Ustav Republike Hrvatske (1974)

OSNOVNA NAČELA

I

Hrvatski narod, zajedno sa srpskim narodom i narodnostima u Hrvatskoj, u skladu sa svojim povijesnim, slobodarskim težnjama, izvojevao je u zajedničkoj borbi s drugim narodima i narodnostima Jugoslavije u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji nacionalnu slobodu, vlast radničke klase i radnog naroda te uspostavio svoju državu - Republiku Hrvatsku i na temelju prava na samoodređenje, uključujući i pravo na otcjepljenje i udruživanje s drugim narodima, svojom slobodno izraženom voljom, a radi zaštite svoje nacionalne nezavisnosti i slobode, slobode, svih naroda i narodnosti koji žive u Republici Hrvatskoj, osiguranja izgradnje socijalističkog društva i svestranog društvenog i nacionalnog razvoja, uvjeren da je daljnje učvršćivanje bratstva i jedinstva naroda i narodnosti Jugoslavije u njihovu zajedničkom interesu, dobrovoljno se ujedinio s ostalim narodima i narodnostima u Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, u kojoj, u interesu svakog naroda i narodnosti posebno i svih zajedno, ostvaruje i osigurava:

socijalističke društvene odnose utemeljene na samoupravljanju radnih ljudi i zaštitu socijalističkog samoupravnog sistema;

nacionalnu slobodu i nezavisnost;

bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti;

jedinstvene interese radničke klase i solidarnost radnika i svih radnih ljudi;

mogućnosti i slobode za svestran razvoj ljudske ličnosti i za zbližavanje ljudi i naroda i narodnosti, u skladu s njihovim interesima i težnjama na putu stvaranja sve bogatije kulture i civilizacije socijalističkog društva;

ujedinjavanje i usklađivanje napora na razvijanju materijalne osnove socijalističkog društva i blagostanja ljudi;

sistem društveno-ekonomskih odnosa i jedinstvene osnove političkog sistema, kojima se osiguravaju zajednički interesi radničke klase i svih radnih ljudi te ravnopravnost naroda i narodnosti;

udruživanje vlastitih stremljenja s naprednim težnjama čovječanstva.

II

Socijalističko društveno uređenje Republike Hrvatske temelji se na vlasti radničke klase i svih radnih ljudi te na odnosima među ljudima kao slobodnim i ravnopravnim proizvođačima i stvaraocima, čiji rad služi isključivo zadovoljavanju njihovih osobnih i zajedničkih potreba.

Osnovu tih odnosa čini društveno-ekonomski položaj radnog čovjeka, koji mu osigurava da, radeći sredstvima u društvenom vlasništvu i odlučujući neposredno i ravnopravno s drugim radnim ljudima u udruženom radu o svim poslovima društvene reprodukcije u uvjetima i odnosima međusobne ovisnosti, odgovornosti i solidarnosti, ostvaruje svoj osobni materijalni i moralni interes i pravo da se koristi rezultatima svog tekućeg i minulog rada te tekovinama općeg materijalnog i društvenog napretka, da na toj osnovi što potpunije zadovoljava svoje osobne i društvene potrebe i da razvija svoje radne i druge stvaralačke sposobnosti.

U skladu s tim nepovredivu osnovu položaja i uloge čovjeka čine:

društveno vlasništvo sredstava za proizvodnju koje isključuje povratak bilo kojeg sistema eksploatacije čovjeka i koje, ukidanjem otuđenosti radničke klase i radnih ljudi od sredstava za proizvodnju i drugih uvjeta rada, osigurava samoupravljanje radnih ljudi u proizvodnji i raspodjeli proizvoda rada te usmjeravanje razvoja društva na samoupravnim osnovama;

oslobađanje rada kao savladavanje historijski uvjetovanih društveno-ekonomskih nejednakosti i zavisnosti ljudi u radu koje se osigurava ukidanjem suprotnosti između rada i kapitala te svakog oblika najamnih odnosa, svestranim razvojem proizvodnih snaga, podizanjem proizvodnosti rada, smanjivanjem radnog vremena, razvijanjem i primjenjivanjem znanosti i tehnike, osiguravanjem sve višeg obrazovanja za sve i podizanjem kulture radnih ljudi;

pravo na samoupravljanje, na temelju kojega svaki radni čovjek, ravnopravno s drugim radnim ljudima, odlučuje o svom radu, o uvjetima i rezultatima rada, o vlastitim i zajedničkim interesima i o usmjeravanju društvenog razvoja, ostvaruje vlast i upravlja drugim društvenim poslovima;

pravo radnog čovjeka da uživa plodove svoga rada i materijalnog napretka društvene zajednice prema načelu »Svatko prema sposobnostima - svakome prema njegovu radu«, uz obvezu da osigurava razvoj materijalne osnove vlastitog i društvenog rada te da doprinosi zadovoljavanju drugih društvenih potreba;

ekonomska, socijalna i osobna sigurnost čovjeka;

solidarnost i uzajamnost svakog prema svima i svih prema svakome, koje su zasnovane na svijesti radnih ljudi da svoje trajne interese mogu ostvarivati samo na tim načelima;

slobodna inicijativa u razvijanju proizvodnje i drugih društvenih i osobnih djelatnosti u korist čovjeka i društvene zajednice;

demokratski politički odnosi, koji omogućuju čovjeku da ostvaruje svoje interese, pravo samoupravljanja i druga prava, da razvija svoju ličnost neposrednom aktivnošću u društvenom životu, a naročito u organima samoupravljanja, društveno-političkim organizacijama i drugim društvenim organizacijama i udruženjima, koje sam stvara i preko kojih utječe na razvijanje društvene svijesti i na proširivanje uvjeta za svoju aktivnost te za ostvarivanje svojih interesa i prava;

jednakost prava, dužnosti i odgovornosti ljudi, u skladu s ustavnošću i zakonitošću.

