Zakon o trgovačkim društvima

DIO PRVI

ZAJEDNIČKE ODREDBE

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Odjeljak 1.

Osnovne odredbe

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava te povezana društva.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav prenose se:

– Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 1. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14. 7. 2007.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 132, 20. 5. 2017.),

– Direktiva 2009/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. iz područja prava trgovačkih društava o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 258, 1. 10. 2009.),

– Direktiva Vijeća 2013/24/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava društava zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),

– Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 30. 6. 2017.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11. 7. 2019.) i Direktivom (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12. 12. 2019.) (u daljnjem u tekstu: Direktiva (EU) 2017/1132)

– Direktiva (EU) 2022/2381 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama (SL L 315/44, 7. 12. 2022., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2022/2381).

(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 223, 4. 9. 2018.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) 2018/1212).

(3) Ministarstvo nadležno za vanjske i europske poslove je na temelju podataka dobivenih od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa do 29. prosinca 2025. i svake dvije godine nakon toga obvezno Europskoj komisiji dostavljati izvješće o provedbi Direktive (EU) 2022/2381. To izvješće sadržava sveobuhvatne informacije o mjerama poduzetima radi postizanja ciljeva utvrđenih u članku 272.s ovoga Zakona, informacije dostavljene u skladu s člankom 272.p stavkom 2. ovoga Zakona i reprezentativne informacije o pojedinačnim kvantitativnim ciljevima koje uvrštena trgovačka društva postave u skladu s člankom 272.u ovoga Zakona.

Pojam trgovca i trgovačkoga društva

Članak 3.

(1) Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.

(2) Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga Zakona samo ako je to u tim propisima određeno.

(3) Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje (u daljnjem tekstu: trgovačka društva).

(4) Javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.

(5) Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.

(6) Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

(7) Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ovoga Zakona.

Odjeljak 2.

PRAVNA OSOBNOST

Pravna osobnost trgovačkoga društva

Članak 4.

Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar. Trgovačko društvo gubi svojstvo pravne osobe brisanjem toga društva iz sudskog registra.

Stjecanje prava i obveza

Članak 5.

Trgovačko društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima.

Preddruštvo

Članak 6.

(1) Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva. Na odnos između osnivača prije upisa društva u sudski registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut.

(2) Prava stečena u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar zajednička su nepodijeljena imovina osnivača. Za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime društva i osnivači. Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

(3) Upisom trgovačkoga društva u sudski registar osobe iz stavka 2. ovoga članka oslobađaju se odgovornosti koja je tamo propisana.

(4) Preuzmu li se ugovorom sklopljenim s vjerovnikom za trgovačko društvo obveze tako da ono nakon upisa u sudski registar stupi na mjesto dužnika, za takvo preuzimanje obveze nije potrebna suglasnost vjerovnika, ako se obveza preuzima u roku od tri mjeseca od upisa u sudski registar i ako društvo ili dužnik u tome roku to priopće vjerovniku.

(5) Ako se u ime trgovačkoga društva poduzmu poslovi prije nego što se ono upiše u sudski registar pa u vrijeme upisa društva u taj registar njegova imovina bude manja od onoga kako je to određeno u društvenom ugovoru, odnosno statutu ili u izjavi o osnivanju društva, osnivači su dužni u korist društva uplatiti iznos koji nedostaje.

(6) Upisom trgovačkoga društva u sudski registar preddruštvo prestaje. Prava stečena i obveze preuzete djelovanjem preddruštva u ime trgovačkoga društva prava su i obveze trgovačkoga društva.

Podružnice

Članak 7.

(1) Trgovačko društvo može imati jednu ili više podružnica u kojima obavlja svoje djelatnosti.

(2) Podružnica se osniva odlukom koju donosi nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik.

(3) Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača.

(4) U odluci o osnivanju podružnice navode se:

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice,

2. djelatnosti podružnice,

3. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

(5) Podružnica prestaje:

1. ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice,

2. ako osnivač prestane postojati.

(6) Nakon odluke iz točke 1., odnosno ispunjenja uvjeta iz točke 2. stavka 5. ovoga članka podružnica se briše iz sudskog registra. Na brisanje podružnice iz sudskog registra na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o brisanju društva iz sudskog registra.

Upis podružnice u sudski registar

Članak 8.

(1) Podružnica se upisuje u sudski registar suda nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača.

(2) Prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u sudskom registru.

(3) U prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti:

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice i

2. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj te prebivalište osoba ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

(4) Prijavi iz stavka 2. ovoga članka prilaže se odluka o osnivanju podružnice.

(5) U sudski registar iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona i promjene tih podataka.

(6) Nakon upisa u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud po službenoj dužnosti dostavlja registarskom sudu sjedišta podružnice primjerak prijave za upis s prilozima, izvornik ili ovjereni primjerak rješenja o upisu na papiru ili elektroničkim putem u skladu s posebnim propisom. Podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona objavljuju se na način kako se objavljuju priopćenja trgovačkoga društva.

(7) Podružnica se može osnovati i na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.

Članak 8. stavak 7. stupa na snagu 1.8.2023.

Odjeljak 3.

ODGOVORNOST ZA OBVEZE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA

Općenito

Članak 9.

Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

Odgovornost članova trgovačkoga društva

Članak 10.

(1) Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

(2) Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga društva i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno ovim Zakonom.

(3) Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.

(4) Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva iz stavka 3. ovoga članka naročito:

1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,

2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,

3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,

4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

(5) Ako je nad društvom iz stavka 2. ovoga članka otvoren stečajni postupak, zahtjeve protiv osoba iz stavka 3. ovoga članka za vrijeme trajanja stečajnog postupka može ostvarivati samo stečajni upravitelj.

