Zakon o privatnoj zaštiti

DIO PRVI
OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti i poslova zaštite osoba i imovine koju ne osigurava država i iznad opsega koji osigurava država (u daljnjem tekstu: privatna zaštita) te uvjeti, način i nadzor rada osoba koje obavljaju djelatnost i poslove privatne zaštite.

(2) Privatna zaštita je sigurnosna gospodarska djelatnost koja se provodi radi postizanja prihvatljive razine privatne i javne sigurnosti građana i njihove imovine te održavanja reda i mira u ugovornom opsegu.

(3) Pravne osobe i obrtnici koji žele zaštititi svoju imovinu i zaposlenike iznad zaštite koju osigurava država ili iznad opsega koji osigurava država moraju u tu svrhu angažirati pravnu osobu ili obrtnika koji ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite ili osnovati unutarnju službu zaštite.

(4) Fizičke osobe koje žele zaštititi osobni integritet tjelesnom zaštitom moraju u tu svrhu angažirati pravnu osobu ili obrtnika koji ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

(5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, privatna zaštita primjenjuje se i u svim onim slučajevima kada je posebnim propisima propisana kao obvezna, na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Članak 2.

(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeća značenja:

1. centralni dojavni sustav (CDS) – sustav kojim se tijekom 24-satnog dežurstva zaprimaju dojave putem signala s uređaja i sustava tehničke zaštite ili na drugi način u organiziranom prostoru pravne osobe ili obrtnika s odobrenjem za privatnu zaštitu, radi pružanja intervencije na štićenom objektu, javnoj ili drugoj površini te pri zaštiti osobnog integriteta

2. centralni tehnički nadzor (CTN) – sustav kojim se tijekom 24-satnog dežurstva zaprimaju signali s uređaja i sustava tehničke zaštite u organiziranom prostoru pravne osobe ili obrtnika s odobrenjem za privatnu zaštitu, radi nadzora tehničke ispravnosti i rada uređaja i sustava tehničke zaštite te pružanja tehničke intervencije

3. čuvar osoba koja obavlja poslove tjelesne zaštite osoba i imovine uz ograničenu primjenu ovlasti propisanu ovim Zakonom

4. dijete osoba mlađa od 18 godina

5. zakonski zastupnik – roditelj, skrbnik ili poseban skrbnik

6. distribucija novca i vrijednosti – skup radnji koji uključuje poslove pripreme gotova novca i vrijednosti za prijevoz ili prijenos, njihov utovar u sredstvo prijenosa/prijevoza, transport do odredišta te istovar i pohrana u zaštićeni prostor objekta krajnjeg odredišta

7. djelatnost privatne zaštite – obuhvaća aktivnosti kojima je svrha zaštita osoba i imovine, a koju obavljaju pravne osobe i obrtnici na temelju odobrenja Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)

8. dojavni centar – organizirani prostor pravne osobe ili obrta koji pruža usluge intervencije po dojavnom signalu sa štićenih objekata, javnih ili drugih površina te pri zaštiti osobnog integriteta putem CDS-a i koji može biti uspostavljen u prostoru pravne osobe ili obrta za privatnu zaštitu ili na lokalnom nadzornom mjestu

9. dopusnica odobrenje odnosno dopuštenje Ministarstva kojim se pravnim osobama, obrtnicima i fizičkim osobama iz država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru omogućava obavljanje djelatnosti odnosno poslova privatne zaštite u Republici Hrvatskoj

10. dopuštenje rješenje kojim se fizičkim osobama koje ispunjavaju propisane uvjete dopušta obavljanje poslova privatne zaštite

11. intervencija po dojavnom signalu – upućivanje, dolazak i primjena ovlasti interventnog tima sastavljenog od najmanje jednog ili više zaštitara i/ili zaštitara specijalista na štićenom objektu, javnoj ili drugoj površini te pružanje pomoći pri zaštiti osobnog integriteta u svrhu primjene odgovarajućih propisanih ovlasti u ovisnosti o zatečenom sigurnosnom stanju

12. neposredna tjelesna zaštita osoba – poslovi tjelesne zaštite osobnog integriteta osoba koje obavljaju zaštitari specijalisti

13. odgovorna osoba za djelatnost privatne zaštite u pravnoj osobi – fizička osoba koja je aktom pravne osobe imenovana odgovornom osobom u pravnoj osobi za djelatnost privatne zaštite

14. odobrenje rješenje kojim se pravnim osobama i obrtnicima odobrava obavljanje djelatnosti privatne zaštite

15. organizirani prostor centralnog dojavnog sustava (CDS) i centralnog tehničkog nadzora (CTN) je prostor koji ispunjava standardizirane prostorno-tehničke, kadrovske i organizacijsko-sigurnosne uvjete u dojavnom centru pod kojima se obavlja djelatnost privatne zaštite

16. perimetar opseg koji omeđuje prostor unutar i oko štićenog objekta, javne i druge površine ili uz štićenu osobu unutar kojeg je dopuštena primjena privatne zaštite

17. poslovi privatne zaštite – aktivnosti koje u okviru djelatnosti privatne zaštite obavljaju fizičke osobe na temelju dopuštenja Ministarstva

18. poslovni prostor pravne osobe i obrta – prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite

19. povremeno obavljanje poslova privatne zaštite – odnosi se na poslove privatne zaštite koje u Republici Hrvatskoj privremeno, a najviše četiri puta godišnje, obavljaju pravne i fizičke osobe iz država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

20. pratnja i osiguranje – djelatnost privatne zaštite pri distribuciji novca i vrijednosti te distribuciji drugih pošiljaka i transportu osoba

21. privremeno obavljanje poslova privatne zaštite – odnosi se na poslove privatne zaštite koje u Republici Hrvatskoj obavljaju pravne i fizičke osobe iz država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i koji se provode u ograničenom i neprekidnom trajanju ne dužem od tri dana

22. prosudba ugroženosti – dokument kojim se utvrđuje procjena vjerojatnosti događaja koji predstavlja moguću opasnost i prijetnju za osobe i imovinu

23. štićeni objekt – građevinski i drugi objekt, vozilo ili plovilo koji se štite tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom

24. štićeni prostor – područje unutar perimetra u štićenom objektu ili/i izvan štićenog objekta te javne i druge površine koji se štite tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom

25. štićena osoba – fizička osoba kojoj se pruža zaštita tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom

26. tehnička zaštita – zaštita osoba i imovine koja se obavlja dominantnom uporabom tehničkih uređaja i sustava radi stvaranja tehničkih uvjeta za sprječavanje protupravnih radnji usmjerenih prema štićenoj osobi ili imovini

27. tjelesna zaštita – zaštita osoba i imovine koja se obavlja osobnom nazočnošću osobe koja obavlja poslove zaštite i njegovom zaštitnom aktivnošću, bez dominantne uporabe tehničkih sredstava i naprava

28. unutarnja služba zaštite – ustrojstvena jedinica koju pojedina pravna osoba ili obrtnik ustrojava isključivo radi zaštite objekata i prostora koji su u njihovu vlasništvu ili na korištenju i koja ne obavlja poslove privatne zaštite za druge korisnike

29. zaštitar osoba koja obavlja poslove tjelesne zaštite osoba i imovine uz primjenu odgovarajućih ovlasti propisanih ovim Zakonom

30. zaštitar IPU (izrađivač prosudbi ugroženosti) – zaštitar koji ima dopuštenje za izradu isključivo prosudbe ugroženosti štićenih objekata i prostora i osoba

31. zaštitar specijalist – zaštitar koji obavlja poslove tjelesne zaštite osoba i imovine primjenom ovlasti uz višu razinu osposobljenosti propisane ovim Zakonom. Viša razina osposobljenosti nužna je u primjeni sredstava prisile i zaštiti osoba, objekata i prostora visoke ugroženosti

32. zaštitar tehničar – zaštitar koji obavlja poslove tehničke zaštite osoba i imovine putem izrade prosudbi ugroženosti, prijedloga mjera zaštite, projektiranja, izvođenja i nadzora nad izvođenjem radova tehničke zaštite, tehničkog prijma, nadzora nad izradom projektne dokumentacije tehničke zaštite i njezine revizije te pružanja intelektualnih usluga u području tehničke zaštite na način kako je propisano ovim Zakonom

33. zaštitarski pas – posebno izvježban pas koji se koristi u obavljanju poslova tjelesne zaštite

34. zaštitna aktivnost – aktivnost osoba s dopuštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite na poslovima štićenja objekata, prostora i osoba koje imaju preventivnu i drugu sigurnosnu zadaću unutar ovlasti propisanih ovim Zakonom te utvrđenih sigurnosnim procedurama i drugim aktima pravne osobe ili obrtnika koji obavljaju djelatnost privatne zaštite te ugovorom sklopljenim sa zaposlenicima.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu i imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

DIO DRUGI
DJELATNOST PRIVATNE ZAŠTITE

GLAVA I.
OBAVLJANJE DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE

Članak 3.

(1) Djelatnost privatne zaštite obuhvaća poslove zaštite osoba i imovine koji se obavljaju tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom te poslove izrade prosudbi ugroženosti, uz primjenu pravila postupanja propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Prije uspostave privatne zaštite potrebno je izraditi prosudbu ugroženosti kojom će se odrediti stvarna razina rizika od počinjenja kaznenih djela i ugrožavanja života i imovine osoba u objektu ili na javnoj i drugoj površini, ovisno o vanjskim i unutarnjim faktorima ugroženosti.

(3) Pravne osobe i obrtnici koji su vlasnici ili korisnici objekata koji su, sukladno pravilniku o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora, kategorizirani u I. ili II. kategoriju ugroženosti moraju za te objekte odrediti osobu zaduženu za organizaciju i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti.

(4) Osoba iz stavka 3. ovoga članka mora imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij te položen stručni ispit za osiguranje i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti pri Ministarstvu.

(5) Način polaganja stručnog ispita za stručnu osobu pravne osobe ili obrtnika propisuje ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

Članak 4.

(1) Djelatnost privatne zaštite mogu obavljati pravne osobe i obrtnici te unutarnje službe zaštite koji imaju odobrenje Ministarstva za obavljanje tih poslova.

(2) Pravne osobe i obrti koji su ustrojili unutarnju službu zaštite mogu obavljati poslove privatne zaštite isključivo za vlastite potrebe odnosno zaštitu osoba i imovine u objektima i prostorima koje pravna osoba koja je ustrojila unutarnju službu zaštite koristi na temelju valjane pravne osnove.

(3) Djelatnost privatne zaštite u Republici Hrvatskoj mogu obavljati i pravne osobe i obrtnici sa sjedištem u državi članici Europske unije ili državi potpisnici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite koje je izdala matična država, na temelju dopusnice koju izdaje Ministarstvo, te koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

1. imaju registriranu podružnicu odnosno izdvojeni pogon u Republici Hrvatskoj

2. imenuju odgovornu osobu u podružnici odnosno poslovođu u izdvojenom pogonu koji mora ispunjavati sve uvjete propisane člankom 15. stavkom 1. ovoga Zakona

3. imaju uređen poslovni prostor koji udovoljava prostorno-tehničkim uvjetima sukladno pravilniku kojim se uređuju prostorni i tehnički uvjeti koje mora ispunjavati poslovni prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, pravne osobe i obrtnici sa sjedištem u državi članici Europske unije ili državi potpisnici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite koje je izdala matična država, a obavljaju privremene i povremene poslove privatne zaštite u Republici Hrvatskoj (osiguranje i pratnja novca u tranzitu ili do odredišta u Republici Hrvatskoj, osiguranje štićenih osoba, osiguranje privremenih izložbenih postava i sl.) ne moraju ispunjavati uvjete iz stavka 3. ovoga članka, ali moraju imati rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije sukladno posebnim propisima, sklopiti ugovor s korisnikom privatne zaštite u Republici Hrvatskoj te o početku i završetku poslova izvijestiti Ministarstvo pisanim putem u roku od 24 sata prije i nakon okončanja navedenih poslova.

Članak 5.

(1) Djelatnost privatne zaštite obuhvaća:

1. zaštitu stambenih, poslovnih i drugih objekata i prostora te javnih i drugih površina

2. zaštitu novčarskih institucija

3. pružanje tjelesne i tehničke intervencije po dojavi

4. neposrednu tjelesnu zaštitu osoba

5. zaštitu mirnih prosvjeda, sportskih natjecanja i javnih okupljanja

6. zaštitu kulturnih i prirodnih dobara ili stvari od znanstvenog, umjetničkog, povijesnog ili tehničkog značenja koja se nalaze u javnoj zbirci, zaštićenoj privatnoj zbirci ili su izložena za javnost te zaštitu okoliša

7. osiguranje i pratnju pri distribuciji novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti

8. osiguranje i pratnju pri distribuciji drugih pošiljaka te transportu osoba

9. izradu prosudbi ugroženosti osoba i imovine.