Društveno-ekonomski i politički sistem proizlazi iz takva položaja čovjeka i služi njemu i njegovoj ulozi u društvu.

Suprotan je društveno-ekonomskom i političkom sistemu, utvrđenom ovim ustavom, svaki oblik upravljanja proizvodnjom i drugim društvenim djelatnostima te svaki oblik raspodjele koji izopačuju društvene odnose utemeljene na takvu položaju čovjeka u vidu birokratske samovolje, tehnokratske uzurpacije i privilegija utemeljenih na monopolu upravljanja sredstvima za proizvodnju, ili u vidu prisvajanja društvenih sredstava na grupno vlasničkoj osnovi i drugih oblika privatizacije tih sredstava, ili u vidu privatnovlasničke ili partikularističke sebičnosti te svaki drugi oblik ograničavanja radničke klase da ostvaruje svoju historijsku ulogu u društveno-ekonomskim i političkim odnosima te organizira vlast za sebe i za sve radne ljude.

Slobode, prava i dužnosti čovjeka i građanina utvrđeni ovim ustavom nerazdvojan su dio i izraz socijalističkih samoupravnih demokratskih odnosa u kojima se čovjek oslobađa svake eksploatacije i samovolje te svojim radom stvara uvjete za svestran razvoj i slobodno izražavanje i zaštitu svoje ličnosti i za poštivanje ljudskog dostojanstva. Slobode i prava čovjeka i građanina ograničeni su samo jednakim slobodama i pravima drugih i interesima socijalističkog društva. Socijalističko društvo osigurava uvjete za što potpunije ostvarivanje i zaštitu sloboda i prava utvrđenih ovim ustavom. Svaka aktivnost kojom se narušavaju te slobode i prava čovjeka i građanina protivna je interesima socijalističkog društva.

III

Društveno vlasništvo, kao izraz socijalističkih društveno-ekonomskih odnosa među ljudima, osnova je slobodnog udruženog rada i vladajućeg položaja radničke klase u proizvodnji i u društvenoj reprodukciji u cjelini te osnova vlastitim radom stečenog osobnog vlasništva koje služi zadovoljavanju potreba i interesa čovjeka.

Sredstva za proizvodnju u društvenom vlasništvu, kao zajednička neotuđiva osnova društvenog rada i društvene reprodukcije, služe isključivo radu u cilju zadovoljavanja osobnih i zajedničkih potreba i interesa radnih ljudi te razvijanju materijalne osnove socijalističkog društva i socijalističkih samoupravnih odnosa. Sredstvima za proizvodnju u društvenom vlasništvu, uključujući i sredstva za proširenu reprodukciju, neposredno upravljaju udruženi radnici koji rade tim sredstvima, u vlastitom interesu i u interesu radničke klase i socijalističkog društva. U ostvarivanju te društvene funkcije udruženi radnici odgovorni su jedni drugima i socijalističkoj zajednici kao cjelini.

Društvenim vlasništvom sredstava za proizvodnju i drugih sredstava rada osigurava se svakom da se, pod jednakim uvjetima, uključi u udruženi rad društvenim sredstvima i da, ostvarujući pravo rada društvenim sredstvima, na osnovi svog rada stječe dohodak za zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba.

Polazeći od toga da nitko nema pravo vlasništva na društvena sredstva za proizvodnju, nitko - ni društveno-politička zajednica, ni organizacija udruženog rada, ni grupa građana, ni pojedinac - ne može ni po kojoj pravnovlasničkoj osnovi prisvajati proizvod društvenog rada, ni upravljati i raspolagati društvenim sredstvima za proizvodnju i rad, ni samovoljno određivati uvjete raspodjele.

Rad čovjeka jedini je temelj prisvajanja proizvoda društvenog rada i upravljanja društvenim sredstvima.

O raspodjeli dohotka na dio što služi proširivanju materijalne osnove društvenoga rada i na dio za zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba radnih ljudi u skladu s načelom raspodjele prema radu odlučuju radni ljudi koji stvaraju taj dohodak, u skladu s međusobnom odgovornošću i solidarnošću te društveno utvrđenim osnovama i mjerilima za stjecanje i raspodjelu dohotka.

Sredstva namijenjena obnavljanju i proširivanju materijalne osnove društvenog rada zajednička su osnova održavanja i razvoja društva, to jest društvene reprodukcije, koju na osnovi samoupravljanja ostvaruju radni ljudi u svim oblicima udruživanja rada i sredstava, te u međusobnoj suradnji organizacija udruženog rada.

Osnovica svih oblika udruživanja rada i sredstava društvene reprodukcije i samoupravne integracije udruženog rada jest osnovna organizacija udruženog rada, kao osnovni oblik udruženog rada u kojem radnici ostvaruju neotuđivo pravo da, radeći društvenim sredstvima, upravljaju svojim radom i uvjetima rada te odlučuju o rezultatima svoga rada.

Ostvarajući rezultate zajedničkog rada kao vrijednost na tržištu u uvjetima socijalističke robne proizvodnje, radnici neposrednim povezivanjem, samoupravnim sporazumijevanjem i društvenim dogovaranjem svojih organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica te planiranjem rada i razvoja integriraju društveni rad, unapređuju cjelokupni sistem socijalističkih društveno-ekonomskih odnosa i savladavaju stihijsko djelovanje tržišta.

Novčani i kreditni sistem sastavni su dio odnosa u društvenoj reprodukciji utemeljenih na samoupravljanju radnika u udruženom radu društvenim sredstvima, i cjelokupan dohodak ostvaren u tim odnosima neotuđiv je dio dohotka osnovnih organizacija udruženog rada.