GLAVA II.

TVRTKA

Odjeljak 1.

TVRTKA TRGOVAČKOGA DRUŠTVA

Pojam

Članak 11.

(1) Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.

(2) Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Tvrtka trgovačkoga društva određuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(4) Tvrtka trgovačkoga društva mijenja se na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(5) Tvrtka trgovačkoga društva i sve njene promjene upisuju se u sudski registar.

(6) Prijavu za upis promjene tvrtke u sudski registar podnosi uprava trgovačkoga društva, odnosno članovi koji upravljaju društvom.

Načelo istinitosti

Članak 12.

Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti.

Sadržaj tvrtke

Članak 13.

(1) Tvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva.

(2) Uz sastojke navedene u stavku 1. ovoga članka,

1. tvrtka javnoga trgovačkog društva mora sadržavati riječi »javno trgovačko društvo« ili naznaku« j.t.d.«,

2. tvrtka komanditnoga društva mora sadržavati riječi »komanditno društvo« ili oznaku »k.d.«,

3. tvrtka dioničkoga društva mora sadržavati riječi "dioničko društvo" ili oznaku "d.d.";

4. tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati riječi "društvo s ograničenom odgovornošću" ili oznaku "d.o.o.", a jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću oznaku »jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću« ili oznaku »j.d.o.o.;«

5. tvrtka gospodarskoga interesnog udruženja mora sadržavati na početku ili na kraju riječi: »gospodarsko interesno udruženje« ili oznaku GIU.

(3) Ako je član u javnom trgovačkom društvu ili komplementar u komanditnom društvu neko društvo, u tvrtki se mora navesti tvrtka ili skraćena tvrtka tog društva.

Razlikovanje tvrtki

Članak 14.

(1) Sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkoga društva, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog vlasništva ni druga prava drugih osoba.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, povezana društva u smislu odredaba članka 473. ovoga Zakona mogu u svojim tvrtkama upotrebljavati zajedničke sastojke.

(3) Ako je u tvrtki sadržano ime člana trgovačkoga društva koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga društva ili imenu druge osobe sadržanome u ranije upisanoj tvrtki drugoga društva, u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.

Imena država i međunarodnih organizacija

Članak 15.

(1) Riječi »Hrvatska« i njezine izvedenice te druga državna znamenja, uključujući njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku uz naznaku ili kao dio naznake kojom se pobliže obilježava ime društva samo na temelju rješenja ministarstva nadležnog za poslove opće uprave.

(2) Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati u heraldičkome smislu.

(3) lznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Osobna imena

Članak 16.

(1) U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika.

(2) U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika.

(3) Vrijeđa li trgovačko društvo svojim poslovanjem ili na koji drugi način čast i ugled osobe čije je ime uneseno u njegovu tvrtku, ta osoba, a ako je osoba umrla njeni nasljednici, imaju pravo tražiti brisanje njenog imena iz tvrtke društva.

Tvrtka i promjene u trgovačkom društvu

Članak 17.

(1) Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unatoč istupanju nekih članova iz društva ili pristupanju novih članova u društvo.

(2) Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke i ako član društva čiji su ime ili tvrtka sadržani u tvrtki društva, promijeni svoje ime ili tvrtku.

(3) U slučaju istupa iz društva ili smrti člana društva čije je ime sadržano u tvrtki, trgovačko društvo može nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako za to dade pristanak taj član društva, a ako je umro, njegovi nasljednici.

Tvrtka trgovačkoga društva u stečaju ili likvidaciji

Članak 18.

Tvrtki trgovačkoga društva koje je u stečaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka "u stečaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u sudski registar.

Skraćena tvrtka

Članak 19.

(1) Trgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku.

(2) Skraćena tvrtka mora sadržavati karakteristični dio tvrtke i naznaku oblika trgovačkoga društva.

(3) Skraćena tvrtka upisuje se u sudski registar.

Jezik tvrtke

Članak 20.

(1) Naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku države članice Europske unije i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi. Ostali sastojci tvrtke moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(2) Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi drugih jezika ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.

(3) Tvrtka se može upisati u sudski registar i u prijevodu na jedan ili više jezika.

Upotreba tvrtke

Članak 21.

(1) Tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo je dužno upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojemu je upisana u sudskom registru.

(2) Ako je uz tvrtku ili skraćenu tvrtku u sudski registar upisana i tvrtka ili skraćena tvrtka u prijevodu na strani jezik i pismo, tvrtku ili skraćenu tvrtku na stranom jeziku i pismu trgovačko društvo može upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(3) Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkoga društva.

(4) Na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka, sjedište, sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to učinjeno, tvrtka i sjedište pravnih osoba kod kojih se vode njegovi računi i brojevi tih računa. Isto vrijedi i za sadržaj internetske stranice društva.

(5) Na poslovnom papiru i internetskoj stranici društva kapitala moraju se uz podatke iz stavka 4. ovoga članka navesti:

1. iznos temeljnoga kapitala društva s naznakom je li u cijelosti uplaćen, a ako nije, s naznakom koji dio toga kapitala nije uplaćen i

2. ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li društvo dionice s nominalnim iznosom ti iznosi ako se radi o poslovnom papiru dioničkog društva,

3. prezimena i najmanje jedno ime članova uprave društva, a kod dioničkog društva članova uprave, odnosno izvršnih direktora i predsjednika nadzornog odnosno upravnog odbora.

(6) Na poslovnom papiru javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva moraju se otisnuti i imena svih članova trgovačkoga društva koji osobno odgovaraju za obveze društva. Na poslovnom papiru gospodarskoga interesnog udruženja mora se navesti i podatak o skupnoj ovlasti za zastupanje, ako su članovi uprave ovlašteni tako zastupati udruženje.