(2) Poslove iz stavka 1. točaka 7. i 8. ovoga članka pravne osobe i obrtnici mogu obavljati na temelju posebnog odobrenja koje izdaje Ministarstvo.

Članak 6.

(1) Pravne osobe i obrtnici obavljaju djelatnost privatne zaštite na temelju pisanog ugovora sklopljenog s fizičkim i pravnim osobama kojima pružaju zaštitu.

(2) Poslove privatne zaštite može javno nuditi i ugovarati samo ona pravna osoba i obrtnik koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka o pružanju zaštite nekretnine ili pokretne stvari može se sklopiti samo s osobom koja predmet ugovora posjeduje na temelju valjane pravne osnove.

(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka o pružanju neposredne tjelesne zaštite osoba mora se sklopiti s osobom i za osobu nad kojom se zaštita provodi.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako je osoba nad kojom se zaštita provodi dijete ili osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova, ugovor može sklopiti njezin zakonski zastupnik, uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, prema propisu kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(6) Pravne osobe i obrtnici iz stavka 1. ovoga članka mogu, radi ispunjenja ugovornih obveza, podugovoriti izvršenje određenih poslova privatne zaštite s više podugovornih subjekata koji moraju imati odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

Članak 7.

(1) Poslovi privatne zaštite obavljaju se unutar i oko štićenog objekta, oko štićene osobe te na javnoj i drugoj površini, unutar perimetra zaštite.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osoba koja obavlja poslove privatne zaštite može poduzeti ovim Zakonom dopuštene mjere i radnje radi sprječavanja protupravnih radnji koje uoče sa svog radnog mjesta i izvan perimetra zaštite, a ugrožavaju nepovredivost osobe odnosno ugrožavaju ili umanjuju vrijednost imovine koja je predmetom zaštite.

Članak 8.

(1) Pravna osoba i obrtnik dužni su nadoknaditi svaku štetu koju njihovi zaposlenici počine pri obavljanju poslova privatne zaštite ugovornoj stranki ili trećim osobama, ako je do štete došlo zbog postupanja koje je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Pravne osobe i obrtnici iz stavka 1. ovoga članka dužni su se kod osiguravajućeg društva osigurati od odgovornosti u vezi s obavljanjem djelatnosti privatne zaštite.

Članak 9.

(1) Sva sredstva, uređaji i ostala oprema koja se koristi u zaštiti osoba i imovine moraju odgovarati hrvatskim normama, a u nedostatku hrvatskih normi, moraju odgovarati europskim normama odnosno drugim specijaliziranim normama i prihvaćenim pravilima struke.

(2) Pravne osobe i obrtnici koji su korisnici elemenata i konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite odgovorni su za njihovu ispravnost i redovito održavanje te servisiranje najmanje jednom godišnje.

Članak 10.

(1) Pravne osobe i obrtnici koji obavljaju djelatnost privatne zaštite te pravne osobe i obrtnici koji su ustrojili unutarnju službu zaštite dužni su sa svojim zaposlenikom, koji za njih obavlja poslove privatne zaštite, sklopiti ugovor o radu, sukladno odredbama posebnog propisa o radu.

(2) Zaposlenik pravne osobe i obrtnika koji obavlja poslove privatne zaštite ne može obavljati te poslove bez sklopljenog ugovora o radu, sukladno odredbama posebnog propisa o radu.

Članak 11.

Radi promicanja i obilježavanja zaštitarske djelatnosti ustanovljuje se »Dan zaštitarstva« koji se obilježava 21. rujna, na dan svetog Mateja.

GLAVA II.
UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE

POGLAVLJE I.
ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE

Članak 12.

(1) Pravnim osobama i obrtnicima iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona Ministarstvo će izdati odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite ako imaju:

1. upisanu djelatnost privatne zaštite u odgovarajući registar sukladno posebnim propisima, u skladu s odgovarajućom nacionalnom klasifikacijom djelatnosti

2. akt o imenovanju odgovorne osobe za djelatnost privatne zaštite u pravnoj osobi odnosno u zajedničkom obrtu, koja ispunjava uvjete propisane člankom 15. stavkom 1. ovoga Zakona

3. ispunjene uvjete za ostale osobe ovlaštene za zastupanje te osnivača pravne osobe propisane člankom 15. stavkom 1. točkama 6., 7. i 8. ovoga Zakona

4. akt o razvrstavanju radnih mjesta poslova privatne zaštite s opisom navedenih poslova te ovlastima zaposlenika za svako radno mjesto

5. opći akt o zaštitnom znaku

6. opći akt o radnoj odori za poslove tjelesne zaštite

7. poslovni prostor uređen sukladno pravilniku o prostornim i tehničkim uvjetima koje mora ispunjavati poslovni prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite.

(2) Ministarstvo će pravnoj osobi odnosno obrtniku izdati odobrenje za ustrojavanje unutarnje službe zaštite ako ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka 2. do 7. ovoga članka te ima opći akt o osnivanju unutarnje službe zaštite.

(3) Pravne osobe i obrtnici koji obavljaju djelatnost privatne zaštite odnosno koji su ustrojili unutarnju službu zaštite, a koji podnose zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite ne podnose dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.

(4) Pravne osobe i obrtnici koji obavljaju djelatnost privatne zaštite odnosno koji su ustrojili unutarnju službu zaštite, a koji ne koriste vatreno oružje ne podnose dokaze o ispunjavanju prostornih i tehničkih uvjeta za smještaj oružja.

(5) Obrtnici koji obavljaju djelatnost privatne zaštite kao povlašteni obrt pri podnošenju zahtjeva za izdavanje odobrenja ne podnose dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 15. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(6) Povlasticu odnosno dozvolu za obavljanje povlaštenog obrta te dokaz o zaposlenju u obrtu na puno radno vrijeme obrtnik mora dostaviti Ministarstvu u roku od osam dana od dana zaprimanja rješenja o odobrenju za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

(7) Ako pravna osoba ili obrtnik te unutarnja služba zaštite više ne ispunjavaju neki od uvjeta iz stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 7. ovoga članka, dužni su o tome u roku od osam dana izvijestiti Ministarstvo. Ministarstvo će po zaprimanju obavijesti rješenjem naložiti rok za ispunjenje propisanih uvjeta.

(8) Ako pravna osoba, obrtnik te unutarnja služba zaštite ne postupe u skladu sa stavcima 6. i 7. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem privremeno zabraniti rad pravnoj osobi, obrtu te unutarnjoj službi zaštite do ispunjenja propisanih uvjeta.

(9) Prostorne i tehničke uvjete koje mora ispunjavati poslovni prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite propisuje ministar pravilnikom.

Članak 13.

(1) Opći akti iz članka 12. stavka 1. točaka 2., 4., 5. i 6. ovoga Zakona obvezno se donose na memorandumskom predlošku pravne osobe i obrtnika te sadrže, uz poziv na relevantnu odredbu ovoga Zakona, tiskano ime i prezime te potpis čelnika pravne osobe odnosno vlasnika obrta.

(2) Opći akt o zaštitnom znaku mora sadržavati izgled zaštitnog znaka (logotip) opisan tekstualno i prikazan grafički u boji te prijedlog gdje će se koristiti (odore, vozila i dr.).

(3) Sadržaj općih akata iz stavka 1. ovoga članka propisan je pravilnicima kojima se uređuje provedba tjelesne i tehničke zaštite.

Članak 14.

Ako pravna osoba ili obrtnik te unutarnja služba zaštite trajno prestanu s obavljanjem djelatnosti privatne zaštite, dužni su o tome u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja djelatnosti izvijestiti Ministarstvo koje će po službenoj dužnosti ukinuti odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

Članak 15.

(1) Odgovorna osoba za poslove privatne zaštite u pravnoj osobi i unutarnjoj službi zaštite te vlasnik obrta ili odgovorna osoba u zajedničkom obrtu moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

1. imati prebivalište odnosno odobren boravak u Republici Hrvatskoj

2. imati završeno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od tri ili dužem od tri, a kraćem od četiri godine (Razina 4.1 HKO-a) ili imati završeno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od četiri ili više godina (Razina 4.2 HKO-a)

3. biti aktom pravne osobe odnosno u zajedničkom obrtu imenovani odgovornom osobom za poslove privatne zaštite

4. biti u pravnoj osobi odnosno obrtu zaposleni na puno radno vrijeme

5. imati odgovarajuću zdravstvenu sposobnost, što dokazuju potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda

6. da nisu pravomoćno osuđeni ili se protiv njih ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz nehaja čija je posljedica tjelesna ozljeda ili materijalna šteta odnosno za istovjetno djelo u zemlji čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište

7. da protiv njih nije pokrenut postupak za prekršaj za prekršaje s elementima nasilja, posebice za prekršaje protiv javnog reda i mira, zaštite od nasilja u obitelji, suzbijanja zlouporabe droga odnosno za prekršajno djelo s elementima nasilja sukladno propisima o sprječavanju nereda na javnim okupljanjima i sportskim natjecanjima, kao i drugih zakona u kojima su propisani prekršaji s elementima nasilja te da nije pravomoćno osuđena odnosno da joj nije izrečena prekršajnopravna sankcija za navedena djela odnosno istovjetno djelo u zemlji čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište

8. da ne postoje sigurnosne zapreke iz posebnog propisa kojim se uređuju sigurnosne provjere

9. aktivno znati hrvatski jezik i latinično pismo.

(2) Na temelju podataka iz kaznenih i prekršajnih evidencija iz stavka 1. točaka 6., 7. i 8. ovoga članka te drugih saznanja prikupljenih u upravnom postupku, Ministarstvo može zatražiti provedbu temeljne sigurnosne provjere i za druge osobe upisane u sudski registar i obrtni registar.

(3) Ako odgovorna osoba u pravnoj osobi, unutarnjoj službi zaštite i obrtnik ili druge osobe upisane u sudski registar i obrtni registar ne pristanu na provedbu sigurnosne provjere ili su provjerom utvrđene sigurnosne zapreke, Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja odnosno privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti privatne zaštite pravnoj osobi, unutarnjoj službi zaštite ili obrtniku koji za obavljanje navedene djelatnosti imaju odobrenje Ministarstva.

(4) Aktivno znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, iz stavka 1. točke 9. ovoga članka, dokazuje se svjedodžbom iz koje je vidljivo da je osoba tijekom formalnog obrazovanja učila hrvatski jezik ili drugom odgovarajućom ispravom nadležne obrazovne ustanove, sukladno odredbama posebnih propisa kojima se propisuje dokazivanje znanja hrvatskog jezika za strance.

Članak 16.

(1) Ako odgovorna osoba za djelatnost privatne zaštite prestane obavljati poslove odgovorne osobe ili više ne ispunjava neki od uvjeta propisanih člankom 15. ovoga Zakona, pravna osoba ili zajednički obrt koji obavlja poslove privatne zaštite odnosno pravna osoba ili obrtnik koji je ustrojio unutarnju službu zaštite dužan je u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja poslova odnosno prestanka ispunjenja uvjeta za obavljanje poslova privatne zaštite izvijestiti Ministarstvo da trajno prestaje s obavljanjem djelatnosti privatne zaštite ili pokrenuti postupak imenovanja nove odgovorne osobe za djelatnost privatne zaštite.

(2) Ako pravna osoba, zajednički obrt odnosno pravna osoba ili obrt koji su ustrojili unutarnju službu zaštite ne postupe sukladno stavku 1. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem privremeno zabraniti rad pravnoj osobi ili zajedničkom obrtu te unutarnjoj službi zaštite do ispunjenja propisanih uvjeta.

(3) Do imenovanja nove odgovorne osobe odgovornom osobom za poslove privatne zaštite privremeno se smatra osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe.

(4) Obrtnik koji više ne ispunjava uvjete iz članka 15. ovoga Zakona ne može više obavljati djelatnost privatne zaštite te je dužan brisati djelatnost privatne zaštite iz predmeta poslovanja sukladno posebnim propisima o obrtu.

POGLAVLJE II.
DOPUŠTENJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE

Članak 17.

(1) Poslove privatne zaštite mogu obavljati fizičke osobe koje su dobile dopuštenje Ministarstva za obavljanje tih poslova kao zaposlenici pravnih osoba i obrta koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

(2) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se za obavljanje poslova tjelesne i tehničke zaštite te za poslove izrade prosudbe ugroženosti.

(3) Poslovi privatne zaštite, ovisno o razini složenosti te ovlastima osoba koje ih obavljaju, razvrstavaju se na poslove:

1. čuvara

2. zaštitara

3. zaštitara specijalista

4. zaštitara tehničara

5. zaštitara IPU-a.

ODJELJAK 1.
OPĆI UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE

Članak 18.

(1) Dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite može se izdati osobi ako:

1. ima prebivalište odnosno odobren boravak u Republici Hrvatskoj

2. je navršila 18 godina života

3. ispunjava uvjete iz članka 15. stavka 1. točaka 6., 7. i 9. ovoga Zakona.