Polazeći od međusobne ovisnosti proizvodne, prometne i financijske oblasti udruženog rada, kao dijelova jedinstvenog sistema društvene reprodukcije, radnici u organizacijama udruženog rada uređuju svoje međusobne odnose u društvenoj reprodukciji i surađuju na takvoj osnovi da se radnicima u proizvodnji osigura da odlučuju o rezultatima svojeg tekućeg i minulog rada u cjelini tih odnosa.

Radni ljudi svoje osobne i zajedničke potrebe i interese u odgoju i obrazovanju, znanosti, kulturi, zdravstvu i drugim društvenim djelatnostima, kao dijelovima jedinstvenog procesa društvenog rada, osiguravaju slobodnom razmjenom i udruživanjem svoga rada s radom radnika u organizacijama udruženog rada u tim oblastima. Slobodnu razmjenu rada ostvaruju radni ljudi neposredno, preko organizacija udruženog rada i u okviru ili preko samoupravnih interesnih zajednica. Takvim odnosima osigurava se radnicima u tim djelatnostima jednak društveno-ekonomski položaj kao i drugim radnicima u udruženom radu.

Radni ljudi, radi potpunijeg, racionalnijeg i organiziranog zadovoljavanja svojih osobnih i zajedničkih potreba i interesa u društvenim djelatnostima i u određenim djelatnostima materijalne proizvodnje, zajedno s radnicima u organizacijama udruženog rada tih djelatnosti, osnivaju samoupravne interesne zajednice u kojima ostvaruju slobodnu razmjenu rada i neposredno uređuju odnose od zajedničkog interesa.

Radnici i radni ljudi osnivaju samoupravne interesne zajednice i radi zadovoljavanja određenih svojih osobnih i zajedničkih potreba i interesa udruživanjem sredstava na načelima uzajamnosti i solidarnosti.

Radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnosti osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana imaju na osnovi svojeg rada isti društveno-ekonomski položaj i ista prava i obveze kao i radnici u organizacijama udruženog rada.

Uživajući ustavom utvrđeno pravo vlasništva na obradivo zemljište, poljoprivrednici imaju pravo i obvezu iskorištavati to zemljište radi unapređivanja poljoprivredne proizvodnje u vlastitom interesu i u interesu socijalističke zajednice i da na temelju osobnog rada vlastitim sredstvima rada ostvaruju dohodak te pravo da se koriste rezultatima svojeg rada i tekovinama općega materijalnog i društvenog progresa.

Na osnovi osobnog rada poljoprivrednici imaju isti položaj i ista prava i dužnosti kao i radnici u organizacijama udruženog rada u pogledu udruživanja rada i sredstava te u tržišnim i kreditnim odnosima, a na osnovi svojeg doprinosa ostvaruju, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, svoju socijalnu sigurnost.

Radi razvijanja socijalističkih odnosa u poljoprivredi, organiziranog uključivanja poljoprivrednika u socijalističke samoupravne društveno-ekonomske odnose i unapređivanja poljoprivredne proizvodnje socijalistička zajednica osigurava uvjete za njezin razvoj na osnovi društvenih sredstava i društvenog rada, uvjete za udruživanje poljoprivrednika u zadruge i druge oblike udruživanja radi unapređivanja uvjeta njihova života i rada te uvjete za udruživanje poljoprivrednika i njihovu suradnju s organizacijama udruženog rada, na načelima dobrovoljnosti i ravnopravnosti.

Razvoj privredno nedovoljno razvijenih krajeva od općeg je interesa za skladan razvoj cjelokupne privrede i za svestran društveno-ekonomski napredak Republike Hrvatske. Privredno nedovoljno razvijeni krajevi prvenstveno će se razvijati neposrednim povezivanjem s privredno razvijenim središtima, zajedničkim programiranjem razvoja privredno nedovoljno razvijenih i razvijenijih krajeva i zajedničkim ulaganjima njihove privrede. Društveno-političke zajednice, u općem interesu, posvećuju posebnu pažnju bržem razvoju proizvodnih snaga u privredno nedovoljno razvijenim krajevima, i u tu svrhu osiguravaju se potrebna sredstva i poduzimaju druge mjere.

Radi unapređivanja uvjeta svojeg života i rada, radi stvaranja osnova za njihovu stabilnost, radi što potpunijeg korištenja mogućnosti za razvoj proizvodnih snaga društva i za povećanje proizvodnosti svojeg i ukupnog društvenog rada, radi razvijanja socijalističkih samoupravnih odnosa na toj osnovi i radi savladavanja stihijskog djelovanja tržišta radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i radni ljudi u samoupravnim interesnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te u društveno-političkim zajednicama, oslanjajući se na znanstvena saznanja i na njima utemeljene ocjene razvojnih mogućnosti, planiranjem svoga rada i razvoja usklađuju odnose u društvenoj reprodukciji te usmjeravaju razvoj društvene proizvodnje i drugih društvenih djelatnosti sa svojim, na samoupravnoj osnovi utvrđenim, zajedničkim interesima i ciljevima.

IV

U Republici Hrvatskoj sva vlast pripada radničkoj klasi u savezu sa svim radnim ljudima grada i sela.

