovora koje se primjenjuju u slučaju nastupanja posebnih okolnosti uključujući elementarnu nepogodu, katastrofu i slično i

7. lokacije na kojoj se može osigurati obavljanje obrade glomaznog otpada mobilnim uređajem u okviru javne usluge.

(3) Odluku iz stavka 1. ovoga članka predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je dostaviti Ministarstvu i objaviti u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave u roku od 15 dana od donošenja.

(4) O odluci iz stavka 1. ovoga članka potrebno je provesti prethodno savjetovanje s zainteresiranom javnošću u trajanju od najmanje 30 dana.

(5) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je voditi popis korisnika usluge u čije ime je preuzelo obvezu sufinanciranja cijene javne usluge iz stavka 2. točke 1. ovoga članka koji sadrži sljedeće podatke: o korisniku usluge, obračunskom mjestu, obračunskom razdoblju, iznosu sufinanciranja cijene javne usluge koji je jedinica lokalne samouprave platila davatelju javne usluge.

Kriterij obračuna količine otpada

Članak 67.

Kriterij obračuna količine otpada iz članka 66. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona je:

1. masa predanog miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju izražena u kilogramima ili

2. volumen spremnika miješanog komunalnog otpada izražen u litrama i broj pražnjenja spremnika u obračunskom razdoblju.

Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada

Članak 68.

(1) Javnu uslugu pruža davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: davatelj usluge) koji je:

1. trgovačko društvo, koje osniva jedna ili više jedinica lokalne samouprave i u kojem većinski dio dionica odnosno udjela čine dionice odnosno udjeli jedne ili nekoliko jedinica lokalne samouprave, temeljem odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o dodjeli obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada ili

2. pravna ili fizička osoba – obrtnik temeljem koncesije dodijeljene odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba donosi odluku o dodjeli obavljanja javne usluge i koncesije za javnu uslugu za područje pružanja javne usluge.

(3) Obavljanje pojedinih usluga iz članka 64. stavka 3. podstavka 1. točaka 2., 3. i 4. i podstavka 2. davatelj usluge može povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi – obrtniku uz suglasnost predstavničkog tijela.

(4) Koncesija za javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada za javnu uslugu ili pojedine usluge iz članka 64. stavka 3. podstavka 1. točaka 2., 3. i 4. i podstavka 2. ovoga Zakona daje se na rok do deset godina.

(5) Na pitanja koncesije za usluge iz članka 64. stavka 3. ovoga Zakona koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju koncesije.

(6) Odluke iz stavka 2. ovoga članka dostavljaju se Ministarstvu radi objave u popisu davatelja usluge u roku od osam dana do dana donošenja te odluke.

(7) Ministarstvo na svojim mrežnim stranicama vodi Evidenciju javne usluge koja sadrži podatke o davateljima usluge po jedinicama lokalne samouprave, odlukama o načinu pružanja javne usluge iz članka 66. ovoga Zakona, odlukama o uklanjanju odbačenog otpada, cjenicima davatelja usluge uz zahtjev iz članka 77. stavka 7. ovoga Zakona, suglasnosti iz članka 77. stavka 5. i Izvješća o radu davatelja usluge iz članka 69. stavka 4. ovoga Zakona.

Obveze davatelja usluge sakupljanja komunalnog otpada

Članak 69.

(1) Davatelj usluge dužan je:

1. gospodariti s odvojeno sakupljenim komunalnim otpadom, uključujući preuzimanje i prijevoz tog otpada, sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom i način na koji ne dovodi do miješanja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada s drugom vrstom otpada ili otpadom koji ima drukčija svojstva.

2. pružati javnu uslugu u skladu s ovim Zakonom i Odlukom iz članka 66. ovoga Zakona.

3. snositi sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom, osim troškova postupanja s reciklabilnim komunalnim otpadom koji se sastoji pretežito od otpadne ambalaže.