(2) Na temelju podataka iz kaznenih i prekršajnih evidencija te drugih informacija i saznanja prikupljenih u upravnom postupku, kao i tijekom provedbe inspekcijskih nadzora Ministarstvo može, po službenoj dužnosti, za osobe iz članaka 19. do 24. ovoga Zakona u postupku izdavanja dopuštenja za obavljanje poslova privatne zaštite zatražiti provedbu operativne provjere koju provodi policijska uprava nadležna prema prebivalištu odnosno boravištu osobe za koju se provodi provjera, sukladno postupku propisanom pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite.

(3) Ako osoba ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje dopuštenja odnosno privremeno zabraniti obavljanje poslova privatne zaštite osobi koja za obavljanje navedenih poslova ima dopuštenje Ministarstva.

(4) Ako osoba ne udovolji uvjetima operativne provjere iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje dopuštenja odnosno privremeno zabraniti obavljanje poslova privatne zaštite osobi koja za obavljanje navedenih poslova ima dopuštenje Ministarstva.

ODJELJAK 2.
POSEBNI UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE

Članak 19.

Dopuštenje za obavljanje poslova čuvara može se izdati osobi koja uz uvjete iz članka 18. ovoga Zakona ispunjava i sljedeće uvjete:

1. ima najmanje kvalifikaciju stečenu završetkom osnovnog obrazovanja (razina 1 HKO-a)

2. ima odgovarajuću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda

3. ima položen stručni ispit za čuvara nakon završetka izobrazbe.

Članak 20.

(1) Dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara može se izdati osobi koja, uz uvjete iz članka 18. ovoga Zakona, ispunjava i sljedeće uvjete:

1. ima završeno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od tri ili dužem od tri, a kraćem od četiri godine (Razina 4.1 HKO-a) ili ima završeno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od četiri ili više godina (Razina 4.2 HKO-a)

2. ima posebnu zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda

3. ispunjava uvjete za držanje i nošenje oružja utvrđene propisima o oružju

4. ima položen stručni ispit za zaštitara nakon završetka izobrazbe.

(2) Dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara može se izdati čuvaru koji uz uvjete propisane stavkom 1. točkama 1., 2. i 3. ovoga članka, nakon završetka pohađanja razlike nastavnih sati izobrazbe za zaštitara, položi razliku ispita za zaštitara.

Članak 21.

Dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara specijalista može se izdati osobi koja, uz uvjete iz članka 18. ovoga Zakona, ispunjava i sljedeće uvjete:

1. ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima zaštitara

2. ima posebnu zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda

3. ispunjava uvjete za držanje i nošenje oružja utvrđene propisima o oružju

4. ima provedenu izobrazbu za zaštitara specijalista sukladno pravilniku o izobrazbi

5. ima položen stručni ispit za zaštitara specijalista.

Članak 22.

Dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara tehničara može se izdati osobi koja, uz uvjete iz članka 18. ovoga Zakona, ispunjava i sljedeće uvjete:

1. ima najmanje završeno srednjoškolsko obrazovanje u trogodišnjem trajanju (razina 4.1 HKO-a) u obrazovnom sektoru rudarstva, geologije i kemijskog inženjerstva; grafičke tehnologije; strojarstva, brodogradnje i metalurgije; elektrotehnike i računalstva; graditeljstva i geodezije; prometa i logistike ili završeno obrazovanje u području tehničkih znanosti sukladno posebnim propisima kojima se uređuju znanstvena i umjetnička područja, polja i grane

2. ima odgovarajuću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda

3. ima položen stručni ispit za zaštitara tehničara.

Članak 23.

Dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara IPU-a može se izdati osobi koja, uz uvjete iz članka 18. ovoga Zakona, ispunjava i sljedeće uvjete:

1. ima najmanje kvalifikaciju stručnog pristupnika (razina 5 HKO-a) ili sveučilišnog/stručnog prvostupnika (razina 6 HKO-a)

2. ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima djelatnosti kriminalistike i istražnih poslova, vojno-policijskih poslova, sigurnosno-obavještajnih poslova, kriznog menadžmenta i upravljanja rizicima te poslova zaštite osoba i imovine

3. ima odgovarajuću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda

4. ima položen stručni ispit za zaštitara IPU-a.

Članak 24.

(1) Poslove privatne zaštite, sukladno odredbama ovoga Zakona, a na temelju dopusnice koju je izdalo Ministarstvo, mogu obavljati i fizičke osobe, državljani država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji imaju dopuštenje za obavljanje navedenih poslova koje je izdala matična država.

(2) Dopusnica iz stavka 1. ovoga članka izdat će se osobi koja:

1. ima sklopljen ugovor o radu s pravnom osobom ili obrtnikom koji ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite u Republici Hrvatskoj

2. ima završenu izobrazbu za obavljanje određenih poslova privatne zaštite u matičnoj državi, najmanje u trajanju, sadržaju i opsegu određenom posebnim propisom u Republici Hrvatskoj

3. ima odgovarajuću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda u Republici Hrvatskoj ili izdanoj u matičnoj državi

4. ispunjava uvjete iz članka 15. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona

5. aktivno zna hrvatski jezik i latinično pismo.

(3) Aktivno znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, iz stavka 2. točke 5. ovoga članka, dokazuje se svjedodžbom iz koje je vidljivo da je osoba tijekom formalnog obrazovanja učila hrvatski jezik ili drugom odgovarajućom ispravom nadležne obrazovne ustanove, sukladno odredbama posebnih propisa kojima se propisuje dokazivanje znanja hrvatskog jezika za strance.

Članak 25.

(1) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz članaka 19. do 23. ovoga Zakona i dopusnice iz članka 24. ovoga Zakona, zajedno s dokazima o ispunjavanju uvjeta, podnosi se Ministarstvu.

(2) Pravne osobe i obrtnici te pravne osobe i obrtnici koji su ustrojili unutarnju službu zaštite dužni su u roku od osam dana u slučaju prestanka jednog ili više uvjeta iz članaka 19. do 24. ovoga Zakona o tome izvijestiti Ministarstvo.

(3) Ako pravne osobe i obrtnici te pravne osobe i obrtnici koji su ustrojili unutarnju službu zaštite ne postupe u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem privremeno zabraniti rad pravnoj osobi i obrtu te unutarnjoj službi zaštite do ispunjenja propisanih uvjeta.

Članak 26.

(1) Osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite dužne su obavljati redovite zdravstvene preglede, i to: čuvari svakih pet godina, a zaštitari i zaštitari specijalisti svake tri godine od dana prethodnog zdravstvenog pregleda.

(2) Ministarstvo može na izvanredni zdravstveni pregled uputiti osobu koja obavlja poslove privatne zaštite za koju se opravdano sumnja da više nije sposobna za obavljanje tih poslova, o čemu Ministarstvo izvješćuje poslodavca.

(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka mora obaviti izvanredni zdravstveni pregled u roku od 15 dana od dana primitka rješenja o upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled te u roku od tri dana nakon njegova izvršenja dostaviti Ministarstvu uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.

(4) Drugostupanjsko zdravstveno povjerenstvo preispitat će, na zahtjev osobe koja nije zadovoljna ocjenom zdravstvene sposobnosti, ocjenu zdravstvene sposobnosti osobe kojoj je izdano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.

(5) Troškove izvanrednog zdravstvenog pregleda osobe iz stavka 3. ovoga članka koja je proglašena zdravstveno sposobnom za obavljanje poslova privatne zaštite snosi Ministarstvo, a ako se utvrdi da nije zdravstveno sposobna za obavljanje poslova privatne zaštite, troškove izvanrednog zdravstvenog pregleda snosi poslodavac.

(6) Ministarstvo će osobama navedenim u člancima 19. do 24. ovoga Zakona koje obavljaju poslove privatne zaštite, a koje više ne ispunjavaju neki od propisanih uvjeta potrebnih za stjecanje dopuštenja te osobama koje odbiju obaviti izvanredni zdravstveni pregled, ne obave ga u propisanom roku ili o tome ne izvijeste Ministarstvo u roku iz stavka 1. ovoga članka rješenjem zabraniti obavljanje poslova privatne zaštite, do ponovnog ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova privatne zaštite propisanih ovim Zakonom.

Članak 27.

(1) Ministar nadležan za poslove zdravstva, uz prethodnu suglasnost ministra, donosi pravilnik o mjerilima i načinu utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti za čuvare, zaštitare, zaštitare specijaliste, zaštitare tehničare i zaštitare IPU-e te načinu osnivanja, sastavu i načinu rada drugostupanjskog zdravstvenog povjerenstva.

(2) Ministar nadležan za poslove zdravstva rješenjem određuje zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka, o čemu obvezno izvješćuje Ministarstvo.

POGLAVLJE III.
IZOBRAZBA ZA OBAVLJANJE POSLOVA TJELESNE ZAŠTITE

Članak 28.

(1) Izobrazbu osoba za obavljanje poslova tjelesne zaštite (u daljnjem tekstu: izobrazba), sukladno propisima o obrazovanju, provodi Ministarstvo i ovlaštene ustanove koje imaju odobrenje Ministarstva za izobrazbu osoba za obavljanje poslova tjelesne zaštite (u daljnjem tekstu: ustanova).

(2) Za ishođenje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ustanova mora ispunjavati sljedeće uvjete:

– za izvođenje teoretske nastave osigurati učionicu opće namjene opremljenu školskim namještajem i odgovarajućom opremom prema nastavnim sadržajima

– za izvođenje praktične nastave i vježbi mora osigurati sportsku dvoranu opremljenu strunjačama i pomoćnim rekvizitima za simulaciju napada

– za provođenje teoretske i praktične izobrazbe u pružanju prve pomoći mora osigurati odgovarajuća stručna nastavna pomagala

– raspolagati potrebnim brojem stručnjaka odgovarajućeg stupnja i vrste stručne spreme za izvođenje teoretske i praktične nastave.

(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu koje o njemu odlučuje rješenjem.

(4) Ako se promijeni jedan ili više uvjeta na temelju kojih je ishođeno odobrenje, ustanova je dužna o tome izvijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od dana promjene uvjeta.

(5) Ministarstvo će, nakon zaprimanja obavijesti iz stavka 4. ovoga članka, rješenjem naložiti rok za ispunjenje propisanih uvjeta.

(6) Nakon isteka roka iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo će rješenjem privremeno zabraniti rad ustanovi do ispunjenja propisanih uvjeta.

Članak 29.

(1) Izobrazba se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela.

(2) Poslove izobrazbe teoretskog i praktičnog dijela obavljaju predavači Ministarstva odnosno ustanove koji moraju imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski i specijalistički diplomski stručni studij i dvije godine radnog iskustva u struci.

(3) Izvođenje izobrazbe u poznavanju, rukovanju i gađanju vatrenim oružjem ustanova mora osigurati na strelištima koja imaju potrebna odobrenja za rad te ishoditi odobrenje za držanje najmanje tri pištolja u kalibru najmanje devet mm i jednog revolvera kalibra najmanje 38 »specijal« te odgovarajuću količinu streljiva i meta potrebnih za realizaciju programa.

(4) Ustanova mora imati sklopljen ugovor s osiguravajućim društvom o osiguranju osoba koje polaze izobrazbu od posljedica štetnog događaja vezanog uz izobrazbu (tjelesno ozljeđivanje, smrtno stradavanje).

(5) Za prekršaje iz ovoga članka može odgovarati samo prekršajno odgovorna pravna osoba.

Članak 30.

(1) Nakon završetka izobrazbe ustanove polaznicima izdaju uvjerenje o osposobljenosti za obavljanje poslova čuvara, zaštitara odnosno zaštitara specijalista, nakon čega se u Ministarstvu polaže stručni ispit.

(2) Ministar pravilnikom propisuje način provođenja izobrazbe, tehničke uvjete koje moraju ispunjavati ustanove koje obavljaju poslove izobrazbe osoba za obavljanje poslova tjelesne zaštite, sastav ispitnog povjerenstva te uvjete, program i način polaganja ispita.

Članak 31.

(1) Ministarstvo i ustanova koja provodi izobrazbu dužni su voditi i trajno čuvati pedagošku dokumentaciju sukladno posebnom propisu o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama.

(2) Ministarstvo i ustanove dužni su prilagođavati i ažurirati sadržaj programa izobrazbe sukladno izmjenama posebnih propisa koji se odnose na obrazovanje, oružje i obavljanje poslova privatne zaštite te ostalim tehničko-tehnološkim promjenama na polju primjene privatne zaštite i ugrađivati ih u edukacijske materijale za polaganje stručnog ispita.

(3) Za prekršaje iz ovoga članka može odgovarati samo prekršajno odgovorna pravna osoba.

Članak 32.

