Zakon o reviziji

POGLAVLJE I.
TEMELJNE ODREDBE

Sadržaj i područje primjene Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje obavljanje revizorskih usluga, osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjeti za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, registri, revizijski odbor, sustav nadzora i javnog nadzora nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, nadzor nad drugim subjektima nadzora, Hrvatska revizorska komora te se utvrđuje nadležno tijelo i njegove ovlasti.

Preuzimanje i provedba pravnih akata Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. 6. 2006.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/43/EZ)

2. Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvještajima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 182, 29. 6. 2013.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom Vijeća 2014/102/EU od 7. studenoga 2014. o prilagodbi Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvještajima za određene vrste poduzeća zbog pristupanja Republike Hrvatske (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 21. 11. 2014.)

3. Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještaja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16. 12. 2022.)

4. Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L, 20. 12. 2023.).

(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014) kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2023/2869 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih uredbi u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L, 20. 12. 2023.).

Korištenje pojmova s rodnim značenjem

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Pojmovi

Članak 4.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. revizorske usluge su zakonska revizija, druge revizorske usluge i provjera izvještaja o održivosti

2. zakonska revizija je revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja koja se:

a) zahtijeva na temelju prava Europske unije

b) zahtijeva na temelju propisa Republike Hrvatske ili

c) dobrovoljno obavlja na zahtjev malih poduzetnika ako je po opsegu i sadržaju jednakovrijedna s revizijom koja se provodi u skladu s podtočkom b) ove točke

3. druge revizorske usluge su druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Druge revizorske usluge obuhvaćaju i druge poslove čije je obavljanje posebnim propisom povjereno revizorskim društvima

4. revizija financijskih izvještaja je provjera i ocjenjivanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i drugih financijskih izvještaja te podataka i metoda korištenih prilikom njihova sastavljanja i na temelju toga, davanje neovisnog stručnog mišljenja o tome prikazuju li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja te novčanih tokova u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja ili, ako je to primjenjivo, jesu li financijski izvještaji u skladu s propisima. Revizija financijskih izvještaja obuhvaća zakonsku reviziju i druge revizije financijskih izvještaja

5. uvid u financijske izvještaje je angažman u okviru kojeg ovlašteni revizor i revizorsko društvo daje zaključak je li na temelju postupaka koji ne pružaju sve dokaze koji su potrebni u slučaju obavljanja revizije financijskih izvještaja uočio nešto zbog čega smatra da financijski izvještaji nisu pripremljeni u svim značajnijim odrednicama u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja

6. provjera izvještaja o održivosti je provjera izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti koja obuhvaća provođenje postupaka čiji je rezultat zaključak koji daje revizorsko društvo u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

7. nadležno tijelo je tijelo koje je nacionalnim propisom imenovano kao odgovorno za uređenje i/ili nadzor i javni nadzor ovlaštenih revizora, samostalnih revizora i revizorskih društava. U Republici Hrvatskoj nadležno tijelo je Ministarstvo financija

8. revizorsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovana kao trgovačko društvo u jednom od pravnih oblika u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koje ima odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

9. samostalni revizor je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga u obliku samostalne djelatnosti koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona. Samostalni revizor može imati i odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

10. revizorsko društvo iz druge države članice je pravna osoba i/ili neki drugi subjekt bez obzira na njegov pravni oblik iz druge države članice koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koju je registriralo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

11. ovlašteni revizor je fizička osoba koja ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona. Ovlašteni revizor može imati i odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

12. ovlašteni revizor iz druge države članice je fizička osoba koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koja ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona. Ovlašteni revizor iz druge države članice može imati i odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

13. registracija je postupak potvrđivanja revizorskog društva iz druge države članice, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji i revizora u trećoj zemlji koju provodi Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

14. subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji je subjekt, bez obzira na njegov pravni oblik, koji na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i/ili provjeru izvještaja o održivosti društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim subjekta koji je registriran na osnovi odobrenja za rad kao revizorsko društvo u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice

15. revizor u trećoj zemlji je fizička osoba koja na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i/ili provjeru izvještaja o održivosti društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim osobe koja je registrirana na osnovi odobrenja za rad kao ovlašteni revizor u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice

16. revizor grupe je revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja. Revizor grupe može obavljati i provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti

17. mreža je šira struktura:

a) koja je usmjerena na suradnju i kojoj pripada revizorsko društvo i

b) koja je jasno usmjerena na podjelu dobiti i troškova, ili čiji su članovi povezani vlasnički ili su pod zajedničkom kontrolom ili upravom, ili koja ima zajedničke politike i postupke za upravljanje kvalitetom ili zajedničku poslovnu strategiju, ili koristi zajedničko zaštićeno ime ili značajan dio stručnih resursa

18. povezano društvo revizorskog društva je svaki subjekt koji je, neovisno o pravnom obliku, povezan s revizorskim društvom članski, zajedničkom kontrolom ili upravom

19. revizorski izvještaj je izvještaj koji izdaje revizorsko društvo u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima i odredbama ovoga Zakona

20. izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti je izvještaj koji izdaje revizorsko društvo u skladu sa standardima provjere izvještavanja o održivosti kako je određeno provedbenim aktima Europske komisije i odredbama ovoga Zakona

21. izvještaj o održivosti je izvještaj kako je određeno zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

22. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja su Međunarodni računovodstveni standardi, Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i pripadajuća tumačenja, naknadne promjene tih standarda i tumačenja koje je usvojio i objavio Europski parlament i Vijeće Europske unije

23. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su Hrvatski standardi financijskog izvještavanja kako su određeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

24. Međunarodni revizijski standardi su Međunarodni revizijski standardi, Međunarodne smjernice revizijske prakse (engl. IAPN), Međunarodni standardi za angažmane uvida, Međunarodni revizijski standard za manje složene subjekte, Međunarodni standard/i za angažmane s izražavanjem uvjerenja u području održivosti, Međunarodni standardi za druge angažmane s izražavanjem uvjerenja odnosno za povezane usluge i Međunarodni standardi upravljanja kvalitetom ako je navedene standarde i smjernice usvojio Odbor za Međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (engl. IAASB) te ako su prevedeni i objavljeni u »Narodnim novinama« ili ako su propisani pravom Europske unije. U smislu ovoga Zakona Međunarodnim revizijskim standardima smatraju se i odredbe kodeksa etike za profesionalne računovođe koje donosi Međunarodni odbor za etičke standarde računovodstvene struke (engl. IESBA) koji su prevedeni i objavljeni u »Narodnim novinama«, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona

25. Europski standardi izvještavanja o održivosti su standardi kako je određeno provedbenim aktima Europske komisije

26. Standardi provjere izvještavanja o održivosti su standardi kako je određeno provedbenim aktima Europske komisije i ovim Zakonom

27. subjekt od javnog interesa je subjekt koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

28. glavni revizijski partner je ovlašteni revizor:

a) kojeg revizorsko društvo odredi za sudjelovanje u obavljanju zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga u ime revizorskog društva ili

b) u slučaju revizije grupe, najmanje onaj ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga na razini grupe te ovlašteni revizor koji je određen kao glavna odgovorna osoba na razini značajnih ovisnih društava ili

c) koji potpisuje revizorski izvještaj

29. glavni partner za održivost je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti:

a) kojeg revizorsko društvo odredi za sudjelovanje u obavljanju angažmana provjere izvještaja o održivosti kao glavnu odgovornu osobu za provjeru izvještaja o održivosti u ime revizorskog društva ili

b) u slučaju provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, najmanje onaj ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje provjere izvještaja o održivosti na razini grupe te ovlašteni revizor koji je određen kao glavna odgovorna osoba na razini značajnih ovisnih društava ili

c) koji potpisuje izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti

30. partner je ovlašteni revizor koji u skladu s unutarnjom organizacijom revizorskog društva ima određena ovlaštenja i odgovornosti u organizaciji, upravljanju i nadzoru nad obavljanjem revizorskih usluga

31. profesionalna skeptičnost je pristup koji podrazumijeva pronicljivost, spremnost na prepoznavanje stanja koje može upućivati na moguće pogrešno prikazivanje zbog pogreške ili prijevare te pažljivu procjenu dokaza prikupljenih tijekom revizije

32. srednji poduzetnik je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

33. mali poduzetnik je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

34. ovisno društvo je ovisno društvo koje je kao takvo određeno zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

35. država članica je država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

36. treća zemlja je država koja nije država članica

37. matična država članica je država članica u kojoj je ovlaštenom revizoru ili revizorskom društvu izdano odobrenje za rad u skladu s propisima te države članice

38. država članica domaćin je država članica u kojoj je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici dobio odobrenje za rad odnosno u kojoj je revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici registrirano u skladu s propisima te države članice domaćina

39. osoba koja ne obavlja revizijsku djelatnost je fizička osoba koja tijekom donošenja odluka u okviru javnih ovlasti Ministarstva financija te tijekom razdoblja od tri godine neposredno prije tog razdoblja nije obavljala revizorske usluge, nije imala glasačka prava u revizorskom društvu, nije bila član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela revizorskog društva te nije bila zaposlena ili na neki drugi način povezana s revizorskim društvom

40. EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ

41. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ

42. ESMA je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ

43. CEAOB je Odbor europskih tijela za nadzor revizije osnovan Uredbom (EU) br. 537/2014

44. Uredba (EU) 2023/2859 je Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L, 20. 12. 2023.) (u daljnjem tekstu: Uredbe (EU) 2023/2859).

Osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga

Članak 5.

(1) Revizorske usluge u Republici Hrvatskoj obavlja revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga koje je izdalo Ministarstvo financija.

(2) Revizorsko društvo mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora.

(3) Zakonsku reviziju i/ili provjeru izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj osim revizorskog društva iz stavka 1. ovoga članka obavlja i revizorsko društvo iz druge države članice koje je registriralo Ministarstvo financija.

(4) Revizorske usluge u revizorskom društvu obavljaju ovlašteni revizori koji moraju biti zaposleni u revizorskom društvu.

(5) Ovlašteni revizor ne može sklopiti ugovor o radu s drugim revizorskim društvom niti smije za svoj ili tuđi račun na bilo koji drugi način obavljati revizorske usluge s drugim revizorskim društvom.

(6) Ovlašteni revizor iz druge države članice može obavljati zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj ako ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije koje je izdalo Ministarstvo financija.

(7) Ovlašteni revizor iz druge države članice može obavljati provjeru izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj ako ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti koje je izdalo Ministarstvo financija.

(8) U obavljanju revizorskih usluga u revizorskom društvu mogu sudjelovati i osobe koje nisu ovlašteni revizori ako njihov rad planira i nadzire glavni revizijski partner odnosno glavni partner za održivost.

(9) Revizorske usluge obavljaju se neovisno, samostalno i objektivno u skladu s ovim Zakonom, Međunarodnim revizijskim standardima, drugim propisima i pravilima.

Primjena odredbi na samostalnog revizora, neprofitne organizacije i druge institucije

Članak 6.

(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na revizorsko društvo na odgovarajući način primjenjuju se i na samostalnog revizora, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na organe upravljanja u trgovačkim društvima na odgovarajući način primjenjuju se i na organe upravljanja u neprofitnim organizacijama i drugim institucijama koje su obveznici zakonske revizije odnosno uvida u financijske izvještaje.

POGLAVLJE II.
ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU I REVIZORSKOM DRUŠTVU

Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru

Članak 7.

(1) Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga fizičkoj osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima položen osnovni revizorski ispit i

2. ima dobar ugled iz članka 10. ovoga Zakona.

(2) Nakon izdavanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba stječe naziv ovlaštenog revizora.

(3) Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ovlaštenom revizoru ili fizičkoj osobi koja je ispunila uvjete iz stavka 1. ovoga članka te ako ispunjava sljedeće uvjete:

1. ako ima položen revizorski ispit za održivost i

2. ima dobar ugled iz članka 10. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(4) Odobrenja iz stavaka 1. i 3. ovoga članka javne su isprave.

(5) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ovlaštenom revizoru te iznose naknada.

Podnošenje zahtjeva

Članak 8.

Ministarstvo financija dužno je osigurati da podnositelj zahtjeva iz članaka 22., 25., 27. i 29. ovoga Zakona može putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge, uspostavljene u skladu sa zakonom kojim se uređuju usluge, pribaviti sve potrebne obrasce i obaviti sve potrebne radnje u svrhu ishođenja odobrenja za rad, što uključuje predaju zahtjeva elektroničkim putem, odnosno upisa u registar i ishođenja odobrenja za rad elektroničkim putem, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Revizorski vježbenik

Članak 9.

Prestaje važiti.

Dobar ugled

Članak 10.

(1) Dobar ugled, u smislu ovoga Zakona, ima fizička osoba:

1. koja nije pravomoćno osuđena za kaznena djela:

a) protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XXIII.), protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), protiv života i tijela (glava X.), protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), protiv spolnih sloboda (glava XVI.), protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII), protiv gospodarstva (glava XXIV.), protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), krivotvorenja (glava XXVI.), protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), protiv pravosuđa (glava XXIX.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.)

b) protiv života i tijela (glava X.), protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XVII.), protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), protiv službene dužnosti (glava XXV.), protiv pravosuđa (glava XXII.), protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to za kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i za kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu (glava XI.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

c) iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.)

d) iz Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (»Narodne novine«, br. 152/08.)

e) propisana zakonom kojim se uređuju trgovačka društva

f) propisana zakonom kojim se uređuju investicijski fondovi

2. koja nije pravomoćno kažnjavana za više od tri prekršaja iz područja obavljanja revizorskih usluga u zadnje tri godine

3. koja nije kao član uprave ili upravnog odbora teže ili sustavno kršila odredbe ovoga Zakona, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili ostale propise kojima se uređuje revizija

4. koja u slučaju izdavanja odobrenja za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti nije pravomoćno kažnjavana za više od tri prekršaja iz područja održivosti u zadnje tri godine i/ili koja nije kao član uprave ili upravnog odbora teže ili sustavno kršila ostale propise kojima se uređuje održivost

5. koja je iznijela točne, istinite i potpune podatke u upitnicima propisanim pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka

6. koja je iznijela točne, istinite i potpune podatke u godišnjem upitniku propisanom pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Dobar ugled, u smislu ovoga Zakona, imaju pravna osoba i njezin stvarni vlasnik kako je određeno zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koji:

1. ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, ako je primjenjivo

2. nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak.

(3) Na dobar ugled fizičke ili pravne osobe mogu utjecati sljedeće okolnosti:

1. pravomoćno je osuđena ili se protiv osobe vodi kazneni ili prekršajni postupak za bilo koje od djela koja nisu navedena u stavku 1. ovoga članka, a koja bi mogla utjecati na dobar ugled osobe

2. nije se dokazala svojim dosadašnjim profesionalnim radom i osobnim integritetom

3. financijska stabilnost ugrožava ugled osobe

4. pravomoćno je osuđena, protiv osobe je izrečena mjera ili protiv nje nadležni sudovi ili tijela vode postupke zbog nepravilnosti ili nepridržavanja bilo kojih propisa kojima se uređuje revizorska, bankovna, financijska djelatnost, djelatnost osiguranja i reosiguranja, tržište kapitala, financijski instrumenti ili instrumenti platnog prometa, pružanje financijskih usluga, područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili bilo kojih drugih propisa relevantnih za obavljanje revizorskih usluga, a što može dovesti u sumnju dobar ugled kandidata

5. nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima.

(4) Pri procjenjivanju okolnosti iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo financija uzet će u obzir sve dostupne informacije vezane uz vrstu presude, stupanj u kojem se postupak nalazi i izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, učinke rehabilitacijskih mjera, postojeće otežavajuće i olakotne okolnosti slučaja, značaj prijestupa ili prekršaja, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu, sve dostupne informacije o postupcima, nadzornim mjerama i prijavama nadležnim tijelima koje su provele ili provode Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili Hrvatska narodna banka ili srodna nadzorna tijela iz država članica i trećih zemalja. Ministarstvo financija vodit će računa i o postojanju većeg broja lakših djela iz stavka 3. ovoga članka koja pojedinačno ne narušavaju, ali zajedno mogu narušiti dobar ugled osobe.

(5) Smatra se da osobe iz stavaka 1. – 3. ovoga članka imaju dobar ugled nakon što prestanu pravne posljedice presuda za kaznena djela i prekršaje iz stavaka 1. – 3. ovoga članka.

(6) Odredbe stavaka 1. – 5. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na državljane druge države članice ili treće zemlje te pravne osobe sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji.

(7) Ovlašteni revizor i revizorsko društvo dužni su bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana, obavijestiti Ministarstvo financija o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. – 4. ovoga članka.

(8) Rješenjem o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga i/ili zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti radi nepostojanja dobrog ugleda Ministarstvo financija može odrediti rok u trajanju do tri godine u kojem se ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga i/ili izdavanje odobrenja za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti.

(9) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete koje uzima u obzir pri procjeni dobrog ugleda iz stavka 3. ovoga članka te dokumentaciju koja se prilaže za potrebe utvrđivanja i procjene dobrog ugleda.

Revizorski ispit

Članak 11.

(1) Revizorskim ispitom dokazuje se sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teorijskog znanja kandidata te sposobnost primjene tog znanja u praksi.

(2) Revizorski ispit sastoji se od osnovnog revizorskog ispita i revizorskog ispita za održivost.

(3) Osnovni revizorski ispit obuhvaća sljedeća područja:

1. opća računovodstvena teorija i načela

2. propisi i standardi vezani za pripremu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja

3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i Hrvatski standardi financijskog izvještavanja

4. računovodstvo neprofitnih organizacija i proračunsko računovodstvo

5. financijska analiza

6. računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo

7. upravljanje rizicima i unutarnja kontrola

8. revizija i stručne vještine

9. propisi u vezi s pripremom godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja subjekata nadzora Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te njihove revizije

10. propisi i profesionalni standardi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga te ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima

11. Međunarodni revizijski standardi

12. profesionalna etika i neovisnost.

(4) Osim područja iz stavka 3. ovoga članka, osnovni revizorski ispit obuhvaća i sljedeća područja u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju:

1. pravo društava i korporativno upravljanje

2. stečajni i slični pravni postupci

3. porezno pravo

4. građansko i trgovačko pravo

5. socijalno pravo i radno pravo

6. informacijska tehnologija i računalni sustavi

7. opća, poslovna i financijska ekonomija

8. matematika i statistika

9. osnovna načela financijskog upravljanja trgovačkim društvima

10. sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

(5) Sadržaji područja iz stavaka 3. i 4. ovoga članka raspoređuju se u sljedeće module osnovnog revizorskog ispita:

1. računovodstvo, analiza financijskih izvještaja i procjena vrijednosti poslovnih cjelina

2. revizija – propisi, pravila i praksa revidiranja

3. poslovna ekonomija i makroekonomija za revizore

4. pravo za revizore

5. porezi i doprinosi.

(6) Revizorski ispit za održivost obuhvaća sljedeća područja u mjeri u kojoj su relevantna za provjeru izvještaja o održivosti:

1. pravni zahtjevi i standardi izvještavanja o održivosti

2. analiza održivosti

3. postupci dubinske analize u pogledu pitanja održivosti

4. pravni zahtjevi i standardi provjere izvještavanja o održivosti.

(7) Pravo na polaganje osnovnog revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:

1. završio je najmanje sveučilišni prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni prijediplomski i diplomski studij, čijim je završetkom stekao najmanje 300 ECTS bodova, ili sveučilišni studij čijim je završetkom stekao visoku stručnu spremu i

2. ima četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije, stečenog na temelju ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Ispunjenje ovog uvjeta utvrđuje se kao ekvivalent staža mirovinskog osiguranja ostvarenog u trajanju od četiri godine. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke 1. ovoga stavka.

(8) Pravo na polaganje revizorskog ispita za održivost ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:

1. ispunio je uvjete iz stavka 7. ovoga članka i

2. ima osam mjeseci radnog iskustva koje može biti stečeno tijekom razdoblja iz stavka 7. točke 2. ovoga članka u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti stečenih na temelju ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita.

(9) Ovlašteni revizor može naknadno pristupiti polaganju revizorskog ispita za održivost pod uvjetom da ima osam mjeseci radnog iskustva u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti stečenih na temelju ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom, pod nadzorom ovlaštenog revizora koji ima odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti, u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita za održivost.