4. osigurati korisniku usluge spremnike za primopredaju komunalnog otpada

5. preuzeti sadržaj spremnika od korisnika usluge i to odvojeno miješani komunalni otpad, biootpad, reciklabilni komunalni otpad i glomazni otpad

6. osigurati provjeru da otpad sadržan u spremniku prilikom primopredaje odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja

7. osigurati uvjete kojima se ostvaruje pojedinačno korištenje javne usluge neovisno o broju korisnika usluge koji koriste zajednički spremnik

8. predati sakupljeni reciklabilni komunalni otpad osobi koju odredi Fond

9. voditi evidencije propisane člankom 82. ovoga Zakona

10. na spremniku održavati natpis iz stavka 2. ovoga članka

11. osigurati sigurnost, redovitost i kvalitetu javne usluge

12. predati miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i

13. obračunati cijenu javne usluge na način propisan ovim Zakonom, Odlukom iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona i cjenikom iz članka 77. ovoga Zakona

14. na računu za javnu uslugu navesti sve elemente temeljem kojih je izvršio obračun cijene javne usluge, uključivo i porez na dodanu vrijednost određen sukladno posebnom propisu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost.

(2) Spremnik za primopredaju komunalnog otpada kod korisnika usluge mora sadržavati natpis s nazivom davatelja usluge, oznaku koja je u Evidenciji o preuzetom komunalnom otpadu pridružena korisniku usluge i obračunskom mjestu i naziv vrste otpada za koju je spremnik namijenjen.

(3) Davatelj usluge koji osim pružanja javne usluge obavlja i druge poslove, dužan je voditi evidenciju prihoda i rashoda od javne usluge tako da je u svakom trenutku moguće utvrditi postojeće prihode i rashode od javne usluge.

(4) O svom radu davatelj usluge dužan je predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave podnijeti Izvješće o radu do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga Ministarstvu.

(5) Izvješće iz stavka 4. ovoga članka sadrži opće podatke o području pružanja javne usluge, obračunskim mjestima, korisnicima usluge i odvojenom sakupljanju otpada, podatke o redovitosti sustava, podatke o kvaliteti pružanja javne usluge i ekonomskoj učinkovitosti sustava sakupljanja komunalnog otpada.

(6) Obrazac Izvješća iz stavka 4. ovoga članka objavljuje se na mrežnoj stranici Ministarstva.

Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada

Članak 70.

(1) Korisnik javne usluge na području pružanja usluge (u daljnjem tekstu: korisnik usluge) je vlasnik nekretnine odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge ili stvarni korisnik nekretnine.

(2) Korisnici javne usluge iz stavka 1. ovoga članka ovisno o načinu korištenja nekretnine, trajno ili povremeno, u svrhu stanovanja (vlasnici stanova, kuća, nekretnina za odmor) ili u svrhu obavljanja djelatnosti ili druge svrhe, razvrstavaju se u kategoriju:

1. korisnika kućanstvo ili

2. korisnika koji nije kućanstvo (drugi izvori komunalnog otpada).

(3) Korisnik iz stavka 2. točke 2. ovoga članka je korisnik javne usluge koji nije razvrstan u kategoriju kućanstvo, a koji nekretninu koristi u svrhu obavljanja djelatnosti, što uključuje i iznajmljivače koji kao fizičke osobe pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu sukladno zakonu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost.

(4) Korisnik usluge je dužan:

1. koristiti javnu uslugu na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge na način da proizvedeni komunalni otpad predaje putem zaduženog spremnika

2. omogućiti davatelju usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje otpada kad to mjesto nije na javnoj površini

3. postupati s otpadom na obračunskom mjestu korisnika usluge na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne dovodi do rasipanja otpada oko spremnika i ne uzrokuje pojavu neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada

4. odgovarati za postupanje s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu korisnika usluge, te kad više korisnika koristi zajednički spremnik zajedno s ostalim korisnicima usluge na istom obračunskom mjestu odgovarati za obveze nastale zajedničkim korištenjem spremnika

5. platiti davatelju usluge iznos cijene javne usluge za obračunsko mjesto i obračunsko razdoblje, osim za obračunsko mjesto na kojem je nekretnina koja se trajno ne koristi

6. predati opasni komunalni otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište odnosno postupiti s istim u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, osim korisnika koji nije kućanstvo

7. predati odvojeno miješani komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, opasni komunalni otpad i glomazni otpad

8. predati odvojeno biootpad ili kompostirati biootpad na mjestu nastanka

9. dostaviti davatelju usluge ispunjenu Izjavu o načinu korištenja javne usluge

10. omogućiti davatelju javne usluge označivanje spremnika odgovarajućim natpisom i oznakom.