Osobe koje su završile srednjoškolsko obrazovanje za zanimanje zaštitar osoba i imovine, osobe koje su stekle zanimanje policajac ili pravosudni policajac, osobe koje su stekle stručni naziv stručni pristupnik kriminalistike, stručni prvostupnik kriminalistike ili stručni specijalist kriminalistike, djelatne vojne osobe i policijski službenici ne moraju polaziti izobrazbu za čuvare i zaštitare, ali su dužne položiti stručni ispit.

Članak 33.

(1) Poslodavac je dužan zaštitarima specijalistima koji su dobili dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite, radi provjere osposobljenosti, osigurati provjeru ocjenskog gađanja najmanje dva puta godišnje, a zaštitarima najmanje jednom godišnje, prema programu koji je propisan pravilnikom o izobrazbi osoba za obavljanje poslova tjelesne zaštite te programu i načinu polaganja ispita.

(2) Poslodavac je dužan zaštitaru i zaštitaru specijalistu koji ne zadovolje na provjeri ocjenskog gađanja osigurati ponovnu provjeru u roku od mjesec dana od dana zadnje provjere.

(3) Pravna osoba, unutarnja služba zaštite i obrtnik dužni su izvijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od dana provedene periodičke provjere ocjenskog gađanja te o tome dostaviti dokaz, sukladno odredbama pravilnika iz stavka 1. ovoga članka.

POGLAVLJE IV.
OBAVLJANJE POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE

Članak 34.

Pravne osobe i obrtnici koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite te fizičke osobe koje imaju dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite ne smiju primjenjivati operativne metode i sredstva koje na temelju posebnih propisa primjenjuje Ministarstvo i druga tijela državne uprave, osim operativnih metoda i sredstava propisanih ovim Zakonom.

ODJELJAK 1.
TJELESNA ZAŠTITA

Članak 35.

(1) Čuvari, zaštitari i zaštitari specijalisti provode tjelesnu zaštitu osoba i imovine, sukladno uvjetima, načinu i ovlastima propisanim ovim Zakonom i pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite.

(2) Poslove privatne zaštite pri distribuciji novca i vrijednosti te drugih pošiljaka i osoba zaštitar, ovisno o izdanom radnom nalogu, obavlja kao zaštitar vozač ili zaštitar pratitelj.

(3) Zaštitari specijalisti mogu obavljati poslove tjelesne zaštite visokog rizika u koje spadaju:

1. tjelesna zaštita objekata i prostora od interesa za Republiku Hrvatsku

2. tjelesna zaštita objekata i prostora razvrstanih sukladno pravilniku o prosudbi ugroženosti osoba, objekata i prostora u I. i II. kategoriju ugroženosti

3. neposredna tjelesna zaštita

4. osiguranje i pratnja pri distribuciji novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti te drugih pošiljaka i transporta osoba u prekograničnoj distribuciji

5. zaštita osoba i imovine u visokorizičnim okolnostima koje u pojedinačnim slučajevima utvrđuje Ministarstvo na zahtjev pravne osobe ili obrtnika s odobrenjem za privatnu zaštitu.

(4) Provedbu tjelesne zaštite propisuje ministar pravilnikom, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove obitelji.

Članak 36.

(1) Zaštitar i zaštitar specijalist moraju nositi kratko vatreno oružje pri obavljanju poslova osiguranja i pratnje pri distribuciji novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti, zaštiti novčarskih institucija te pružanja intervencije tjelesne zaštite po dojavi iz članka 82. stavka 1. ovoga Zakona, a mogu ga nositi i pri obavljanju poslova:

1. neposredne tjelesne zaštite osoba

2. pružanja intervencije tjelesne zaštite po dojavi iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona

3. zaštite objekata za koje je prosudbom ugroženosti utvrđena visoka razina rizika

4. zaštite kulturnih i prirodnih dobara ili stvari od znanstvenog, umjetničkog, povijesnog ili tehničkog značenja koja se nalazi u javnoj zbirci, zaštićenoj privatnoj zbirci ili je izložena za javnost

5. osiguranja i pratnje pri distribuciji drugih pošiljaka te transportu osoba.

(2) Kratko vatreno oružje može se nositi pri obavljanju poslova iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka samo uz prethodno odobrenje Ministarstva.

(3) Zaštitar i zaštitar specijalist u obavljanju poslova tjelesne zaštite iz stavka 1. ovoga članka smiju nositi kratko vatreno oružje koje je isključivo u vlasništvu pravne osobe ili obrtnika s odobrenjem za tjelesnu zaštitu, i to pištolj u kalibru najmanje devet mm ili revolver u kalibru najmanje 38 »specijal«.

Članak 37.

(1) Prije zaduživanja vatrenog oružja zaštitar i zaštitar specijalist moraju provjeriti ispravnost i spremnost oružja za uporabu i kod pištolja obvezno utvrditi da u cijevi nema streljiva.

(2) Provjeru oružja zaštitar i zaštitar specijalist moraju obavljati u sigurnoj prostoriji, na način propisan pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite.

(3) Sigurna prostorija iz stavka 2. ovoga članka je svaka prostorija u kojoj prilikom provjere oružja nema drugih osoba.

Članak 38.

(1) Kratko vatreno oružje koje zadužuju zaštitar i zaštitar specijalist obvezno nose u prikladnim futrolama s kopčom, bez streljiva u cijevi pištolja, dok prilikom nošenja revolvera udarač mora biti u prednjem položaju u poziciji na sigurnosnom zubu.

(2) Pravne osobe, unutarnje službe zaštite i obrtnici smiju nabavljati propisane vrste kratkoga vatrenog oružja u onom broju koliko imaju zaposlenih zaštitara i/ili zaštitara specijalista.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, uz prethodno odobrenje Ministarstva, pravne osobe i obrtnici mogu nabavljati i druge vrste oružja prema posebnom propisu kojim se uređuje uporaba druge vrste oružja koja nije navedena u članku 36. stavku 3. ovoga Zakona.

(4) Način nošenja i korištenja druge vrste oružja iz stavka 3. ovoga članka odobrava Ministarstvo sukladno odredbama pravilnika o provedbi tjelesne zaštite.

Članak 39.

(1) Pravne osobe i obrtnici smiju koristiti samo oružje koje je u njihovu vlasništvu, a unutarnje službe zaštite oružje koje je u vlasništvu pravne osobe ili obrta u kojima su ustrojeni.

(2) Oružje i streljivo moraju se čuvati čisto i u ispravnom stanju u priručnom skladištu oružja, uređenom sukladno pravilniku kojim se uređuju prostorni i tehnički uvjeti koje mora ispunjavati poslovni prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite.

(3) Nedostupnost neovlaštenim osobama mora se osigurati tako da se oružje i streljivo čuvaju u zaključanom ormaru ili sefu, kao i primjenom drugih mjera zaštite.

(4) Ormar ili sef u kojem se smješta oružje i streljivo, ako svojom težinom ne ostvaruje uvjet neotuđivosti, mora se mehanički pričvrstiti za podlogu ili smjestiti u posebnu prostoriju ili spremište s mehaničkim zaključavanjem.

(5) Pravna osoba, unutarnja služba zaštite i obrtnik koji pri obavljanju poslova tjelesne zaštite koriste vatreno oružje izvan područja registriranog sjedišta i poslovnog prostora u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite moraju osigurati prostorno-tehničke uvjete za siguran smještaj oružja i streljiva, sukladno pravilniku kojim se uređuju prostorni i tehnički uvjeti koje mora ispunjavati poslovni prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite.

Članak 40.

(1) Primopredaja oružja i streljiva obavlja se neposredno na radnom mjestu ili u sjedištu pravne osobe ili njezine podružnice odnosno u sjedištu obrta i u izdvojenom pogonu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, primopredaja oružja i streljiva može se obavljati u drugom pogodnom i na odgovarajući način štićenom prostoru, sukladno odobrenju Ministarstva.

Članak 41.

(1) Ako više ne pružaju zaštitu osoba i imovine oružjem odnosno ako više ne posjeduju vatreno oružje, pravna osoba, unutarnja služba zaštite i obrtnik moraju o tome izvijestiti Ministarstvo u roku od 24 sata.

(2) Ako pravna osoba, unutarnja služba zaštite i obrtnik više ne pružaju zaštitu osoba i imovine oružjem ili prestanu obavljati djelatnost tjelesne zaštite, a posjeduju vatreno oružje, moraju postupiti sukladno posebnom propisu kojim se uređuje držanje, nošenje i korištenje vatrenog oružja te obavijestiti nadležno tijelo radi daljnjeg postupka u rokovima propisanim posebnim propisom.

(3) Pravna osoba, unutarnja služba zaštite i obrtnik dužni su izvijestiti Ministarstvo u roku od tri dana u slučaju promjene uvjeta za čuvanje oružja izvan poslovnog prostora u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite.

Članak 42.

(1) Pri obavljanju poslova tjelesne zaštite zaštitar i zaštitar specijalist mogu koristiti zaštitarskog psa.

(2) Uvježbanost zaštitarskog psa i osposobljenost zaštitara i zaštitara specijalista vodiča psa dokazuje se ispravom koju je izdala ovlaštena pravna ili fizička osoba, ustanova ili udruga za uvježbavanje pasa i obuku vodiča u svrhu zaštite osoba i imovine.

(3) Zaštitarski pas mora biti u vlasništvu ili na korištenju u pravnoj osobi ili kod obrtnika koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

(4) Popis ustanova za izobrazbu pasa koji se koriste pri obavljanju poslova tjelesne zaštite utvrdit će ministar odlukom.

Članak 43.

(1) Osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite dužne su, prilikom obavljanja tih poslova, u slučaju uočavanja mogućeg počinjenja kaznenog djela ili prekršaja s elementima nasilja, na temelju vlastite sigurnosne procjene, osobno pružiti intervenciju razmjernom primjenom odgovarajuće ovlasti propisane ovim Zakonom, radi njegova sprječavanja ili umanjenja posljedica koje bi nastale zbog njegova počinjenja.

(2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite iz sigurnosnih razloga ne mogu pružiti neposrednu intervenciju, dužne su odmah izvijestiti policiju o svim saznanjima koja upućuju na počinjenje kaznenog djela, na počinitelja kaznenog djela ili na predmete koji su poslužili ili su nastali počinjenjem kaznenog djela odnosno prekršaja s elementima nasilja.

(3) Osobe koje obavljaju poslove tjelesne zaštite, prilikom obavljanja tih poslova, ne smiju istodobno obavljati druge poslove kojima se ometa ili onemogućava nesmetana provedba tjelesne zaštite osoba i imovine te ne smiju napuštati perimetar štićenog objekta, prostora ili površine tijekom obavljanja tih poslova, osim iznimno u okolnostima neposredne životne opasnosti.

(4) Osobe koje obavljaju poslove tjelesne zaštite dužne su, prilikom obavljanja tih poslova, biti budne i koncentrirane, ne smiju biti pod utjecajem alkohola i droga te su dužne poštovati dostojanstvo stranaka, zaposlenika i drugih osoba.

Članak 44.

(1) Osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite dužne su prilikom obavljanja tih poslova postupiti po zapovijedi policijskog službenika i službenika Ministarstva koji obavljaju nadzor poslova privatne zaštite.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju izvršiti zapovijed policijskog službenika i službenika Ministarstva koji obavljaju nadzor poslova privatne zaštite i nadređenog rukovoditelja ako bi time počinile kazneno djelo ili prekršaj.

ODJELJAK 2.
OVLASTI OSOBA KOJE OBAVLJAJU POSLOVE TJELESNE ZAŠTITE

Članak 45.

(1) Ovlasti osoba kojima je izdano dopuštenje za obavljanje poslova tjelesne zaštite su:

1. provjera identiteta osoba

2. davanje upozorenja i naredbi

3. privremeno ograničenje slobode kretanja

4. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava

5. osiguranje mjesta događaja

6. uporaba sredstava prisile.

(2) Sredstva prisile su: tjelesna snaga, raspršivači dozvoljenih neškodljivih tvari, sredstva za vezivanje (lisice ili druga prikladna sredstva), zaštitarski pas i vatreno oružje.

(3) Čuvari ne smiju primjenjivati ovlasti iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.

Članak 46.

(1) Čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist prilikom obavljanja poslova tjelesne zaštite mogu provjeriti identitet osobe:

1. prilikom boravka u štićenom objektu ili prostoru, ulaska u štićeni objekt ili prostor i izlaska iz štićenog objekta ili prostora te unutar perimetra javne i druge štićene površine

2. koja se zatekne u prijevoznom sredstvu koje ulazi u štićeni objekt ili prostor ili izlazi iz štićenog objekta ili prostora te javne i druge štićene površine

3. koja se zatekne na prostoru na kojem je privremeno ograničena sloboda kretanja

4. koja se zatekne u izvršenju kaznenog djela ili prekršaja

5. po zapovijedi policijskog službenika.