(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ovlašteni revizor ili fizička osoba koja je završila sveučilišni specijalistički studij ili doktorski studij ili stekla stručnu kvalifikaciju ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (engl. IFAC) ili je stekla stručnu kvalifikaciju srodnu revizorskoj, a obuhvaćena je zakonom kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, može se izuzeti od provjere znanja u jednom ili više područja iz stavaka 3., 4. i 6. ovoga članka ako je te sadržaje položila kroz predmete u okviru navedenih studija odnosno programa stjecanja stručne kvalifikacije u zadnjih pet godina do trenutka prijave za polaganje revizorskog ispita.

(11) Odluku o izuzeću, na obrazloženi zahtjev ovlaštenog revizora ili fizičke osobe, donosi Hrvatska revizorska komora u skladu s pravilnikom iz članka 11.a stavka 13. ovoga Zakona.

Način provedbe revizorskog ispita

Članak 11.a

(1) Revizorski ispit organizira i provodi Hrvatska revizorska komora.

(2) Revizorski ispit polaže se prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, na način uređen pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka.

(3) Revizorski ispit provodi se najmanje jednom godišnje i polaže se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.

(4) Rokovi za polaganje revizorskog ispita održavaju se prema rasporedu utvrđenom u programu revizorskog ispita, na način uređen pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka.

(5) Prijava za polaganje revizorskog ispita podnosi se Hrvatskoj revizorskoj komori, a može se dostaviti i elektroničkim putem.

(6) Hrvatska revizorska komora provjerava ispunjava li kandidat uvjete iz članka 11. stavaka 7., 8. i 9. ovoga Zakona te na osnovi toga sastavlja i na svojoj internetskoj stranici objavljuje ispitnu listu kandidata koji imaju pravo polagati revizorski ispit.

(7) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje Hrvatska revizorska komora imenuje na godinu dana, a čini ga pet članova od kojih najmanje tri člana moraju biti ovlašteni revizori.

(8) Hrvatska revizorska komora imenuje dva zamjenska člana.

(9) Ispitno povjerenstvo čine predstavnici Ministarstva financija, članovi akademske zajednice koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja iz znanstvene grane ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom od najmanje pet godina u području za koje su angažirani kao članovi ispitnog povjerenstva.

(10) Nakon položenog revizorskog ispita Hrvatska revizorska komora izdaje kandidatu potvrdu o položenom osnovnom revizorskom ispitu i/ili revizorskom ispitu za održivost.

(11) Hrvatska revizorska komora vodi evidenciju o položenim revizorskim ispitima.

(12) Naknadu za polaganje revizorskog ispita kandidat plaća Hrvatskoj revizorskoj komori.

(13) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje strukturu i sadržaj koji obuhvaća svaki modul osnovnog revizorskog ispita, način dokazivanja ispunjavanja uvjeta iz članka 11. stavaka 7. do 9. ovoga Zakona, sadržaj programa revizorskog ispita, način provedbe revizorskog ispita, ocjenjivanje revizorskog ispita, objavljivanje rezultata revizorskog ispita, postupanje u slučaju neuspjeha na revizorskom ispitu, sadržaj i područja iz članka 11. stavka 10. ovoga Zakona i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja revizorskog ispita.

Suradnja nadležnih tijela država članica u vezi s obrazovnim kvalifikacijama

Članak 12.

Ministarstvo financija surađivat će s nadležnim tijelima drugih država članica u svrhu postizanja usklađenosti zahtjeva u vezi s obrazovnim kvalifikacijama određenima u članku 11. ovoga Zakona. Pri takvoj suradnji Ministarstvo financija uzima u obzir kretanja u obavljanju revizije i revizijskoj struci te već postignutu usklađenost u struci. Ministarstvo financija također će surađivati s CEAOB-om i nadležnim tijelima država članica imenovanim u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 537/2014 ako se usklađenost zahtjeva u vezi s obrazovnim kvalifikacijama odnosi na zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa.

Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita

Članak 13.

(1) Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita mogu organizirati i provoditi Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori.

(2) Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita nije obvezno.

(3) Osobe koje provode stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita su članovi akademske zajednice koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja iz ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom u trajanju od najmanje pet godina u području koje predaju.

Stalno stručno usavršavanje

Članak 14.

(1) Ovlašteni revizor ima obvezu stalno se stručno usavršavati u području obavljanja zakonske revizije i drugih revizorskih usluga u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, od čega 90 sati treba biti iz osnovnih aktivnosti.

(2) Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti najmanje 35 sati, od čega 30 sati treba biti iz osnovnih aktivnosti.

(3) Vrednovanje stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora provodi se prema strukturi i sustavu bodovanja propisanim pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka.

(4) Ovlašteni revizor dužan je od 30 sati ostvarenih iz osnovnih aktivnosti na godišnjoj razini, kako je navedeno u stavku 2. ovoga članka, najmanje 10 sati godišnje ostvariti iz područja s oznakom »A« koja označava područje stalnog stručnog usavršavanja u vezi s nezakonitostima i nepravilnostima koje su utvrđene u nadzoru ovlaštenih revizora i revizorskih društava i ostala područja za koja Ministarstvo financija utvrdi da su od značaja za reviziju.

(5) Ministarstvo financija objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis područja s oznakom »A« do 30. srpnja tekuće godine za sljedeću godinu.

(6) Obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenog revizora unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, prema odredbama ovoga Zakona, započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca, po isteku treće godine.

(7) Ovlaštenom revizoru kojem je izdano odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga tijekom kalendarske godine obveza ostvarivanja 120 sati stalnog stručnog usavršavanja unutar neprekinutog razdoblja od tri godine proporcionalno se smanjuje za četiri sata po mjesecu, a obveza ostvarivanja 90 sati iz osnovnih aktivnosti za tri sata po mjesecu, računajući od početka izvještajnog razdoblja iz stavka 6. ovoga članka do kraja mjeseca u kojem je izdano odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga postalo izvršno.

(8) Proporcionalno smanjenje obveze ostvarivanja 120 sati iz stavka 7. ovoga članka primjenjuje se na obvezu ostvarivanja najmanje 35 sati za godinu u kojoj je ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga tako da se obveza smanjuje za tri sata po mjesecu, i na obvezu ostvarivanja 30 sati godišnje iz osnovnih aktivnosti tako da se obveza smanjuje za tri sata po mjesecu, računajući od početka izvještajnog razdoblja iz stavka 6. ovoga članka do kraja mjeseca u kojem je izdano odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga postalo izvršno.

(9) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom strukturu za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, sustav bodovanja aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja iz stavka 4. ovoga članka, organizaciju stalnog stručnog usavršavanja, zahtjev organizatora za provedbu stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi sa stalnim stručnim usavršavanjem.

Struktura stalnog stručnog usavršavanja

Članak 14.a

(1) U strukturi stalnog stručnog usavršavanja iz članka 14. ovoga Zakona moraju biti zastupljena sljedeća područja:

1. revizijska područja, s najmanje 60 sati

2. računovodstvena područja, s najmanje 40 sati

3. ostala područja, u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju, najviše 20 sati.

(2) Struktura propisana u stavku 1. ovoga članka proporcionalno se primjenjuje na godišnjoj razini tako da se od 35 sati obveznog stručnog usavršavanja 18 sati odnosi na revizijska područja, 12 sati na računovodstvena područja i pet sati na ostala područja.

(3) U slučaju iz članka 14. stavka 7. ovoga Zakona obvezna struktura sati stalnog stručnog usavršavanja unutar neprekinutog razdoblja od tri godine proporcionalno se smanjuje tako da se obveza zastupljenosti revizijskih područja od 60 sati u ukupnom broju sati smanjuje za dva sata po mjesecu, a obveza zastupljenosti računovodstvenih područja od 40 sati u ukupnom broju sati smanjuje se za jedan sat po mjesecu, računajući od početka izvještajnog razdoblja iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona do kraja mjeseca u kojem je izdano odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga postalo izvršno.

(4) U slučaju iz članka 14.c stavka 2. ovoga Zakona obvezna struktura sati stalnog stručnog usavršavanja unutar neprekinutog razdoblja od tri godine proporcionalno se smanjuje tako da se obveza zastupljenosti revizijskih područja od 60 sati u ukupnom broju sati smanjuje za dva sata po mjesecu, a obveza zastupljenosti računovodstvenih područja od 40 sati u ukupnom broju sati smanjuje se za jedan sat po mjesecu, računajući od mjeseca u kojem su okolnosti iz članka 14.c stavka 2. ovoga Zakona započele do kraja mjeseca u kojem su iste prestale.

Vođenje evidencije

Članak 14.b

(1) Ovlašteni revizor u obvezi je ažurno evidentirati aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u Registru revizora putem sustava ­e-Građani na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona.

(2) Za trogodišnje razdoblje ovlašteni revizor dužan je konačno evidentirati sve aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja najkasnije 30 dana nakon isteka razdoblja od tri godine te o ispunjenoj obvezi bez odgađanja, a najkasnije u roku od 30 dana izvijestiti Ministarstvo financija elektroničkim putem.

(3) Ovlašteni revizor dužan je čuvati pripadajuću dokumentaciju i potvrde kojima može dokazati ispunjenje obveze stalnog stručnog usavršavanja najmanje pet godina od dana održane aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja te iste moraju biti dostupne na uvid Ministarstvu financija, osim u slučaju kada je istu dokumentaciju i potvrde uredno pohranio u Registru revizora putem sustava e-Građani.

Provjera ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja

Članak 14.c

(1) Ministarstvo financija provjerava ispunjava li ovlašteni revizor obvezu stalnog stručnog usavršavanja u skladu s člancima 14., 14.a i 14.b ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona.

(2) Ovlaštenom revizoru na rodiljnom dopustu, dodatnom rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora propisanih zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore te ovlaštenom revizoru za vrijeme neprekinutog trajanja privremene nesposobnosti za rad duljeg od šest mjeseci, obveza ostvarivanja 120 sati stalnog stručnog usavršavanja unutar neprekinutog razdoblja od tri godine proporcionalno se smanjuje prema broju mjeseci trajanja navedenih okolnosti tako da se obveza smanjuje za četiri sata po mjesecu, računajući od mjeseca u kojem su okolnosti započele do kraja mjeseca u kojem su one prestale.

(3) Proporcionalno smanjenje obveze ostvarivanja 120 sati iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se na obvezu ostvarivanja najmanje 35 sati godišnje tako da se obveza smanjuje za tri sata po mjesecu i na obvezu ostvarivanja 30 sati godišnje iz osnovnih aktivnosti tako da se obveza smanjuje za tri sata po mjesecu, računajući od mjeseca u kojem su okolnosti započele do kraja mjeseca u kojem su one prestale.

(4) O okolnostima iz stavka 2. ovoga članka ovlašteni revizor dužan je obavijestiti Ministarstvo financija i priložiti odgovarajuću dokumentaciju.

(5) Iznimno od stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, ovlašteni revizor koji u tekućoj godini ne ostvari najmanje 35 sati stalnog stručnog usavršavanja zbog privremene nesposobnosti za rad u trajanju kraćem od šest neprekinutih mjeseci ili drugih opravdanih razloga ili sate ne ostvari na način propisan člankom 14. ovoga Zakon i pravilnikom iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona, dužan je o tome obavijestiti Ministarstvo financija najkasnije u roku od 30 dana od isteka tekućega godišnjeg razdoblja u kojem nije ispunio navedenu obvezu te navesti i dokumentirati opravdane razloge zbog kojih nije mogao ispuniti obvezu u potpunosti.

(6) Ovlašteni revizor iz stavka 5. ovoga članka obvezan je u preostalom razdoblju, uključujući tu godinu ostvariti najmanje 120 sati stalnog stručnog usavršavanja na način propisan odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona.

Organizatori stalnog stručnog usavršavanja

Članak 14.d

(1) Ministarstvo financija, Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori mogu organizirati i provoditi stalno stručno usavršavanje iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo financija provodi stalno stručno usavršavanje prema programu koji javno objavljuje.

(3) Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori provode stalno stručno usavršavanje prema programima na koje Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost i koje javno objavljuju.

(4) Za pohađanje stalnog stručnog usavršavanja plaća se naknada.

(5) Organizator je obvezan uputiti zahtjev Ministarstvu financija radi dobivanja prethodne suglasnosti na program aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora u obliku:

1. godišnjeg plana i programa aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora

2. dodatnih pojedinačnih programa aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora koji nisu obuhvaćeni godišnjim planom zbog određenih obrazloženih okolnosti koje organizator navodi u zahtjevu, u slučaju kada je organizator dobio prethodnu suglasnost na program aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora iz točke 1. ovoga stavka.

(6) Organizator je dužan obavijestiti Ministarstvo financija o promjenama programa prije održavanja aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja u odnosu na program na koji je Ministarstvo financija dalo prethodnu suglasnost navodeći opravdane razloge.

(7) Organizator, uključujući i Ministarstvo financija kao organizatora bilo koje aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora iz stavka 5. ovoga članka izdaje polaznicima pisanu potvrdu najkasnije u roku od osam dana od datuma njegove realizacije.

(8) Pisana potvrda iz stavka 7. ovoga članka sadrži ukupno ostvarene sate stalnog stručnog usavršavanja i sate po pojedinačnim područjima iz članka 14. ovoga Zakona, a prema načinu određenom pravilnikom iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona.

(9) Organizator bilo koje aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora, na koje je Ministarstvo financija dalo prethodnu suglasnost, obvezan je dostaviti Ministarstvu financija popis svih sudionika svake održane aktivnosti u roku od 15 dana od datuma održavanja, prezentacijske materijale za svaku tematsku jedinicu i pisani godišnji izvještaj o svim održanim aktivnostima stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora najkasnije do 28. veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

(10) Za izvedene dodatne pojedinačne programe stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora, koji nisu obuhvaćeni godišnjim planom zbog određenih obrazloženih okolnosti, organizator je u obvezi dostaviti Ministarstvu financija izvještaj o obavljenoj aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja najkasnije u roku od 15 dana od datuma održavanja.

Stalno stručno usavršavanje u području obavljanja provjere izvještaja o održivosti

Članak 14.e

(1) Ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ima obvezu stalno se stručno usavršavati u području obavljanja provjere izvještaja o održivosti u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine.

(2) Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti najmanje deset sati.

(3) Na stalno stručno usavršavanje u području obavljanja provjere izvještaja o održivosti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 14. stavaka 6. do 8. i članaka 14.b do 14.d ovoga Zakona.

(4) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje strukturu za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi sa stalnim stručnim usavršavanjem u području održivosti.

Poseban ispit

Članak 15.

(1) Ovlaštenom revizoru kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga ako položi poseban ispit prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

(2) Poseban ispit iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća područja iz članka 11. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona koja se raspoređuju u sljedeće module:

1. računovodstvo, analiza financijskih izvještaja i procjena vrijednosti poslovnih cjelina

2. revizija – propisi, pravila i praksa revidiranja

3. pravo za revizore

4. porezi i doprinosi.

(3) Ovlaštenom revizoru kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje provjere o održivosti ako položi poseban ispit prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, a koji obuhvaća područja iz članka 11. stavka 6. ovoga Zakona.

(4) Ovlašteni revizor kojemu je određen rok u kojem ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga i/ili odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti, u skladu s člankom 16. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona, podnosi prijavu za polaganje posebnog ispita nakon isteka tog roka.

(5) Hrvatska revizorska komora organizira i provodi poseban ispit iz stavaka 1. i 3. ovoga članka i naplaćuje naknadu za polaganje posebnog ispita.

(6) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje način provedbe posebnog ispita iz stavaka 1. i 3. ovoga članka, ocjenjivanje posebnog ispita, izdavanje potvrde o položenom posebnom ispitu, postupanje u slučaju neuspjeha na posebnom ispitu i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja posebnog ispita.

Ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru

Članak 16.

(1) Ministarstvo financija ukida rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga:

1. ako ovlašteni revizor Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati zakonsku reviziju i druge revizorske usluge

2. gubitkom poslovne sposobnosti ovlaštenog revizora

3. ako ovlašteni revizor nije obavio stalno stručno usavršavanje u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine prema strukturi i načinu bodovanja propisanima člankom 14. stavkom 1. i člankom 14.a stavkom 1. ovoga Zakona

4. ako ovlašteni revizor izgubi dobar ugled iz članka 10. ovoga Zakona

5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona kada to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

(2) Ministarstvo financija ukida rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti:

1. ako je ovlaštenom revizoru ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga

2. ako ovlašteni revizor Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati provjeru izvještaja o održivosti

3. ako ovlašteni revizor nije obavio stalno stručno usavršavanje u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine u skladu s člankom 14.e ovoga Zakona

4. ako ovlašteni revizor izgubi dobar ugled iz članka 10. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona kada to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

(3) U slučaju iz stavka 1. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga ovlaštenom revizoru Ministarstvo financija može odrediti rok u trajanju do tri godine u kojem ovlašteni revizor ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad.

(4) U slučaju iz stavka 2. točaka 4. i 5. ovoga članka rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ovlaštenom revizoru Ministarstvo financija može odrediti rok u trajanju do tri godine u kojem ovlašteni revizor ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti.

Odobrenje za rad revizorskom društvu

Članak 17.

(1) Revizorsko društvo osniva se kao trgovačko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuju trgovačka društva.

(2) Ministarstvo financija izdaje privremeno rješenje o odobrenju za rad za obavljanje revizorskih usluga revizorskom preddruštvu koje ispunjava sljedeće uvjete:

1. tri četvrtine glasačkih prava imaju revizorska društva odnosno ovlašteni revizori koji imaju odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga koje je izdalo Ministarstvo financija, ili revizorska društva odnosno ovlašteni revizori iz druge države članice koji imaju odobrenje za rad nadležnog tijela matične države članice

2. većina članova uprave odnosno upravnog odbora su ovlašteni revizori koji imaju odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga koje je izdalo Ministarstvo financija ili ovlašteni revizori iz druge države članice koji imaju odobrenje za rad nadležnog tijela matične države članice, a kada uprava ili upravni odbor nema više od dva člana, barem jedan član mora zadovoljavati taj uvjet

3. ima dobar ugled iz članka 10. ovoga Zakona

4. fizičke i pravne osobe koje su osnivači društva te njihovi stvarni vlasnici, kako su određeni zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, imaju dobar ugled iz članka 10. ovoga Zakona, u slučaju novoosnovanih trgovačkih društava.

(3) Najmanje jedan član uprave odnosno upravnog odbora revizorskog društva mora se aktivno služiti hrvatskim jezikom.

(4) U revizorskom društvu može se utjecati na upravljanje društvom samo na temelju članskih prava u društvu.

(5) Član uprave odnosno upravnog odbora revizorskog društva mora imati dobar ugled iz članka 10. ovoga Zakona.

(6) Zahtjev za izdavanje privremenog rješenja o odobrenju za rad za obavljanje revizorskih usluga podnose osnivači ili uprava odnosno upravni odbor revizorskog preddruštva.

(7) Prije upisa osnivanja revizorskog društva ili djelatnosti obavljanja revizorskih usluga u sudski odnosno odgovarajući poslovni registar revizorsko preddruštvo mora dobiti privremeno rješenje o odobrenju za rad za obavljanje revizorskih usluga koje prilaže prijavi za upis u sudski odnosno odgovarajući poslovni registar.

(8) Prijava za upis u sudski registar mora se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od izvršnosti privremenog rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga.

(9) U sudski odnosno odgovarajući poslovni registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi: »revizorsko društvo«, »revizorske usluge«, »revizija« ili izvedenice tih riječi ako pravna osoba nema privremeno rješenje o odobrenju za rad za obavljanje revizorskih usluga.

(10) Nakon upisa revizorskog društva u sudski odnosno odgovarajući poslovni registar, a nakon što revizorsko društvo dostavi Ministarstvu financija dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi trećim osobama moglo počiniti obavljanjem revizorskih usluga, Ministarstvo financija revizorskom društvu izdaje rješenje o odobrenju za rad za obavljanje revizorskih usluga.

(11) Odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga javna je isprava.