(7) Na dopisima koje upućuje osobama s kojima se nalazi u poslovnom odnosu ili s kojima je već započeo prijepisku, trgovac može upotrebljavati poslovni papir na kojemu su otisnuti samo njegova tvrtka ili skraćena tvrtka i sjedište.

(8) Narudžbe se smatraju poslovnim pismom u smislu stavka 4. ovoga članka. Na njih se ne primjenjuju odredbe prethodnoga stavka ovoga članka.

Načelo jedinstvenosti

Članak 22.

Svaki dio trgovačkoga društva mora poslovati pod istom tvrtkom, s time da joj se može dodati oznaka koja upućuje na to da se radi o dijelu društva.

Prijenos tvrtke

Članak 23.

(1) Tvrtka trgovačkoga društva može se prenijeti na drugoga samo zajedno s poduzećem ili s bitnim pretežnim dijelom poduzeća.

(2) Za prijenos tvrtke koja sadrži ime neke osobe potrebna je izričita suglasnost te osobe, a ako je umrla, suglasnost njenih nasljednika.

Članak 24.

Briše se.

Članak 25.

Briše se.

Odjeljak 3.

TVRTKA PODRUŽNICE

Sadržaj

Članak 26.

(1) Podružnica može poslovati pod svojom tvrtkom.

(2) Tvrtka podružnice mora sadržavati:

1. tvrtku ili skraćenu tvrtku trgovačkoga društva,

2. naznaku djelatnosti podružnice,

3. riječi iz kojih je vidljivo da se radi o podružnici.

Primjena odredaba o tvrtki trgovačkoga društva

Članak 27.

Na tvrtku podružnice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o tvrtki trgovačkoga društva.

Odjeljak 4.

ZAŠTITA TVRTKE

Načelo zakonitosti

Članak 28.

Sud će odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Načelo isključivosti

Članak 29.

(1) U sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po službenoj dužnosti.

(2) Tvrtka podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane tvrtke.

Načelo prvenstva

Članak 30.

(1) Ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, upisat će se kasnije prijavljena tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao oznaku svoga poduzeća ili kao robni ili uslužni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga te da je to činio prije podnositelja ranije prijave.

Zaštita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke

Članak 31.

(1) Trgovac kome druga osoba upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je upisana u sudski registar istoga ili drugoga suda, vrijeđa njegova prava ili ugrožava njegov položaj u tržišnoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i položaj u tržišnoj utakmici budu povrijeđeni, odnosno ugroženi ili se druga osoba upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, može tužbom zahtijevati da druga osoba prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka te druge osobe izbriše iz sudskog registra, te da ju se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke.

(2) Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se sudu koji vodi sudski registar u koji je upisana tvrtka druge osobe, a može se podnijeti u roku od tri godine od upisa druge tvrtke u sudski registar.

(3) Bez obzira na odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, trgovac može zaštitu svojih prava glede upotrebe i upisa tvrtke ostvarivati i na temelju propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, te drugih propisa o zaštiti intelektualnog i industrijskog vlasništva.

GLAVA III.

PREDMET POSLOVANJA I SJEDIŠTE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA

Odjeljak 1.

PREDMET POSLOVANJA

Sloboda obavljanja djelatnosti

Članak 32.

(1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti.

(2) Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.

(3) Ako je zakonom propisano da trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegova poslovanja nakon što nadležno tijelo donese odluku kojom se utvrđuje da društvo udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti (suglasnost za početak rada), ono smije početi obavljati takvu djelatnost čim pribavi takvu odluku. Okolnost da je društvo pribavilo ovu odluku ne upisuje se u sudski registar niti se ova odluka polaže u zbirku isprava.

(4) Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisano da ih mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava (zakonski oblik kao uvjet za obavljanje djelatnosti), te da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadležnog tijela (suglasnost za djelatnost), takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koja je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadležnog tijela.

(5) Ukida se.

Utvrđivanje predmeta poslovanja

Članak 33.

(1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se u dioničkom društvu statutom, a u ostalim trgovačkim društvima odlukom članova društva koja se prilikom osnivanja donosi na način koji je propisan za sklapanje društvenog ugovora, a mijenja se većinom koja je potrebna za izmjenu društvenog ugovora.

(2) Predmet poslovanja može se utvrditi navođenjem djelatnosti koje trgovačko društvo namjerava obavljati ili općom odredbom bez tog navođenja.

Upis predmeta poslovanja u sudski registar

Članak 34.

(1) Predmet poslovanja upisuje se kao evidencijski podatak u sudskom registru. Trgovačko društvo dužno je dostavljanjem odluke kojom se utvrđuje predmet poslovanja, a za dioničko društvo statuta, te popisa djelatnosti izvijestiti registarski sud o tome koje djelatnosti čine utvrđeni predmet poslovanja društva. Na isti je način trgovačko društvo dužno izvijestiti registarski sud i o svakoj izmjeni utvrđenog predmeta poslovanja.

(2) Propisuje li se drugim propisom da se neka djelatnost upisuje u sudski registar, a nije riječ o djelatnostima iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je udovoljeno zahtjevu za upisom ako je djelatnost u pogledu koje se takva obveza propisuje navedena u statutu odnosno odluci kojom se utvrđuje predmet poslovanja, a statut odnosno odluka su zajedno s popisom djelatnosti dostavljeni registarskom sudu radi upisa kao evidencijskog podatka u sudskom registru.

(3) Ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela, predmet poslovanja u dijelu u kojem se odnosi na te djelatnosti upisuje se u glavnu knjigu sudskog registra. Upis tih djelatnosti u sudski registar provest će se samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole toga nadležnog tijela.