(2) Provjera identiteta osobe provodi se uvidom u njezinu osobnu iskaznicu ili uvidom u drugu javnu ispravu s fotografijom.

(3) Provjera identiteta osobe može se provesti i na temelju pisanog iskaza osobe čiji je identitet provjeren. Iskaz sadrži ime i prezime, datum i mjesto rođenja te ime jednog od roditelja osobe koja daje pisani iskaz.

(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, provjera identiteta može se provesti i drugim posrednim načinom kao što je provjera na temelju fotografije ili videosnimaka osoba u kontrolnoj sobi prikupljenih i obrađenih u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, pregledom osobnih stvari ili na drugi odgovarajući način.

(5) Ako osoba odbije dati na uvid javnu ili drugu ispravu ili odbije bilo kakvu komunikaciju i suradnju kojom se može utvrditi njezin identitet, čuvar je dužan o tome odmah obavijestiti zaštitara ili zaštitara specijalista, a zaštitar i zaštitar specijalist ovlašteni su odmah privremeno ograničiti slobodu kretanja osobi i pozvati policiju.

Članak 47.

(1) Čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist upozorit će osobu koja u štićenom objektu ili prostoru svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem dužne radnje može dovesti u opasnost svoju sigurnost ili sigurnost druge osobe ili sigurnost imovine ili ako se opravdano očekuje da bi ta osoba mogla počiniti ili izazvati drugu osobu da počini kazneno djelo ili prekršaj.

(2) Naredba se izdaje radi:

1. otklanjanja opasnosti za život i osobnu sigurnost štićenih osoba

2. otklanjanja opasnosti za štićenu imovinu

3. sprječavanja izvršenja kaznenih djela i prekršaja, hvatanja njihovih počinitelja i osiguranja tragova tih djela koji mogu poslužiti kao dokaz

4. održavanja reda i mira i uspostavljanja narušenog reda i mira u štićenom objektu i prostoru

5. zaprječivanja pristupa ili zadržavanja na prostoru ili objektu koji se štiti.

(3) Upozorenja i naredbe daju se usmeno ili pisano, pokretima i postavljanjem tijela (pokazivanjem ruku i sl.).

(4) Zaštitar i zaštitar specijalist će nakon izdavanja naredbe upozoriti osobu da će u slučaju nepostupanja po naredbi upotrijebiti zakonom predviđeno sredstvo prisile.

(5) Ako osoba ne postupi po izdanoj naredbi, zaštitar i zaštitar specijalist će upotrijebiti zakonom predviđena sredstva prisile, a čuvar će zatražiti postupanje zaštitara, zaštitara specijalista ili policijskih službenika.

Članak 48.

(1) Zaštitar i zaštitar specijalist mogu osobi privremeno ograničiti slobodu kretanja:

1. radi sprječavanja izvršenja kaznenih djela ili prekršaja

2. radi hvatanja počinitelja kaznenih djela ili prekršaja

3. radi osiguranja svjedoka i dokaza koji mogu poslužiti u kaznenom i prekršajnom postupku.

(2) Čuvar može u slučaju iz stavka 1. ovoga članka narediti osobi da ne napušta mjesto događaja do dolaska policije, a ako osoba odbije postupiti po naredbi, čuvar mora odmah obavijestiti zaštitara, zaštitara specijalista ili dojavni centar radi upućivanja interventnog tima.

(3) O privremenom ograničenju slobode kretanja osobe čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist sastavljaju izvješće čiji sadržaj je propisan pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite.

Članak 49.

(1) Čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist ovlašteni su obavljati pregled osoba, predmeta koje osoba sa sobom nosi i prometnog sredstva, prilikom ulaska u štićeno područje i izlaska iz štićenog područja, radi pronalaska predmeta koji mogu biti predmet kaznenog djela ili prekršaja, koji su namijenjeni kao sredstvo za izvršenje kaznenog djela ili prekršaja ili predmeta koji se mogu koristiti za uništenje i oštećenje objekta koji se štiti i predmeta podobnih za napad ili samoozljeđivanje.

(2) Čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist ovlašteni su obavljati pregled osoba, predmeta koje osoba sa sobom nosi i prometnog sredstva kada je to nužno radi sigurnosti osoba i imovine u štićenom objektu i prostoru.

(3) Pregledom osobe smatra se uvid u sadržaj odjeće i obuće.

(4) Pregledom prometnog sredstva u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se pregled svih otvorenih i zatvorenih prostora prometnog sredstva i predmeta koji se prevoze i dokumenata na osnovi kojih se predmeti provoze.

(5) Pregled predmeta koje osoba nosi sa sobom obuhvaća pregled predmeta koje su kod osobe ili u njezinoj izravnoj blizini ili predmeta osobe po čijem se nalogu u njezinoj pratnji oni prevoze.

(6) Pregled osoba mora obaviti osoba istog spola, osim slučajeva kada je prijeko potrebno žurno pregledati osobe radi sumnje u posjedovanje oružja ili predmeta podobnih za napad.

(7) Prilikom izlaska iz štićenog prostora, ako osoba na zahtjev čuvara, zaštitara i zaštitara specijalista ne želi otvoriti zatvoreni predmet ili pretinac u prometnom sredstvu te ako postoji sumnja da pregledavana osoba kod sebe, u prometnom sredstvu ili predmetu koji nosi sa sobom ima predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku ili postupku pred prekršajnim sudom, zaštitar i zaštitar specijalist su ovlašteni privremeno ograničiti slobodu kretanja osobi.

(8) O privremenom ograničenju slobode kretanja i razlozima za primjenu te ovlasti bez odgode će na pogodan način izvijestiti policiju, nakon čega će čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist postupiti po zapovijedi policije.

(9) Pregled iz stavka 1. ovoga članka čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist mogu obaviti vizualno, dodirom, uvidom u sadržaj ili korištenjem tehničkih sredstava (ogledalo, detektor i sl.).

(10) Čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist će prije pregleda sadržaja odjeće i obuće, predmeta koje osoba nosi sa sobom i njezina prometnog sredstva zatražiti od osobe da omogući obavljanje pregleda.

(11) Ako osoba koja izlazi iz štićenog prostora odbije obavljanje pregleda, čuvar će narediti osobi da ne napušta štićeni prostor odnosno zaštitar i zaštitar specijalist će privremeno ograničiti slobodu kretanja osobi nakon čega će se zatražiti postupanje policijskih službenika.

(12) Ako osoba koja ulazi u štićeni prostor odbije obavljanje pregleda, čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist neće joj dopustiti ulazak u štićeni prostor.

(13) Kada postoje sumnje da bi se pregledom osobe, predmeta ili prometnog sredstva mogli pronaći predmeti koji mogu biti predmetom kaznenog djela ili prekršaja ili koji mogu poslužiti za izvršenje kaznenog djela ili prekršaja, čuvar će narediti osobi da ne napušta mjesto događaja odnosno zaštitar i zaštitar specijalist će osobi privremeno ograničiti slobodu kretanja, nakon čega će se zatražiti postupanje policijskih službenika.

(14) Predmete koje pronađu prilikom pregleda, a koji mogu biti predmetom kaznenog djela ili prekršaja, koji mogu poslužiti za izvršenje kaznenog djela ili prekršaja, predmete koji se mogu koristiti za uništenje ili oštećenje objekta koji se štiti i predmete podobne za napad ili samoozljeđivanje čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist privremeno će zadržati ili preuzeti i odmah predati policiji.

(15) O zadržavanju predmeta čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist sastavljaju izvješće čiji je sadržaj propisan pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite.

Članak 50.

(1) Kada se unutar štićene zone počini kazneno djelo i prekršaj ili nastupi drugi događaj povodom kojega je potrebno izravnim opažanjem utvrditi ili razjasniti činjenice, čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist dužni su osigurati mjesto događaja do dolaska policije.

(2) Zaštitar i zaštitar specijalist mogu, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, privremeno ograničiti slobodu kretanja osobi za koju procijene da može dati obavijesti važne za razjašnjavanje događaja.

(3) Čuvar može, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, osobi za koju procijeni da može dati obavijesti važne za razjašnjavanje događaja narediti da ne napušta mjesto događaja do dolaska policije, a ako osoba ne postupi sukladno naredbi, čuvar će o tome odmah obavijestiti zaštitara, zaštitara specijalista ili dojavni centar.

(4) O primjeni ovlasti iz stavka 1. ovoga članka i razlozima za to čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist bez odgode će na pogodan način izvijestiti policiju, nakon čega će postupiti po zapovijedi policije.

(5) Čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist dužni su pri osiguranju mjesta događaja postupati tako da zaštite i sačuvaju tragove izvršenja kaznenog djela ili prekršaja, osigurati da ne nastupe promjene zatečenog stanja i o tome moraju odmah izvijestiti policiju.

(6) Čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist dužni su nakon dolaska policije podnijeti usmeno izvješće o zatečenom stanju i činjenicama na mjestu događaja, poduzetim radnjama, promjenama na mjestu događaja, privremeno zadržanim ili preuzetim predmetima i podacima o osobama koje su zatečene ili osobama kojima je privremeno ograničena sloboda kretanja.

(7) Privremeno zadržane ili preuzete predmete čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist dužni su odmah predati policiji.

Članak 51.

(1) Zaštitar i zaštitar specijalist smiju u štićenom objektu, prostoru ili na štićenoj površini uporabiti sredstva prisile u slučajevima propisanim ovim Zakonom radi zaštite života ljudi, svladavanja otpora, sprječavanja bijega, odbijanja napada i otklanjanja opasnosti ako mjerama upozorenja i naredbi ne postižu cilj.

(2) Sredstva prisile moraju se s posebnim obzirom i u krajnjoj nuždi primjenjivati prema djetetu, osobi s invaliditetom, osobi čije je kretanje znatno otežano, trudnici te bolesnoj osobi.

(3) Sredstva prisile primijenit će se nakon prethodnog upozorenja, osim u situacijama u kojima bi prethodno upozorenje ugrozilo postizanje cilja.

(4) Primjena sredstava prisile prema osobama iz stavka 2. ovoga članka uredit će se pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite.

Članak 52.

(1) Pod tjelesnom snagom, u smislu ovoga Zakona, smatra se udarac dijelom tijela, uporaba zahvata različitih borilačkih vještina ili njima sličnih postupaka na tijelu druge osobe, kojima je cilj zaštita života ljudi, sprječavanje bijega, otklanjanje opasnosti, odbijanje napada ili svladavanje otpora, uz nanošenje što manjih štetnih posljedica, a provode je zaštitari i zaštitari specijalisti.

(2) Zaštitari i zaštitari specijalisti mogu u obavljanju poslova tjelesne zaštite upotrijebiti tjelesnu snagu ako drugačije ne mogu:

1. odbiti protupravni i neposredni napad kojim se ugrožava njihov život ili život osoba koje štite

2. odbiti protupravni i neposredni napad usmjeren na uništenje i umanjivanje vrijednosti imovine koju štite, a da pritom štetne posljedice ne budu veće od prijetećih.

(3) Tjelesnu snagu zaštitari i zaštitari specijalisti mogu upotrijebiti radi svladavanja otpora, sprječavanja bijega i ako zakonito izdana upozorenja i naredbe ne jamče uspjeh.

(4) Zaštitar i zaštitar specijalist moraju primijeniti tjelesnu snagu na način koji će jamčiti uspjeh, uz najblaže posljedice za osobu prema kojoj se tjelesna snaga primjenjuje.

(5) Zaštitar i zaštitar specijalist moraju prestati s uporabom tjelesne snage kada prestane napad ili otpor osobe prema kojoj primjenjuju tjelesnu snagu.

(6) Zaštitar i zaštitar specijalist bez odgode će pružiti prvu pomoć i organizirati liječničku pomoć vidno ozlijeđenoj osobi prema kojoj je uporabljena tjelesna snaga.

(7) Smatra se da osoba pruža otpor zaštitaru i zaštitaru specijalistu ako se na aktivan ili pasivan način suprotstavlja njegovoj naredbi izdanoj radi održavanja ili uspostavljanja reda i mira, privremenog ograničenja slobode kretanja, kao i radi obavljanja drugih poslova naloženih radnim nalogom.

(8) Aktivni otpor je pružanje otpora uporabom oružja, oruđa, drugih predmeta ili tjelesne snage i na taj način onemogućavanja zaštitara i zaštitara specijalista u obavljanju poslova tjelesne zaštite. Aktivnim otporom smatra se i poticanje na otpor.

(9) Pasivan otpor je nepostupanje po upozorenju i naredbi ili stavljanje u takav položaj kojim se onemogućava izvršenje posla tjelesne zaštite (osoba legne, klekne, uhvati se za drugu osobu ili neki predmet i sl.).

Članak 53.

(1) Raspršivači dozvoljenih neškodljivih tvari kod osobe na koju se primjenjuju izazivaju iritaciju očiju, pečenje, svrbež, suze, pa i privremeno sljepilo, kao i iritaciju kože i sluznice nosa, čime se osoba privremeno i na za zdravlje neškodljiv način onemogućava u pokušaju počinjenja protupravnih radnji.