(12) Odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(13) Revizorsko društvo dužno je kontinuirano ispunjavati uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka, a o svakoj nastaloj promjeni uvjeta pod kojima mu je izdano odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga dužno je obavijestiti Ministarstvo financija u roku od osam dana od dana promjene uvjeta.

(14) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad za obavljanje revizorskih usluga revizorskom društvu te iznos naknade.

Odobrenje za rad samostalnom revizoru

Članak 18.

(1) Ministarstvo financija izdaje ovlaštenom revizoru, na njegov zahtjev, odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga u obliku samostalne djelatnosti.

(2) Ministarstvo financija izdaje ovlaštenom revizoru, na njegov zahtjev, odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u obliku samostalne djelatnosti ako ovlašteni revizor ima odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti.

Razlozi za ukidanje odobrenja za rad revizorskom društvu

Članak 19.

(1) Ministarstvo financija ukida rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga:

1. ako je revizorsko društvo brisano iz sudskog odnosno odgovarajućeg poslovnog registra

2. ako revizorsko društvo ne započne obavljati revizorske usluge u roku od dvije godine od dana izdavanja odobrenja za rad za obavljanje revizorskih usluga

3. ako revizorsko društvo Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati revizorske usluge

4. ako revizorsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima mu je odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga izdano

5. ako revizorsko društvo nema zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora

6. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. točaka 4. i 6. ovoga članka rješenjem o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga revizorskom društvu Ministarstvo financija može odrediti rok u trajanju do tri godine u kojem revizorsko društvo ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad za obavljanje revizorskih usluga.

Obavješćivanje nadležnih tijela

Članak 20.

Ministarstvo financija o ukidanju rješenja iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona obavještava nadležna tijela država članica domaćina u kojima je revizorsko društvo registrirano na osnovi priznavanja odobrenja za rad Ministarstva financija ili u kojima je ovlašteni revizor dobio odobrenje za rad, navodeći razloge zbog kojih je ukinuto rješenje iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona.

Promjena podataka u sudskom, odnosno odgovarajućem poslovnom registru

Članak 21.

Ministarstvo financija izvijestit će nadležni trgovački sud o potrebi upisa brisanja djelatnosti revizorskih usluga iz predmeta poslovanja pravne osobe kojoj je odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga revizorskom društvu ukinuto.

POGLAVLJE III.
ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU IZ DRUGE DRŽAVE ČLANICE I REGISTRACIJA REVIZORSKOG DRUŠTVA IZ DRUGE DRŽAVE ČLANICE

Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice

Članak 22.

(1) Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije fizičkoj osobi iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad ovlaštenog revizora izdalo nadležno tijelo njezine matične države članice, pod uvjetom da položi ispit osposobljenosti iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti fizičkoj osobi iz druge države članice kojoj je odobrenje za provjeru izvještaja o održivosti izdalo nadležno tijelo njezine matične države članice i koja ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije Ministarstva financija, pod uvjetom da položi ispit osposobljenosti iz članka 23. ovoga Zakona koji uključuje područje održivosti.

(3) Ministarstvo financija dužno je na temelju zahtjeva fizičke osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pribaviti potvrdu nadležnog tijela iz njezine matične države članice o izdanom odobrenju za rad te drugu potrebnu dokumentaciju.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, fizička osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može Ministarstvu financija sama dostaviti potvrdu nadležnog tijela iz svoje matične države članice o izdanom odobrenju za rad te drugu potrebnu dokumentaciju.

(5) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ovlaštenom revizoru iz druge države članice te iznose naknada.

Ispit osposobljenosti

Članak 23.

(1) Fizička osoba iz članka 22. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona obvezna je položiti ispit osposobljenosti koji provodi Hrvatska revizorska komora.

(2) Ispit osposobljenosti je provjera poznavanja zakonodavstva Republike Hrvatske, a uključuje najmanje područja računovodstva i revizije, trgovačkog prava, poreznog prava, radnog prava u mjeri u kojoj su oni potrebni za obavljanje zakonske revizije u Republici Hrvatskoj.

(3) U slučaju iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona ispit osposobljenosti sadrži i područja održivosti iz članka 11. stavka 6. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje provjere izvještaja o održivosti u Republici Hrvatskoj.

(4) Ispit osposobljenosti polaže se prema programu koji određuje Hrvatska revizorska komora, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, na način uređen pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka.

(5) Ispit osposobljenosti provodi se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.

(6) Fizička osoba iz članka 22. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona plaća naknadu Hrvatskoj revizorskoj komori za polaganje ispita osposobljenosti i popravnog ispita osposobljenosti.

(7) Ministarstvo financija surađuje s nadležnim tijelima država članica u okviru CEAOB-a u svrhu postizanja usklađenosti zahtjeva u vezi s ispitom osposobljenosti.

(8) Ministarstvo financija surađuje i s nadležnim tijelima drugih država članica imenovanima u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 537/2014 ako se usklađenost zahtjeva u vezi s ispitom osposobljenosti odnosi na zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa.

(9) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje ispitno povjerenstvo, način provedbe ispita osposobljenosti, ocjenjivanje ispita osposobljenosti, izdavanje potvrde o položenom ispitu osposobljenosti, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu osposobljenosti i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja ispita osposobljenosti.

Ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice

Članak 24.

Odredbe članaka 16. i 20. ovoga Zakona o ukidanju odobrenja za rad ovlaštenom revizoru na odgovarajući se način primjenjuju na odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice.

Registracija revizorskog društva iz druge države članice

Članak 25.

(1) Ministarstvo financija rješenjem registrira za obavljanje zakonske revizije pravnu osobu iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad revizorskog društva izdalo nadležno tijelo matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja zakonsku reviziju u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga Ministarstva financija.

(2) Revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka može početi obavljati zakonsku reviziju tek nakon što ga Ministarstvo financija registrira.

(3) Ministarstvo financija registrira revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da ono ispunjava uvjet iz stavka 1. ovoga članka, ima odobrenje za rad nadležnog tijela u svojoj matičnoj državi članici i ako dostavi Ministarstvu financija dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu u skladu s člancima 60. i 61. ovoga Zakona koju bi trećim osobama moglo počiniti obavljanjem zakonske revizije.

(4) Ministarstvo financija rješenjem registrira za obavljanje provjere izvještaja o održivosti pravnu osobu iz druge države članice kojoj je odobrenje za provjeru izvještaja o održivosti revizorskog društva izdalo nadležno tijelo matične države članice, pod uvjetom da glavni partner za održivost koji obavlja provjeru izvještaja o održivosti u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti Ministarstva financija.

(5) Revizorsko društvo iz stavka 4. ovoga članka može početi obavljati provjeru izvještaja o održivosti tek nakon što ga Ministarstvo financija registrira.

(6) Ministarstvo financija obavještava nadležno tijelo matične države članice o registraciji iz stavaka 1. i 4. ovoga članka revizorskog društva iz te države članice.

(7) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za registraciju iz stavaka 1. i 4. ovoga članka revizorskog društva iz druge države članice te iznose naknada.

Razlozi za ukidanje registracije revizorskom društvu iz druge države članice

Članak 26.

Odredbe članka 19. ovoga Zakona o razlozima za ukidanje rješenja o odobrenju za rad revizorskom društvu na odgovarajući se način primjenjuju na ukidanje rješenja o registraciji revizorskog društva iz druge države članice.

POGLAVLJE IV.
ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU IZ TREĆE ZEMLJE I REGISTRACIJA REVIZORA U TREĆOJ ZEMLJI I SUBJEKTA ZA OBAVLJANJE REVIZIJE U TREĆOJ ZEMLJI

Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje

Članak 27.

(1) Na osnovi reciprociteta Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije fizičkoj osobi iz treće zemlje kojoj je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo treće zemlje ako je dostavila zahtjev uz dokaz o ispunjavanju uvjeta jednakovrijednih onima utvrđenima u člancima 7., 10. i 11. ovoga Zakona, osim uvjeta iz članka 11. stavaka 6. i 8. ovoga Zakona i ako položi ispit osposobljenosti iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) Na osnovi reciprociteta Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti fizičkoj osobi iz treće zemlje kojoj je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo treće zemlje ako je dostavila zahtjev uz dokaz o ispunjavanju uvjeta jednakovrijednih onima utvrđenima u člancima 7., 10. i 11. ovoga Zakona i ako položi ispit osposobljenosti iz članka 23. ovoga Zakona.

(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ovlaštenom revizoru iz treće zemlje te iznose naknada.

Ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje

Članak 28.

Odredbe članaka 16. i 20. ovoga Zakona o ukidanju rješenja o odobrenju za rad ovlaštenom revizoru na odgovarajući se način primjenjuju na odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje.

Registracija revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji

Članak 29.

(1) Pod uvjetima iz članka 30. ovoga Zakona, Ministarstvo financija će na njegov zahtjev rješenjem registrirati revizora u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako izdaje revizorski izvještaj o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima i/ili izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti izdavatelja koji ima sjedište izvan Europske unije, a čiji su prenosivi vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, osim u slučaju izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira koji su još uvijek u optjecaju i na koje se primjenjuje jedno od sljedećeg:

1. uvršteni su na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj prije 31. prosinca 2010. u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i izdani su u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000,00 eura, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000,00 eura

2. uvršteni su na uređeno tržite u Republici Hrvatskoj nakon 31. prosinca 2010. u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i izdani su u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000,00 eura, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000,00 eura.

(2) Revizorski izvještaji o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima i/ili izvještaji o provjeri izvještaja o održivosti iz stavka 1. ovoga članka koje izdaje revizor u trećoj zemlji odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj nemaju u Republici Hrvatskoj pravni učinak.

Uvjeti za registraciju subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji

Članak 30.

(1) Ministarstvo financija registrira subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji za potrebe revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. većina članova uprave ili upravnog odbora subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona, osim zahtjeva iz članka 11. stavaka 6. i 8. ovoga Zakona

2. revizor u trećoj zemlji koji obavlja reviziju u ime subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona, osim zahtjeva iz članka 11. stavaka 6. i 8. ovoga Zakona

3. revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona obavljaju se u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, Međunarodnim smjernicama revizijske prakse, Međunarodnim standardima za angažmane uvida, drugim angažmanima s izražavanjem uvjerenja odnosno za povezane usluge te Međunarodnim standardima upravljanja kvalitetom ako je navedene standarde i smjernice usvojio Odbor za Međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB), ili su propisani pravom Europske unije, te zahtjevima iz članaka 48., 49., 52. i 62. ovoga Zakona odnosno jednakovrijednim standardima i zahtjevima

4. na svojoj internetskoj stranici objavljuje godišnji izvještaj o transparentnosti koji obuhvaća informacije iz članka 13. Uredbe (EU) br. 537/2014 ili ispunjava jednakovrijedne uvjete za objavljivanje.

(2) Ministarstvo financija registrira subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji za potrebe provjere izvještaja o održivosti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. većina članova uprave ili upravnog odbora subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona

2. revizor u trećoj zemlji koji obavlja reviziju u ime subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona

3. provjera izvještaja o održivosti iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona obavlja se u skladu sa standardima provjere izvještaja o održivosti koje donosi Europska komisija te zahtjevima iz članaka 48., 49., 52. i 62. ovoga Zakona odnosno jednakovrijednim standardima i zahtjevima

4. na svojoj internetskoj stranici objavljuje godišnji izvještaj o transparentnosti koji obuhvaća informacije iz članka 13. Uredbe (EU) br. 537/2014 ili ispunjava jednakovrijedne uvjete za objavljivanje.

(3) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za registraciju iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji te iznose naknada.

Uvjeti za registraciju revizora u trećoj zemlji

Članak 31.

(1) Ministarstvo financija registrira revizora u trećoj zemlji ako ispunjava uvjete iz članka 30. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo financija registrira revizora u trećoj zemlji za potrebe provjere izvještaja o održivosti ako ispunjava uvjete iz članka 30. stavka 2. točaka 2. do 4. ovoga Zakona.

(3) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj zahtjeva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za registraciju iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona revizora u trećoj zemlji te iznose naknada.

Procjena jednakovrijednosti

Članak 32.

(1) Pri donošenju rješenja o registraciji subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji, odnosno revizora u trećoj zemlji, Ministarstvo financija dužno je primjenjivati odluke o jednakovrijednosti koje donese Europska komisija.

(2) Ministarstvo financija može do stupanja na snagu odluke o jednakovrijednosti iz stavka 1. ovoga članka procjenjivati jednakovrijednost uvjeta iz članka 30. ovoga Zakona, primjenjujući pri tome opće kriterije jednakovrijednosti koje donosi Europska komisija.

Ukidanje rješenja o registraciji revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji

Članak 33.

(1) Odredbe članaka 16. i 20. ovoga Zakona o ukidanju rješenja o odobrenju za rad ovlaštenom revizoru na odgovarajući se način primjenjuju na ukidanje rješenja o registraciji revizora u trećoj zemlji.

(2) Odredbe članaka 19. i 20. ovoga Zakona o ukidanju odobrenja za rad revizorskom društvu na odgovarajući se način primjenjuju na ukidanje rješenja o registraciji subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji.

POGLAVLJE V.
REGISTRI

Vrste registara

Članak 34.

(1) Osobe kojima je Ministarstvo financija izdalo odobrenje za rad, odnosno kojima je odobrilo registraciju moraju biti upisane u odgovarajuće registre koje vodi Ministarstvo financija.

(2) Ministarstvo financija vodi sljedeće registre:

1. registar revizorskih društava

2. registar samostalnih revizora

3. registar ovlaštenih revizora

4. registar revizorskih društava i registar ovlaštenih revizora iz drugih država članica

5. registar ovlaštenih revizora iz trećih zemalja i

6. registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji i registar revizora u trećoj zemlji.

Način vođenja registra

Članak 35.

(1) Registri iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona vode se u elektroničkom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva financija i redovito se ažuriraju.

(2) Podaci iz registara dostupni su javnosti bez ograničenja, osim podataka o fizičkim osobama zaštićenih zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Ministarstvo financija može ograničiti pristup podacima iz registara radi zaštite od značajne prijetnje osobnoj sigurnosti osobe koja je upisana u registar. Podaci iz registara dostupni su javnosti bez naplate i u strojno čitljivom obliku.

(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način upisa u registre i vođenja registara iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.

Registar revizorskih društava, registar samostalnih revizora, registar revizorskih društava iz druge države članice i registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji

Članak 36.

(1) Registar revizorskih društava i registar samostalnih revizora najmanje mora sadržavati sljedeće podatke:

1. tvrtku ili ime i prezime samostalnog revizora, adresu, OIB i registarski broj

2. pravni oblik

3. podatke za kontakt, glavnu osobu za kontakt te, ako je to primjenjivo, adresu internetske stranice

4. ime i prezime te registarski broj svih ovlaštenih revizora koji su zaposleni u revizorskom društvu, odnosno kod samostalnog revizora, ili su s njime povezani kao partner ili na drugi način, te podatak je li ovlaštenim revizorima izdano odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti.

(2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka registar revizorskih društava mora sadržavati i sljedeće podatke:

1. adresu svakog ureda

2. imena i poslovne adrese svih dioničara, odnosno članova

3. imena i poslovne adrese svih članova uprave ili upravnog odbora

4. članstvo u mreži i popis imena i adresa društava članova i povezanih društava ili naznaku mjesta gdje su takve informacije dostupne javnosti

5. svaku drugu registraciju revizorskog društva kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizorskog subjekta kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju i broj registracije, te podatak odnosi li se registracija na zakonsku reviziju, provjeru izvještaja o održivosti ili na oboje

6. ako je to primjenjivo, registraciju revizorskog društva u skladu s člankom 25. stavkom 3. ovoga Zakona

7. naziv i adresu nadležnih tijela država članica odgovornih za odobrenje, registraciju, nadzor osiguranja kvalitete rada i nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na registar revizorskih društava iz druge države članice i na registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u registru subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji navodi se je li subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji registriran za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, provjere izvještaja o održivosti ili oboje.

Registar ovlaštenih revizora, registar ovlaštenih revizora iz druge države članice, registar ovlaštenih revizora iz treće zemlje i registar revizora u trećoj zemlji

Članak 37.

(1) Registar ovlaštenih revizora najmanje mora sadržavati sljedeće podatke:

1. ime i prezime, prebivalište, OIB i registarski broj

2. tvrtku i adresu, registarski broj te adresu internetske stranice revizorskog društva odnosno ime i prezime, adresu, registarski broj, adresu internetske stranice samostalnog revizora u kojem je ovlašteni revizor zaposlen ili s kojim je povezan kao partner ili na drugi način

3. je li ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti

4. svaku drugu registraciju ovlaštenog revizora kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizora kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju te, ako postoji podatak o broju registracije te podatak odnosi li se registracija na zakonsku reviziju, provjeru izvještaja o održivosti ili na oboje

5. naziv i adresu nadležnih tijela država članica odgovornih za odobrenje, registraciju, nadzor osiguranja kvalitete rada i nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na registar ovlaštenih revizora iz druge države članice, na registar ovlaštenih revizora iz treće zemlje i na registar revizora u trećoj zemlji.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u registru revizora u trećoj zemlji navodi se je li revizor u trećoj zemlji registriran za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, provjere izvještaja o održivosti ili oboje.

Upis i promjene podataka u registru

Članak 38.

(1) Ministarstvo financija upisuje po službenoj dužnosti u odgovarajući registar osobu kojoj je izdano odobrenje za rad ili kojoj je odobrena registracija.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, podaci koji se upisuju u registar dostavljaju se Ministarstvu financija uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ili zahtjev za registraciju.

(3) U slučaju promjene podataka upisanih u registar, osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su najkasnije u roku od osam dana od nastanka promjene obavijestiti Ministarstvo financija o promijenjenim podacima.

(4) Ako se podaci dostavljaju elektroničkim putem, potpisuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronički potpis.

Brisanje iz registra

Članak 39.

Ministarstvo financija po službenoj dužnosti upisuje brisanje iz odgovarajućeg registra osobe kojoj je rješenje o odobrenju za rad ukinuto ili kojoj je rješenje o registraciji ukinuto te u slučaju smrti ovlaštenog revizora.

POGLAVLJE VI.
OBAVLJANJE REVIZORSKIH USLUGA

Ugovor o reviziji

Članak 40.

(1) Međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta u vezi sa zakonskom revizijom uređuju se ugovorom o reviziji.

(2) Početni angažman revizorskog društva ugovara se na razdoblje od najmanje dvije godine.

(3) Ugovor o reviziji sklapa se u pisanom obliku te mora sadržavati iznos naknade za obavljanje zakonske revizije.

(4) Ugovor o reviziji revizorsko društvo može raskinuti zbog neispunjenja, nemogućnosti ispunjenja i zbog važnog razloga.

(5) Važnim razlogom iz stavka 4. ovoga članka osobito se smatra:

1. prijetnja neovisnosti revizorskog društva koja se ne može otkloniti ili ublažiti zaštitnim mjerama

2. počinjenje povrede zakona i drugih propisa ili sumnja na počinjenje povrede zakona i drugih propisa od strane revidiranog subjekta koja utječe na zakonsku reviziju

3. drugi razlozi za koje Međunarodni revizijski standardi i drugi propisi propisuju obvezu povlačenja iz revizijskog angažmana.

(6) Ako revidirani subjekt prestane biti obveznik zakonske revizije, može raskinuti ugovor o reviziji u dijelu koji se odnosi na zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja za razdoblja koja ne podliježu obvezi zakonske revizije.

(7) Rok za raskid ugovora o reviziji iz stavka 6. ovoga članka je 30 dana od isteka roka za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja, kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, na temelju kojih se utvrđuje prekid njegova statusa obveznika revizije.

(8) Ako nakon sklapanja ugovora o reviziji dođe do promjene kontrole nad revidiranim subjektom bilo pripajanjem bilo spajanjem, stjecanjem većinskog udjela ili na drugi način, ugovor o reviziji može se raskinuti.

(9) Raskidom ugovora o reviziji ugovorne strane oslobađaju se svojih obveza, osim revidiranog subjekta za obvezu naknade razmjernog dijela za djelomično ispunjenje ugovorne obveze od strane revizorskog društva.

(10) Nakon raskida ugovora o reviziji revizorsko društvo dužno je, bez odgađanja, dostaviti revidiranom subjektu izvještaj o obavljenim radnjama, izvršenim satima i nastalim troškovima do dana raskida ugovora.