Nekretnina koja se trajno ne koristi

Članak 71.

(1) Nekretnina koja se trajno ne koristi je nekretnina koja se u razdoblju od najmanje 12 mjeseci ne koristi za stanovanje ili nije pogodna za stanovanje, boravak ili obavljanje djelatnosti, odnosno nije useljiva.

(2) Trajno nekorištenje nekretnine utvrđuje se na temelju očitovanja vlasnika nekretnine, a dokazuje se temeljem podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije ili plina ili pitke vode ili na drugi odgovarajući način uključujući očevid lokacije.

Ugovorna kazna

Članak 72.

(1) Korisnik usluge dužan je platiti davatelju usluge ugovornu kaznu ako ne ispunjava obveze iz članka 70. stavka 4. točki 1. do 4. i 6. do 9. ovoga Zakona ili ako ju neuredno ispuni.

(2) Iznos ugovorne kazne određen za pojedino postupanje korisnika usluge mora biti razmjeran troškovima uklanjanja posljedica takvog postupanja, a najviše do iznosa godišnje cijene obvezne minimalne javne usluge obračunane korisniku usluge iz stavka 1. ovog članka.

(3) Na pitanja ugovorne kazne iz stavka 1. ovoga članka koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.

(4) Ukida se.

(5) Iznos određene ugovorne kazne iskazuje se na zasebnoj stavci na računu za javnu uslugu.

Kriteriji za umanjenje cijene javne usluge

Članak 73.

Kriteriji za umanjenje cijene javne usluge moraju poticati korisnika da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad.

Izjava o načinu korištenja javne usluge

Članak 74.

(1) Izjava o načinu korištenja javne usluge je obrazac kojim se korisnik usluge i davatelj usluge usuglašavaju o bitnim sastojcima ugovora.

(2) Podaci u obrascu Izjave svrstani su u dva stupca od kojih je prvi prijedlog davatelja usluge, a drugi očitovanje korisnika usluge.

(3) Korisnik usluge je dužan vratiti davatelju usluge dva potpisana primjerka Izjave iz stavka 1. ovoga članka u roku od 15 dana od dana zaprimanja.

(4) Davatelj usluge dužan je po zaprimanju Izjave sukladno stavku 3. ovoga članka, korisniku usluge vratiti jedan ovjereni primjerak Izjave u roku od 15 dana od zaprimanja.

(5) Davatelj usluge dužan je primijeniti podatak iz Izjave koji je naveo korisnik usluge kada je taj podatak u skladu s ovim Zakonom i Odlukom iz članka 66. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka davatelj usluge primjenjuje podatak iz Izjave koji je naveo davatelj usluge u sljedećim slučajevima:

1. kad se korisnik usluge ne očituje o podacima u Izjavi odnosno ne dostavi Izjavu davatelju usluge u roku ili

2. kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, a među korisnicima usluge nije postignut dogovor o udjelima korištenja zajedničkog spremnika tako da zbroj svih udjela čini jedan, primjenjuje se udio korisnika usluge u korištenju zajedničkog spremnika koji je u Izjavi naveo davatelj usluge.

(7) Davatelj usluge može omogućiti davanje Izjave iz stavka 1. ovoga članka elektroničkim putem kad je takav način prihvatljiv korisniku usluge.

(8) O svakoj promjeni podataka iz Izjave korisnik usluge dužan je obavijestiti davatelja usluge u roku od 15 dana od dana kad je nastupila promjena, kao i o svakoj drugoj namjeravanoj promjeni podataka iz Izjave u roku od 15 dana prije dana od kojeg će se primjenjivati namjeravana promjena.

(9) Sadržaj Izjave iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Cijena javne usluge

Članak 75.

(1) Cijena javne usluge plaća se radi pokrića troškova pružanja javne usluge.