(2) Zaštitar i zaštitar specijalist ovlašteni su uporabiti raspršivač dozvoljenih neškodljivih tvari kad su ispunjeni uvjeti za uporabu tjelesne snage, osim u slučajevima svladavanja pasivnog otpora.

(3) Prije primjene raspršivača dozvoljenih neškodljivih tvari zaštitar i zaštitar specijalist moraju biti obučeni za pravilno rukovanje raspršivačem.

Članak 54.

(1) Sredstvima za vezivanje omogućuje se zaštitaru i zaštitaru specijalistu da ograniče pokretljivost tijela određene osobe vezivanjem ruku uporabom propisanih sredstava za vezivanje (lisica) ili drugih prikladnih sredstava (remen, uže, zatezna traka i sl.) radi privremenog ograničenja slobode kretanja osobe, s primjenom najmanje moguće štetne posljedice za osobu nad kojom se ovlast primjenjuje.

(2) Zaštitar i zaštitar specijalist ovlašteni su uporabiti sredstva za vezivanje radi sprječavanja:

1. otpora osobe ili odbijanja napada usmjerenog na zaštitara i zaštitara specijalista ili drugu osobu

2. bijega osobe

3. samoozljeđivanja ili ozljeđivanja druge osobe.

Članak 55.

(1) Zaštitarski pas može se koristiti u obavljanju poslova tjelesne zaštite samo pod nadzorom zaštitara i zaštitara specijalista koji je osposobljen za uporabu zaštitarskog psa i uz uporabu zaštitne košare i povodca te na način kojim se neće izazvati uznemirenost građana.

(2) Zaštitarski pas smije se koristiti samo za osiguranje osoba i objekata unutar štićenog perimetra.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pod nadzorom posebno obučenog vodiča, koji ima ovlast za obavljanje poslova zaštitara i zaštitara specijalista, zaštitarski pas može se koristiti za osiguranje zaštićenih dijelova prirode utvrđenih propisima o zaštiti prirode.

(4) Zaštitarski pas smije se upotrijebiti kao sredstvo prisile:

1. kada su ispunjeni uvjeti za upotrebu tjelesne snage, sa zaštitnom košarom i povodcem

2. kada su ispunjeni uvjeti za upotrebu vatrenog oružja, bez zaštitne košare i bez povodca.

(5) Prije uporabe zaštitarskog psa zaštitar i zaštitar specijalist dužni su upozoriti osobu da će prema njoj uporabiti psa kao sredstvo prisile ako ne postupi po izdanoj naredbi.

(6) Osposobljavanje zaštitara za uporabu zaštitarskog psa i školovanje zaštitarskih pasa provode pravne osobe kojima je Ministarstvo izdalo ovlaštenje za obavljanje tih poslova.

(7) Popis ustanova za izobrazbu pasa koji će se koristiti u primjeni ovlasti zaštitara te program i način osposobljavanja zaštitara za uporabu zaštitarskog psa, školovanja zaštitarskih pasa te način polaganja ispita o osposobljenosti zaštitara i zaštitarskog psa propisuje pravilnicima ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove obrazovanja te ministra nadležnog za poljoprivredu.

Članak 56.

(1) Zaštitar i zaštitar specijalist mogu uporabiti vatreno oružje kada, obavljajući poslove privatne zaštite, na drugi način ne mogu odbiti istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad usmjeren prema njima ili prema osobama koje štiti.

(2) Prije uporabe vatrenog oružja zaštitar i zaštitar specijalist uputit će usmeno upozorenje: »Stoj!«, a nakon toga drugo upozorenje: »Stoj, pucat ću!«.

(3) Ako osoba i nakon upozorenja namjerava izvršiti protupravni napad, zaštitar i zaštitar specijalist ispalit će upozoravajući hitac u zrak.

(4) Upozorenja iz stavka 2. ovoga članka te ispaljivanje upozoravajućeg hica neće se izvršiti ako bi se time doveli u pitanje životi osoba koje se štiti ili život zaštitara i zaštitara specijalista.

(5) Uporaba vatrenog oružja nije dopuštena kada se dovodi u opasnost život djeteta i trećih osoba, osim kada je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od izravnog napada kojim se ugrožava život zaštitara i zaštitara specijalista ili život osoba koje štiti.

(6) Prilikom uporabe vatrenog oružja zaštitar i zaštitar specijalist dužni su usmjeriti oružje prema onim dijelovima tijela na kojima se s najmanje ozljeda postiže svrha zbog koje je vatreno oružje uporabljeno.

(7) Zaštitar i zaštitar specijalist moraju u obavljanju poslova propisanih člankom 36. ovoga Zakona nositi samo oružje u vlasništvu pravne osobe čiji je zaposlenik.

(8) Zaštitar i zaštitar specijalist koji poslove tjelesne zaštite obavljaju u radnoj odori dužni su oružje nositi na vidljiv način, u futroli koja je smještena s vanjske strane odore.

(9) Zaštitar i zaštitar specijalist mogu uporabiti vatreno oružje prema životinjama ako na drugi način ne mogu odbiti izravan napad životinje na sebe i druge ljude ili otkloniti opasnost koju životinja može prouzročiti zdravlju ljudi.

Članak 57.

(1) U primjeni ovlasti iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona čuvari, zaštitari i zaštitari specijalisti dužni su postupati čovječno i poštovati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe te druga temeljna prava i slobode čovjeka.

(2) Primjena ovlasti mora biti razmjerna cilju radi kojega se ovlast primjenjuje.

(3) Primjena ovlasti ne smije izazvati veće štetne posljedice od onih koje bi nastupile da čuvari, zaštitari i zaštitari specijalisti nisu primijenili ovlasti.

(4) Čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist uvijek će primijeniti onu ovlast kojom se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava čovjeka, a postiže svrha obavljanja poslova privatne zaštite.

(5) Za obavljanje specijaliziranih poslova koji uključuju poslove visokog rizika (pratnja novca i drugih pošiljaka, osiguranje javnih skupova, sportskih natjecanja i sl.) osnovnu i dodatnu zaštitnu opremu (zaštitni prsluci, kacige, štitnici za ruke i noge te leđa i prsa i sl.) osobama koje obavljaju poslove tjelesne zaštite dužan je osigurati poslodavac.

ODJELJAK 3.
PROVJERA ZAKONITOSTI PRIMJENE OVLASTI OSOBA KOJE OBAVLJAJU POSLOVE TJELESNE ZAŠTITE

Članak 58.

(1) Čuvar koji primijeni ovlasti iz članka 45. stavka 1. točke 5. te zaštitar i zaštitar specijalist koji primjenjuju ovlasti iz članka 45. stavka 1. točaka 5. i 6. dužni su o primjeni ovlasti odmah izvijestiti operativno-komunikacijski centar policije te pisanim putem izvijestiti odgovornu osobu za poslove privatne zaštite u pravnoj osobi, unutarnjoj službi zaštite ili kod obrtnika.

Ako se ovlast primjenjuje nad djetetom, čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist izvješće podnose i za ovlast iz članka 45. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(2) Pravna osoba, unutarnja služba zaštite i obrtnik iz stavka 1. ovoga članka dužni su u roku od tri dana od primjene ovlasti iz članka 45. stavka 1. točaka 5. i 6. dostaviti pisano izvješće nadležnoj ustrojstvenoj jedinici inspekcijskih poslova odnosno nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u sjedištu Ministarstva o primjeni ovlasti i posljedicama primjene, zajedno s mišljenjem o zakonitosti primjene ovlasti te svim prikupljenim dokazima.

(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati:

1. mjesto, vrijeme i cjelovit opis tijeka događaja

2. identifikacijske podatke sudionika u događaju

3. opis činjeničnog stanja, posljedice i sve pravno relevantne činjenice koje mogu poslužiti za ocjenu primijenjene ovlasti

4. podatke o očevicima

5. napomenu za ostale podatke i informacije.

(4) Provjera zakonitosti primjene ovlasti putem izvješća iz stavka 3. ovoga članka obvezno se provodi i prilikom postupanja čuvara, zaštitara ili zaštitara specijalista u slučaju iznimne primjene ovlasti izvan perimetra zaštite, sukladno članku 7. stavku 2. ovoga Zakona.

Članak 59.

(1) Na temelju izvješća iz članka 58. stavka 2. ovoga Zakona i drugih prikupljenih informacija i saznanja zakonitost primjene ovlasti ocjenjuje Povjerenstvo za ocjenu zakonitosti primjene ovlasti (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

(2) Ako Povjerenstvo ocijeni da su ovlasti nezakonito primijenjene, o tome izvješćuje pravnu osobu, unutarnju službu zaštite i obrtnika.

(3) Nadležna ustrojstvena jedinica inspekcijskih poslova ili nadležna ustrojstvena jedinica u sjedištu Ministarstva će osobama za koje se ocijeni nezakonitom primjena ovlasti iz članka 45. ovoga Zakona oduzeti iskaznicu te privremeno zabraniti rad u razdoblju od mjesec dana do šest mjeseci i o tome izvijestiti poslodavca.

Članak 60.

(1) Ocjenu primjene sredstava prisile iz članka 45. stavka 2. ovoga Zakona koje se odnose na primjenu tjelesne snage, raspršivača, sredstava za vezivanje te zaštitarskog psa uporabljenog kad je dozvoljena uporaba tjelesne snage, sa zaštitnom košarom i povodcem provodi Povjerenstvo na području na kojem je primijenjena ovlast.

(2) Ocjenu primjene sredstava prisile iz članka 45. stavka 2. ovoga Zakona koje se odnose na uporabu zaštitarskog psa kada su ispunjeni uvjeti za upotrebu vatrenog oružja, bez zaštitne košare i bez povodca i vatrenog oružja i ocjenu primjene sredstava prisile prilikom koje je osoba izgubila život ili zadobila teške tjelesne ozljede provodi Povjerenstvo Ministarstva.

(3) Povjerenstva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sastoje se od tri člana, a odluku o njihovu osnivanju donosi ministar.

(4) Ako su sredstva prisile uporabljena u granicama ovlasti propisanih ovim Zakonom, isključena je odgovornost zaštitara i zaštitara specijalista koji ih je uporabio.

(5) Postupak ocjene zakonitosti primjene ovlasti i ocjene primjene sredstava prisile propisuje ministar pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite.

ODJELJAK 4.
NEPOSREDNA TJELESNA ZAŠTITA

Članak 61.

(1) Neposrednom tjelesnom zaštitom osoba štiti se osobni integritet štićene osobe radi omogućavanja nesmetanog obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

(2) Poslove neposredne tjelesne zaštite osoba provode zaštitari specijalisti (u daljnjem tekstu: tjelohranitelji).

(3) Tjelohranitelji pri obavljanju navedenih poslova ne moraju nositi službenu odoru.

(4) Pri obavljanju poslova neposredne tjelesne zaštite osoba tjelohranitelj može nositi propisane vrste kratkog vatrenog oružja, pri čemu oružje mora biti smješteno u posebnoj torbici ili u futroli koja ne smije biti s vanjske strane odjeće.

(5) Pri obavljanju poslova neposredne tjelesne zaštite osoba tjelohranitelj kod sebe mora imati radni nalog u kojem se navodi vrsta posla koji obavlja, ime i prezime osobe koja se štiti, razdoblje štićenja, kretanje štićene osobe te vrsta, marka i serijski broj kratkog vatrenog oružja koje se koristi pri obavljanju navedenog posla.

(6) Pri obavljanju poslova neposredne tjelesne zaštite osoba tjelohranitelj kod sebe mora imati iskaznicu zaštitara specijalista koja ne mora biti istaknuta na vidnom mjestu.

Članak 62.

(1) Poslovi neposredne tjelesne zaštite obavljaju se nazočnošću tjelohranitelja uz štićenu osobu, na udaljenost za koju procijeni da je dovoljna za pravodobnu intervenciju u slučaju ugroze štićene osobe.

(2) Tjelohranitelj je dužan, ako uoči incidentna događanja oko štićene osobe, a koja nemaju izravan utjecaj na sigurnost štićene osobe, o tim događanjima odmah obavijestiti policiju te poduzimati samo one mjere, radnje i zakonske ovlasti koje neće prouzročiti rizik za štićenu osobu.

(3) Pri obavljanju poslova neposredne tjelesne zaštite osoba tjelohranitelj mora razmjerno primjenjivati ovlasti, sukladno procjeni opasnosti za štićenu osobu.

Članak 63.

Poslovi osiguranja i pratnje tekliča pri obavljanju distribucije novca i vrijednosti ne smatraju se poslovima neposredne tjelesne zaštite osoba.

Članak 64.