(11) U slučaju raskida ugovora o reviziji zbog bilo kojeg razloga, osim razloga navedenog u stavku 13. ovoga članka, obveznik revizije dužan je bez odgađanja sklopiti novi ugovor o reviziji s novim revizorskim društvom.

(12) Ugovor o reviziji može se raskinuti u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa čije je poslovanje uređeno posebnim propisima, ako je tako propisano tim posebnim propisom ili je tako naložilo nadzorno tijelo ovlašteno za nadzor njihova poslovanja.

(13) Razlike u mišljenjima, koje se odnose na područja računovodstva i revizije, predstavnika revidiranog subjekta i revizorskog društva ne smatraju se važnim razlogom za raskid ugovora o reviziji.

(14) Revizorsko društvo ne smije ugovorene revizorske usluge ustupati drugim revizorskim društvima.

(15) Revidirani subjekt i revizorsko društvo dužni su obavijestiti Ministarstvo financija o raskidu ugovora o reviziji u roku od 15 dana od dana raskida, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida ugovora o reviziji.

(16) Po primitku obavijesti iz stavka 15. ovoga članka Ministarstvo financija može odlučiti o provedbi postupka nadzora nad revizorskim društvom.

(17) Revizorsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji sa subjektom od javnog interesa bez odgode, nakon sklapanja ugovora, a najkasnije u roku od mjesec dana od sklapanja ugovora o reviziji.

(18) Odredbe stavaka 1. do 17. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovore o obavljanju provjere izvještaja o održivosti.

(19) Odredbe iz stavaka 1., 3., 4., 5., 8., 9., 10., 13. i 14. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge ugovore o obavljanju revizorskih usluga.

Izmijenjeni članak 40. stupa na snagu 1.1.2025.

Imenovanje revizorskog društva

Članak 41.

(1) Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju i sklapaju ugovor o reviziji najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet ugovora o reviziji, na način predviđen zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.

(2) Prije i nakon sklapanja ugovora o reviziji iz stavka 1. ovoga članka prethodno revizorsko društvo dužno je postupati u skladu s člankom 46. stavkom 5. ovoga Zakona.

(3) Poduzetnici koji prema javnoj objavi godišnjih financijskih izvještaja, kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, postaju obveznici zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja za tekuću poslovnu godinu, imenuju revizorsko društvo i sklapaju ugovor o reviziji, iznimno od članka 40. stavka 2. ovoga Zakona, za tekuću godinu i sljedeće dvije godine, najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka roka za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja, odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.

(4) Imenovanje revizorskog društva ne smije biti ničim uvjetovano, osim u slučajevima predviđenima zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.

(5) Zabranjena je svaka ugovorna odredba kojom se ograničava izbor obvezniku zakonske revizije tako da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava. Sve takve odredbe ugovora su ništetne.

(6) Imenovanje revizorskog društva u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa obavlja se u skladu s odredbama ovoga članka i članka 16. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(7) Odredbe stavaka 1. do 6. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.

(8) Dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu velikog poduzetnika koji podliježe izvještavanju o održivosti sukladno propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, osim velikog poduzetnika koji je osnovan sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, djelujući pojedinačno ili skupno, imaju pravo podnijeti prijedlog odluke za usvajanje kojom se zahtijeva da akreditirana (neovisna) treća strana koja ne pripada istom revizorskom društvu ili mreži kao revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju pripremi izvještaj o određenim elementima izvještavanja o održivosti i da se takav izvještaj stavi na raspolaganje glavnoj skupštini dioničara ili članova.

Izmijenjeni članak 41. stavci 1., 2. i 3. stupaju na snagu 1.1.2025.

Razrješenje revizorskog društva u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa

Članak 42.

(1) U slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa, razrješenje revizorskog društva mogu zatražiti:

1. dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu revidiranog subjekta

2. nadzorni odbor, revizijski odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta od javnog interesa

3. Ministarstvo financija.

(2) Prijedlog za razrješenje revizorskog društva iz stavka 1. ovoga članka podnosi se trgovačkom sudu nadležnom prema sjedištu subjekta od javnog interesa. Nadležni trgovački sud usvojit će prijedlog za razrješenje revizorskog društva ako za to postoje opravdani razlozi.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.

Ugovaranje zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa

Članak 43.

(1) Nadzorna tijela ovlaštena za nadzor poslovanja subjekata od javnog interesa čije obavljanje poslova je propisano posebnim zakonom mogu tim subjektima propisati obvezu ugovaranja zakonske revizije s više međusobno neovisnih revizorskih društava, te odrediti uvjete za uređivanje odnosa između revizorskih društava imenovanih za obavljanje zajedničke revizije.

(2) Subjekti od javnog interesa, osim onih iz stavka 1. ovoga članka, koji samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima, u poslovnoj godini koja prethodi poslovnoj godini na koju se zakonska revizija odnosi, ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

1. zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj

2. imaju aktivu veću od 829.500.000,00 eura na zadnji dan poslovne godine

moraju ugovoriti zakonsku reviziju s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva te takva zakonska revizija rezultira podnošenjem zajedničkog revizorskog izvještaja iz članka 58.a stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Ako je matično društvo subjekt od javnog interesa iz stavka 2. ovoga članka, obveza zakonske revizije s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva odnosi se na godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje matičnog društva i svih ovisnih društava.

(4) Obveza ugovaranja zakonske revizije s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na subjekte od javnog interesa koji su ovisno društvo matičnog društva sa sjedištem u drugoj državi članici ako u ukupnoj konsolidiranoj aktivi matičnog društva sudjeluju s manje od 50 posto.

(5) U slučaju ugovaranja zakonske revizije s više revizorskih društava, najdulje vrijeme trajanja revizijskog angažmana iz članka 64. ovoga Zakona ne može se produljiti na najdulje razdoblje iz članka 17. stavka 4. točke (b) Uredbe (EU) br. 537/2014.

(6) Hrvatska revizorska komora smjernicom propisuje pojedinosti u vezi s ugovaranjem i obavljanjem zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa.

Nerevizorske usluge

Članak 44.

(1) Revizorsko društvo može, osim revizorskih usluga, kao svoju djelatnost obavljati i nerevizorske usluge iz sljedećih područja:

1. financija i računovodstva

2. financijskih analiza i kontrola, uključujući i dubinska snimanja

3. usluge davanja poreznih savjeta kako je uređeno posebnim propisima

4. ostalog poslovnog savjetovanja

5. procjenjivanja vrijednosti društava, imovine i obveza

6. sudskog vještačenja

7. izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata

8. održavanja stručnih seminara i edukacije

9. izdavanja stručnih radova

10. usluge savjetovanja iz područja održivosti.

(2) Revizorsko društvo koje obavlja usluge iz područja financija i računovodstva, davanja poreznih savjeta, ostaloga poslovnog savjetovanja, procjenjivanja vrijednosti društva, imovine i obveza, sudskog vještačenja i usluga iz područja odgovornosti poslovodstva isključuje mogućnost obavljanja zakonske revizije u istoj pravnoj osobi za istu poslovnu godinu. Zabrana obavljanja zakonske revizije odnosi se na revidirani subjekt i sva povezana društva revidiranoga subjekta, kao i na revizorsko društvo i sva povezana društva revizorskog društva.

(3) Zabrana obavljanja zakonske revizije iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na povezana društva revidiranog subjekta, kao ni na povezana društva revizorskog društva, pod uvjetom da je revizorsko društvo poduzelo sve mjere osiguranja kako obavljanje usluga iz stavka 2. ovoga članka ne bi utjecalo na neovisnost obavljanja zakonske revizije. Zabrana obavljanja zakonske revizije iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na obavljanje sljedećih nerevizorskih usluga:

1. porezne usluge povezane s pripremom poreznih obrazaca

2. porezne usluge povezane s pronalaženjem javnih subvencija i poreznih olakšica, osim ako je glede takvih usluga zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili revizorskog društva

3. porezne usluge povezane s pomoći u vezi s poreznim inspekcijama poreznih tijela, osim ako je glede takvih inspekcija zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili revizorskog društva

4. porezne usluge povezane s izračunom izravnog i neizravnog poreza te odgođenog poreza

5. porezne usluge povezane s poreznim savjetovanjem

kako je uređeno posebnim propisima, ako te usluge nemaju izravan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili u ukupnom iznosu, na financijske izvještaje koji su predmet revizije i ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo poštuju načela neovisnosti sukladno ovom Zakonu.

(4) Revizorsko društvo koje obavlja usluge savjetovanja iz područja održivosti ne može obavljati provjeru izvještaja o održivosti u istoj pravnoj osobi za istu poslovnu godinu.

(5) Zabrana obavljanja provjere izvještaja o održivosti iz stavka 4. ovoga članka ne odnosi se na povezana društva revidiranog subjekta, kao ni na povezana društva revizorskog društva, pod uvjetom da je revizorsko društvo poduzelo sve mjere osiguranja kako obavljanje usluge savjetovanja iz područja održivosti ne bi utjecalo na neovisnost obavljanja provjere izvještaja o održivosti.

(6) Podatke o obavljanju usluga iz stavaka 1. do 5. ovoga članka, kao i utjecaj na neovisnost i poduzete mjere osiguranja iz stavka 3. ovoga članka revizorska društva dužna su iskazati u izjavi koja se odnosi na neovisnost rada revizorskog društva, a koja je, u slučaju revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, dio izvještaja o transparentnosti iz članka 59. ovoga Zakona.

(7) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa i svi članovi mreže kojoj revizorsko društvo pripada ne smiju pružati izravno ili neizravno revidiranom subjektu, njegovu matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom u državi članici nerevizorske usluge u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(8) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stavka 7. ovoga članka odnosi se na:

1. razdoblje između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i

2. poslovnu godinu koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugama navedenim u članku 5. stavku 1. podstavku 2. točki (e) Uredbe (EU) br. 537/2014.

(9) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, revizorsko društvo i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada može obavljati nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. podstavka 2. točke (a) podtočke i., točke (a) podtočaka iv. – vii. Uredbe (EU) br. 537/2014 revidiranom subjektu od javnog interesa, kako je uređeno posebnim propisima i ako su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(10) Iznimno od stavaka 7. do 10. ovoga članka, revizorsko društvo i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada, a koji obavljaju zakonsku reviziju kreditne institucije i subjekta od javnog interesa za čiji je nadzor poslovanja ovlaštena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, smiju pružati nerevizorske usluge kako je propisano zakonom kojim se propisuje poslovanje kreditnih institucija te subjekta od javnog interesa za čiji je nadzor poslovanja ovlaštena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

(11) Revizorsko društvo dužno je u radnoj dokumentaciji koja potkrepljuje revizorsko mišljenje navesti sve informacije koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga za koje Međunarodni revizijski standardi zahtijevaju neovisnost, kao i poduzete mjere osiguranja za ublažavanje utjecaja na neovisnost obavljanja revizorskih usluga.

(12) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka pružanje nerevizorskih usluga podložno je odobrenju revizijskog odbora u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 537/2014 nakon što je revizijski odbor na odgovarajući način procijenio postoje li prijetnje neovisnosti i primijenjeni zaštitni mehanizmi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona.

Nerevizorske usluge u slučaju u kojem revizorsko društvo obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa

Članak 44.a

(1) Revizorsko društvo koje obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa i svi članovi mreže kojoj revizorsko društvo pripada ne smiju pružati izravno ili neizravno subjektu koji je predmet provjere izvještaja o održivosti, njegovu matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom u državi članici nerevizorske usluge u skladu s člankom 5. stavkom 1. podstavkom 2. točkama (b) i (c) te (e) do (k) Uredbe (EU) br. 537/2014.

(2) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na:

1. razdoblje između početka razdoblja koje je predmet provjere izvještaja o održivosti i izdavanja izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti i

2. poslovnu godinu koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugama navedenim u članku 5. stavku 1. podstavku 2. točki (e) Uredbe (EU) br. 537/2014.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, revizorsko društvo i svaki član mreže kojoj revizorsko društvo pripada mogu obavljati zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. podstavka 2. Uredbe (EU) br. 537/2014, osim:

1. zabranjenih nerevizorskih usluga iz stavka 1. ovoga članka ili

2. ako isto revizorsko društvo uz provjeru izvještaja o održivosti obavlja i zakonsku reviziju, zabranjenih revizorskih usluga iz članka 5. stavka 1. podstavka 2. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(4) Ako član mreže kojoj pripada revizorsko društvo koje obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa pruža nerevizorske usluge iz stavka 1. ovoga članka društvu osnovanom u trećoj zemlji koje kontrolira subjekt od javnog interesa koji je predmet izvještavanja o održivosti, revizorsko društvo procjenjuje dovodi li se njegova neovisnost u pitanje time što član mreže pruža nerevizorske usluge.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, ako postoji utjecaj na neovisnost, revizorsko društvo dužno je upotrijebiti zaštitne mehanizme kako bi se ublažile prijetnje uzrokovane pružanjem nerevizorskih usluga iz stavka 1. ovoga članka u trećoj zemlji.

(6) U slučaju iz stavaka 4. i 5. ovoga članka revizorsko društvo može nastaviti obavljati provjeru izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa samo ako može opravdati, u skladu s člankom 52. ovoga Zakona, da pružanje nerevizorskih usluga iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na stručnu prosudbu i izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti.

Dužnosti revidiranog subjekta

Članak 45.

(1) Revidirani subjekt dužan je revizorskom društvu staviti na raspolaganje cjelokupnu potrebnu dokumentaciju, isprave i izvještaja te omogućiti pristup računalnim programima i pružiti sve informacije potrebne za obavljanje zakonske revizije.

(2) Subjekt iz stavka 1. ovoga članka dužan je revizorskom društvu tijekom radnog vremena osigurati pristup i korištenje poslovnih prostorija za obavljanje zakonske revizije neometano i bez prisutnosti drugih osoba te staviti na raspolaganje odgovarajuću opremu i radnike.

(3) Subjekt iz stavka 1. ovoga članka, koji se u svojem poslovanju koristi informatičkom tehnologijom, dužan je revizorskom društvu omogućiti pristup svim programima i elektroničkim zapisima, uključujući izliste i preslike na elektroničkim medijima te na zahtjev revizorskog društva pružiti pomoć u izvođenju programa i dati informacije o služenju tim programima.

(4) Ako subjekt iz stavka 1. ovoga članka ne omogući obavljanje zakonske revizije u skladu s odredbama stavaka 1. – 3. ovoga članka, ovlašteni revizor tu činjenicu navodi u revizorskom izvještaju i o tome obavještava Ministarstvo financija.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge revizorske usluge i provjeru izvještaja o održivosti.

Radna dokumentacija

Članak 46.

(1) Revizorsko društvo priprema cjelovitu i preglednu radnu dokumentaciju koja potkrepljuje revizorski izvještaj. Radna dokumentacija može biti u papirnatom i/ili elektroničkom obliku.

(2) Radna dokumentacija koju prikuplja i priprema revizorsko društvo čuva se najmanje 11 godina, počevši od poslovne godine na koju se zakonska revizija odnosi.

(3) Radna dokumentacija i spisi prikupljeni tijekom zakonske revizije vlasništvo su revizorskog društva, predstavljaju revizorsku tajnu i mogu se koristiti samo za potrebe zakonske revizije u skladu s odredbama ovoga Zakona i u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka te za potrebe nadzora i postupaka koje provodi Ministarstvo financija.

(4) Radna dokumentacija koja potkrepljuje revizorski izvještaj i koja se priprema u obliku i sadržaju kako to propisuju Međunarodni revizijski standardi sastavlja se na hrvatskom jeziku.

(5) Ako dođe do promjene jednog revizorskog društva drugim, prethodno revizorsko društvo dužno je osigurati novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama koje se odnose na revidirani subjekt i za poslovnu godinu koja neposredno prethodi prvoj zakonskoj reviziji koju obavlja novi revizor.

(6) Ako revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju revidiranog subjekta koji je dio grupe čije se matično društvo nalazi u trećoj zemlji, pravila povjerljivosti i čuvanja revizorske tajne iz stavka 3. ovoga članka ne utječu na prenošenje relevantne dokumentacije revizorskog društva o obavljenoj zakonskoj reviziji revizoru grupe koji se nalazi u trećoj zemlji, ako je takva dokumentacija potrebna za obavljanje revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja matičnog društva.

(7) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju kod revidiranog subjekta koji je izdao vrijednosne papire u trećoj zemlji ili koji je dio grupe koja izdaje zakonske godišnje konsolidirane financijske izvještaje u trećoj zemlji, može dostavljati radnu dokumentaciju ili druge dokumente u vezi sa zakonskom revizijom tog revidiranog subjekta Ministarstvu financija radi dostavljanja nadležnim tijelima u relevantnim trećim zemljama samo pod uvjetima iz članka 115. ovoga Zakona.

(8) Dostavljanje podataka revizoru grupe koji se nalazi u trećoj zemlji obavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

(9) Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo koje više nije angažirano na određenoj zakonskoj reviziji, kao i prethodni ovlašteni revizor ili revizorsko društvo i nadalje podliježu obvezi čuvanja revizorske tajne vezano uz dotičnu zakonsku reviziju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(10) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.

Profesionalna etika i skeptičnost

Članak 47.

(1) Revizorsko društvo i ovlašteni revizor moraju djelovati u skladu s temeljnim načelima profesionalne etike o integritetu, objektivnosti, profesionalnoj kompetentnosti i dužnoj pažnji.

(2) Revizorsko društvo, ovlašteni revizor i druge osobe iz članka 5. stavka 8. ovoga Zakona dužni su tijekom obavljanja revizorskih usluga zadržati profesionalnu skeptičnost te moraju biti svjesni mogućnosti postojanja značajno pogrešnog prikazivanja zbog činjenica ili ponašanja koja upućuju na nepravilnosti, uključujući prijevaru ili pogreške, neovisno o proteklom iskustvu revizorskog društva i ovlaštenog revizora o iskrenosti i integritetu članova uprave ili upravnog odbora revidiranog subjekta.

(3) Revizorsko društvo, ovlašteni revizor i druge osobe iz članka 5. stavka 8. ovoga Zakona dužni su pridržavati se profesionalne skeptičnosti, posebno pri provjeravanju procjena upravljačkih struktura u vezi s fer vrijednostima, umanjenjem imovine, rezerviranjima i budućim tokom novca relevantnima za sposobnost subjekta za vremenski neograničeno poslovanje.

Neovisnost

Članak 48.

(1) Revizorsko društvo, ovlašteni revizor, glavni revizijski partner, glavni partner za održivost i svaka osoba koja je u mogućnosti izravnog ili neizravnog utjecaja na rezultat revizorskih usluga moraju tijekom razdoblja koje obuhvaćaju financijski izvještaji i/ili izvještaj o održivosti koji su predmet zakonske revizije odnosno provjere izvještaja o održivosti i za vrijeme obavljanja revizorskih usluga biti neovisni u odnosu na revidirani subjekt ili subjekt provjere izvještaja o održivosti te im nije dopušteno sudjelovati u donošenju odluka revidiranog subjekta.

(2) Revizorsko društvo i ovlašteni revizor dužni su poduzimati sve potrebne mjere kako bi osigurali da pri obavljanju revizorskih usluga na njihovu neovisnost ne utječe ni jedan postojeći ili mogući sukob interesa ili poslovni odnos ili drugi izravni ili neizravni odnosi u koje su uključeni revizorsko društvo i ovlašteni revizor koji obavljaju revizorske usluge te, ako je primjenjivo, njihova mreža, upravljanje, ovlašteni revizori, radnici i druge fizičke osobe čije su usluge stavljene na raspolaganje ili ih nadzire revizorsko društvo ili bilo koja osoba izravno ili neizravno povezana s revizorskim društvom i ovlaštenim revizorom.

(3) Revizorsko društvo i ovlašteni revizor ne mogu obaviti revizorsku uslugu ako postoji prijetnja samopregleda, koristoljublja, zagovaranja, rodbinske povezanosti ili zastrašivanja koja proizlazi iz financijskih, osobnih, poslovnih odnosa, odnosa u vezi sa zaposlenjem ili drugih odnosa između revizorskog društva i ovlaštenog revizora, njegove mreže i bilo koje fizičke osobe koji mogu utjecati na rezultat zakonske revizije i revidiranog subjekta, a zbog koje bi objektivna, razumna i informirana treća strana, uzimajući u obzir primijenjene zaštitne mehanizme, zaključila da je neovisnost revizorskog društva ili ovlaštenog revizora ugrožena.