Radi izgradnje društva kao slobodne zajednice proizvođača radnička klasa i svi radni ljudi razvijaju socijalističku samoupravnu demokraciju kao poseban oblik diktature proletarijata, i to osiguravaju:

revolucionarnim ukidanjem i ustavnom zabranom svakog oblika društveno-ekonomskih i političkih odnosa i organizacija, zasnovanih na klasnoj eksploataciji i vlasničkom monopolu te svakog političkog djelovanja usmjerenog na uspostavljanje takvih odnosa;

ostvarivanjem samoupravljanja u organizacijama udruženog rada, mjesnim zajednicama, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te u društveno-političkim zajednicama i društvu uopće, i međusobnim povezivanjem i suradnjom tih organizacija i zajednica;

slobodnim i ravnopravnim samoupravnim uređivanjem međusobnih odnosa te usklađivanjem zajedničkih i općih interesa radnih ljudi, i njihovih samoupravnih organizacija i zajednica samoupravnim sporazumijevanjem i društvenim dogovaranjem;

odlučivanjem radnih ljudi u ostvarivanju vlasti i upravljanju drugim društvenim poslovima u osnovnim organizacijama udruženog rada te drugim osnovnim samoupravnim organizacijama i zajednicama, preko delegacija i delegata u organima upravljanja samoupravnih organizacija i zajednica te preko delegacija i delegata u skupštinama društveno-političkih zajednica i drugim organima samoupravljanja;

obavještavanjem radnih ljudi o svim pitanjima koja su značajna za ostvarivanje njihova društveno-ekonomskog položaja i za što potpunije i kvalificiranije odlučivanje u obavljanju funkcija vlasti i upravljanja drugim društvenim poslovima;

javnošću rada svih organa vlasti i samoupravljanja te nosilaca samoupravnih, javnih i drugih društvenih funkcija;

osobnom odgovornošću nosilaca samoupravnih, javnih i drugih društvenih funkcija, odgovornošću organa vlasti i samoupravljanja, smjenjivošću nosilaca samoupravnih, javnih i drugih društvenih funkcija te ograničavanjem njihova ponovnog izbora i postavljanja na određene funkcije;

ostvarivanjem kontrole radnika i drugih radnih ljudi te društvene kontrole uopće nad radom nosilaca samoupravnih, javnih i drugih društvenih funkcija u samoupravnim organizacijama i zajednicama te u društveno-političkim zajednicama;

ostvarivanjem i zaštitom ustavnosti i zakonitosti;

društveno-političkom djelatnošću socijalističkih snaga organiziranih u društveno-političke organizacije;

slobodnim i svestranim aktivnostima ljudi.

Samoupravljanje radnih ljudi u osnovnim organizacijama udruženog rada, mjesnim zajednicama, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim osnovnim samoupravnim organizacijama i zajednicama osnova je jedinstvenog sistema samoupravljanja i vlasti radničke klase i svih radnih ljudi.

Kadi osiguravanja uvjeta svojeg života i rada i društvenog razvoja te stvaranja socijalističke zajednice radni ljudi u općini, kao samoupravnoj i osnovnoj društveno-političkoj zajednici, i u drugim društveno-političkim zajednicama, povezivanjem svojih organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, djelovanjem društveno-političkih organizacija, samoupravnim sporazumijevanjem, društvenim dogovaranjem i djelovanjem skupština kao zajedničkih organa svih ljudi i njihovih organizacija i zajednica ostvaruju svoje zajedničke interese, vrše vlast i upravljaju drugim društvenim poslovima.

Ustavom utvrđene funkcije vlasti i upravljanja drugim društvenim poslovima u društveno-političkim zajednicama obavljaju skupštine društveno-političkih zajednica, kao izabrane i smjenjive delegacije radnih ljudi u samoupravnim organizacijama i zajednicama i društveno-političkim organizacijama, te drugi skupštinama odgovorni organi.

Radi što potpunijeg sudjelovanja radnih ljudi i svih organiziranih socijalističkih snaga u ostvarivanju vlasti i upravljanju drugim društvenim poslovima te radi usklađivanja njihovih zajedničkih i općih društvenih interesa organi društveno-političkih zajednica razmatraju inicijative, mišljenja i prijedloge društveno-političkih organizacija, zauzimaju stavove o njima i surađuju s društveno-političkim organizacijama.

Radnička klasa i svi radni ljudi i preko državne vlasti općeobaveznim normama osiguravaju socijalističke društvene odnose, razvoj društva i upravljanje društvenim poslovima na samoupravnim osnovama, štite slobode i prava čovjeka i građanina, socijalističke samoupravne odnose i samoupravna prava radnih ljudi, rješavaju društvene sukobe i štite ustavom utvrđeni poredak.

Samoupravni položaj i prava radnog čovjeka u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada, mjesnim zajednicama, samoupravnim interesnim zajednicama i ostalim samoupravnim organizacijama i zajednicama, samoupravni položaj radnih ljudi u općini, slobodno samoupravno udruživanje, aktivnost i stvaralaštvo radnih ljudi, ravnopravnost naroda i narodnosti te slobode, prava i dužnosti čovjeka i građanina, utvrđeni ustavom, osnova su, granica i pravac ostvarivanja prava i dužnosti društveno-političkih zajednica u obavljanju funkcije vlasti.

Društvena samozaštita, kao funkcija samoupravnog društva, ostvaruje se aktivnostima radnih ljudi, građana, organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, društveno-političkih i drugih organizacija te društveno-političkih zajednica radi zaštite ustavnog uređenja, samoupravnih prava radnih ljudi i drugih prava i sloboda čovjeka i građanina, radi zaštite društvene imovine, radi osiguravanja osobne i imovinske sigurnosti radnih ljudi i građana, radi zaštite od elementarnih nepogoda, požara, poplava i društveno štetnih radnji i pojava te radi slobodnog društvenog razvoja.

Radi ostvarivanja i usklađivanja svojih interesa i samoupravnih prava u skladu s općim interesima socijalističkog društva te radi obavljanja određenih društvenih poslova i razvijanja raznovrsnih aktivnosti radni ljudi i građani slobodno se udružuju u društveno-političke i druge društvene organizacije i udruženja građana kao sastavni dio socijalističkog samoupravnog sistema.