Prije početka obavljanja poslova neposredne tjelesne zaštite osoba pravna osoba ili obrt s odobrenjem za privatnu zaštitu dužni su izraditi prosudbu ugroženosti osobe, plan puta i boravka, utvrditi broj tjelohranitelja, vrstu prijevoza te druge uvjete i sredstva potrebne za obavljanje poslova neposredne tjelesne zaštite osoba.

ODJELJAK 5.
OSIGURANJE I PRATNJA POŠILJAKA I OSOBA

Članak 65.

(1) Zaštitu gotova novca i vrijednosti pri distribuciji provode pravne osobe i obrtnici koji obavljaju djelatnost privatne zaštite, a kojima je Ministarstvo izdalo posebno odobrenje za obavljanje poslova osiguranja i pratnje pri distribuciji novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti te drugih pošiljaka i transporta osoba.

(2) Posebno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se kao:

– posebno odobrenje za pratnju pri prijenosu

– posebno odobrenje za pratnju pri prijevozu

– posebno odobrenje za pratnju pri prijenosu i prijevozu.

(3) Za obavljanje pratnje pri prijenosu pravna osoba i obrtnik iz stavka 1. ovoga članka moraju imati u vlasništvu ili najmu najmanje jedan sigurnosni spremnik za prijenos novca s elektrokemijskom zaštitom čijom se aktivacijom trajno označavaju i uništavaju novčanice.

(4) Za obavljanje pratnje pri prijevozu pravna osoba i obrtnik iz stavka 1. ovoga članka moraju imati u vlasništvu ili najmu najmanje jedno oklopljeno vozilo izvedeno i opremljeno na način propisan pravilnikom o tehničkim uvjetima i načinu izdavanja posebnog odobrenja za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti i najmanje jedan sigurnosni spremnik za prijevoz novca s elektrokemijskom zaštitom čijom se aktivacijom trajno označavaju i uništavaju novčanice.

(5) Tehničke uvjete i način izdavanja posebnog odobrenja za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti propisuje ministar pravilnikom.

Članak 66.

Zaštita gotova novca i vrijednosti pri distribuciji koju provode pravne osobe i obrtnici iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona provodi se sukladno odredbama zakona kojim se uređuje zaštita novčarskih institucija, a kojima se propisuju mjere zaštite prilikom distribucije novca i vrijednosti.

Članak 67.

Prije provedbe zaštite ostalih pošiljaka i osoba u transportu cestovnim putem pravna osoba i obrt koji imaju posebno odobrenje moraju sastaviti prosudbu ugroženosti cjelovitog postupka distribucije pošiljaka te transporta osoba kojom se određuje broj zaštitara, zaštitara specijalista te vrste tehničke, mehaničke i druge zaštite koja se treba primijeniti tijekom navedenog postupka.

ODJELJAK 6.
TEHNIČKA ZAŠTITA

Članak 68.

(1) Tehnička zaštita osoba i imovine provodi se primjenom elemenata, konstrukcija, uređaja te sustava tehničke zaštite, a primjenjuje se u svrhu:

– protuprovalne, protuprepadne i protusabotažne zaštite

– zaštite od nedopuštenog pristupa u štićene prostore

– zaštite od unošenja eksplozivnih, ionizacijskih i drugih opasnih tvari

– zaštite od iznošenja odnosno otuđenja štićenih predmeta i podataka

– zaštite prilikom obavljanja poslova osiguranja i pratnje pri distribuciji novca vrijednosnih papira i dragocjenosti te drugih pošiljaka i transportu osoba.

(2) Poslovi tehničke zaštite mogu se obavljati samo na temelju radnog naloga čiji su oblik i sadržaj propisani pravilnikom o provedbi tehničke zaštite.

(3) Za vrijeme obavljanja poslova tehničke zaštite zaštitar tehničar mora kod sebe imati ispunjen radni nalog za dan/razdoblje obavljanja posla i iskaznicu zaštitara tehničara.

Članak 69.

(1) Prije izvedbe tehničke zaštite izrađuje se projektna dokumentacija koja se, uz prethodno sastavljenu prosudbu ugroženosti, sastoji od sigurnosnog elaborata, projektnog zadatka i izvedbenog projekta.

(2) Nakon izvedbe tehničke zaštite izrađuje se projekt izvedenog stanja, koji postaje sastavni dio projektne dokumentacije.

(3) Projekt sustava tehničke zaštite izrađuje se za I. – IV. kategoriju objekata i za sve kategorije javnih površina, dok se za V. i VI. kategoriju objekata te druge površine otvorenih prostora izrađuje samo prosudba ugroženosti te prijedlog mjera zaštite, koji sadrži elemente projektnog zadatka.

(4) Svi nacrti projekata i prijedloga mjera zaštite moraju biti izrađeni u primjerenom mjerilu kojim se osigurava dobra čitljivost te imati odgovarajući prikaz elemenata i sustava tehničke zaštite.

(5) Tehnička zaštita vozila i plovila provodi se neposrednom ugradnjom mehaničkih i elektroničkih sustava zaštite, sukladno specifikacijama proizvođača opreme i ostalim pravilima struke, osim za vozila za koje je prema posebnim propisima potrebna homologacija te se za ta vozila i plovila ne izrađuje projektna dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 70.

(1) Pri izvedbi tehničke zaštite provodi se stručni nadzor, a nakon izvedbe obavlja se tehnički prijam.

(2) Vlasnik ili korisnik elemenata, konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite odgovoran je za ispravnu uporabu tehničke zaštite u štićenom objektu, prostoru ili na površini, u skladu s propisima i tehničkim specifikacijama proizvođača opreme.

Članak 71.

(1) Stručni nadzor nad provedbom tehničke zaštite provode nadzorni inženjeri.

(2) Nadzornog inženjera odabire investitor, a nadzorni inženjer ne može ujedno biti izvođač sustava tehničke zaštite na objektu kojemu je u nadzoru.

(3) Poslovi stručnog nadzora obavljaju se obvezno za objekte I. i II. kategorije i za javne površine I. kategorije.

Članak 72.

(1) Tehnički prijam štićenih objekata obavlja ovlašteni predstavnik vlasnika ili korisnika objekta odnosno javne i druge površine i izvođača, a za objekte iz I. i II. kategorije i javne površine I. kategorije i uz nadzor nadzornog inženjera.

(2) Pri ugradnji ili zamjeni pojedinačnih elemenata sustava ili pojedinačnih uređaja u objekte ili na javne površine i njihovu servisiranju ne provodi se postupak tehničkog prijma, nego izvođač korisniku izdaje presliku radnoga naloga koji sadrži opis izvedenih poslova i zaključak kojim se potvrđuje ispravnost i funkcionalnost ugrađenih elemenata ili uređaja.

Članak 73.

(1) Prilikom ugradnje elemenata, uređaja i sustava tehničke zaštite moraju se primijeniti odredbe propisa kojima se uređuje područje zahtjeva za proizvode i ocjenu sukladnosti, kao i tehnička dopuštenja za građevne i druge proizvode, što podrazumijeva obvezu izdavanja certifikata o sukladnosti, uvjerenja o kakvoći i tehničkih dopuštenja za proizvode stavljene na tržište Republike Hrvatske.

(2) Pravne osobe i obrtnici koji izvode tehničku zaštitu te vlasnici ili korisnici ugrađenih uređaja ili sustava tehničke zaštite dužni su čuvati sve dokumente tehničke zaštite i voditi evidenciju o svim izrađenim kopijama na način propisan pravilnikom o provedbi tehničke zaštite.

Članak 74.

(1) Tehnički elementi, konstrukcije, uređaji te sustavi tehničke zaštite moraju biti primijenjeni i korišteni isključivo u svrhu radi koje su ugrađeni.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tijela državne uprave u postupku poduzimanja istražnih i drugih radnji mogu bez naknade službeno izuzeti i koristiti snimke sa sustava videonadzora i u druge svrhe, sukladno posebnim propisima.

Članak 75.

Tehničkom zaštitom ne smiju se narušiti bitni zahtjevi za građevinu osigurani pri projektiranju i građenju građevine i utvrđeni posebnim propisima.

Članak 76.

Ministarstvo daje suglasnost na prosudbe ugroženosti i projektnu dokumentaciju objekata I., II. i III. kategorije i javnih površina I. kategorije te sudjeluje u tehničkim prijmovima ugrađenih elemenata, uređaja i sustava tehničke zaštite za iste kategorije objekata i prostora.

Članak 77.

(1) Servisiranje i održavanje elemenata i konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite za objekte III. – VI. kategorije i javne površine II. i III. kategorije mora biti provedeno najmanje jednom godišnje, odnosno do dana zadnjeg servisiranja.

(2) Servisiranje i održavanje elemenata i konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite za objekte I. i II. kategorije i javne površine I. kategorije mora biti provedeno najmanje dva puta godišnje, odnosno do dana zadnjeg servisiranja.

(3) Svi sustavi tehničke zaštite za kategorije objekata I. – IV. kategorije moraju imati neprekidni nadzor komunikacijske veze s dojavnim centrom.

(4) Provedbu tehničke zaštite propisuje ministar pravilnikom.

Članak 78.

(1) Poslove tehničke zaštite mogu obavljati osobe koje imaju dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara tehničara, određene stručne spreme.

(2) Zaštitar tehničar koji ima završeno srednje obrazovanje u obrazovnom sektoru geologije, rudarstva, nafte, kemijske tehnologije; grafičke tehnologije i audiovizualnog oblikovanja; strojarstva, brodogradnje i metalurgije; elektrotehnike i računalstva; graditeljstva i geodezije; prometa i logistike može obavljati:

– poslove izrade prosudbe ugroženosti

– izradu prijedloga mjera zaštite s grafičkim prilozima ugradnje elemenata, konstrukcija, uređaja te sustava tehničke zaštite za objekte IV. – VI. kategorije i javne površine III. kategorije

– poslove ugradnje elemenata, konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite za objekte i javne površine svih kategorija

– poslove tehničkog prijma ugrađene tehničke zaštite za objekte IV. – VI. kategorije i javne površine III. kategorije

– poslove servisiranja i održavanja mehaničkih elemenata i konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite svih kategorija

– intervencije po dojavi s CTN-a.

(3) Zaštitar tehničar koji ima završeno srednje obrazovanje u obrazovnom sektoru geologije, rudarstva, nafte, kemijske tehnologije; grafičke tehnologije i audiovizualnog oblikovanja; strojarstva, brodogradnje i metalurgije; elektrotehnike i računalstva; graditeljstva i geodezije; prometa i logistike i pet godina radnog iskustva na poslovima iz stavka 2. ovoga članka i zaštitar tehničar koji ima najmanje naziv sveučilišnog/stručnog prvostupnika u području tehničkih znanosti, sukladno posebnim propisima kojima se uređuju znanstvena i umjetnička područja, mogu obavljati:

– poslove izrade prosudbe ugroženosti

– poslove projektiranja mehaničkih elemenata i konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite za objekte III. – VI. kategorije i javne površine II. i III. kategorije

– poslove ugradnje elemenata, konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite za objekte i javne površine svih kategorija

– poslove tehničkog prijma ugrađene tehničke zaštite za objekte III. – VI. kategorije i javne površine II. i III. kategorije

– poslove servisiranja i održavanja mehaničkih elemenata i konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite svih kategorija

– intervencije po dojavi s CTN-a.

(4) Zaštitar tehničar koji ima najmanje naziv magistra ili stručnog specijalista u području tehničkih znanosti, sukladno posebnim propisima kojima se uređuju znanstvena i umjetnička područja, polja i grane, te zaštitar tehničar koji ima najmanje naziv sveučilišnog/stručnog prvostupnika u području tehničkih znanosti, sukladno posebnim propisima kojima se uređuju znanstvena i umjetnička područja, polja i grane, i pet godina radnog iskustva na poslovima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, uz poslove iz stavaka 2. i 3. ovoga članka mogu obavljati i poslove izrade prosudbi ugroženosti, projektiranja, tehničkog prijma, nadzora nad provedbom tehničke zaštite te pružanja intelektualnih usluga u području tehničke zaštite za sve kategorije objekata i javnih površina.

(5) Program ispita za zaštitare tehničare i način polaganja ispita propisuje ministar pravilnikom.

ODJELJAK 7.
IZRADA PROSUDBE UGROŽENOSTI

Članak 79.

(1) Prije ugradnje elemenata, konstrukcija, uređaja te sustava tehničke zaštite za svaki štićeni objekt, prostor ili površinu izrađuje se prosudba ugroženosti kojom će se provesti kategorizacija štićenog objekta, prostora ili površine, na način propisan pravilnikom o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora.

(2) Štićeni objekti i prostori, sukladno prosudbi ugroženosti, mogu biti kategorizirani u šest kategorija, i to: I. kategorija – najviši stupanj zaštite, II. kategorija – visok stupanj zaštite, III. kategorija – viši stupanj zaštite, IV. kategorija – srednji stupanj zaštite, V. kategorija – niži stupanj zaštite i VI. kategorija – minimum zaštite, dok javne i druge površine mogu biti kategorizirane u tri kategorije, i to: I. – visok stupanj zaštite, II. – srednji stupanj zaštite i III. – niži stupanj zaštite.