(4) Iznimno od odredaba ovoga članka, revizorsko društvo nije dužno osigurati neovisnost ako obavlja povezane revizorske usluge koje se odnose na dogovorene postupke ili kompilaciju, pri čemu je dužno u svojem izvještaju o tim obavljenim uslugama navesti tu činjenicu.

Osiguravanje neovisnosti

Članak 49.

(1) Revizorsko društvo, ovlašteni revizor, glavni revizijski partneri, zaposlenici revizorskog društva i bilo koja druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje ili koju nadzire to revizorsko društvo, a koja je izravno uključena u obavljanje revizorske usluge, te osobe koje su usko povezane s njima u skladu s propisom o zlouporabi tržišta ne smiju ostvarivati i imati materijalne i izravne koristi, niti smiju biti uključeni u transakciju u vezi s bilo kojim financijskim instrumentom koji je izdao, za koji jamči ili koji na drugi način podržava bilo koji revidirani subjekt ili subjekt provjere izvještaja o održivosti, u okviru njihova opsega obavljanja revizorske usluge, osim interesa koje neizravno ostvaruju putem diverzificiranih subjekata za zajednička ulaganja, uključujući upravljane fondove poput mirovinskih fondova ili životno osiguranje.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju sudjelovati u obavljanju ili na neki drugi način utjecati na rezultate revizorske usluge bilo kojeg revidiranog subjekta ako:

1. imaju financijske instrumente revidiranog subjekta, osim interesa koji se neizravno ostvaruju putem diverzificiranih subjekata za zajednička ulaganja

2. imaju financijske instrumente bilo kojeg subjekta povezanog s revidiranim subjektom, što može uzrokovati ili se može općenito smatrati uzrokom sukoba interesa, osim interesa koji se neizravno ostvaruju putem diverzificiranih subjekata za zajednička ulaganja

3. su bile zaposlene u revidiranom subjektu ili su imale poslovne ili druge odnose s revidiranim subjektom tijekom razdoblja iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona koji mogu prouzročiti ili se za njih općenito može smatrati uzrokom sukoba interesa.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju tražiti ili primati novčane i nenovčane darove ili usluge od revidiranog subjekta ili bilo kojeg subjekta koji je povezan s revidiranim subjektom osim ako bi objektivna, razumna i informirana treća strana zaključila da je njihova vrijednost zanemariva ili beznačajna.

(4) Ako je revidirani subjekt ili subjekt provjere izvještaja o održivosti tijekom razdoblja na koje se odnose financijski izvještaji i/ili izvještaj o održivosti preuzeo drugi subjekt ili se spojio s drugim subjektom ili je pripojio drugi subjekt ili je drugi subjekt preuzeo ili pripojio revidirani subjekt ili subjekt provjere izvještaja o održivosti, revizorsko društvo dužno je otkriti i ocijeniti bilo koje postojeće ili nedavne interese ili odnose, uključujući nerevizorske usluge pružene tom subjektu koje bi, uzimajući u obzir dostupne zaštitne mehanizme, mogle ugroziti neovisnost ili sposobnost ovlaštenog revizora ili revizorskog društva za nastavak obavljanja revizorskih usluga nakon što preuzimanje, spajanje ili pripajanje počne proizvoditi pravne učinke. Preuzimanjem iz ovoga stavka smatra se stjecanje značajnog utjecaja ili kontrole u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, ovlašteni revizor i revizorsko društvo dužni su, što je prije moguće, a najkasnije u roku od tri mjeseca, poduzeti sve mjere koje mogu biti potrebne za uklanjanje svih postojećih interesa ili prestanak odnosa koji bi predstavljali prijetnju njihovoj neovisnosti te su dužni, ako je to moguće, usvojiti zaštitne mehanizme kako bi smanjili na najmanju moguću mjeru bilo kakvu prijetnju svojoj neovisnosti koja proizlazi iz prethodnih ili postojećih interesa i odnosa.

(6) Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo dužni su u radnoj dokumentaciji dokumentirati sve značajne prijetnje neovisnosti ovlaštenog revizora ili revizorskog društva, kao i zaštitne mehanizme koji su korišteni za ublažavanje tih prijetnji.

(7) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su bez odgode izvijestiti revizorsko društvo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. – 4. ovoga članka.

Zabrana zapošljavanja ovlaštenih revizora kod revidiranog subjekta

Članak 50.

(1) Ovlašteni revizor i glavni revizijski partner koji obavljaju zakonsku reviziju u ime revizorskog društva, prije isteka razdoblja od najmanje jedne godine ili, u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa, isteka razdoblja od najmanje dvije godine nakon što su prestali obavljati dužnost ovlaštenog revizora ili glavnog revizijskog partnera u vezi sa zakonskom revizijom, ne smiju:

1. prihvatiti položaj člana uprave, nadzornog odbora ili upravnog odbora u revidiranom subjektu

2. prihvatiti ključni rukovodeći položaj u revidiranom subjektu

3. ako je to primjenjivo, postati članom revizijskog odbora revidiranog subjekta ili, ako takav revizijski odbor ne postoji, članom organa koji obavlja funkciju jednakovrijednu onoj revizijskog odbora.

(2) Radnici i partneri, osim glavnih revizijskih partnera, revizorskog društva koji sudjeluju u obavljanju zakonske revizije, kao i bilo koja druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje ili su pod nadzorom revizorskog društva, ne smiju, ako su takvi radnici, partneri ili druge fizičke osobe ovlašteni za sudjelovanje u obavljanju zakonske revizije, preuzeti bilo koju dužnost iz stavka 1. točaka 1. – 3. ovoga članka, prije isteka razdoblja od najmanje jedne godine nakon isteka razdoblja u kojem su bili izravno uključeni u obavljanje zakonske revizije.

(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su bez odgode izvijestiti revizorsko društvo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.

Neovisnost i objektivnost drugih osoba

Članak 51.

Članovi odnosno dioničari revizorskog društva, kao i članovi uprave, upravnih odbora i nadzornih odbora tog revizorskog društva ili povezanog društva ne smiju utjecati na obavljanje zakonske revizije i/ili provjere izvještaja o održivosti i izdavanje revizorskog izvještaja i/ili izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti na bilo koji način kojim bi se ugrozila neovisnost i objektivnost ovlaštenog revizora koji obavlja zakonsku reviziju u ime revizorskog društva.

Priprema revizorske usluge i procjena prijetnji neovisnosti

Članak 52.

Revizorsko društvo i ovlašteni revizor dužni su prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge procijeniti i dokumentirati sljedeće:

1. ispunjavaju li zahtjeve iz članaka 48. i 49. ovoga Zakona

2. postoje li prijetnje njihovoj neovisnosti i zaštitne mjere koje su primijenjene kako bi se ublažile te prijetnje

3. ima li, u slučaju revizorskog društva, stručne radnike, vrijeme i resurse potrebne za obavljanje revizorske usluge na primjeren način

4. ima li, u slučaju revizorskog društva, glavni revizijski partner odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije u državi članici u kojoj se obavlja zakonska revizija.

Unutarnja organizacija revizorskih društava

Članak 53.

(1) Revizorsko društvo dužno je pridržavati se sljedećih organizacijskih zahtjeva:

1. uspostaviti primjerene politike i postupke kako bi osiguralo da se članovi, odnosno dioničari, kao i članovi uprave, upravnih i nadzornih odbora revizorskog društva ili povezanog društva ne miješaju u obavljanje revizorskih usluga na bilo koji način kojim bi se ugrozila neovisnost i objektivnost ovlaštenog revizora koji obavlja revizorske usluge u ime revizorskog društva

2. raspolagati odgovarajućim administrativnim i računovodstvenim postupcima, mehanizmima unutarnjeg upravljanja kvalitetom, djelotvornim postupcima procjene rizika te djelotvornim mjerama nadzora i zaštite sustava za obradu podataka. Ti mehanizmi unutarnje kontrole kvalitete moraju biti osmišljeni kako bi osigurali usklađenost s odlukama i postupcima na svim razinama revizorskog društva

3. uspostaviti odgovarajuće politike i postupke kako bi osiguralo svojim radnicima i drugim fizičkim osobama čije im se usluge stavljaju na raspolaganje ili su pod njihovim nadzorom i koji su neposredno uključeni u obavljanje revizorskih usluga, posjedovanje primjerenog znanja i iskustva za dužnosti koje su im dodijeljene

4. uspostaviti odgovarajuće politike i postupke kako bi osiguralo da povjeravanje važnih revizorskih funkcija vanjskim izvršiteljima nije provedeno na takav način da umanji kvalitetu unutarnje kontrole kvalitete revizorskog društva te mogućnost Ministarstva financija da nadzire usklađenost revizorskog društva s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, s odredbama Uredbe (EU) br. 537/2014

5. uspostaviti odgovarajuće i djelotvorne organizacijske i administrativne mehanizme za sprječavanje, utvrđivanje, uklanjanje ili upravljanje prijetnjama njihovoj neovisnosti iz članaka 48., 49., 50. i 52. ovoga Zakona

6. uspostaviti odgovarajuće politike i postupke za obavljanje revizorskih usluga, usavršavanje, nadgledanje i praćenje aktivnosti radnika te organizaciju strukture revizorskih spisa iz članka 54. stavka 8. ovoga Zakona

7. uspostaviti sustav unutarnje kontrole kvalitete kako bi se zajamčila kvaliteta revizorskih usluga. Sustav unutarnje kontrole kvalitete obuhvaća najmanje politike i postupke opisane u točki 6. ovoga stavka. Revizorsko društvo dužno je odrediti ovlaštenog revizora koji je odgovoran za sustav unutarnje kontrole kvalitete

8. koristiti odgovarajuće sustave, resurse i postupke kako bi osiguralo kontinuitet i pravilnost u obavljanju aktivnosti revizorskih usluga

9. uspostaviti primjerene i djelotvorne organizacijske i administrativne mehanizme za rješavanje i bilježenje incidenata koji imaju ili mogu imati ozbiljne posljedice na integritet njihovih aktivnosti vezanih uz obavljanje revizorskih usluga

10. uspostaviti odgovarajuće politike primitaka, uključujući podjelu dobiti, koje omogućuju dovoljno poticaja za učinkovito osiguranje kvalitete revizorskih usluga. Iznos prihoda koji revizorsko društvo ostvari od pružanja nerevizorskih usluga revidiranom subjektu nije predmetom ocjene učinka i isplate primitaka bilo kojoj osobi koja je uključena u obavljanje revizorskih usluga tom revidiranom subjektu ili koja na nju može utjecati

11. pratiti i ocijeniti prikladnost i učinkovitost svojih sustava, mehanizama unutarnje kontrole kvalitete te postupaka uspostavljenih u skladu s ovim Zakonom i, ako je to primjenjivo, Uredbom (EU) br. 537/2014, te poduzimati primjerene mjere za otklanjanje eventualnih nedostataka. Revizorsko društvo dužno je provoditi godišnje ocjenjivanje sustava unutarnje kontrole kvalitete iz točke 7. ovoga stavka i voditi evidenciju nalaza dobivenih tim ocjenjivanjem, kao i mjera predloženih za izmjenu sustava unutarnje kontrole kvalitete

12. uspostaviti politike, kontrole i postupke za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.

(2) Politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka dokumentiraju se i priopćuju radnicima revizorskog društva.

(3) Povjeravanje revizorskih funkcija vanjskim izvršiteljima kao što je navedeno u stavku 1. točki 4. ovoga članka ne utječe na obveze revizorskog društva prema revidiranom subjektu ili subjektu provjere izvještaja o održivosti.

(4) Revizorsko društvo dužno je uzeti u obzir opseg i složenost svojih aktivnosti pri ispunjavanju obveza iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(5) Revizorsko društvo mora dokazati Ministarstvu financija da su politike i postupci, osmišljeni u svrhu ostvarivanja takve usklađenosti, primjereni u odnosu na opseg i složenost aktivnosti revizorskog društva.

Organizacija revizorskog rada

Članak 54.

(1) Revizorsko društvo dužno je za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga odrediti najmanje jednog glavnog revizijskog partnera te mu staviti na raspolaganje dostatne resurse i broj radnika koji posjeduju potrebnu stručnost i vještine kako bi na prikladan način mogli obavljati svoje zadaće.

(2) Revizorsko društvo dužno je za obavljanje provjere izvještaja o održivosti odrediti najmanje jednog glavnog partnera za održivost koji može biti glavni revizijski partner ili jedan od tih partnera te mu staviti na raspolaganje dostatne resurse i broj radnika koji posjeduju potrebnu stručnost i vještine kako bi na prikladan način mogli obavljati svoje zadaće.

(3) Osiguranje kvalitete revizorske usluge, neovisnost i stručnost glavni su kriteriji revizorskog društva pri izboru glavnog revizijskog partnera i/ili glavnog partnera za održivost.

(4) Glavni revizijski partner aktivno sudjeluje u obavljanju zakonske revizije i drugih revizorskih usluga.

(5) Glavni partner za održivost aktivno sudjeluje u obavljanju provjere izvještaja o održivosti.

(6) Pri obavljanju revizorskih usluga ovlašteni revizor dužan je posvetiti dovoljno vremena svom angažmanu te osigurati dovoljno resursa kako bi na primjeren način mogao obavljati svoje zadaće.

(7) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju o svakom kršenju odredaba ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014 te evidenciju svih posljedica takvog kršenja, uključujući poduzete mjere usmjerene rješavanju tih kršenja te u svrhu izmjene njegova sustava unutarnjeg upravljanja kvalitetom.

(8) Revizorsko društvo dužno je izraditi godišnji izvještaj koji sadrži pregled svih poduzetih mjera iz stavka 7. ovoga članka te taj izvještaj priopćava radnicima.

(9) Ako revizorsko društvo traži savjet vanjskih stručnjaka, dužno je dokumentirati taj zahtjev i primljeni savjet.

(10) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju klijenata koja sadrži sljedeće podatke za svakog klijenta:

1. tvrtku i sjedište ili ime i prezime i adresu

2. ime i prezime glavnog revizijskog partnera i, ako postoji, glavnog partnera za održivost

3. naknade zaračunane za usluge zakonske revizije, druge revizorske usluge, provjeru izvještaja o održivosti te naknade zaračunane za druge usluge u svakoj poslovnoj godini.

(11) Revizorsko društvo dužno je otvoriti revizorski spis za svaku zakonsku reviziju i druge revizorske usluge u kojem je dužno:

1. dokumentirati podatke pripremljene u skladu s člankom 52. ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, člancima 6. – 8. Uredbe (EU) br. 537/2014

2. zadržati sve druge podatke i dokumente koji su važni za revizorski izvještaj iz članka 58. ovoga Zakona te, ako je to primjenjivo, članaka 10. i 11. Uredbe (EU) br. 537/2014 te za praćenje usklađenosti s ovim Zakonom i drugim propisima.

(12) Revizorski spis zatvara se najkasnije u roku od 60 dana od datuma potpisivanja revizorskog izvještaja iz članka 58.a ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(13) Revizorsko društvo dužno je otvoriti spis o provjeri za svaki postupak provjere izvještaja o održivosti u kojem je dužno:

1. dokumentirati podatke pripremljene u skladu s člankom 52. ovoga Zakona

2. zadržati sve druge podatke i dokumente koji su važni za izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 58.b ovoga Zakona te za praćenje usklađenosti s ovim Zakonom i drugim propisima u pogledu provjere izvještaja o održivosti.

(14) Spis o provjeri zatvara se najkasnije u roku od 60 dana od datuma potpisivanja izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 58.b ovoga Zakona.

(15) Ako isto revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju ili druge revizorske usluge i provjeru izvještaja o održivosti, spis o provjeri može se uključiti u revizorski spis.

(16) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju svih pisanih žalbi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga.

(17) Hrvatska revizorska komora donosi primjeren okvir prosječnog broja sati za obavljanje zakonske revizije iz stavka 6. ovoga članka.

Opseg revizije financijskih izvještaja

Članak 55.

Ako je primjenjivo, neovisno o člancima 10. i 11. Uredbe (EU) br. 537/2014, revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ne obuhvaća izražavanje uvjerenja o budućoj održivosti revidiranog subjekta ili učinkovitosti članova uprave ili upravnog odbora pri dotadašnjem ili budućem vođenju poslova subjekta.

Revizija konsolidiranih financijskih izvještaja

Članak 56.

(1) Revizor grupe snosi odgovornost za revizorski izvještaj iz članka 58.a ovoga Zakona o reviziji godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i, ako je to primjenjivo, iz članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014 te, ako je primjenjivo, za dodatni izvještaj revizijskom odboru iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(2) Revizor grupe dužan je pregledati i ocijeniti zakonsku reviziju koju je proveo revizor u trećoj zemlji ili ovlašteni revizor i subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe revizije grupe i dokumentirati prirodu, vrijeme i opseg posla koji su obavili ti revizori, uključujući, ako je to primjenjivo, pregled relevantnih dijelova revizorske dokumentacije tih revizora.

(3) Revizor grupe dužan je zadržati dokumentaciju koja će omogućiti Ministarstvu financija pregled rada revizora grupe.

(4) Za potrebe iz stavka 2. ovoga članka, revizor grupe dužan je zatražiti suglasnost revizora u trećoj zemlji, ovlaštenog revizora, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorskog društva za prosljeđivanje relevantne dokumentacije tijekom obavljanja revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, kao uvjet za oslanjanje revizora grupe na rad tih revizora.

(5) Ako revizor grupe ne može postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, poduzima prikladne mjere i o tome obavještava Ministarstvo financija. Takve mjere po potrebi uključuju obavljanje dodatnih revizorskih postupaka izravnim putem ili povjeravanjem takvih zadaća vanjskim izvršiteljima u odgovarajućem ovisnom društvu.

(6) Ako revizor grupe podliježe nadzoru osiguranja kvalitete rada ili nadzoru u vezi sa zakonskom revizijom godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja grupe, revizor grupe dužan je, na zahtjev, Ministarstvu financija staviti na raspolaganje relevantnu dokumentaciju koju posjeduje u vezi sa zakonskom revizijom koju su proveli revizor u trećoj zemlji, ovlašteni revizor, subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe revizije grupe, uključujući svu radnu dokumentaciju relevantnu za zakonsku reviziju grupe.

(7) Ministarstvo financija može za potrebe zakonske revizije grupe, u skladu s člancima 111. – 114. ovoga Zakona, od relevantnih nadležnih tijela država članica zatražiti dodatnu dokumentaciju o zakonskoj reviziji koju su proveli ovlašteni revizor ili revizorsko društvo.

(8) Ako zakonsku reviziju matičnog društva ili ovisnog društva koja čine dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, Ministarstvo financija može, od relevantnih nadležnih tijela trećih zemalja putem dogovora o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona, zatražiti dodatnu dokumentaciju o zakonskoj reviziji koju su obavili revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako zakonsku reviziju matičnog društva ili ovisnog društva koja čine dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji s kojima nije sklopljen dogovor o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona, revizor grupe odgovoran je, na zahtjev Ministarstva financija, osigurati primjerenu dostavu dodatne dokumentacije o zakonskoj reviziji koju je obavio revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, uključujući radnu dokumentaciju relevantnu za zakonsku reviziju grupe.

(10) Kako bi se osigurala dostava iz stavka 9. ovoga članka, revizor grupe dužan je zadržati primjerak takve dokumentacije ili dogovoriti s revizorom u trećoj zemlji ili subjektom za obavljanje revizije u trećoj zemlji svoj neograničen pristup takvoj dokumentaciji na zahtjev ili poduzeti bilo koju drugu primjerenu mjeru.

(11) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, ako zakonski ili neki drugi razlozi onemogućuju dostavu radne dokumentacije zakonske revizije u trećoj zemlji revizoru grupe, dokumentacija koju zadržava revizor grupe mora sadržavati dokaz da je poduzeo primjerene postupke za ostvarivanje pristupa dokumentaciji zakonske revizije i, u slučaju ograničenja koja nisu pravna ograničenja utemeljena na zakonodavstvu treće zemlje, dokaze kojima se podupire postojanje takvih ograničenja.