V

Polazeći od toga da su odgoj i obrazovanje, znanost, kultura, umjetnost, fizička i tehnička kultura bitan činilac razvoja socijalističkog društva, podizanja proizvodnosti rada, razvoja stvaralačkih snaga ljudi i svestranog razvoja ličnosti, humaniziranja socijalističkih samoupravnih odnosa i općeg napretka društva, socijalistička zajednica osigurava slobodu stvaralaštva, stvara uvjete za njihov razvoj i unapređivanje, potiče što šire obrazovanje, znanstveno, kulturno i umjetničko stvaralaštvo, fizičku i tehničku kulturu te osigurava da kao općedruštvene vrijednosti služe radnim ljudima, razvoju socijalističkog društva i da budu dostupni svima.

Odgoj i obrazovanje temelje se na tekovinama suvremene znanosti, posebno marksizma, kao osnovama naučnog socijalizma, služe osposobljavanju radnih ljudi za rad i za samoupravljanje i njihovu odgoju u duhu tekovina socijalističke revolucije, socijalističke etike, samoupravnog demokratizma, socijalističkog patriotizma, bratstva i jedinstva, ravnopravnosti naroda i narodnosti i socijalističkog internacionalizma.

Cilj je odgoja i obrazovanja stjecanje znanja utemeljenog na suvremenim dostignućima znanosti i znanstvenog gledanja na razvoj prirode i društva, stjecanje marksističkog pogleda na svijet, upoznavanje s pravima i dužnostima građana u samoupravnom socijalističkom društvu, osposobljavanje za društveno koristan rad i razvijanje socijalističke svijesti. Odgoj i obrazovanje razvijaju osjećanje pripadnosti svojem narodu odnosno narodnosti, ravnopravnost, bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti Jugoslavije, vjernost socijalističkoj domovini, Republici Hrvatskoj i Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, spremnost i sposobnost za obranu njihove nezavisnosti i teritorijalne cjelokupnosti, poštivanje drugih naroda, internacionalizam i međunarodnu solidarnost.

Radni ljudi, organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice stvaraju na načelima uzajamnosti i solidarnosti materijalne i druge uvjete za odgoj i obrazovanje djece i omladine i trajno obrazovanje radnika.

Socijalistička zajednica stvara materijalne uvjete koji omogućuju obrazovanje djece i omladine bez obzira na materijalno stanje porodice.

Osnovno obrazovanje je obavezno i mora se osigurati u Republici na jedinstveno utvrđenom pedagoškom standardu. Stvaranje materijalnih i drugih uvjeta za osnovno obrazovanje pravo je i obveza radnih ljudi i građana u mjesnoj zajednici, općini i drugim društveno-političkim zajednicama.

U odgojno-obrazovnim djelatnostima nastavnici temelje odgoj i obrazovanje na idejnim osnovama samoupravnog socijalizma i znanosti.

Osobe koje se školuju i obrazuju imaju pravo i dužnost da samoupravno odlučuju i aktivno sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu, u skladu sa svojom ulogom u tom procesu.

Razvoj znanosti, primjena rezultata znanstvenih dostignuća, povezivanje znanosti s privredom i drugim oblastima rada i društvenog života te uvođenje suvremene tehnologije u sve procese rada bitan su činilac društvene reprodukcije, podizanja proizvodnosti rada, blagostanja, oslobađanja rada i napretka suvremenog društva.

Radni ljudi, organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice stvaraju uvjete za razvoj znanosti te svojim mjerama, akcijama i sredstvima potiču razvoj znanstvene djelatnosti, novatorstvo i racionalizatorstvo te neposrednije povezivanje znanstvenog rada s privrednim i društvenim djelatnostima.

Kultura, umjetničko i drugo kulturno stvaralaštvo sastavni su dio života i rada radnih ljudi i građana u procesu oslobađanja i obogaćivanja ličnosti te humaniziranja životne okoline u kojoj žive i rade.

Radni ljudi i građani kao stvaraoci i korisnici kulturnih i umjetničkih vrijednosti svojim neposrednim odnosom omogućuju afirmaciju i kontinuiran razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Organizacije udruženog rada, druge samoupravne organizacije i zajednice i društveno-političke zajednice potiču kulturne aktivnosti i neposredno sudjelovanje radnih ljudi i građana u korištenju i usvajanju umjetničkih i drugih kulturnih vrijednosti te osiguravaju uvjete za razvoj kulturnog stvaralaštva i za podizanje kulturnog standarda radnih ljudi i građana.

Društveno-političke zajednice posebno stvaraju uvjete za čuvanje i prezentiranje izrazitih nacionalnih kulturnih vrijednosti. Spomenici kulture i prirodne rijetkosti nalaze se pod posebnom zaštitom.

Fizička i tehnička kultura važan su činilac razvoja ličnosti, ostvarivanja osobnih potreba i interesa radnog čovjeka i građanina te općih ciljeva socijalističkog samoupravnog društva, stvaraju i razvijaju uvjete za fizički i psihički razvoj čovjeka te utječu na poboljšanje zdravlja i podizanje radne i obrambene sposobnosti naroda.

VI

Radni ljudi u organizacijama udruženog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama, na osnovama solidarnosti i uzajamnosti i socijalističkog humanizma, osiguravaju svoju ekonomsku i socijalnu sigurnost te stvaraju sve povoljnije uvjete za život i rad i za razvoj svestrane ličnosti radnog čovjeka. Ti se ciljevi socijalne politike ostvaruju stalnim poboljšavanjem i ujednačavanjem uvjeta života i rada, prevladavanjem, na osnovama solidarnosti i uzajamnosti, razlika koje proizlaze iz materijalne nerazvijenosti i drugih nejednakih uvjeta života i rada, ujednačavanjem mogućnosti obrazovanja i rada te onemogućavanjem i otklanjanjem socijalnih razlika koje nisu utemeljene na primjeni načela raspodjele prema radu.

Razvojem materijalnih mogućnosti društva i u skladu s njima stvaraju se uvjeti za zadovoljavanje osnovnih potreba ljudi i korištenje tekovina društvenog razvoja za sve, bez obzira na njihove osobne materijalne mogućnosti.

Radni ljudi, organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice te društvena zajednica stvaraju sve povoljnije uvjete za ostvarivanje prava na rad čovjeka i za njegovo uključivanje u udruženi rad društvenim sredstvima i brinu se o materijalnom osiguranju za slučaj privremene nezaposlenosti.

Radni ljudi, socijalnim osiguranjem na osnovi prava iz tekućeg i minulog rada te na načelima uzajamnosti i solidarnosti, osiguravaju svojim ulaganjem za sebe i članove svojih porodica pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na mirovinu i druga prava za slučaj bolesti, smanjenja radne sposobnosti i starosti.

Radni ljudi u udruženom radu, građani i njihove organizacije, samoupravne interesne zajednice i druge samoupravne organizacije i zajednice te društveno-političke zajednice utvrđuju politiku socijalne zaštite i osiguravaju sredstva za ostvarivanje te politike u skladu s općim stupnjem razvoja i sa svojim materijalnim mogućnostima.

Društveno-političke zajednice osiguravaju socijalnu zaštitu građana nesposobnih za rad i privređivanje, invalida i osoba nesposobnih da se brinu o sebi, ako nemaju vlastitih sredstava za uzdržavanje.

Društveno-političke zajednice uređuju i osiguravaju posebnu zaštitu sudionicima narodnooslobodilačkog rata, vojnim invalidima, aktivnim sudionicima predratnog revolucionarnog pokreta u zemlji i inozemstvu, žrtvama fašističkog terora, građanskim žrtvama rata, žrtvama neprijateljskog djelovanja kojim se ugrožava sigurnost zemlje ili ustavom utvrđeni poredak i njihovim porodicama.

Zaštita, čuvanje i unapređivanje zdravlja radnih ljudi i građana posebna je briga društva. Zdravstvena zaštita osigurava se za sve radne ljude i građane.

Društvena zajednica, na načelima solidarnosti i uzajamnosti, osigurava politiku društva prema porodici i društvenu brigu o djeci, što uključuje osiguravanje: posebnih uvjeta za njegu, odgoj i zaštitu djece; posebne zaštite djeteta i materinstva, uključujući zdravstvenu zaštitu majke i djeteta te posebnu zaštitu žene na radu; socijalne zaštite određenih kategorija porodica i djece; društvenih mjera za aktivnu demografsku politiku i planiranje porodice, razvijanje društvenog standarda i stvaranje drugih uvjeta za razvoj porodice u socijalističkom društvu.

Stambena izgradnja, očuvanje i unapređivanje materijalne osnove stanovanja i upravljanje stambenim zgradama zajednički su interes radnih ljudi i građana, organizacija udruženog rada, drugih samoupravnih organizacija i zajednica te društveno-političkih zajednica, koji na načelima uzajamnosti i solidarnosti poduzimaju mjere i stvaraju mogućnost da svaki čovjek ostvari svoju potrebu za stanom kao bitnim uvjetom socijalne sigurnosti radnog čovjeka i građanina. Stambena politika je sastavni dio programa socijalnog i društveno-ekonomskog razvoja zemlje.

Radi zaštite i unapređivanja čovjekove okoline radni ljudi i građani, organizacije udruženog rada, druge samoupravne organizacije i zajednice te socijalističko društvo osiguravaju uvjete za očuvanje i unapređivanje prirodnih i drugih vrijednosti čovjekove okoline koje su od interesa za zdrav, siguran i djelotvoran život te rad sadašnjih i budućih naraštaja.

VII

Radni ljudi i građani Republike Hrvatske, zajedno s radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Jugoslavije, odlučni da sve svoje snage usmjere na stvaralački rad u miru i izgradnji svoje samoupravne socijalističke zajednice, dosljedno provode politiku mira, a protiv agresije, rata i agresivnih pritisaka bilo koje vrste. Radi osiguravanja svojeg mirnog razvoja i socijalističke izgradnje oni su odlučni da svim raspoloživim snagama i sredstvima, oružanom borbom i drugim oblicima općenarodnog otpora štite i brane svoju slobodu, nezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelokupnost i socijalistički samoupravni poredak Republike Hrvatske i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U tu svrhu radni ljudi i građani te narodi i narodnosti Republike Hrvatske organiziraju i izgrađuju općenarodnu obranu kao nerazdvojan dio socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja, svjesni da je obrambena sposobnost društva i pripremljenost zemlje za obranu veća, a mogućnost agresije manja ako je razvijenija općenarodna obrana kao oblik i sadržaj obrambene organiziranosti društvene zajednice. Jačanje obrambene sposobnosti zemlje sastavni je dio politike mira i ravnopravne međunarodne suradnje.

Ostvarujući pravo i dužnost obrane zemlje, radni ljudi i građani, organizacije udruženog rada, društveno-političke i druge organizacije, mjesne zajednice, samoupravne interesne zajednice i druge samoupravne organizacije i zajednice, društveno-političke zajednice i njihovi organi pripremaju i organiziraju sve snage i izvore sredstava za pružanje općenarodnog otpora neprijatelju.

Općenarodna obrana u Republici Hrvatskoj jedinstven je sistem organiziranja, pripremanja i sudjelovanja radnih ljudi i građana, organizacija udruženog rada, mjesnih zajednica, samoupravnih interesnih zajednica i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, društveno-političkih zajednica, društveno-političkih i drugih društvenih organizacija u oružanoj borbi i svim drugim oblicima otpora, u vršenju drugih zadataka od interesa za obranu zemlje te u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara od ratnog djelovanja. U općenarodnoj obrani oružana borba je odlučujući oblik suprotstavljanja agresiji.

Pravo je radnih ljudi i građana da aktivno sudjeluju u izgrađivanju politike obrane zemlje i u pripremama za obranu te da im se, u okviru sistema i planova općenarodne obrane, osiguraju potrebni uvjeti za osposobljavanje za obranu i zaštitu i za sudjelovanje u obrani zemlje.

VIII

Polazeći od načela očuvanja mira, poštivanja slobode i nezavisnosti naroda, miroljubive aktivne koegzistencije, otvorenosti prema svijetu i potrebe razvoja svestrane međunarodne suradnje, Republika Hrvatska sudjeluje ravnopravno s drugim republikama i autonomnim pokrajinama u utvrđivanju i provođenju vanjske politike Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i u ostvarivanju njezinih odnosa s drugim državama i međunarodnim organizacijama.

Suradnju i odnose s organima i organizacijama drugih država i s međunarodnim organizacijama te s organizacijama i narodima drugih zemalja Republika Hrvatska uspostavlja, održava i razvija na načelima utvrđenim i izraženim u Ustavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i u skladu s njezinom utvrđenom vanjskom politikom i međunarodnim ugovorima.

Republika Hrvatska razvija političke, ekonomske i druge odnose s organima drugih država i s međunarodnim organizacijama koji su značajni za nju ili za prava i interese njezinih radnih ljudi i građana, naroda i narodnosti, organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija.

Republika Hrvatska poduzima mjere i vodi ekonomsku i drugu politiku za unapređivanje odnosa, položaja i interesa radnih ljudi s njezina područja na radu u inozemstvu.

Republika Hrvatska uspostavlja, održava i razvija političke, ekonomske, kulturne i druge odnose s organima drugih država i s međunarodnim organizacijama u pitanjima koja su značajna za položaj hrvatskih etničkih zajednica u tim državama, a posebno se brine o iseljenicima s njezina područja i svestrano unapređuje njihove odnose i veze s domovinom.

Općine, organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice ostvaruju suradnju s odgovarajućim stranim organima i organizacijama te međunarodnim organizacijama i teritorijalnim jedinicama stranih država, u okviru utvrđene vanjske politike Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske te u okviru međunarodnih ugovora.

IX

Savez komunista Hrvatske, kao sastavni dio Saveza komunista Jugoslavije, pokretač i organizator narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije te svjestan nosilac težnji i interesa radničke klase, zakonitošću historijskog razvoja, postao je organizirana vodeća idejna i politička snaga radničke klase i svih radnih ljudi u izgrađivanju socijalizma i u ostvarivanju solidarnosti radnih ljudi te bratstva i jedinstva naroda i narodnosti Jugoslavije.

Savez komunista, svojim usmjeravajućim idejnim i političkim radom u uvjetima socijalističke demokracije i društvenog samoupravljanja, osnovni je pokretač i nosilac političke aktivnosti radi zaštite i daljnjeg razvoja socijalističke revolucije i socijalističkih samoupravnih društvenih odnosa, a posebno radi jačanja socijalističke društvene i demokratske svijesti, i odgovoran je za to.

Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske, kao sastavni dio Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije, stvoren u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji kao dobrovoljna i demokratska fronta radnih ljudi i građana te svih organiziranih socijalističkih snaga, ,s Komunističkom partijom na čelu, i dalje izgrađivan u uvjetima razvoja socijalističkog samoupravnog društva, najšira je osnova njihove društveno-političke aktivnosti u socijalističkom samoupravnom sistemu.

U Socijalističkom savezu radnog naroda Hrvatske radni ljudi i građani, Savez komunista Hrvatske kao vodeća idejna i politička snaga, druge društveno-političke organizacije i sve organizirane socijalističke snage ostvaruju političko i akciono jedinstvo socijalističkih snaga te usmjeravaju društveni razvoj na osnovama vlasti i samoupravljanja radničke klase i svih radnih ljudi, i u tu svrhu:

raspravljaju o društvenim pitanjima i pokreću političke inicijative u svim oblastima društvenog života, usklađuju mišljenja, utvrđuju političke stavove za rješavanje tih pitanja, usmjeravanje društvenog razvoja, ostvarivanje prava i interesa radnih ljudi i građana, ostvarivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti i unapređivanje socijalističkih samoupravnih demokratskih odnosa te daju prijedloge za rješavanje društvenih pitanja i smjernice svojim delegatima u skupštinama društveno-političkih zajednica;

utvrđuju zajedničke programe društvene aktivnosti i zajedničke kriterije za izbor delegacija u osnovnim organizacijama udruženog rada, mjesnim zajednicama, drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te za izbor delegata u skupštine društveno-političkih zajednica, osiguravaju demokratsko predlaganje i utvrđivanje kandidata za članove delegacija u samoupravnim organizacijama i zajednicama, kandidata za delegate u skupštine društveno-političkih zajednica i kandidata za obavljanje samoupravnih, javnih i drugih društvenih funkcija u društveno-političkim zajednicama, razmatraju opća pitanja kadrovske politike i izgradnje kadrova te utvrđuju mjerila za odabiranje kadrova;

prate rad organa vlasti i organa upravljanja samoupravnih organizacija i zajednica te nosilaca samoupravnih, javnih i drugih društvenih funkcija, iznose svoja mišljenja i ocjene te provode društvenu kontrolu i kritiku njihova rada, naročito u pogledu osiguravanja javnosti rada i odgovornosti u radu;

stvaraju uvjete za svestrano sudjelovanje omladine i njezinih organizacija u društvenom i političkom životu;

osiguravaju obavještavanje radnih ljudi i građana i svoj utjecaj na društveni sistem informiranja te na ostvarivanje uloge štampe i drugih oblika javnog informiranja i komuniciranja;

bore se za humane odnose među ljudima, za razvijanje socijalističke demokratske svijesti i normi socijalističkog života te za uklanjanje pojava koje sputavaju razvoj socijalističkih samoupravnih demokratskih društvenih odnosa ili im na bilo koji način nanose štetu;

razvijaju svijest i vrše moralno-političke pripreme u ostvarivanju općenarodne obrane i društvene samozaštite.