(2) Strukturu cijene javne usluge čini:

1. cijena za količinu predanog miješanog komunalnog otpada i

2. cijena obvezne minimalne javne usluge.

(3) Kad jedan korisnik usluge samostalno koristi spremnik, udio korisnika usluge u korištenju spremnika je jedan.

(4) Kad više korisnika usluge zajednički koriste spremnik, zbroj udjela svih korisnika, određenih međusobnim sporazumom ili prijedlogom davatelja usluge, mora iznositi jedan.

(5) Omjer cijene za količinu predanog miješanog otpada i cijene obvezne minimalne javne usluge u cijeni javne usluge mora biti odmjeren na način koji će osigurati obavljanje javne usluge na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, javnost rada i onečišćivač plaća, kako bi se osiguralo i poticalo odvojeno sakupljanje otpada.

(6) Iznos cijene za količinu predanog miješanog komunalnog otpada obračunava se prema izrazu propisanom Dodatkom IV. ovoga Zakona.

Obvezna minimalna javna usluga

Članak 76.

(1) Obvezna minimalna javna usluga je iznos koji se osigurava radi ekonomski održivog poslovanja te sigurnosti, redovitosti i kvalitete pružanja javne usluge, kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu.

(2) Cijena obvezne minimalne javne usluge dio je cijene javne usluge.

(3) Na području pružanja javne usluge primjenjuje se:

1. jedinstvena cijena obvezne minimalne javne usluge za korisnika usluge razvrstanog u kategoriju korisnika kućanstvo i

2. jedinstvena cijena obvezne minimalne javne usluge za korisnika usluge razvrstanog u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo.

(4) Ako se na istom obračunskom mjestu isti korisnik može razvrstati i u kategoriju kućanstvo i u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo, korisnik je dužan plaćati samo cijenu obvezne minimalne javne usluge obračunanu za kategoriju korisnika koji nije kućanstvo.

Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada

Članak 77.

(1) Cjenik javne usluge (u daljnjem tekstu: Cjenik) je opći akt koji, na temelju Odluke iz članka 66. ovoga Zakona, donosi davatelj usluge.

(2) Cjenikom, ovisno o kriteriju količine predanog otpada, određuje se, zasebno za korisnika razvrstanog u kategoriju kućanstvo i za korisnika razvrstanog u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo jedinična cijena za preuzimanje jednoga kilograma miješanoga komunalnoga otpada ili volumena spremnika miješanoga komunalnoga otpada.

(3) Davatelj usluge dužan je provesti prethodno javno savjetovanje od najmanje 30 dana o prijedlogu cjenika s obrazloženjem cijene i izmjene cijene te s obrazloženjem načina na koji je određena cijena obvezne minimalne javne usluge.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka u slučaju iz članka 68. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je provesti prethodno javno savjetovanje o prijedlogu ugovora o koncesiji.

(5) Davatelj usluge dužan je prije primjene cjenika odnosno primjene izmjene cjenika zatražiti suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba na koju se cjenik odnosi.

(6) Suglasnost iz stavka 5. ovoga članka nije upravni akt.

(7) Cjenik se donosi za područje pružanja javne usluge i sadrži cijenu u kunama, ovisno o kriteriju obračuna količine otpada iz članka 67. ovoga Zakona, za masu miješanog komunalnog otpada ili volumen preuzetog spremnika miješanog komunalnog otpada.

(8) Zahtjev za pribavljanje suglasnosti na cjenik ili izmjenu cjenika sadrži:

1. prijedlog cjenika s obrazloženjem iznosa cijene i izmjene cijene

2. procjenu iznosa prosječnog računa sukladno prijedlogu cjenika, koji bi korisnik usluge bio dužan platiti davatelju usluge u obračunskom razdoblju prema odabranom kriteriju obračuna količine otpada

3. izjavu osobe odgovorne za zastupanje davatelja usluge da je prijedlog cjenika u skladu s ovim Zakonom i Odlukom iz članka 66. ovoga Zakona

4. izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću

5. prijedlog datuma početka primjene cjenika

6. podatak o postotku promjene cijene u odnosu na važeću cijenu te razloge promjene cijene s obrazloženjem.