Provjera konsolidiranog izvještaja o održivosti

Članak 56.a

(1) Revizor grupe snosi odgovornost za izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 58.b ovoga Zakona o provjeri konsolidiranog izvještaja o održivosti.

(2) Revizor grupe dužan je pregledati i ocijeniti provjeru izvještaja o održivosti koju je proveo revizor u trećoj zemlji ili ovlašteni revizor i subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti i dokumentirati prirodu, vrijeme i opseg posla koji su obavili ti revizori, uključujući pregled relevantnih dijelova dokumentacije o provjeri tih revizora.

(3) Revizor grupe dužan je zadržati dokumentaciju koja će omogućiti Ministarstvu financija pregled rada revizora grupe.

(4) Za potrebe iz stavka 2. ovoga članka, revizor grupe dužan je zatražiti suglasnost revizora u trećoj zemlji, ovlaštenog revizora, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorskog društva za prosljeđivanje relevantne dokumentacije tijekom obavljanja provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, kao uvjet za oslanjanje revizora grupe na rad tih revizora.

(5) Ako revizor grupe ne može postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, poduzima prikladne mjere koje, po potrebi, uključuju obavljanje dodatnih revizorskih postupaka izravnim putem ili povjeravanjem takvih zadaća vanjskim izvršiteljima u odgovarajućem ovisnom društvu i o tome obavještava Ministarstvo financija.

(6) Ako revizor grupe podliježe nadzoru osiguranja kvalitete rada ili nadzoru u vezi s provjerom konsolidiranog izvještaja o održivosti grupe, revizor grupe dužan je, na zahtjev, Ministarstvu financija staviti na raspolaganje relevantnu dokumentaciju koju posjeduje u vezi s provjerom izvještaja o održivosti koju je proveo revizor u trećoj zemlji, ovlašteni revizor, subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, uključujući svu radnu dokumentaciju relevantnu za provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti.

(7) Ministarstvo financija može, za potrebe provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti, u skladu s člancima 111. do 114. ovoga Zakona, od relevantnih nadležnih tijela država članica zatražiti dodatnu dokumentaciju o provjeri izvještaja o održivosti koju je proveo ovlašteni revizor ili revizorsko društvo.

(8) Ako provjeru izvještaja o održivosti matičnog društva ili ovisnog društva koje čini dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, Ministarstvo financija može, od relevantnih nadležnih tijela trećih zemalja putem dogovora o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona, zatražiti dodatnu dokumentaciju o provjeri koju je obavio revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako provjeru izvještaja o održivosti matičnog društva ili ovisnog društva koje čini dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji s kojim nije sklopljen dogovor o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona, revizor grupe odgovoran je, na zahtjev Ministarstva financija, osigurati primjerenu dostavu dodatne dokumentacije o provjeri izvještaja o održivosti koju je obavio revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, uključujući radnu dokumentaciju relevantnu za provjeru konsolidiranog izvještaja o održivosti.

(10) Kako bi se osigurala dostava iz stavka 9. ovoga članka, revizor grupe dužan je zadržati primjerak takve dokumentacije ili dogovoriti s revizorom u trećoj zemlji ili subjektom za obavljanje revizije u trećoj zemlji svoj neograničen pristup takvoj dokumentaciji na zahtjev ili poduzeti bilo koju drugu primjerenu mjeru.

(11) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, ako zakonski ili neki drugi razlozi onemogućavaju dostavu radne dokumentacije za provjeru izvještaja o održivosti u trećoj zemlji revizoru grupe, dokumentacija koju zadržava revizor grupe mora sadržavati dokaz da je poduzeo primjerene postupke za ostvarivanje pristupa dokumentaciji provjere izvještaja o održivosti i, u slučaju ograničenja koja nisu pravna ograničenja utemeljena na zakonodavstvu treće zemlje, dokaze kojima se podupire postojanje takvih ograničenja.

Revizorska tajna

Članak 57.

(1) Revizorsko društvo mora kao revizorsku tajnu čuvati sve podatke koje je saznalo obavljajući revizorske usluge. Revizorska tajna smatra se poslovnom tajnom revizorskog društva.

(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, revizorska tajna čuva se u skladu sa zakonima kojima se uređuju poslovne tajne.

(3) Revizorsku tajnu dužni su čuvati članovi upravljačkih i nadzornih organa revizorskog društva, kao i osobe koje rade ili su radile u revizorskom društvu i kojima jesu ili su bili na bilo koji način dostupni podaci iz stavka 1. ovoga članka, te se njima ne smiju koristiti oni sami, ne smiju ih iznositi trećim osobama ili trećim osobama omogućiti da se njima koriste.

(4) Ne smatra se povredom čuvanja revizorske tajne ako se:

1. podaci priopćavaju trećima na osnovi prethodne pisane suglasnosti klijenta

2. podaci priopćavaju Ministarstvu financija radi provedbe nadzora, odnosno drugih postupaka u okvirima njegove nadležnosti

3. podaci priopćavaju drugom revizorskom društvu u svrhu obavljanja revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ili provjere konsolidiranog izvještaja o održivosti u skladu s ovim Zakonom

4. podaci priopćavaju sudu na njegov pisani zahtjev u kaznenom postupku ili postupku koji mu prethodi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje kazneni postupak

5. podaci priopćavaju nadležnom tijelu u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma

6. ako je to propisano drugim zakonom ili pravno obvezujućim aktima Europske unije

7. podaci priopćavaju tijelima ovlaštenim za nadzor poslovanja subjekata od javnog interesa, u okvirima njihove nadležnosti.

(5) Ako se tijekom obavljanja revizorskih usluga revizorsko društvo treba koristiti dokumentacijom, podacima i informacijama koji su klasificirani odgovarajućim stupnjem tajnosti, moraju se primijeniti propisi kojima se uređuje područje informacijske sigurnosti – postupanje s klasificiranim podacima.

Obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga

Članak 58.

(1) Revizorsko društvo dužno je obavljati zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i druge revizorske usluge u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.

(2) Svrha obavljene zakonske revizije je povisiti stupanj povjerenja namjeravanih korisnika u godišnje financijske izvještaje. To se postiže izražavanjem revizorskog mišljenja o tome jesu li godišnji financijski izvještaji sastavljeni, u svim značajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja odnosno o tome jesu li financijski izvještaji fer prezentirani, u svim značajnim odrednicama, pružaju li istinit i fer prikaz u skladu s tim okvirom.

(3) Zakonske revizije obavljene u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima omogućavaju revizoru da formira mišljenje iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Kao osnovu za izražavanje revizorskog mišljenja revizorsko društvo treba steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikazivanja ili zbog prijevare ili zbog pogreške, a ono se stječe kada je ovlašteni revizor pribavio dostatne i primjerene revizijske dokaze kako bi smanjio revizijski rizik (tj. rizik da ovlašteni revizor izrazi neodgovarajuće revizorsko mišljenje kada su godišnji financijski izvještaji značajno pogrešno prikazani) na prihvatljivo nisku razinu.

(5) Revizijski dokaz nužan je za izražavanje osnovanog revizorskog mišljenja, a dobiva se revizijskim postupcima obavljenim tijekom odvijanja revizije koji su propisani Međunarodnim revizijskim standardima.

(6) Revizorsko društvo dužno je u obavljanju zakonske revizije i drugih revizorskih usluga primijeniti standarde za revizorov rad u ispunjavanju općih ciljeva revizije, odnosno zahtjeve, ciljeve i materijale za primjenu te ostale materijale s objašnjenjima na temelju kojih ovlašteni revizor stvara razumno uvjerenje, a koje propisuju Međunarodni revizijski standardi.

(7) Revizorsko društvo dužno je prije izdavanja revizorskog izvještaja prikupiti dostatne i primjerene revizijske dokaze sukladno stavku 4. ovoga članka i izdati revizorski izvještaj s revizorskim mišljenjem u skladu s prikupljenim revizijskim dokazima, Međunarodnim revizijskim standardima i odredbama ovoga Zakona.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ako postoje okolnosti propisane Međunarodnim revizijskim standardima koje revizorskom društvu onemogućuju da prikupi dostatne i primjerene revizijske dokaze, revizorsko društvo dužno je izraziti modificirano revizorsko mišljenje.

Revizorski izvještaj

Članak 58.a

(1) Revizorski izvještaj mora biti u pisanom obliku te mora sadržavati:

1. identifikacijske podatke o revidiranom subjektu čiji su godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji predmet zakonske revizije

2. naziv godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja i naznaku datuma te razdoblje na koje se odnosi

3. okvir financijskog izvještavanja koji je primijenjen prilikom sastavljanja godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja

4. opis opsega zakonske revizije i revizijske standarde u skladu s kojima se obavila zakonska revizija

5. revizorsko mišljenje koje može biti pozitivno, s rezervom ili negativno te u njemu mora biti jasno navedeno mišljenje ovlaštenog revizora ili revizorskog društva o sljedećem:

a) pružaju li godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji istinit i fer prikaz u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja i

b) ako je to primjenjivo, jesu li godišnji financijski izvještaji u skladu s propisima

6. upućivanje na sva pitanja na koja je revizorsko društvo upozorilo u posebnom naglasku koji ne predstavlja ograđivanje u revizorskom mišljenju

7. mišljenje i izjavu je li izvještaj poslovodstva usklađen s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu, je li izvještaj poslovodstva sastavljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i ostalim propisima te je li, a na temelju znanja i razumijevanja stečenih tijekom zakonske revizije o revidiranom subjektu i njegovu okruženju, ovlašteni revizor utvrdio značajne pogrešne prikaze u izvještaju poslovodstva, uz opis prirode tih utvrđenih značajnih pogrešnih prikaza

8. izjavu u vezi s bilo kakvom značajnom neizvjesnošću u vezi s događajima ili okolnostima koji značajno mogu dovesti u pitanje sposobnost revidiranog subjekta za nastavak vremenski neograničenog poslovanja

9. podatak o sjedištu revizorskog društva

10. u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa dodatno i elemente propisane člankom 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka, ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo nije u mogućnosti izraziti revizorsko mišljenje, revizorski izvještaj sadrži navod o suzdržavanju od izražavanja mišljenja.

(3) Ako je zakonsku reviziju obavilo više od jednog revizorskog društva, ta revizorska društva dužna su usuglasiti se oko rezultata zakonske revizije te podnijeti zajednički izvještaj i mišljenje.

(4) U slučaju neslaganja svako revizorsko društvo iskazuje svoje mišljenje u zasebnom stavku revizorskog izvještaja i navodi razlog neslaganja, a ako se radi o subjektu od javnog interesa, razlozi neslaganja bit će objašnjeni u dodatnom izvještaju revizijskom odboru u skladu s odredbama članka 11. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(5) Revizorski izvještaj mora potpisati najmanje ovlašteni revizor koji obavlja zakonsku reviziju i zakonski zastupnik revizorskog društva, a ako zakonsku reviziju istodobno obavlja više od jednog revizorskog društva, revizorski izvještaj moraju potpisati svi ovlašteni revizori koji su obavili zakonsku reviziju i zakonski zastupnici tih revizorskih društava.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, potpis ovlaštenog revizora ne mora biti otkriven javnosti ako bi takvo otkrivanje moglo prouzročiti neposrednu i značajnu prijetnju osobnoj sigurnosti tog ovlaštenog revizora.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka revizorsko društvo dužno je prije izdavanja revizorskog izvještaja obavijestiti Ministarstvo financija o imenu i prezimenu ovlaštenog revizora i razlozima neotkrivanja javnosti njegova potpisa te dostaviti predmetni revizorski izvještaj koji je potpisao ovlašteni revizor.

(8) Revizorski izvještaj o godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima mora biti u skladu sa zahtjevima određenima u članku 58. ovoga Zakona i stavcima od 2. do 7. ovoga članka.

(9) Pri izvještavanju o usklađenosti izvještaja poslovodstva i godišnjih financijskih izvještaja, kako je propisano u stavku 1. točki 7. ovoga članka, revizorsko društvo uzima u obzir godišnje konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirani izvještaj poslovodstva, a ako su godišnji financijski izvještaji matičnog društva priloženi godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, revizorski izvještaji, koji su obvezni na temelju ovoga članka, mogu se objediniti.

(10) Revizorsko mišljenje iz stavka 1. točke 5. ovoga članka odnosi se na godišnje financijske izvještaje promatrane kao cjelina.

(11) Revizorski izvještaj o obavljenoj reviziji za posebne namjene sastavlja se u skladu s posebnim propisima.

(12) Revizorski izvještaj sastavlja se i objavljuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(13) Revizorskom izvještaju prilažu se godišnji financijski izvještaji ili drugi izvještaji koji su bili predmet zakonske revizije.

Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti

Članak 58.b

(1) Revizorsko društvo dužno je sastaviti izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti u skladu sa standardima provjere izvještavanja o održivosti koje donosi Europska komisija, odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.

(2) Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti mora biti u pisanom obliku te mora sadržavati:

1. identifikacijske podatke o subjektu čiji je izvještaj o održivosti ili konsolidirani izvještaj o održivosti predmet postupka provjere

2. naziv izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti i naznaku datuma te razdoblje na koje se odnosi

3. okvir izvještavanja o održivosti koji je primijenjen prilikom sastavljanja izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti

4. opis opsega provjere i standarde provjere u skladu s kojima se obavila provjera izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti

5. zaključak o usklađenosti izvještaja o održivosti ili konsolidiranog izvještaja o održivosti na temelju postupka ograničene provjere sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.

(3) Ako je provjeru izvještaja o održivosti obavilo više od jednog revizorskog društava, ta revizorska društva dužna su usuglasiti se oko rezultata provjere te podnijeti zajednički izvještaj i zaključak.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, ako se revizorska društva ne slažu, svako revizorsko društvo iskazuje svoj zaključak u zasebnoj točki izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti i navodi razlog neslaganja.

(5) Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti mora imati datum i potpis najmanje ovlaštenog revizora koji obavlja provjeru izvještaja o održivosti i zakonskog zastupnika revizorskog društva, a ako provjeru izvještaja o održivosti istodobno obavlja više od jednog revizorskog društva, izvještaj o provjeri moraju potpisati svi ovlašteni revizori koji su obavili provjeru izvještaja o održivosti i zakonski zastupnici tih revizorskih društava.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, potpis ovlaštenog revizora ne mora biti otkriven javnosti ako bi takvo otkrivanje moglo prouzročiti neposrednu i značajnu prijetnju osobnoj sigurnosti tog ovlaštenog revizora.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka revizorsko društvo dužno je prije izdavanja izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti obavijestiti Ministarstvo financija o imenu i prezimenu ovlaštenog revizora i razlozima neotkrivanja javnosti njegova potpisa te dostaviti predmetni izvještaj o provjeri koji je potpisao ovlašteni revizor.

(8) Ako isti ovlašteni revizor provodi zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti, izvještaj o provjeri može se uključiti u poseban odjeljak revizorskog izvještaja.

(9) Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti sastavlja se i objavljuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(10) Izvještaj o provjeri konsolidiranog izvještaja o održivosti mora biti u skladu sa zahtjevima određenima u ovom članku.

Izvještaj o transparentnosti

Članak 59.

(1) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa dužno je objaviti izvještaj o transparentnosti u skladu s odredbama članka 13. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(2) Revizorsko društvo koje koristi iznimku iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. Uredbe (EU) br. 537/2014 dužno je o tome bez odgode izvijestiti Ministarstvo financija.

Osiguranje od odgovornosti

Članak 60.

(1) Revizorsko društvo dužno je s osigurateljem sklopiti i obnavljati ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi trećim osobama moglo počiniti obavljanjem revizorskih usluga.

(2) Priznaje se jednakovrijedno osiguranje od odgovornosti za štetu koje je sklopljeno u drugoj državi članici.

(3) Revizorsko društvo dužno je uredno produljivati osiguranje od odgovornosti i Ministarstvu financija dostaviti presliku police osiguranja te izvijestiti o svakoj promjeni koja nastane tijekom osiguranja i to u roku od osam dana od dana sklapanja police osiguranja ili nastale promjene tijekom osiguranja.

(4) Ako revizorsko društvo ne ispunjava obvezu iz stavka 3. ovoga članka i na poziv Ministarstva financija u roku od 15 dana od dana poziva ne dostavi dokaz o osiguranju, Ministarstvo financija izreći će nadzornu mjeru iz članka 94. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

Visina osiguranja od odgovornosti

Članak 61.

(1) Za štetu koju bi revizorsko društvo moglo prouzročiti obavljanjem revizorskih usluga, najmanja svota pokrića po štetnom događaju iznosi 40.000,00 eura.

(2) Za štetu koju bi revizorsko društvo moglo prouzročiti obavljanjem zakonske revizije subjekata od javnog interesa, najmanja svota pokrića po štetnom događaju iznosi 400.000,00 eura.

Naknada za obavljenu zakonsku reviziju i provjeru izvještaja o održivosti

Članak 62.

(1) Iznos naknade za obavljanje zakonske revizije i provjere izvještaja o održivosti ne smije biti podložan nikakvom obliku uvjetovanja te ne smije ovisiti niti biti povezan s pružanjem dodatnih usluga revidiranom subjektu.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka za revizorska društva koja obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa mora biti u skladu s odredbama članka 4. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(3) Ministarstvo financija može na zahtjev revizorskog društva iznimno dopustiti da revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa bude izuzeto od zahtjeva iz članka 4. stavka 2. podstavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 s obzirom na revidirani subjekt ili subjekt provjere izvještaja o održivosti na razdoblje koje ne prelazi dvije poslovne godine.

Obavljanje zakonske revizije i provjere izvještaja o održivosti kod subjekata od javnog interesa

Članak 63.

Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju i/ili provjeru izvještaja o održivosti subjekata od javnog interesa mora imati zaposlena u punom radnom vremenu najmanje tri ovlaštena revizora.

Trajanje revizijskog angažmana

Članak 64.

(1) Isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa najviše deset uzastopnih godina, osim ako posebnim propisima nije drukčije uređeno.

(2) Trajanje revizijskog angažmana iz stavka 1. ovoga članka uključuje razdoblje početnog angažmana od najmanje dvije godine u skladu s člankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona.

Nepravilnosti

Članak 64.a

Odredba članka 7. Uredbe (EU) br. 537/2014 primjenjuje se na revizorsko društvo koje obavlja provjeru izvještaja o održivosti subjekta od javnog interesa.

POGLAVLJE VII.
REVIZIJSKI ODBOR

Revizijski odbor

Članak 65.

(1) Subjekt od javnog interesa dužan je imati revizijski odbor. Revizijski odbor može biti samostalan odbor ili odbor nadzornog odbora odnosno upravnog odbora subjekta koji je predmet revizije.

(2) Članovi revizijskog odbora imenuju se iz redova članova nadzornog odbora i/ili neizvršnih članova upravnog odbora i/ili drugih članova koje je imenovala glavna skupština dioničara revidiranog subjekta, ili u slučaju subjekta bez dioničara drugih članova koje je imenovalo istovjetno tijelo.

(3) Revizijski odbor mora imati najmanje tri člana.

(4) Najmanje jedan član revizijskog odbora mora biti stručan u području računovodstva i/ili revizije.

(5) Članovi revizijskog odbora kao cjelina moraju imati znanje o sektoru u kojem posluje revidirani subjekt.

(6) Većina članova revizijskog odbora mora biti neovisna u odnosu na revidirani subjekt. Osoba se smatra neovisnom ako nema bilo kakav poslovni, financijski, obiteljski ili drugi bliski odnos s revidiranim subjektom, njegovim većinskih dioničarem ili upravom, ili ako ne postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu neovisnost.

(7) Ako su svi članovi revizijskog odbora članovi nadzornog odbora ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta koji je predmet revizije, revizijski odbor izuzima se od zahtjeva neovisnosti utvrđenog u stavku 6. ovoga članka.

(8) Predsjednika revizijskog odbora imenuje nadzorni, odnosno upravni odbor ili ga biraju članovi revizijskog odbora. Predsjednik revizijskog odbora mora biti neovisan u odnosu na revidirani subjekt, osim u slučaju iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Revizijski odbor samostalan je u svom radu.

(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, revizijski odbor ne moraju imati otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom čije poslovanje je propisano zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom, niti alternativni investicijski fondovi čije poslovanje je propisano zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi.