Učinak upisa predmeta poslovanja društva u sudski registar

Članak 35.

(1) Trgovačko društvo može obavljati djelatnosti koje čine utvrđeni predmet poslovanja društva.

(2) Osim djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, trgovačko društvo može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz djelatnost koja čini utvrđeni predmet poslovanja društva.

(3) Valjani su pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan djelatnosti iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka.

Članak 36.

Briše se.

Odjeljak 2.

SJEDIŠTE

Sjedište trgovačkoga društva

Članak 37.

(1) Sjedište trgovačkoga društva je mjesto u Republici Hrvatskoj u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(2) Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište.

(3) Sjedište trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar.

(4) Ako je uprava trgovačkoga društva u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar ili ako društvo trajno obavlja svoju djelatnost u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar, sjedištem se smatra mjesto upisano u sudskom registru, ali se treće osobe glede pravnih posljedica ovisnih o sjedištu društva mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili na mjesto u kojemu društvo obavlja svoju djelatnost.

Promjena sjedišta

Članak 38.

(1) Trgovačko društvo može promijeniti sjedište na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(2) Na temelju prijave trgovačkoga društva promjena njegova sjedišta upisuje se u sudski registar.

Sjedište podružnice

Članak 39.

Sjedište podružnice je mjesto određeno odlukom osnivača podružnice.

Sudska nadležnost

Članak 40.

(1) Za rješavanje sporova između članova trgovačkoga društva međusobno te između članova društva i društva, koji se tiču položaja članova u društvu, upravljanja društvom i vođenja poslova društva, prava i obveza članova društva koje proizlaze iz njihovog položaja u društvu, nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište društva upisano u sudskom registru. Isti sud je nadležan i za rješavanje sporova između predsjednika i članova uprave, odnosno izvršnih direktora ili nadzornog, odnosno upravnog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi sa njihovim radom u društvu ili za društvo.

(2) U stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137. stavka 2., članka 150. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 204. stavka 3., članka 230. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članaka 257. i 260., članka 272.d, članka 273.a stavaka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavaka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300.h stavka 2., članka 300.k stavka 1., članka 330. stavka 2., članka 367. stavka 2., članka 368. stavka 2., članka 371. stavaka 3. i 4., članka 375. stavka 3., članka 376. stavka 3., članka 381. stavka 1., članka 382. stavaka 5. i 6., članka 413. stavka 1., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6., članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4., članka 470. stavka 2., članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 491., članka 492. stavka 4., članka 500., članka 504.a stavka 3., članka 515., članka 523. stavka 3., članka 527. stavaka 1. i 4., članka 532. stavka 1., članka 545. stavaka 1. i 4., članka 547. stavka 1., članaka 549.e i 549.h, članka 550.e stavka 2., članka 550.k stavka 2., članka 550.o stavka 2., članka 550.p stavka 2., članka 551.i stavaka 6. i 8., članka 551.j stavka 1., članka 562. stavka 2., članka 582.e, članka 582.h stavka 6., članka 582.i stavaka 1. i 2. te članka 607. stavka 3. ovoga Zakona sud iz stavka 1. ovoga članka odlučuje u izvanparničnom postupku.

(3) U stvarima iz stavka 2. ovoga članka postupak je hitan. Rok za žalbu je osam dana. Sud drugoga stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana.

(4) Žalba protiv odluka suda donesenih u stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članaka 257. i 260., članka 272.d, članka 273.a stavaka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavaka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300.h stavka 2., članka 330. stavka 2., članka 371. stavaka 3. i 4., članka 375. stavka 3., članka 381. stavka 1., članka 382. stavaka 5. i 6., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6., članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4., članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 515., članka 523. stavka 3., članka 527., članaka 545., 549.e, 549.h i 550.e, članka 550.o stavka 2., članka 551. stavka 8., članka 582.e te članka 582.i stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje.

GLAVA IV.

ZASTUPANJE

Odjeljak 1.

OPĆE ODREDBE

Zastupnici po zakonu

Članak 41.

(1) Ovlast za zastupanje trgovačkoga društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga društva određene odredbama ovoga Zakona.

(2) Osobe koje zastupaju trgovačko društvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, te ograničenja njihovih ovlasti ako djeluju prema trećim osobama, upisuju se u sudski registar.

(3) Na zastupnike društva iz stavka 1. ovoga članka odnosi se ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona.

Zastupnici po punomoći

Članak 42.

(1) Zastupnik trgovačkoga društva iz članka 41. ovoga Zakona može dati punomoć drugoj osobi.

(2) Punomoć se može dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u sudskom registru.

(3) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, punomoć iz stavka 1. ovoga članka daje se sukladno odredbama propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.

(4) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na punomoćnike iz ovoga članka.

Punomoćnik po zaposlenju

Članak 43.

(1) Osoba čija je dužnost da kao radnik trgovačkoga društva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik društva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u granicama poslova koje obavlja.

(2) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na punomoćnike po zaposlenju.

Odjeljak 2.

PROKURA

Pojam prokure

Članak 44.

(1) Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ovim Zakonom.

(2) Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ovoga Zakona.

(3) Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

(4) Prokura se daje u pisanom obliku prilikom osnivanja društva odlukom osnivača, statutom, društvenim ugovorom odnosno izjavom o osnivanju društva ili odlukom za to nadležnog organa odnosno ovlaštene osobe u društvu nakon što je društvo osnovano. Dade li se prokura statutom, društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju društva, za kasnije promjene nije potrebna njihova izmjena.

Prokurist

Članak 45.

(1) Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

(2) Prokurist ne može biti osoba koja zbog razloga predviđenih odredbom članka 239. stavka 2. ovoga Zakona ne može biti imenovana za člana uprave dioničkog društva.

(3) Prokura se ne može dati pravnoj osobi.

(4) Nastupe li na strani prokurista zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme davanja prokure, priječile da se osobi da prokura, ovlasti iz prokure prestaju po sili zakona. Trgovac koji je dao prokuru dužan je bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti prijavu registarskom sudu radi upisa prestanka prokure. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti provesti upis prestanka prokure u sudskom registru te će o tome obavijestiti trgovca koji ju je dao.

Pojedinačna i skupna prokura

Članak 46.

(1) Prokura se može dati jednoj ili više osoba.

(2) Ako je prokura dana dvjema ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih ovim Zakonom.

(3) Prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri.

(4) Izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno. Bit će valjane izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od skupnih prokurista uz izričitu prethodnu suglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista.

(5) Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima.

(6) Znanje o pravno odlučnim činjenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne učinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih skupnih prokurista.

Opseg ovlasti iz prokure

Članak 47.

(1) Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima.

(2) Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

Ograničenje prokure

Članak 48.

(1) Ograničenje prokure koje nije predviđeno ovim Zakonom nema učinka prema trećim osobama, bez obzira na to je li treća osoba za njih znala ili morala znati.

(2) Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim osobama samo ako je upisano u sudskom registru.

Sklapanje ugovora sa samim sobom

Članak 49.

Prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.

Potpis prokuriste

Članak 50.

Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".

Prijenos prokure

Članak 51.

(1) Prokura nije prenosiva na drugu osobu.

(2) Nema pravnoga učinka odredba o prokuri ili izjava trgovačkoga društva kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno.

Opoziv prokure

Članak 52.

(1) Prokura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ugovora ili drugoga pravnoga posla na temelju kojega je dana.

(2) Ništetna je odredba ugovora kojom se trgovačko društvo odriče prava da opozove prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet.

(3) Odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ne isključuju se niti se umanjuju prava prokuriste predviđena ugovorom na temelju kojega je dana prokura za slučaj opoziva prokure.

Članak 53.

Briše se.

Upis prokure

Članak 54.

(1) Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski registar prilažu se odluka o davanju prokure i izjava prokurista da je upoznat s danom prokurom, odnosno odluka kojom se prokura opoziva ili izjava kojom prokurist otkazuje prokuru.

(2) U sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov osobni identifikacijski broj, a ograničenje iz članka 48. stavka 2. ovoga Zakona upisuje se u sudske registre za trgovačko društvo i za podružnicu.

(3) Prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar.

Odjeljak 3.

TRGOVAČKA PUNOMOĆ

Pojam trgovačke punomoći

Članak 55.

(1) Trgovački punomoćnik je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća.

(2) Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku.

Ovlasti iz trgovačke punomoći

Članak 56.

(1) Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne.

(2) Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenično niti čekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se niti voditi spor.

(3) Ograničenja ovlasti trgovačkog punomoćnika, osim onih navedenih u prethodnome stavku ovoga članka, nemaju učinka prema trećim osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati.

(4) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na trgovačkog punomoćnika.

(5) Bez izričitog ovlaštenja vlastodavca trgovački punomoćnik ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na drugu osobu.

Odjeljak 4.

PUNOMOĆ TRGOVAČKOME PUTNIKU

Tko može dati punomoć i oblik punomoći

Članak 57.

(1) Trgovac može svome radniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkome putniku.

(2) Punomoć trgovačkome putniku mora se dati u pisanom obliku.

Ovlasti iz punomoći trgovačkome putniku

Članak 58.

(1) Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji vlastodavčeve robe, isporučivati robu, naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik sklopio za vlastodavca.

(2) Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je sklopio u njegovo ime i za njegov račun.

(3) Ograničenje ovlasti trgovačkoga putnika nema učinka prema trećoj osobi koja za to nije znala niti morala znati.

(4) Trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima.

(5) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na trgovačkoga putnika.

GLAVA V.

SUDSKI REGISTAR

Predmet upisa

Članak 59.

U sudski registar upisuju se trgovci i svi podaci određeni zakonom te promjene tih podataka.

Registar

Članak 60.

(1) Registar vode trgovački sudovi.

(2) Ustroj i vođenje registra te postupak u registarskim stvarima uređeni su zakonom.

Način upisa

Članak 61.

(1) Upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suda.

(2) Upis u sudski registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno zakonom.

Prijava za upis

Članak 62.

(1) Prijava za upis u sudski registar podnosi se na način propisan zakonom kojim se uređuje postupak po kojem postupaju sudovi u registarskim stvarima.

(2) Isprave na koje se prijava poziva podnose se uz prijavu u izvorniku, ovjerenoj preslici, odnosno prijepisu ili u drugom zakonom propisanom obliku.

(3) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, prijavu za upis podnose za:

– javno trgovačko društvo, svi njegovi članovi,

– komanditno društvo, svi komplementari,

– za dioničko društvo, svi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, odnosno svi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora,

– za društvo s ograničenom odgovornošću, svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor, i predsjednik toga odbora.

(4) Ako zakonom nije drugačije određeno, prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis koje su propisane ovim Zakonom ili posebnim zakonom.

Zabrana osnivanja društva te zabrana imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima za osobe s nepodmirenim dugovanjima

Članak 62.a

(1) Pravna ili fizička osoba ne može osnovati trgovačko društvo ako ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva:

– ima nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava ili kojoj je odbijen zahtjev za izdavanje potvrde o stanju duga,

– objavljena je na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, a koji je javno objavljen na mrežnim stranicama Porezne uprave Republike Hrvatske na temelju propisa o porezu na dohodak.

(2) Pravna ili fizička osoba ne može osnovati trgovačko društvo ako je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za osnivanje novog društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava.

(3) Fizička osoba ne može se imenovati za člana uprave ni izvršnog direktora u društvu ako ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva ima dugovanja iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Odredbe o zabrani osnivanja društva te zabrani imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima iz ovoga članka i članka 68. stavka 3. ovoga Zakona ne primjenjuju se ako nepodmirena dugovanja po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava iznose manje od 30,00 eura.

Članak 63.

Briše se.

Objava upisa

Članak 64.

(1) Upis u sudski registar trgovački sud objavljuje na internetskoj stranici sudskog registra.

(2) Smatra se da je upis objavljen istekom dana kad je objavljen na internetskoj stranici sudskog registra.

Javnost registra

Članak 65.

(1) Svaka osoba može u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlaštenog djelatnika suda obaviti uvid u podatke upisane u registru, u isprave na temelju kojih je obavljen upis te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti registra.

(2) Svaka osoba može dobiti ovjereni prijepis ili presliku podataka iz registra i isprava na temelju kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određenoga trgovca.

(3) Sud ne smije od osobe koja traži uvid u registar i isprave, odnosno ovjereni prijepis ili presliku podataka iz registra i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to traži.

Učinak upisa u registar

Članak 66.

(1) Nitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom registru koji su objavljeni na način propisan ovim Zakonom ili aktima trgovačkoga društva.

(2) Treći se mogu pozivati na isprave i podatke koji nisu objavljeni, osim ako se za njihov učinak zahtijeva da ih se objavi.

(3) Svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih podataka i činjenica koji se sukladno ovome i drugim zakonima upisuju u sudski registar, osim one osobe kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru. U pogledu radnji poduzetih prije šesnaestog dana nakon dana objave upisa trećoj se osobi ne mogu suprotstaviti upisani podaci ni isprave iz objave ako dokaže da za njih nije mogla znati.

(4) Osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se glede pravno odlučnih podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u sudskom registru.

(5) Ako su podatak ili činjenica koji se upisuju u sudski registar netočno objavljeni, treći se može pozvati na ono što je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili činjenica ne odgovaraju onome što je upisano u sudskom registru.

(6) Za pravni promet koji se ostvaruje preko podružnice mjerodavni su podaci o njoj upisani u sudskom registru u kojem je ona upisana i koje objavi registarski sud.

Mjesna nadležnost

Članak 67.

Prijava za upis u sudski registar podnosi se trgovačkom sudu nadležnom po mjestu sjedišta trgovca.

DIO DRUGI

DRUŠTVA

GLAVA I.

JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO

Odjeljak 1.

OSNIVANJE

Pojam javnoga trgovačkoga društva

Članak 68.

(1) Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom.

(2) Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.

(3) Članstvo u društvu ne može steći osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Članstvo u društvu ne može steći ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi. Članstvo u društvu ne može steći ni pravna ili fizička osoba ako:

– ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva ima dugovanja iz odredaba članka 62.a stavka 1. ovoga Zakona ili

– je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za upis ili promjenu člana društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava. Društvo može zahtijevati od osobe koja namjerava postati član toga društva da se očituje odnosno priloži potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave o tome da ne postoje dugovanja iz treće rečenice ovoga stavka. Društva iz treće rečenice ovoga stavka dužna su na zahtjev svoga člana koji namjerava postati član drugog društva dostaviti potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave o tome da ne postoje dugovanja iz treće rečenice ovoga stavka.

(4) Uvedu li se članu društva međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno bude li član društva pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz stavka 3. ovoga članka, njegova prava i ovlasti u društvu miruju od kada društvo primi obavijesti iz stavka 6. ovoga članka, pa sve dok su takve mjere ograničavanja na snazi, odnosno sve dok traju pravne posljedice osude.

(5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u sklopu evidencije iz članka 239. ovoga Zakona evidentirat će i osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom.

(6) Prilikom svakog upisa u evidenciju iz stavka 5. ovoga članka osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa provjerit će je li osoba koja se upisuje u evidenciju upisana u sudskom registru kao član društva. U tom slučaju ministarstvo će o upisu u evidenciju bez odgađanja obavijestiti društvo i registarski sud. Registarski sud će po službenoj dužnosti u sudskom registru upisati zabilježbu da članu društva miruju prava i ovlasti, a ako je to poznato, i podatak o tome do kada mu prava i ovlasti miruju.

Izmijenjeni članak 68. stavak 3. stupa na snagu 1.1.2024.

Primjena propisa o ortaštvu

Članak 69.

Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na javno trgovačko društvo primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.

Prijava za upis u sudski registar

Članak 70.

(1) Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati tvrtku, sjedište i poslovnu adresu, ime i prezime, osobni identifikacijski broj i prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište svakoga člana društva, imena i prezimena osoba ovlaštenih da zastupaju društvo i njihove ovlasti te djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se ugovor o osnivanju društva (društveni ugovor) i odluka o utvrđivanju predmeta poslovanja.

(3) U sudski registar upisuju se pored podataka iz stavka 1. ovoga članka i promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, stupanje novoga člana u društvo, prestanak članstva u društvu te promjene ovlasti za zastupanje društva.

Odjeljak 2.

PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA

Društveni ugovor

Članak 71.

(1) Pravni odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom.

(2) Odredbe ovoga odjeljka Zakona primjenjuju se utoliko, ukoliko članovi svoje odnose u društvu drugačije ne urede društvenim ugovorom.

Ulozi u društvu

Članak 72.

(1) Ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge.

(2) Član može u društvo uložiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost nenovčanog uloga članovi sporazumno određuju u novcu.

(3) Član društva nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka društva.