Društveno-političke zajednice, u okviru svojih prava i dužnosti, dužne su osiguravati materijalne i druge uvjete za ostvarivanje ustavom utvrđenih funkcija Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske.

Radnici dobrovoljno organizirani u sindikat, kao najširu organizaciju radničke klase, bore se: za ostvarivanje ustavom utvrđenog položaja radničke klase; za ostvarivanje socijalističkih samoupravnih odnosa i odlučujuću ulogu radnika u upravljanju društvenom reprodukcijom; za ostvarivanje interesa i samoupravnih i drugih prava radnika u svim oblastima rada i života; za osiguravanje ravnopravnosti radnika u udruživanju rada i sredstava, stjecanju i raspodjeli dohotka te utvrđivanju zajedničkih mjerila za raspodjelu prema rezultatima rada; za samoupravno povezivanje i integriranje različitih oblasti društvenog rada; za razvijanje proizvodnih snaga društva i podizanje proizvodnosti rada; za samoupravno usklađivanje pojedinačnih, zajedničkih i općih društvenih interesa; za podizanje obrazovanja radnika i osposobljavanje radnika za obavljanje samoupravnih i drugih društvenih funkcija; za demokratsko predlaganje i utvrđivanje kandidata za delegate u organe upravljanja u organizacijama udruženog rada i u ostalim samoupravnim organizacijama i zajednicama i kandidata za delegacije u tim organizacijama i zajednicama te za delegate u skupštine društveno-političkih zajednica; za najšire sudjelovanje radnika u obavljanju funkcija vlasti i upravljanja drugim društvenim poslovima; za ostvarivanje interesa radničke klase u kadrovskoj politici; za zaštitu prava radnika; za osiguravanje socijalne sigurnosti i razvoj životnog standarda radnika te za razvijanje i jačanje solidarnosti i podizanje klasne svijesti i odgovornosti samoupravljača.

Sindikat pokreće inicijativu za samoupravno sporazumijevanje i društveno dogovaranje, izravno sudjeluje u tom sporazumijevanju i dogovaranju te daje prijedloge organima upravljanja samoupravnih organizacija i zajednica, skupštinama društveno-političkih zajednica i drugim državnim i društvenim organima za rješavanje pitanja koja se odnose na materijalni i društveni položaj radničke klase.

X

Društveno-ekonomski i politički sistem te drugi odnosi utvrđeni ustavom usmjereni su na proširivanje uvjeta za daljnji razvoj socijalističkog društva, za savladavanje njegovih proturječnosti i za takav društveni napredak koji će, na osnovi svestrane razvijenosti proizvodnih snaga, visoke proizvodnosti rada, obilja proizvoda i svestranog razvoja čovjeka kao slobodne ličnosti omogućiti razvijanje takvih društvenih odnosa u kojima će se ostvariti načelo komunizma »Svatko prema sposobnostima - svakome prema potrebama«.

U tu svrhu organi samoupravljanja, državni organi, samoupravne organizacije i zajednice, društveno-političke i druge organizacije, radni ljudi i građani neposredno pozvani su da cjelokupnom svojom djelatnošću:

proširuju i jačaju materijalnu osnovu društva i života pojedinaca razvijanjem proizvodnih snaga, podizanjem proizvodnosti rada i stalnim unapređivanjem socijalističkih samoupravnih odnosa;

stvaraju uvjete u kojima će se savladavati društveno-ekonomske razlike između umnog i fizičkog rada i u kojima će ljudski rad postajati sve potpunije očitovanje stvaralaštva i ljudske ličnosti;

proširuju i razvijaju sve oblike samoupravljanja i socijalističkog samoupravnog demokratizma, a naročito u oblastima u kojima prevladavaju funkcije političke vlasti, ograničavaju prinudu i stvaraju uvjete za njezino otklanjanje te izgrađuju među ljudima odnose zasnovane na svijesti o zajedničkim interesima, na socijalističkoj etici i na slobodnom stvaralaštvu čovjeka;

pridonose ostvarivanju ljudskih sloboda i prava, humaniziranju društvene sredine i ljudske ličnosti, jačanju solidarnosti i čovječnosti među ljudima te poštivanju ljudskog dostojanstva;

razvijaju svestranu suradnju i zbližavanje sa svim narodima, u skladu s progresivnim težnjama čovječanstva za stvaranjem slobodne zajednice svih naroda svijeta.

XI

Izražavajući osnovna načela socijalističkog samoupravnog društva i njegova napretka, ovaj dio Ustava je osnova i pravac za tumačenje Ustava i zakona te za djelovanje svih i svakoga.

GLAVA I
OPĆE ODREDBE

Član 1.

Republika Hrvatska je država utemeljena na suverenosti naroda i na vlasti i samoupravljanju radničke klase i svih radnih ljudi te socijalistička samoupravna demokratska zajednica radnih ljudi i građana i ravnopravnih naroda i narodnosti.

Republika Hrvatska je nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive.

Republika Hrvatska je u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Republika Hrvatska nositelj je političkog i gospodarskog suvereniteta.