Zadaće revizijskog odbora

Članak 66.

(1) Bez obzira na odgovornost članova nadzornog odbora i/ili neizvršnih članova upravnog odbora i/ili drugih članova koje je imenovala glavna skupština dioničara revidiranog subjekta, ili u slučaju subjekta bez dioničara drugih članova koje je imenovalo istovjetno tijelo, revizijski odbor ima, uz zadaće propisane Uredbom (EU) br. 537/2014, i sljedeće zadaće:

1. izvještaja nadzorni odbor ili neizvršne članove upravnog odbora o ishodu zakonske revizije te objašnjava na koji način je zakonska revizija pridonijela integritetu financijskog izvještavanja i objašnjava ulogu revizijskog odbora u tom procesu

2. prati proces financijskog izvještavanja, uključujući i proces izvještavanja u elektroničkom formatu sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, i dostavlja preporuke ili prijedloge za osiguravanje njegova integriteta

3. glede financijskog izvještavanja prati djelotvornost sustava unutarnjeg upravljanja kvalitetom i sustava upravljanja rizicima te, ako je to primjenjivo, unutarnju reviziju, bez kršenja svoje neovisnosti

4. prati obavljanje zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, uzimajući u obzir sve nalaze i zaključke Ministarstva financija u skladu s člankom 26. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 537/2014

5. ispituje i prati neovisnost revizorskog društva u skladu s člancima 48., 49., 50., 52., 53. i 54. ovoga Zakona te člankom 6. Uredbe (EU) br. 537/2014, a posebno prikladnost pružanja nerevizorskih usluga u skladu s člankom 44. ovoga Zakona, člankom 4. stavcima 2. i 3. te člankom 5. Uredbe (EU) br. 537/2014 koje podliježu njegovu prethodnom odobrenju

6. odgovoran je za postupak izbora revizorskog društva te predlaže imenovanje revizorskog društva u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 537/2014, osim ako se primjenjuje članak 16. stavak 8. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(2) Bez obzira na odgovornost članova nadzornog odbora i/ili neizvršnih članova upravnog odbora i/ili drugih članova koje je imenovala glavna skupština dioničara revidiranog subjekta, ili u slučaju subjekta bez dioničara drugih članova koje je imenovalo istovjetno tijelo, revizijski odbor, u pogledu izvještavanja o održivosti i provjere izvještaja o održivosti, ima sljedeće zadaće:

1. izvještava nadzorni odbor ili neizvršne članove upravnog odbora o ishodu provjere izvještaja o održivosti te objašnjava na koji je način provjera izvještaja o održivosti pridonijela integritetu izvještavanja o održivosti i objašnjava ulogu revizijskog odbora u tom procesu

2. prati proces izvještavanja o održivosti, uključujući proces izvještavanja u elektroničkom formatu sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i proces koji se provodi radi utvrđivanja informacija o kojima se izvještava u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije, te dostavlja preporuke ili prijedloge za osiguravanje njegova integriteta

3. glede izvještavanja o održivosti, uključujući i proces izvještavanja u elektroničkom formatu sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, prati djelotvornost sustava unutarnjeg upravljanja kvalitetom i sustava upravljanja rizicima te, ako je to primjenjivo, unutarnju reviziju, bez kršenja svoje neovisnosti

4. prati obavljanje provjere izvještaja o održivosti, uzimajući u obzir sve nalaze i zaključke Ministarstva financija u skladu s člankom 26. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 537/2014

5. ispituje i prati neovisnost revizorskog društva u skladu s člancima 44.a, 46. do 54., 57. i 64.a ovoga Zakona

6. odgovoran je za postupak izbora revizorskog društva te predlaže imenovanje revizorskog društva u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 537/2014, osim ako se primjenjuje članak 16. stavak 8. Uredbe (EU) br. 537/2014.

Dodatni izvještaj za revizijski odbor

Članak 67.

Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa dužno je dostaviti dodatni izvještaj revizijskom odboru te upravnom ili nadzornom odboru u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.

POGLAVLJE VIII.
DJELOKRUG I NADLEŽNOSTI NADLEŽNOG TIJELA

Nadležno tijelo

Članak 68.

(1) U smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014 u Republici Hrvatskoj nadležno tijelo je Ministarstvo financija. Ministarstvo financija ovlašteno je:

1. provoditi nadzor i druge postupke nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima te ostalim subjektima nadzora utvrđenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 537/2014 te izricati nadzorne mjere i poduzimati druge radnje usmjerene k uklanjanju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti

2. izdavati i ukidati odobrenja za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga i odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima te druga odobrenja, suglasnosti i registracije za koje je ovlaštena na temelju ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, kao i drugih propisa

3. voditi registre i druge evidencije u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014 i izdavati potvrde

4. sudjelovati u postupcima Europske komisije u vezi s usvajanjem Međunarodnih revizijskih standarda

5. obavljati i druge poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 537/2014 i drugih propisa.

(2) Ministarstvo financija ovlašteno je angažirati, kao pomoć ovlaštenim državnim službenicima u obavljanju pojedinih zadaća iz svoje nadležnosti propisanih ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 537/2014, vanjske stručnjake koji su neovisni i nisu u sukobu interesa u odnosu na subjekt nadzora na koji se odnosi konkretna zadaća, što potkrepljuju izjavom. Vanjski stručnjaci imaju pravo na naknadu za rad.

(3) Ministarstvo financija ovlašteno je povremeno osnovati savjetodavno vijeće za pružanje stručne pomoći u obavljanju pojedinih zadaća iz svoje nadležnosti propisanih ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 537/2014. Članovi savjetodavnog vijeća neovisni su i nisu u sukobu interesa u odnosu na subjekt nadzora na koji se odnosi konkretna zadaća, što potkrepljuju izjavom. Članovi savjetodavnog vijeća imaju pravo na naknadu za rad.

(4) Na osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o tajnosti podataka koje se odnose i na ovlaštene državne službenike Ministarstva financija. Ove osobe ne sudjeluju u donošenju odluka Ministarstva financija.

Financiranje

Članak 69.

Naknade koje se plaćaju u skladu s ovim Zakonom namjenski su prihod državnog proračuna i koriste se za edukaciju ovlaštenih državnih službenika Ministarstva financija radi stjecanja specifičnih znanja iz područja nadzora, naknade za rad članovima savjetodavnog vijeća i vanjskim stručnjacima, za troškove službenog puta u vezi s obavljanjem nadzora te za programska rješenja potrebna za obavljanje zadaća propisanih ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 537/2014.

Primjena propisa o upravnom postupku i upravnom sporu

Članak 70.

(1) U postupcima koje vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak Ministarstvo financija donosi rješenja i zaključke.

(2) Protiv rješenja Ministarstva financija žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) U postupku nadzora ne može se zahtijevati povrat u prijašnje stanje.

(4) U postupcima koje Ministarstvo financija vodi u skladu s odredbama ovoga Zakona dostava se može obaviti elektroničkim putem.

(5) O tužbama protiv akata Ministarstva financija nadležni upravni sud odlučit će po hitnom postupku. O žalbama protiv presuda upravnog suda Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučit će u hitnom postupku.

Godišnji program rada i godišnji izvještaj o radu

Članak 71.

(1) Ministarstvo financija dužno je izraditi godišnji program rada najkasnije do početka kalendarske godine na koju se godišnji plan rada odnosi i godišnji izvještaj o radu u vezi sa zadaćama propisanim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 537/2014 najkasnije u roku od devet mjeseci od isteka kalendarske godine na koju se godišnji izvještaj odnosi.

(2) Godišnji program rada i godišnji izvještaj o radu iz stavka 1. ovoga članka javni su i objavljuju se na internetskoj stranici Ministarstva financija.

Suradnja Ministarstva financija s drugim nadzornim tijelima

Članak 72.

(1) Ministarstvo financija i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja dužni su surađivati u vezi s praćenjem tržišta i tržišne koncentracije ovlaštenih revizora i revizorskih društava u smislu članka 27. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 i u vezi s drugim pitanjima iz njihove nadležnosti.

(2) Ministarstvo financija, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hrvatska narodna banka i druga nadzorna tijela u Republici Hrvatskoj dostavit će na zahtjev pojedinog nadležnog tijela tom tijelu sve informacije koje su mu potrebne u postupku provođenja zadataka supervizije i nadzora ili pri odlučivanju o drugim pojedinačnim zahtjevima iz svoje nadležnosti.

(3) Razmjena podataka u skladu s ovim člankom ne smatra se odavanjem službene tajne, a Ministarstvo financija, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hrvatska narodna banka i druga nadzorna tijela dužni su čuvati primljene podatke i informacije kao povjerljive te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.

Članstvo u međunarodnim tijelima i organizacijama

Članak 73.

Ministarstvo financija može biti član europskih i međunarodnih tijela i organizacija nadležnih za područje javnog nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava.

Ostala nadležna tijela koja se izvještavaju

Članak 74.

(1) U smislu članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) br. 537/2014 nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj kojem se prijavljuju nepravilnosti je Ministarstvo financija, Porezna uprava.

(2) U smislu članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa dužno je izvještavati Ministarstvo financija, Hrvatsku narodnu banku i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.

POGLAVLJE IX.
NADZOR NAD OVLAŠTENIM REVIZORIMA, REVIZORSKIM DRUŠTVIMA I OSTALIM SUBJEKTIMA NADZORA

Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima

Članak 75.

(1) Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima podrazumijeva:

1. ispitivanje i provjeru postupa li i na koji način ovlašteni revizor i revizorsko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014

2. provjeru osiguranja kvalitete rada i kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava, a koja podrazumijeva ocjenu pridržavanja Međunarodnih revizijskih standarda i zahtjeva neovisnosti te, u slučaju provjere izvještaja o održivosti Standarda provjere izvještavanja o održivosti, kvantitete i kvalitete angažiranih sredstava, zaračunanih revizorskih naknada i sustava unutarnjeg upravljanja kvalitetom revizorskog društva, potkrijepljen odgovarajućim testiranjem odabranih revizorskih spisa odnosno spisa o provjeri izvještaja o održivosti.

(2) Ministarstvo financija će pri provjeri osiguranja kvalitete obavljanja zakonskih revizija godišnjih financijskih izvještaja ili konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja srednjih i malih poduzetnika, a koji nisu subjekti od javnog interesa, uzeti u obzir činjenicu da su Međunarodni revizijski standardi osmišljeni tako da se primjenjuju na način koji je proporcionalan opsegu i složenosti poslovanja subjekta koji je predmet revizije, odnosno da određeni Međunarodni revizijski standardi nisu primjenjivi na takve subjekte.

Temelji za provođenje nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima

Članak 76.

(1) Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima provodi se temeljem analize i procjene rizika kojima su ovlašteni revizor i revizorsko društvo izloženi ili bi mogli biti izloženi u obavljanju revizorskih usluga te rizika kojima su izloženi ili bi mogli biti izloženi revidirani subjekti.

(2) Osim rizika iz stavka 1. ovoga članka, pri određivanju učestalosti i opsega nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima u obzir se uzima veličina, utjecaj i značenje koje ovlašteni revizor i revizorsko društvo imaju na tržištu revizorskih usluga te priroda, vrsta, opseg i složenost aktivnosti koje ovlašteni revizor i revizorsko društvo obavljaju te prijedlozi nadzornih tijela ovlaštenih za nadzor poduzetnika čije je poslovanje uređeno posebnim propisima.

(3) Nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava provodi se najmanje

jedanput u tri godine kod ovlaštenog revizora i revizorskog društva koji obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa, odnosno najmanje jedanput u šest godina kod ovlaštenog revizora i revizorskog društva koji obavljaju zakonsku reviziju ostalih subjekata, a nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava koji obavljaju provjeru izvještaja o održivosti provodi se najmanje jedanput u šest godina.

Subjekti nadzora

Članak 77.

(1) Ovlašteni državni službenik Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: ovlašteni državni službenik) provodi nadzor nad subjektima nadzora radi provjere obavljaju li subjekti nadzora poslove u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim zakonima i propisima donesenima na temelju njih i uredbama Europske unije kojima se uređuje obavljanje zakonske revizije, provjere izvještaja o održivosti te drugih poslova koje subjekti nadzora mogu obavljati temeljem navedenih propisa.

(2) U postupcima nadzora odlučuje se u pravilu bez provođenja usmene rasprave.

(3) Ovlašteni državni službenik ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u subjektima nadzora.

(4) Subjekti nadzora prema odredbama ovoga Zakona su:

1. ovlašteni revizori

2. samostalni revizori

3. revizorska društva

4. ovlašteni revizori i revizorska društva iz druge države članice koje je odobrilo odnosno registriralo Ministarstvo financija, samo glede nadzora osiguranja kvalitete rada obavljenih zakonskih revizija u Republici Hrvatskoj

5. ovlašteni revizori i revizorska društva iz druge države članice koje je odobrilo odnosno registriralo Ministarstvo financija kada izdaju revizorska izvještaje koja se odnose na godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje izdavatelja iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona

6. revizori u trećoj zemlji i subjekti za obavljanje revizije u trećoj zemlji koje je registriralo Ministarstvo financija, a koji izdaju revizorska izvještaje koja se odnose na godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje izdavatelja iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona

7. subjekti od javnog interesa sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, samo glede njihovih obveza iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.

Izuzeća

Članak 78.

Osobe iz članka 77. stavka 4. točke 6. ovoga Zakona mogu se izuzeti od nadzora ako je tijekom protekle tri godine nadzor osiguranja kvalitete rada tog revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji provelo nadležno tijelo druge države članice ili te treće zemlje, pod uvjetom da je Europska komisija za te treće zemlje sustav nadzora revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ocijenila jednakovrijednim nadzoru koji se provodi u državama članicama.

Način obavljanja nadzora

Članak 79.

(1) Nadzor iz članka 75. ovoga Zakona provodi se po službenoj dužnosti:

1. neposrednim nadzorom, u poslovnim prostorijama subjekta nadzora ili osobe s kojom je subjekt nadzora neposredno ili posredno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezan ili kojoj su povjerene važne revizijske funkcije, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom organizacije i cjelokupnog poslovanja subjekta nadzora i razgovorom s članovima uprave odnosno izvršnim direktorima i članovima nadzornog odbora te, ako je to primjenjivo, i ostalim relevantnim osobama, u skladu sa svrhom i opsegom nadzora ili u prostorijama Ministarstva financija

2. posrednim nadzorom, u prostorijama Ministarstva financija, prikupljanjem, provjerom i analiziranjem izvještaja, obavijesti i podataka koje su subjekti nadzora dužni objavljivati, sastavljati i/ili dostavljati, u propisanim rokovima ili na zahtjev Ministarstva financija, ili ga izvještavati u slučaju postojanja propisanih činjenica i okolnosti, te praćenjem, prikupljanjem, provjerom i analizom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na zahtjev Ministarstva financija iz drugih izvora, u skladu sa svrhom i opsegom nadzora.

(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može biti redovit ili izvanredni.

(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način prikupljanja izvještaja, obavijesti i podataka od subjekata nadzora.

Ovlašteni državni službenici

Članak 80.

(1) Nadzor iz članka 75. ovoga Zakona obavljaju ovlašteni državni službenici.

(2) Ovlašteni državni službenici moraju biti neovisni u odnosu na subjekt nadzora koji je predmet nadzora te ne smije postojati sukob interesa između ovlaštenih državnih službenika i subjekta nadzora koji je predmet nadzora.

(3) Smatra se da ovlašteni državni službenik nije neovisan u odnosu na subjekt nadzora ako:

1. je subjekt nadzora, suovlaštenik, odnosno suobveznik, svjedok, vještak ili osoba ovlaštena za zastupanje

2. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni ili izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, i po prestanku braka

3. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika

4. je sa subjektom nadzora ili osobom ovlaštenom za zastupanje u bliskom osobnom odnosu

5. je sa subjektom nadzora u gospodarskom, financijskom ili drugom poslovnom odnosu

6. prema subjektu nadzora postupa diskriminirajuće

7. se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost ovlaštenog državnog službenika.

(4) Ovlašteni državni službenici koji provode provjeru osiguranja kvalitete rada iz članka 75. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

1. biti ovlašteni revizori s odgovarajućom stručnom naobrazbom i relevantnim iskustvom u obavljanju zakonske revizije i financijskom izvještavanju te, ako je to primjenjivo, u obavljanju provjere izvještaja o održivosti i izvještavanja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti

2. biti osposobljeni za provedbu nadzora osiguranja kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava

3. ne smiju biti zaposleni ili u drugom odnosu povezanosti s revizorskim društvom koje je predmet nadzora

4. proteklo je najmanje tri godine od datuma prestanka njihova statusa partnera, radnika ili drugog oblika povezanosti s revizorskim društvom koje je predmet nadzora i

5. prije početka nadzora moraju dati pisanu izjavu da ne postoji sukob interesa između njih i revizorskog društva koje je predmet nadzora.

(5) U provedbi nadzora iz članka 75. ovoga Zakona kao pomoć ovlaštenim državnim službenicima mogu sudjelovati vanjski stručnjaci iz članka 68. stavka 2. i drugi ovlašteni državni službenici Ministarstva financija koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. i stavka 4. točaka 3. – 5. ovoga članka ako njihov rad planiraju i nadziru ovlašteni državni službenici.

(6) Ovlašteni državni službenici koji obavljaju nadzor iz članka 75. ovoga Zakona i osobe iz stavka 5. ovoga članka dužni su prijaviti neposredno nadređenom državnom službeniku ili čelniku tijela nastupanje okolnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, odmah po nastupanju istih.

Dostavljanje podataka na zahtjev

Članak 81.

(1) Na zahtjev ovlaštenih državnih službenika subjekt nadzora dužan je dostaviti ili učiniti dostupnom dokumentaciju, isprave, izvještaje i podatke te dati izjave o svim okolnostima važnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera koje Ministarstvo financija ima na temelju ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega, Uredbe (EU) br. 537/2014 ili na temelju drugih propisa.

(2) Dokumentaciju, isprave, izvještaje i podatke te izjavu o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka dužni su na zahtjev ovlaštenih državnih službenika dostaviti članovi uprave, odnosno izvršni direktori, članovi nadzornog odbora, prokuristi, ovlašteni revizori, revizorsko društvo, druge relevantne osobe subjekta nadzora te druge osobe koje mogu imati saznanja od interesa za postupak nadzora.

(3) Ovlašteni državni službenici su, od osoba iz stavka 2. ovoga članka, ovlašteni zatražiti pisano očitovanje o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka ili ih pozvati da daju usmeno očitovanje na okolnosti.

(4) Ovlašteni državni službenici mogu provoditi razgovore s osobama iz stavka 2. ovoga članka radi dobivanja informacija potrebnih za obavljanje nadzora i ispunjavanje ciljeva nadzora.

Obavijest o neposrednom nadzoru

Članak 82.

(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora subjektu nadzora dostavlja se pisana obavijest o neposrednom nadzoru koja sadrži najmanje:

1. predmet nadzora

2. razdoblje obuhvaćeno nadzorom

3. naznaku mjesta gdje će se nadzor obavljati

4. datum početka obavljanja nadzora

5. ime i prezime ovlaštenog državnog službenika koji će obaviti nadzor, odnosno angažiranog stručnjaka, ako je to primjenjivo.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i podatke i dokumentaciju koju je subjekt nadzora dužan pripremiti ovlaštenim državnim službenicima za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.

(3) Ovlašteni državni službenici mogu tijekom nadzora nadopuniti obavijest o neposrednom nadzoru. Na dopunu obavijesti o neposrednom nadzoru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku koji ne može biti kraći od sedam dana prije dana početka neposrednog nadzora.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ovlašteni državni službenici mogu subjektu nadzora dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru najkasnije na dan početka obavljanja nadzora, ako je potrebno hitno provođenje nadzora, ili nije moguće na drugi način postići svrhu nadzora.

Neposredan nadzor

Članak 83.

(1) Nakon zaprimanja obavijesti o neposrednom nadzoru subjekt nadzora dužan je ovlaštenim državnim službenicima omogućiti obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima subjekt nadzora ili druga osoba po ovlaštenju subjekta nadzora obavlja aktivnosti u vezi s kojima Ministarstvo financija obavlja nadzor.