(3) Prosudba ugroženosti za objekte I. i II. kategorije te javne površine I. kategorije izrađuje se za razdoblje od pet godina, nakon čega se revidira.

(4) Reviziju iz stavka 3. ovoga članka provodi i prosudbu odobrava Ministarstvo izdavanjem suglasnosti, a postupak revizije provodi se sukladno pravilniku o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora.

(5) Pri izradi prosudbe ugroženosti obvezatan je postupak kvantifikacije objekata te javnih i drugih površina na način propisan pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Poslove izrade prosudbe ugroženosti štićenih objekata, javnih i drugih prostora te osoba, osim zaštitara tehničara, obavljaju i zaštitari IPU-i.

(7) Zaštitar IPU poslove izrade prosudbe ugroženosti može obavljati:

– kao obrtnik pod uvjetima iz članka 15. ovoga Zakona

– kao zaposlenik trgovačkog društva ili obrta koji ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite ili

– kao zaposlenik unutarnje službe zaštite.

(8) Postupak i način kategorizacije štićenih objekata, izrade prosudbe ugroženosti, provedbe postupka revizije i postupka kvantifikacije propisuje ministar pravilnikom o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora.

(9) Program ispita za zaštitare IPU-e i način polaganja ispita ministar propisuje pravilnikom.

ODJELJAK 8.
DOJAVNI CENTAR

Članak 80.

(1) Ako pravna osoba ili obrtnik koji ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite zaprima signale sa sustava tehničke zaštite i dojave putem sredstava komunikacije u svrhu pružanja intervencija po dojavnom signalu, dužan je ustrojiti jedan ili više dojavnih centara.

(2) Signali s javljača mogu biti proslijeđeni i u dojavni centar pravne osobe ili obrtnika izvan Republike Hrvatske, koji o zaprimljenu signalu mora izvijestiti pravnu osobu u Republici Hrvatskoj s kojom ima sklopljen ugovor o pružanju intervencije, na način da o dojavi za intervenciju postoji autentičan audiozapis te ostali podaci provjerljivi u pravnoj osobi koja pruža intervenciju (datum i vrijeme zaprimanja signala, vrijeme reakcije, vrijeme izlaska interventnog tima, vrijeme dolaska na objekt, izvješće o intervenciji i dr.).

(3) Dojavni centar mogu ustrojiti i pravna osoba i obrtnik koji imaju ustrojenu unutarnju službu zaštite za pružanje intervencije na objektima i površinama koje štite.

(4) Uređaji i sustavi tehničke zaštite mogu biti spojeni i na dojavni centar trgovačkog društva za tehničku zaštitu ili obrta tehničke zaštite radi uspostave centralnog tehničkog nadzora (CTN) odnosno intervencije u slučajevima tehničkih kvarova.

Članak 81.

(1) Dojavni centar mora zadovoljavati prostorno-tehničke i druge uvjete propisane pravilnikom kojim se uređuju uvjeti koje moraju ispunjavati prostori u kojima se obavlja djelatnost privatne zaštite.

(2) U dojavnom centru CDS-a rukovanje sustavima dojave mora obavljati osoba operater koji ima dopuštenje Ministarstva za obavljanje poslova privatne zaštite. U operativnom centru CTN-a rukovanje sustavima dojave može obavljati osoba koja je zadužena i osposobljena za rad sukladno radnim procedurama pravne osobe i obrtnika.

(3) Prilikom zaprimanja dojave sa štićenog objekta, prostora ili štićene površine operater je dužan odmah izvijestiti policiju o svim saznanjima koja upućuju na kazneno djelo ili na počinitelja kaznenog djela i dati druge informacije korisne za postupanje policije. Po izvješćivanju policije operater je dužan uputiti interventni tim te izvijestiti službenu osobu poslodavca.

(4) Operativni postupci pružanja intervencije, kao i uvjeti za rad nadzornih i alarmnodojavnih centara i procedure rada nakon primanja alarmne dojave propisuju se pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite.

Članak 82.

(1) Na intervenciju po dojavnom signalu s javljača štićenog objekta novčarske institucije kojim je u dojavni centar zaprimljen signal panik tipke, tihe dojave i dr., koji upućuje na počinjenje kaznenog djela razbojništva u štićenom objektu novčarske institucije, dojavni signal magnetnog kontakta sefa ili detektora šuma sefa eksternog bankomata te dojave koja upućuje na počinjenje kaznenog djela razbojništva u štićenim objektima svrstanim u I. i II. kategoriju sukladno pravilniku o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora, pravna osoba i obrtnik šalju najmanje dva zaštitara i/ili zaštitara specijalista.

(2) Na intervenciju po dojavnom signalu s javljača štićenih objekata izvan kategorije objekata iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba i obrtnik šalju najmanje jednog zaštitara ili zaštitara specijalista. U slučaju povećanog broja kaznenih djela u objektima izvan kategorije objekata iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može rješenjem naložiti razmjerno povećanje broja intervenata radi zaštite osoba pri pružanju intervencije po dojavnom signalu.

(3) Zahtjevi za vremenom dolaska intervenata u štićeni objekt za intervencije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka uređuju se međusobnim ugovornim odnosom korisnika i zaštitarske tvrtke ili obrta.

(4) Pri obavljanju intervencije zaštitari i zaštitari specijalisti uza sebe moraju imati prijenosni telefonski uređaj te prijenosni radiouređaj unutar sustava elektroničkih komunikacija za vlastite potrebe.

(5) Prilikom dolaska u štićeni objekt zaštitar i zaštitar specijalist moraju racionalno i savjesno procijeniti aktivnosti u objektu te u slučaju zatjecanja počinitelja kaznenog djela odmah izvijestiti policiju, ne primjenjujući svoje ovlasti.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako procijeni da može počinitelja spriječiti u počinjenju kaznenog djela, a da pritom ne izloži sebe ili druge osobe u neposrednu životnu opasnost, ili ako se radi o samoobrani, zaštitar i zaštitar specijalist dužni su razmjerno primijeniti ovlasti i privremeno ograničiti slobodu kretanja osobe do dolaska policije.

(7) Ako zaštitar specijalist dolaskom u štićeni objekt zatekne policijske službenike, dužan je postupati po njihovim zapovijedima te se uključiti u osiguranje mjesta događaja.

(8) Pravna osoba i obrtnik u čijem je prostoru uspostavljen dojavni centar dužni su o provedenoj intervenciji, kada je ona provedena zbog počinjenja kaznenog djela, izvijestiti Ministarstvo u roku od 24 sata.

ODJELJAK 9.
PRIVATNA ZAŠTITA NA JAVNIM POVRŠINAMA

Članak 83.

(1) Djelatnost privatne zaštite na javnim površinama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu obavljati pravne osobe, obrtnici i unutarnje službe zaštite koje imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, uz uvjet da su prethodno ishodile odobrenje Ministarstva za obavljanje poslova privatne zaštite na javnim površinama.

(2) Zaštitari, zaštitari specijalisti, čuvari i zaštitari tehničari poslove privatne zaštite na javnim površinama mogu obavljati samo na temelju radnog naloga.

(3) Radni nalog iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati opis poslova privatne zaštite koji će se obavljati na radnoj površini te poslove i obveze čuvara, zaštitara, zaštitara specijalista i zaštitara tehničara, kao i perimetar štićenog prostora.

(4) Prilikom obavljanja poslova tjelesne zaštite na javnim površinama zaštitari, zaštitari specijalisti i čuvari mogu koristiti ručni detektor metala.

(5) Tehnička zaštita javnih površina provodi se ugradnjom sustava videonadzora s pohranom videozapisa, ugradnjom specijalnih rampi, ograda i drugih tehničkih elemenata kojima se onemogućuje pristup štićenom prostoru te ostalim propisanim elementima, konstrukcijama, uređajima i sustavima koji su u funkciji zaštite osoba i imovine.

(6) Uvjete i način obavljanja privatne zaštite na javnim površinama propisuje ministar pravilnikom o obavljanju poslova privatne zaštite na javnim površinama.

POGLAVLJE V.
ODORE I ISKAZNICE OSOBA KOJE OBAVLJAJU POSLOVE PRIVATNE ZAŠTITE

Članak 84.

(1) Poslovi tjelesne zaštite u pravilu se obavljaju u odori.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zaštitar specijalist u obavljanju poslova neposredne tjelesne zaštite osoba (tjelohranitelj) ne mora nositi odoru.

(3) Uz prethodno odobrenje Ministarstva, osim poslova iz stavka 2. ovoga članka, i ostale poslove tjelesne zaštite čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist mogu obavljati u građanskoj odjeći, sukladno sklopljenom ugovoru s korisnikom zaštite.

(4) Odora ne smije biti po boji, kroju i oznakama jednaka ili slična odori Hrvatske vojske, odorama policijskih službenika Ministarstva, odori državnih službenika drugih tijela državne vlasti ili odori osoba koje za istu pravnu osobu obavljaju druge poslove koji ne spadaju u poslove privatne zaštite.

Članak 85.

(1) Čuvari, zaštitari i zaštitari specijalisti dužni su nositi odoru pri obavljanju poslova tjelesne zaštite kada im je to naloženo radnim nalogom te prilikom dolaska na posao i odlaska s posla.

(2) Odora ili dijelovi odore i zaštitni znak pravne osobe ne smiju nositi ili koristiti osobe koje nemaju dopuštenje za obavljanje poslova tjelesne zaštite.

(3) Poslodavac je dužan osobama koje imaju dopuštenje za obavljanje poslova tjelesne zaštite osigurati odoru.

Članak 86.

(1) U obavljanju poslova privatne zaštite čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist moraju nositi iskaznicu istaknutu na vidljivu mjestu i okrenutu tako da se vidi fotografija osobe te na radnome mjestu imati valjani radni nalog koji im je dužan izdati poslodavac.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist koji obavljaju poslove privatne zaštite u građanskoj odjeći ne moraju nositi službenu iskaznicu istaknutu na vidljivu mjestu, ali su je dužni zajedno s radnim nalogom imati uza sebe.

(3) Zaštitar tehničar i zaštitar IPU poslove privatne zaštite obavljaju na temelju valjanog radnog naloga koji im je dužan izdati poslodavac i koji zajedno s iskaznicom moraju imati uza sebe na radnome mjestu.

(4) Iskaznicu osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite izdaje Ministarstvo prema mjestu prebivališta, a osobama koje nisu državljani Republike Hrvatske prema mjestu boravka.

(5) Radni nalozi osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite moraju sadržavati popis i opis poslova i zaduženja koji proizlaze iz ugovornih obveza s korisnikom, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(6) Osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite ne smiju obavljati poslove kojima nisu zaduženi radnim nalogom te moraju provoditi obveze naložene radnim nalogom koje proizlaze iz ugovornih obveza s korisnikom.

(7) Sadržaj i izgled iskaznica čuvara, zaštitara, zaštitara specijalista te iskaznice zaštitara tehničara i zaštitara IPU-a, kao i oblik i sadržaj radnih naloga propisuje ministar pravilnikom.

Članak 87.

(1) Ako rade u građanskoj odjeći, čuvari, zaštitari i zaštitari specijalisti dužni su prije korištenja ovlasti iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona pokazati iskaznicu osobi nad kojom se primjenjuje ovlast.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, čuvari, zaštitari i zaštitari specijalisti ne moraju pokazivati iskaznicu ako okolnosti upućuju na to da bi takav postupak spriječio i umanjio svrhu zaštite.

Članak 88.

(1) Osoba koja obavlja poslove privatne zaštite, a koja više ne ispunjava neki od propisanih uvjeta za obavljanje poslova privatne zaštite ili joj prestane radni odnos dužna je iskaznicu vratiti Ministarstvu u roku od osam dana od dana prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta odnosno po izvršnosti rješenja iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Poslodavac je dužan o zasnivanju odnosno prestanku radnog odnosa osobe koja obavlja poslove privatne zaštite izvijestiti Ministarstvo u roku od tri dana.

POGLAVLJE VI.
NADZOR

Članak 89.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

Članak 90.

(1) Inspekcijski nadzor neposredno provode ovlaštene službene osobe Ministarstva (u daljnjem tekstu: nadzornici i inspektori).

(2) Prilikom provedbe nadzora nadzornici i inspektori iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoć policije.

(3) Nadzornici i inspektori iz stavka 1. ovoga članka dokazuju svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i službenom značkom.

(4) Policija je ovlaštena obavljati pregled osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite sukladno propisu kojim se uređuje način postupanja policije.

(5) Obrazac službene iskaznice, oblik i izgled službene značke nadzornika i inspektora za nadzor djelatnosti privatne zaštite propisuje ministar pravilnikom.