Naknada izdataka i štete

Članak 73.

(1) Ako član društva učini za društvo troškove za koje se prema okolnostima može uzeti da su potrebni, ili ako neposredno zbog obavljanja poslova društva, ili zbog opasnosti koja je s time povezana, pretrpi štetu, društvo mu je dužno to nadoknaditi.

(2) Na iznos novca kojega je dužno platiti članu na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo mora platiti i kamate od dana kada su mu nastali izdaci, odnosno od kada mu je pričinjena šteta pa sve dok mu se oni ne nadoknade.

(3) Član društva može na ime troškova koji su potrebni za obavljanje poslova društva zahtijevati da mu društvo plati predujam.

(4) Član mora društvu bez odgađanja prenijeti sve koristi koje primi od trećih osoba za vođenje poslova društva i koje ima od vođenja poslova za društvo.

Posljedice zakašnjenja

Članak 74.

(1) Član koji pravodobno ne uplati novčani ulog ili koji novac primljen za društvo ne preda na vrijeme društvu ili koji za sebe neopravdano uzme novac društva ili zakasni s unosom drugih uloga, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate, ako društvenim ugovorom nisu ugovorene više kamate, od dana kada je morao uplatiti ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac.

(2) Društvo može postaviti zahtjev za naknadu veće štete.

Pozornost člana

Članak 75.

U ispunjenju svojih obveza član društva je dužan postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

Zabrana konkurencije

Članak 76.

(1) Član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovara.

(2) Smatra se da je dan pristanak za sudjelovanje u nekome drugome društvu, ako je ostalim članovima pri stupanju toga člana u društvo bilo poznato da je on član drugoga društva u kojemu osobno odgovara, a nije mu članstvo u društvu bilo izričito uvjetovano s time da u drugome društvu napusti sudjelovanje kao član koji osobno odgovara.

Posljedice nedopuštene konkurencije

Članak 77.

(1) Povrijedi li član društva obvezu propisanu u članku 76. stavku 1. ovoga Zakona, društvo može od njega zahtijevati naknadu štete.

(2) Umjesto naknade štete iz stavka 1. ovoga članka, društvo može zahtijevati od člana da on poslove koje je vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za račun društva, odnosno da društvu preda sve što je primio od poslova koje je obavio za tuđi račun, ili da mu ustupi pravo na ono što bi trebao primiti iz takvoga posla.

(3) O ostvarivanju prava društva iz ovoga članka odlučuju ostali članovi društva. Zahtjevi društva zastaruju za tri mjeseca od dana kada su ostali članovi društva saznali za povredu obveze iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona. Bez obzira na to saznanje zahtjevi zastaruju u roku od pet godina od dana učinjene povrede.

(4) Ovim odredbama ne dira se u pravo ostalih članova društva da zahtijevaju prestanak društva.

Vođenje poslova društva

Članak 78.

(1) Svaki član društva ima pravo i obvezu da vodi poslove društva.

(2) Ako je društvenim ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednoga ili na više određenih članova društva, ostali članovi društva su od toga isključeni.

Način vođenja poslova

Članak 79.

(1) Ako su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva, svaki je od njih ovlašten da ih sam vodi. Ako se neki od članova društva koji su ovlašteni voditi poslove društva usprotivi poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne može poduzeti.

(2) Ako je društvenim ugovorom određeno da članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva to mogu činiti samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna je, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja, suglasnost svih ovlaštenih članova.

Odstupanje od uputa. Obveza izvješćivanja

Članak 80.

(1) Društvenim ugovorom može se predvidjeti da se članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva moraju pridržavati uputa koje daju ostali članovi društva.

(2) Kada postoji obveza iz stavka 1. ovoga članka, član društva može odstupiti od dobivenih uputa, ako s obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane. U tom slučaju mora o tome izvijestiti ostale članove društva i pričekati njihovu odluku. Član može postupiti i bez obzira na primljene upute ako bi bilo štetno da se odgađa s poslom dok ostali članovi ne donesu odluku i ako smatra da bi oni odobrili njegovo postupanje, kada bi im stvarno stanje bilo poznato.

(3) Član koji je ovlašten voditi poslove društva dužan je društvu dati potrebne obavijesti, a kada se to od njega zatraži, izvijestiti o stanju poslova i položiti račun o svome radu.

Opseg ovlasti za vođenje poslova. Prokura

Članak 81.

(1) Ovlast za vođenje poslova obuhvaća sve radnje koje se redovno poduzimaju u poslovanju društva.

(2) Za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovnog poslovanja potrebna je suglasnost svih članova.

(3) Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja. Prokuru može opozvati svaki član društva koji ju je ovlašten podijeliti sam ili zajedno s drugim članovima.

Oduzimanje ovlasti za vođenje poslova

Članak 82.

Ako za to postoji važan razlog, po tužbi ostalih članova društva, sud će članu društva oduzeti ovlast za vođenje poslova društva. Takav razlog postoji naročito u slučaju grube povrede obveze ili nesposobnosti člana da redovno vodi poslove društva.

Otkazivanje ovlasti za vođenje poslova društva

Članak 83.

(1) Član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva, ako za to postoji važan razlog. On se ne može unaprijed odreći toga prava.

(2) Član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva samo tako da za to dade otkazni rok koji ostalim članovima omogućava da poduzmu sve ono što je potrebno za daljnje vođenje poslova, osim ako postoji opravdani razlog za to da se toga ovlaštenja odrekne i prije isteka takvog roka.

(3) Odrekne li se član ovlasti za vođenje poslova društva bez opravdanog razloga, dužan je društvu nadoknaditi štetu koja mu uslijed toga nastane.

Pravo na obaviještenost

Članak 84.

(1) Svaki se član može, pa i kada je isključen od vođenja poslova društva, osobno obavijestiti o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti godišnja financijska izvješća.

(2) Prava iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno.

Donošenje odluka

Članak 85.

(1) Za donošenje odluka društva potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da sudjeluju u odlučivanju.

(2) Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da se odluke donose većinom glasova, u sumnji se većina računa prema broju članova.

Račun dobiti i gubitka

Članak 86.

(1) Krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitka. Na temelju toga računa svakome se članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovome udjelu u društvu.

(2) Društvo u kojem nijedan član nije fizička osoba dužno je godišnja financijska izvješća zajedno s izvješćem o stanju društva, bez odgađanja nakon što ih prihvate članovi društva, te izvješćem revizora, kada je revidiranje godišnjih financijskih izvješća propisano zakonom ili određeno društvenim ugovorom, predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka društvo koje je prema računovodstvenim propisima mali poduzetnik nije dužno izraditi izvješće o stanju društva.

Udio u dobiti i gubitku

Članak 87.

(1) Jedna trećina dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu društva.

(2) Pri izračunavanju udjela u dobiti koji članu pripada po odredbi iz stavka 1. ovoga članka, ulozi koje je član tijekom poslovne godine unio u društvo računaju se u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uplate. Ako je član u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu, uračunava se tako smanjeni udio u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od učinjenoga smanjenja.

(3) Dio dobiti tekuće godine koji prelazi udjele u dobiti izračunate po odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, kao i gubitak u toku poslovne godine, dijele se na članove društva na jednake dijelove.

(4) Ako društveni ugovor sadržava odredbu koja se razlikuje od odredbe iz stavka 3. ovoga članka, ali se njome uređuje samo udio u dobiti ili samo udio u gubitku, u sumnji se smatra da ona vrijedi i za dobit i za gubitak.

Zabrana smanjenja udjela u kapitalu društva

Članak 88.

Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova smanjiti svoj udio u kapitalu društva.

Vraćanje zajmova

Članak 89.

Na društvo u kojemu nijedan član nije fizička osoba na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 408. ovoga Zakona tako da ono što se odnosi na člana društva s ograničenom odgovornošću vrijedi za člana javnoga trgovačkoga društva. To ne vrijedi, ako je neki od članova društva javno trgovačko društvo ili komanditno društvo u kojima je fizička osoba član koji osobno odgovara za obveze društva.

Odjeljak 3.

PRAVNI ODNOSI ČLANOVA DRUŠTVA PREMA TREĆIMA

Zabrana raspolaganja člana svojim udjelom

Članak 90.

Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu.

Zastupanje društva

Članak 91.

(1) Svaki član je ovlašten zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja.

(2) Društvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo samo skupno. Članovi ovlašteni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova. Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena jednome od članova ovlaštenih da skupno zastupaju društvo.

(3) Društvenim ugovorom može se odrediti da su članovi društva, kada više njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe druge i treće rečenice stavka 2. ovoga članka.

Opseg ovlasti za zastupanje

Članak 92.

(1) Član društva može sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega s time da može otuđiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru.

(2) Ograničenje ovlasti za zastupanje ne djeluje prema trećima. To napose vrijedi ako se ovlast ograničava samo na određene poslove ili vrste poslova, a ako se treba ostvariti samo pod određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili na određenome mjestu.

Oduzimanje ovlasti za zastupanje

Članak 93.

Po tužbi ostalih članova sud će članu društva oduzeti ovlast za zastupanje ako za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra teška povreda obveza ili nesposobnost člana da uredno zastupa društvo.

Osobna odgovornost članova

Članak 94.

(1) Za obveze društva svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva.

(2) Sporazum članova društva glede njihove odgovornosti za obveze društva koji je suprotan odredbi iz stavka 1. ovoga članka nema učinka prema trećima.

Prigovor i prijeboj

Članak 95.

(1) Ako vjerovnik društva zahtijeva od člana da mu ispuni obvezu društva, član društva mu može staviti prigovore koje može istaći društvo i svoje osobne prigovore.

(2) Član društva može odbiti da vjerovniku ispuni obvezu, ako društvo ima pravo pobijati valjanost pravnoga posla iz kojega proizlazi obveza čije ispunjenje vjerovnik traži.

(3) Član ima pravo iz prethodnoga stavka ovoga članka i onda ako se vjerovnikova tražbina može podmiriti prijebojem s dospjelim tražbinama društva.

Odgovornost novoga člana

Članak 96.

(1) Tko pristupi već postojećem društvu odgovara kao i ostali članovi prema odredbama članka 94. i 95. ovoga Zakona za obveze društva nastale prije njegovoga pristupanja društvu.

(2) Drugačiji sporazum članova društva glede njihove odgovornosti nema učinka prema trećima.

Odjeljak 4.

PRESTANAK DRUŠTVA I ISTUPANJE ČLANOVA IZ DRUŠTVA

Razlozi prestanka

Članak 97.

Razlozi za prestanak društva jesu:

1. istek vremena za koje je osnovano,

2. odluka članova društva,

3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit,

4. otvaranje stečajnog postupka,

5. smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora,

6. otvaranje stečaja nad nekim od članova društva,

7. otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika,

8. pravomoćna odluka suda.

Otkaz člana

Članak 98.

(1) Ako je društvo osnovano na neodređeno vrijeme svaki član društva može otkazati društveni ugovor samo s posljednjim danom poslovne godine uz otkazni rok od najmanje šest mjeseci koji mora isteći do toga dana.

(2) Ništetan je svaki sporazum kojim se isključuje pravo člana društva da otkaže ugovor ili kojime mu se otežava to pravo.