(2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenim državnim službenicima, na zahtjev, omogućiti kontrolu radne dokumentacije, poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, te osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima, sve u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora.

(3) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenim državnim službenicima, na zahtjev, učiniti dostupnom ili dostaviti ili predati svu traženu radnu dokumentaciju, poslovnu dokumentaciju, izvještaje, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise s telefaks uređaja, zapise o elektroničkoj komunikaciji, druge evidencije o prometu podataka, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlašteni državni službenik.

(4) Dokumentaciju, izvještaje, ispise, zapise i evidencije iz stavka 3. ovoga članka, financijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku ovlašteni državni službenici mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti subjektu nadzora, ali samo do pokretanja tih postupaka kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.

(5) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev ovlaštenih državnih službenika osigurati nazočnost osobe koja je relevantna za provođenje nadzora. Relevantne osobe subjekta nadzora dužne su surađivati s ovlaštenim državnim službenicima, na njihov zahtjev obaviti s njima razgovor te im dati sve podatke bitne za obavljanje nadzora i ispunjavanje svrhe i ciljeva nadzora.

Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora

Članak 84.

(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenim državnim službenicima osigurati prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez nazočnosti drugih osoba obavljati nadzor.

(2) Na zahtjev ovlaštenih državnih službenika subjekt nadzora dužan je osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna objašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.

(3) Ovlašteni državni službenici obavljaju nadzor tijekom radnog vremena subjekta nadzora. Iznimno, ako je zbog opsega ili prirode posla nužno, subjekt nadzora dužan je omogućiti ovlaštenim državnim službenicima obavljanje nadzora i izvan radnog vremena.

Kontrola informacijskog sustava

Članak 85.

(1) Subjekt nadzora koji u svom poslovanju koristi informacijski sustav dužan je na zahtjev ovlaštenim državnim službenicima osigurati uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način.

(2) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev ovlaštenim državnim službenicima predati dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava. Iz dokumentacije moraju biti razvidne komponente informacijskog sustava. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenom državnom službeniku uvid u:

1. programska rješenja

2. postupke obrade podataka korištenjem informacijske tehnologije

3. kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i

4. kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka.

Završetak postupka neposrednog nadzora

Članak 86.

(1) Nakon provedenog neposrednog nadzora ovlašteni državni službenici radi potvrde ispravnog razumijevanja utvrđenih činjenica i njihova značenja održavaju završni sastanak sa subjektom nadzora, odnosno s odgovornim osobama subjekta nadzora.

(2) Nakon provedenog neposrednog nadzora sastavlja se zapisnik o provedenom nadzoru koji se uručuje subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica, odnosno opisom nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti ako su oni utvrđeni u postupku nadzora te naznačenim rokom u kojem se mogu uložiti primjedbe. Uprava subjekta nadzora je dužna bez odgode zapisnik o obavljenom nadzoru dostaviti nadzornom odboru.

(3) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo uložiti primjedbe u roku od osam dana od datuma njegova primitka.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, kada je to potrebno radi sprječavanja mogućih značajnih štetnih posljedica za subjekt nadzora koji je bio predmetom nadzora, za korisnike financijskih izvještaja, uključujući sudionike na financijskim tržištima ili treće osobe, subjekt nadzora ima pravo uložiti primjedbe na dostavljeni zapisnik u roku od tri dana od datuma primitka zapisnika.

(5) Rješenje o izricanju nadzornih mjera donosi se na temelju činjenica utvrđenih zapisnikom iz stavka 2. ovoga članka i dopunskim zapisnikom iz članka 88. stavka 4. ovoga Zakona.

(6) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka za primjedbe na zapisnik, odnosno od dana uručenja dopunskog zapisnika o nadzoru.

Primjedbe

Članak 87.

(1) Stavljanje primjedbi na zapisnik o obavljenom neposrednom nadzoru dopušteno je zbog ovih razloga:

1. ako je zapisnik o provedenom nadzoru sastavljen u nadzoru nad osobom nad kojom Ministarstvo financija nije nadležno provoditi nadzor

2. ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje

3. ako je pogrešno primijenjen propis i na temelju toga izrečena mjera

4. ako ovlašteni državni službenik prekorači svoje ovlasti propisane ovim Zakonom i drugim propisima.

(2) Subjekt nadzora u primjedbama ne može iznositi nove činjenice i okolnosti o kojima je imao ili trebao imati spoznaje do održavanja završnog sastanka iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona.

Sadržaj primjedbi

Članak 88.

(1) Primjedbe na zapisnik moraju sadržavati:

1. navođenje zapisnika na koji se primjedbe stavljaju

2. izjavu da se navodi iz zapisnika pobijaju u cijelosti ili u određenom dijelu

3. razloge stavljanja primjedbi i

4. druge podatke koje mora sadržavati svaki podnesak u skladu sa zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(2) U primjedbama subjekt nadzora može navesti činjenice iz kojih proizlazi da nedostaci, nezakonitosti i/ili nepravilnosti navedeni u zapisniku ne postoje i predočiti dokaze. Ako se subjekt nadzora poziva na isprave, dužan ih je kao dokaze priložiti primjedbama.

(3) Ovlašteni državni službenik dužan je razmotriti primjedbe na zapisnik te ako primjedbe ne usvoji, razlozi neusvajanja trebaju se navesti u obrazloženju rješenja o provedenom nadzoru.

(4) Ako su primjedbama, iz opravdanih razloga, iznesene nove činjenice i materijalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmijeniti prijašnje pravne ocjene, ovlašteni državni službenik će o takvim činjenicama i materijalnim dokazima ili novim pravnim ocjenama sastaviti dopunski zapisnik. Na dopunski zapisnik ne mogu se staviti primjedbe.

Završetak postupka posrednog nadzora

Članak 89.

Na završetak postupka posrednog nadzora na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 86. – 88. ovoga Zakona.

Postupanje nakon završetka postupka nadzora

Članak 90.

(1) Ministarstvo financija izriče subjektu nadzora za nezakonitosti i/ili nepravilnosti utvrđene u postupku nadzora odgovarajuće nadzorne mjere propisane ovim Zakonom i, ako je to primjenjivo, Uredbom (EU) br. 537/2014 i/ili daje preporuku.

(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, Međunarodnim revizijskim standardima, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 537/2014, drugim zakonima i propisima donesenima na temelju njih i uredbama Europske unije kojima se uređuje obavljanje zakonske revizije.

(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim poslovnim politikama i usvojenim pravilima subjekta nadzora, standardima i pravilima struke, ili se oni dosljedno ne primjenjuju. Poslovne politike i pravila subjekta nadzora moraju biti u skladu s propisima.

(4) Kada Ministarstvo financija utvrdi postojanje osnova sumnje o počinjenom kaznenom djelu ili prekršaju, obvezno podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu, a u slučaju kaznenih djela koja se progone po prijedlogu samo ako to smatra opravdanim i svrhovitim.

Preporuke ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima

Članak 91.

(1) Ako se u postupku provjere osiguranja kvalitete rada revizorskih društava iz članka 75. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona utvrde slabosti, manjkavosti, nedostaci ili nepravilnosti koji ne predstavljaju kršenje ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014 ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 537/2014, odnosno ne predstavljaju značajno kršenje vlastitih pravila i standarda i pravila struke ili kada se smatra potrebnim da revizorsko društvo poduzme radnje i aktivnosti radi unaprjeđenja svog poslovanja i sustava unutarnjeg upravljanja kvalitetom i smanjenja ili uklanjanja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u obavljanju svojih aktivnosti, revizorskom društvu može se dati preporuka u svrhu unaprjeđenja poslovanja i sustava unutarnje kontrole kvalitete ili smanjenja ili uklanjanja rizika kojima je ovlašteni revizor ili revizorsko društvo izloženo ili može biti izloženo u obavljanju svojih aktivnosti.

(2) Ako se revizorskom društvu daje preporuka, revizorsko društvo obvezno je dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporuci, vodeći pri tome računa o roku za provedbu preporuka.

(3) Ako revizorsko društvo ne postupi u skladu s preporukom iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo financija izriče mu odgovarajuće primjerene nadzorne mjere propisane ovim Zakonom i, ako je to primjenjivo, Uredbom (EU) br. 537/2014.

(4) Preporuke iz ovoga članka nisu upravni akt.

Izvještaj o provedenim nadzorima

Članak 92.

Ministarstvo financija obvezno je na svojoj internetskoj stranici objaviti ukupne rezultate o nadzoru ovlaštenih revizora i revizorskih društava i poduzetim mjerama za jednogodišnji nadzorni ciklus najkasnije u roku od četiri mjeseca po isteku tog ciklusa.

Ostale ovlasti

Članak 93.

Ministarstvo financija ovlašteno je uputama, smjernicama i drugim vrstama objava obavještavati određene skupine subjekata nadzora i druge adresate o objašnjenju ili načinu primjene određenih propisa iz njegove nadležnosti ili s njima povezanih općih pravnih akata.

POGLAVLJE X.
NADZORNE MJERE

Vrste nadzornih mjera

Članak 94.

(1) Ministarstvo financija može izreći jednu ili više sljedećih nadzornih mjera:

1. nalog subjektu nadzora da prekine određeno postupanje i da se suzdrži od ponavljanja određenog postupanja

2. javnu opomenu u kojoj se najmanje navodi odgovoran subjekt nadzora i vrsta nezakonitosti i nepravilnosti

3. nalog za otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti

4. privremenu zabranu do tri godine ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu i glavnom revizijskom partneru za obavljanje zakonskih revizija i/ili potpisivanje revizorskog izvještaja

5. privremenu zabranu do tri godine ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu i glavnom revizijskom partneru za održivost za obavljanje provjere izvještaja o održivosti i/ili potpisivanje izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti

6. utvrđenje da revizorski izvještaj ne ispunjava zahtjeve iz članka 58. stavaka 7. i 8. i članka 58.a ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014

7. utvrđenje da izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti ne ispunjava zahtjeve iz članka 58.b ovoga Zakona

8. privremenu zabranu do tri godine članu revizorskog društva za obavljanje funkcije u revizorskom društvu ili članu upravnog ili upravljačkog tijela subjekta od javnog interesa za obavljanje funkcije u subjektu od javnog interesa

9. ukidanje rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga revizorskom društvu

10. ukidanje rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga i/ili odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ovlaštenom revizoru ili ukidanje rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga i/ili odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti ovlaštenom revizoru iz druge države članice, ovlaštenom revizoru iz treće zemlje ili ukidanje registracije revizorskom društvu iz druge države članice, subjektu za obavljanje revizije u trećoj zemlji i revizoru u trećoj zemlji ili naložiti brisanje iz registra iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Nadzorne mjere izriču se rješenjem.

(3) Ako je donošenje mjera iz stavka 1. ovoga članka potrebno radi zaštite korisnika revizorskog izvještaja, izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti i/ili javnog interesa, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati te su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Ministarstvo financija može o njima neposredno riješiti u skladu sa zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(4) U slučaju izricanja nadzorne mjere iz stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga članka Ministarstvo financija dužno je po izvršnosti rješenja kojim je izrečena ta nadzorna mjera isto dostaviti Financijskoj agenciji, koja navedeno rješenje objavljuje uz revidirani godišnji financijski izvještaj odnosno revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj odnosno godišnji izvještaj ili konsolidirani godišnji izvještaj revidiranog subjekta odnosno izvještaj o održivosti ili konsolidirani izvještaj o održivosti.

(5) Obavijest o izricanju nadzorne mjere iz stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga članka Ministarstvo financija dostavlja i revidiranom subjektu i nadzornim tijelima nadležnim za nadzor njegova poslovanja.

(6) Kada nadzorno tijelo nadležno za nadzor poslovanja revidiranog subjekta odbije ili odbaci revidirani godišnji financijski izvještaj ili revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj ili godišnji izvještaj ili konsolidirani godišnji izvještaj revidiranog subjekta o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno ili mišljenje s rezervom, o tome dostavlja obavijest Ministarstvu financija uz obrazloženje razloga odbijanja ili odbacivanja.

(7) Ministarstvo financija po zaprimljenoj obavijesti iz stavka 6. ovoga članka može pokrenuti postupak nadzora revizorskog društva.

(8) Ministarstvo financija obavijest iz stavka 5. ovoga članka dostavlja Financijskoj agenciji koja je objavljuje uz revidirani godišnji financijski izvještaj ili revidirani godišnji konsolidirani financijski izvještaj ili godišnji izvještaj ili konsolidirani godišnji izvještaj revidiranog subjekta.

Nadzorna mjera ukidanja rješenja

Članak 95.

(1) Ministarstvo financija će ovlaštenom revizoru izreći nadzornu mjeru iz članka 94. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona odnosno ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako:

1. ovlašteni revizor osobito teško i/ili ustrajno krši odredbe ovoga Zakona, Međunarodnih revizijskih standarda, podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, posebice kada postupi protivno članku 58. stavku 6. ovoga Zakona, odnosno u obavljanju zakonske revizije i drugih revizorskih usluga prije izdavanja revizorskog izvještaja ne prikupi dostatne i primjerene revizijske dokaze koji potkrepljuju zaključke na osnovi kojih je formirano revizorsko mišljenje, i/ili izda revizorski izvještaj s revizorskim mišljenjem koje nije u skladu s prikupljenim revizijskim dokazima

2. ovlašteni revizor ne postupa po drugim nadzornim mjerama koje je Ministarstvo financija izreklo rješenjem

3. ovlašteni revizor na bilo koji način onemogućuje provođenje nadzora osiguranja kvalitete rada.

(2) Ministarstvo financija će revizorskom društvu izreći nadzornu mjeru iz članka 94. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, odnosno ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako:

1. revizorsko društvo osobito teško i/ili ustrajno krši odredbe ovoga Zakona, Međunarodnih revizijskih standarda, podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, posebice kada postupi protivno članku 58. stavku 6. ovoga Zakona, odnosno u obavljanju zakonske revizije i drugih revizorskih usluga prije izdavanja revizorskog izvještaja ne prikupi dostatne i primjerene revizijske dokaze koji potkrepljuju zaključke na osnovi kojih je formirano revizorsko mišljenje, i/ili izda revizorski izvještaj s revizorskim mišljenjem koje nije u skladu s prikupljenim revizijskim dokazima

2. revizorsko društvo na bilo koji način onemogućuje provođenje nadzora osiguranja kvalitete rada

3. revizorsko društvo ne postupa po nadzornim mjerama

4. revizorsko društvo ne vodi svoje poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru obavlja li revizorsko društvo revizorske usluge u skladu s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014 te propisa koji su na temelju njih doneseni.

(3) Ministarstvo financija će revizorskom društvu i/ili ovlaštenom revizoru izreći nadzornu mjeru iz članka 94. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, odnosno izreći privremenu zabranu za obavljanje zakonskih revizija i/ili potpisivanje revizorskog izvještaja ako:

1. krši zahtjeve neovisnosti iz članaka 48. do 50. ovoga Zakona

2. teško krši odredbe ovoga Zakona, Međunarodnih revizijskih standarda, podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, posebice kada postupi protivno članku 58. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona, odnosno u obavljanju zakonske revizije i drugih revizorskih usluga ne poštuje zahtjeve Međunarodnih revizijskih standarda primjenjivih u pojedinom slučaju, što kao posljedicu ima značajan učinak na revizorski izvještaj.

Djelotvorna primjena mjera

Članak 96.

Pri odlučivanju o vrsti radnja koje će se poduzeti, odnosno vrsti nadzornih mjera koje će se izreći u skladu s člankom 94. ovoga Zakona, Ministarstvo financija dužno je u obzir uzeti sve relevantne okolnosti, uključujući sljedeće, gdje je to primjereno:

1. težinu i trajanje nezakonitosti i nepravilnosti

2. stupanj odgovornosti subjekta nadzora

3. financijsku snagu subjekta nadzora na što upućuje njegov godišnji prihod

4. iznos ostvarene dobiti ili spriječenoga gubitka subjekta nadzora, ako ih je moguće utvrditi

5. razinu suradnje subjekta nadzora s Ministarstvom financija

6. prethodne povrede odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014 koje je počinio subjekt nadzora.

Objava odluka i mjera

Članak 97.

(1) Ministarstvo financija dužno je rješenje iz članka 94. ovoga Zakona javno objaviti na svojoj internetskoj stranici odmah nakon dostave istog rješenja subjektu nadzora, pri čemu je potrebno navesti najmanje informacije o vrsti i prirodi nezakonitosti i nepravilnosti i identitetu subjekta nadzora.

(2) Ministarstvo financija može odgoditi objavu rješenja o nadzornim mjerama ili ga može objaviti bez navođenja podataka koji bi omogućili identifikaciju odgovorne osobe, u skladu s odgovarajućim propisom, u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

1. ako je nadzorna mjera izrečena fizičkoj osobi, a objava osobnih podataka bila bi nerazmjerna javnom interesu na osnovi prethodno provedenog testa razmjernosti

2. ako bi objava značajno ugrozila stabilnost financijskog sustava ili kazneni postupak koji je u tijeku

3. ako bi objava mogla prouzročiti, kada je to moguće utvrditi, nerazmjernu i ozbiljnu štetu uključenim institucijama ili fizičkim osobama.

(3) Ako je protiv rješenja iz članka 94. ovoga Zakona pokrenut upravni spor, Ministarstvo financija je prilikom objave obvezno tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je takvo pravno sredstvo podneseno nakon prvobitne objave. Ministarstvo financija obvezno je objaviti odluku o ishodu upravnog spora.

(4) Ministarstvo financija dužno je osigurati da objave iz stavka 1. ovoga članka budu dostupne najmanje pet godina na internetskoj stranici nakon što je pravomoćno okončan upravni spor ili po isteku roka za pokretanje upravnog spora.

Dostupnost informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki

Članak 97.a

(1) Ministarstvo financija nadležno je tijelo za dostupnost informacija iz članaka 34., 35., 36. i 97. ovoga Zakona na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

1. dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je uređeno člankom 2. točkom 3. Uredbe (EU) 2023/2859

2. informacijama su priloženi sljedeći metapodaci:

a) sva imena ovlaštenih revizora ili revizorskih društava na koja se te informacije odnose

b) ako postoji, identifikacijska oznaka pravne osobe revizorskog društva kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom b) Uredbe (EU) 2023/2859

c) vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom c) Uredbe (EU) 2023/2859

d) oznaku o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.

(3) Pri objavi informacija iz članka 13. Uredbe (EU) br. 537/2014 revizorsko društvo istodobno te informacije dostavlja Ministarstvu financija za potrebe dostupnosti tih informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859.

Članak 97.a stupa na snagu 10.1.2030.

Prijavljivanje povreda propisa

Članak 98.

(1) Ministarstvo financija je u svrhu poticanja prijavljivanja povreda odredbi ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014 dužno najmanje:

1. omogućiti zaštitu osobnih podataka osobe koja prijavljuje moguće ili stvarne povrede ovoga Zakona i/ili Uredbe (EU) br. 537/2014 te osobe za koju se sumnja da ih je počinila, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka

2. pravodobno omogućiti prijavljenoj osobi da se prije donošenja odluke koja se odnosi na nju očituje o okolnostima koje joj se stavljaju na teret.

(2) Revizorska društva dužna su uspostaviti odgovarajuće postupke kako bi njihovi radnici mogli interno ili na drugi način prijaviti potencijalne ili stvarne povrede ovoga Zakona i/ili Uredbe (EU) br. 537/2014 tako da odrede osobu kojoj je moguće podnijeti prijavu, a koja nije član upravnog ili upravljačkog tijela. Revizorsko društvo dužno je osigurati da osoba koja prijavljuje kršenje ovoga Zakona zbog toga ne snosi štetne posljedice.

(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom postupanje u vezi sa zaprimanjem prijava i pritužbi te daljnje aktivnosti u vezi s prijavama i pritužbama.

Razmjena informacija o nadzornim mjerama

Članak 99.

(1) Ministarstvo financija dužno je godišnje dostaviti CEAOB-u skupne informacije o nadzornim mjerama izrečenim u skladu s ovim Zakonom.

(2) Ministarstvo financija dužno je odmah obavijestiti CEAOB o svim privremenim zabranama iz članka 94. stavka 1. točaka 4., 5. i 8. ovoga Zakona.

POGLAVLJE XI.
HRVATSKA REVIZORSKA KOMORA

Pravni položaj