(9) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba je dužno, prije nego je dana suglasnost na prijedlog cjenika odnosno prijedlog izmjene cjenika, provjeriti da je prijedlog cjenika u skladu sa Zakonom te da predložene cijene potiču korisnika usluge da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad, te se o provjerenom očitovati.

(10) Cjenik ili izmjene cjenika iz stavka 7. ovoga članka ne mogu se primijeniti bez očitovanja iz stavka 9. ovoga članka i suglasnosti iz stavka 5. ovoga članka.

(11) Davatelj usluge dužan je očitovanje iz stavka 9. ovog članka i suglasnost iz stavka 5. ovog članka objaviti u službenom glasniku jedinice lokalne samouprave i na svojim mrežnim stranicama te obavijestiti korisnika usluge o cjeniku i izmjeni cjenika 15 dana prije dana primjene cjenika i u istom roku cjenik dostaviti Ministarstvu.

Ugovor o korištenju javne usluge

Članak 78.

(1) Ugovor o korištenju javne usluge smatra se sklopljenim:

1. kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge Izjavu ili

2. prilikom prvog korištenja javne usluge ili zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju komunalnog otpada u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju usluge Izjavu.

(2) Bitni sastojci Ugovora o korištenju javne usluge su: Odluka iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona, Izjava iz članka 74. ovoga Zakona i Cjenik javne usluge iz članka 77. ovoga Zakona.

(3) Davatelj usluge dužan je omogućiti korisniku usluge uvid u akte iz stavka 2. ovoga članka prije sklapanja i izmjene i/ili dopune Ugovora i na zahtjev korisnika usluge.

(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba i davatelj usluge dužni su putem sredstava javnog informiranja, mrežne stranice, dostavom pisane obavijesti ili na drugi za korisnika usluge prikladan način osigurati, da je korisnik usluge, prije sklapanja Ugovora ili izmjene i/ili dopune Ugovora, upoznat s propisanim odredbama kojima se uređuje sustav sakupljanja komunalnog otpada, Ugovorom i pravnim posljedicama.

(5) Davatelj usluge dužan je na svojoj mrežnoj stranici imati poveznice na mrežne stranice »Narodnih novina« na kojima je objavljen ovaj Zakon, digitalnu presliku Odluke, digitalnu presliku cjenika sa svim pripadajućim dodacima i prilozima.

Primjena drugih zakona

Članak 79.

(1) Na pitanja javne usluge iz članka 64. ovoga Zakona koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi, koncesije i zaštita potrošača.

(2) Korisnik usluge, koji je fizička osoba, je potrošač, kako je uređeno zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača.

(3) Tijelo nadležno za postupanje po prijavi ili predstavci korisnika usluga – potrošača radi zaštite svojih prava odnosno pravnih interesa protiv postupanja davatelja usluga, sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita potrošača, je Državni inspektorat.

Troškovi pružanja javne usluge

Članak 80.

(1) Davatelj usluge dužan je iz prihoda od naplate cijene javne usluge iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona financirati samo troškove čija svrha je pružanje javne usluge uključujući sljedeće:

1. troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada

2. troškove prijevoza otpada

3. troškove obrade miješanog komunalnog otpada i biootpada

4. troškove koji su nastali radom reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta zaprimanjem bez naknade otpada nastalog u kućanstvu na području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno reciklažno dvorište

5. troškove prijevoza i obrade glomaznog otpada koji se prikuplja u okviru javne usluge i

6. troškove vođenja propisanih evidencija i izvješćivanja u svezi s javnom uslugom.

(2) Iznimno od stavka 1. točke 2. ovoga članka troškovi prijevoza otpada ne uključuju troškove prijevoza koji se financiraju na temelju propisa kojima se uređuje financiranje prijevoza otpada.

Standardna veličina i bitna svojstva spremnika

Članak 81.

(1) Standardna veličina i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje miješanog komunalnog otpada mora se odrediti tako da je spremnik primjeren potrebi pojedinog korisnika usluge.

(2) Primjerenost potrebe pojedinog korisnika javne usluge ne može se ocjenjivati temeljem površine ili obujma nekretnine iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona.