SRUUK je informacijski sustav implementiran na razini Republike Hrvatske s ciljem pravovremenog obavješćivanja građanstva o nastanku krizne situacije s mogućnošću dijeljenja uputa za postupanje u ugroženom području putem mobilnih telefona i drugih modernih tehnologija. Pojednostavnjeno, riječ je o sustavu koji upozorava odnosno nadopuna je na postojeće sustave upozorenja (mrežne stranice nadležnih institucija, mediji, društvene mreže itd.)

Uspostavljanje sustava ranog upozoravanja stanovništva obveza je svih država članica Europske unije (članak 110. Direktive (EU) 2018/1972), a u hrvatsko zakonodavstvo navedena obveza preuzeta je člankom 156. Zakona o elektroničkim komunikacijama¹ (Nar. nov., br. 76/22).

Rano upozoravanje stanovništva ima cilj pružiti pravodobne i korisne informacije koje će potaknuti zajednice i pojedince na poduzimanje mjera za izbjegavanje ili smanjenje opasnosti te pripremu za učinkovit odgovor na prijetnje.

Različite institucije javnog sektora u okviru  propisanog djelokruga u području meteorologije, hidrologije i obrane od poplava, zaštite od požara, seizmologije, ionizirajućeg zračenja, javnog zdravstva, geologije te operateri postrojenja s opasnim tvarima, operateri hidroakumulacija, inspekcijske službe i institucije koje provode znanstvena istraživanja, prikupljaju informacije za rano upozoravanje. Te informacije koriste se za obavještavanje stanovništva putem internetskih stranica, društvenih mreža, medija i drugih prihvatljivih kanala.

Ravnateljstvo za civilnu zaštitu

Aktivnosti uspostave hrvatskog sustava za rano upozoravanje pokrenula je 2018. godine tadašnja Državna uprava za zaštitu i spašavanje (u nastavku teksta: DUZS), potpisavši sporazum sa sva tri nacionalna mobilna operatora sporazum o sudjelovanju operatora u implementaciji i radu SRUUK-a. Međutim, ukidanjem DUZS-a 2019. godine i ustrojavanjem Ravnateljstva civilne zaštite u Ministarstvu unutarnjih poslova, obvezu je preuzelo Ravnateljstvo civilne zaštite (u nastavku teksta: Ravnateljstvo).

Ravnateljstvo koordinira postupanje subjekata koji provode rano upozoravanje stanovništva upotrebom SRUUK-a. Odluke o ranom upozoravanju donose se na temelju informacija prikupljenih od različitih institucija (meteorološke, hidrološke, vatrogasne i druge). Ovisno o vrsti prijetnje, odluke mogu donositi različite osobe ili institucije te dostaviti odluku Operativnom centru u elektroničkom obliku na za to predviđenom obrascu (Vidi slika  1.).

Slika 1: Struktura donošenja odluke o potrebi ranog upozoravanja

SRUUK se može upotrijebiti i u slučaju prijetnje napadom balističkim projektilima, i to na temelju informacije zaprimljene od Euro-atlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofu (EADRCC – Euro-Atlantic Disaster Response coordination Centre), sukladno civilno-vojnoj suradnji u sklopu NATO saveza. Po primitku informacije Operativni centar civilne zaštite (u nastavku teksta: Operativni centar) kreira tekst poruke i određuje područje za koje se provodi rano upozoravanje te bez odgode uporabom SRUUK-a upozorava stanovništvo i o tome odmah obavještava ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite (u nastavku teksta: ravnatelj Ravnateljstva) i Zapovjedno-operativno središte Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (ZOS GS OSRH).

Zahtjev za provođenje ranog upozoravanja stanovništva

Zahtjev se dostavlja Operativnom centru izravno ili putem županijskog centra 112 u elektroničkom obliku na obrascu. U slučaju nemogućnosti dostave zahtjeva u elektroničkom obliku, sadržaj zahtjeva može se prenijeti usmeno pozivom na broj 112 ili na druge brojeve koje je Ravnateljstvo dostavilo, radi mogućnosti snimanja poziva ili radiovezom sustava civilne zaštite. Zahtjev u pisanom obliku dostavlja se čim se steknu uvjeti za njegovu dostavu.

Po prestanku opasnosti za stanovništvo podnositelj zahtjeva obvezan je Operativnom centru izravno ili putem županijskog centra 112 dostaviti informaciju o prestanku opasnosti. Operativni centar će, po prijamu informacije o prestanku opasnosti, na prikladan način o tome obavijestiti stanovništvo.

Postupanje Operativnog centra

Operativni centar upotrebom aplikacije SRUUK provodi rano upozoravanje stanovništva slanjem Cell Broadcast i/ili SMS poruka s tekstom iz zaprimljene odluke korisnicima mobilnih uređaja koji se nalaze na području na kojem je potrebno provesti upozoravanje.

SRUUK sustav podržava dva načina slanja poruka, i to:

1. CB (cell broadcast), koji je predviđen kao primarni način slanja poruka jer podržava trenutačnu dostavu poruka svim korisnicima koji su takve poruke u mogućnosti primiti

2. SMS porukama koje mogu primiti svi, no telekomunikacijski operatori imaju sustave koji nisu dimenzionirani za slanje velike količine SMS poruka u kratkom vremenu pa je potrebno određeno vrijeme za dostavu poruka svima.

Podaci o mobilnim uređajima na kriznom području ažuriraju se svakih pet minuta (big data sustav). Najmanje područje za slanje obavijesti je područje općine ili grada, a u velikim gradovima gradske četvrti. Prilikom slanja obavijesti obuhvaćeni su svi domaći i strani korisnici mobilnih uređaja neovisno o operatoru. To uključuje i korisnike koji se nalaze u roamingu u Republici Hrvatskoj.

Operativni centar o provedenom ranom upozoravanju stanovništva izvješćuje donositelja odluke i županijski centar 112 na čijem je području izvršeno rano upozoravanje te ravnatelja Ravnateljstva ili osobu koju on ovlasti. Županijski centar 112 o izvršenom ranom upozoravanju, sukladno zaprimljenoj odluci, odmah obavještava pročelnika Područnog ureda civilne zaštite i voditelja nadležne Službe civilne zaštite.

Finalne napomene

Upozorenja građanima putem SMS poruka je modernizirani dio sustava ranog upozoravanja, ali ne i jedini. U Republici Hrvatskoj postoji i uzbunjivanje utemeljeno na sirenama (919 elektromotornih, 279 elektroničkih, 6 pneumatskih), koje su u vlasništvu Ministarstva unutarnjih poslova, vatrogasaca, pravnih osoba i jedinica lokalne samouprave. Koriste se u slučajevima poplava, požara, nuklearnih nesreća, nesreća koje uključuju opasne tvari, proloma akumulacijskih brana, ratnih opasnosti i terorističkog djelovanja, a njihova se ispravnost provjerava jednom mjesečno.

Na razini Europske unije razvijeno je više sustava ranog upozoravanja koji su uglavnom dio Copernicus Službe za upravljanje u hitnim slučajevima (engl. krat. Copernicus EMS). Tri najpoznatija takva sustava su: Europski informacijski sustav o šumskim požarima (European Forest Fire Information System, engl. krat. EFFIS), Europski sustav svjesnosti o poplavama (The European Flood Awareness System, eng. krat. EFAS) i Europski opservatorij za sušu (Eureopean Drought observation, eng. krat. EDO).

Rano upozoravanje u Republici Hrvatskoj međunarodni aspekt ima kroz razmjenu upozorenja i informacija ili podizanja svjesnosti o raznim vrstama i razinama prijetnji, a putem dediciranih sustava vezanih uz EFFIS, EFAS, nuklearne i radiološke prijetnje (engl. krat. ECURIE), prekogranično onečišćenje voda u dunavskom slivu (engl. krat. AEWS), upozorenja na opasne vremenske prognoze (DHMZ putem Meteoalarma) itd., a kontaktnu točku za razmjenu informacija vezanih uz hitne situacije na međunarodnoj razini upravo je Operativni centar. Njegova komunikacija s Europskim centrom za odgovor i koordinaciju (engl. European Response and Coordination Centre, krat. ERCC) Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, odvija se kroz Zajednički komunikacijski i informacijski sustav za hitne slučajeve (engl. Common Emergency Communication and Information System, krat. CECIS), što uz korištenje Copernicus satelitskog sustava za mapiranje rizika i rano upozoravanje omogućava djelotvoran odgovor na široku lepezu prijetnji, koje su danas sve izraženije.

Klimatske promjene pojačale su intenzitet, trajanje i učestalost prirodnih prijetnji, čime su sustavi ranog upozoravanja postali još važniji. Obavijest o nadolazećem opasnom događaju može smanjiti nastalu štetu  za 30 posto, i najvažnije pripremiti ljude i potencijalno spasiti živote.

Pripremila: Lidija Doko, mag. iur.

Izvori:
mup.gov.hr
civilna-zastita.gov.hr
hr-alert.hr
public.wmo.int/en/earlywarningsforall

1 Čl.: 156., Sustav upozoravanja javnosti:
(1) Operatori brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga u pokretnoj komunikacijskoj mreži moraju, na zahtjev nadležnog tijela za broj 112, bez naknade dostavljati javna upozorenja krajnjim korisnicima o neposrednim ili nadolazećim opasnostima putem sustava upozoravanja javnosti.
(2) Nadležno tijelo za broj 112, u suradnji s Agencijom, može narediti dostavljanje upozorenja iz stavka 1. ovoga članka putem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga koje nisu usluge iz stavka 1. ovoga članka ni usluge radiodifuzije, ili putem aplikacija za pokretne terminalne uređaje, koje se temelje na usluzi pristupa internetu.
(3) Sustav upozoravanja javnosti iz stavka 2. ovoga članka mora biti jednako učinkovit u smislu pokrivenosti i kapaciteta za kontaktiranje krajnjih korisnika, uključujući i krajnje korisnike koji se samo privremeno nalaze na određenom području, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri moraju uzeti u obzir mjerodavne smjernice BEREC-a.