O tom je priopćenjem izvijestila Hrvatska gospodarska komora (HGK), koja je i organizirala sastanak u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja i Građevinskim fakultetom. 
Kako se prenosi u priopćenju, Uhlir je govorio o žurnim radovima na zaštiti zgrada (radovi na dimnjacima, bojlerima, krovištu i zabatima te omogućavanju tople vode i grijanja).
"Žurnom obnovom želimo omogućiti građanima normalan boravak u kućama koje su oštećene, ali nisu strukturno ugrožene. Uz krovišta, dimnjake i zabate obnovit ćemo i liftove, a bit će osigurano i do 8000 kuna za kupovinu novih bojlera", rekao državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva. 
Prvo se ide u radove, izrađuje se dokumentacija, plaćaju računi, a onda se ta dokumentacija dostavlja upravitelju zgrade. Da to bude što organiziranije, takvi računi će se kroz aplikaciju, koja se sada razvija, prijavljivati Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, naglasio je. 

"Ovaj tjedan pripremamo i ugovor sa Svjetskom bankom težak 200 milijuna dolara za uklanjanje opasnih elemenata, odnosno za obnovu zgrada javne namjene poput škola i bolnica", izjavio je Uhlir.
Nada se da će zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije biti konstruktivno dorađen jer o tome ovise i sredstva.
"Za brzu i efikasnu obnovu trebati će 40-ak milijardi kuna i ona će biti brzo gotova, ili ćemo ići na dugotrajnu i cjelovitu renovacija koja će nas stajati oko 80 milijardi kuna", pojasnio je Uhlir, uz napomenu da je nacrt zakona u javnoj raspravi do 14. lipnja te je apelirao da sve primjedbe i prijedlozi struke budu organizirani jer time smanjujemo vrijeme njihove obrade i sve ide brže.

Za potpredsjednicu HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjanu Čagalj obnova zgrada oštećenih u potresu prilika je za snažniju aktivaciju domaće građevinsku industrije.
"HGK već godinama promovira kupovanje i ugradnju hrvatskog, a sada imamo idealnu šansu za to jer je već osigurano 141 milijuna kuna za hitne sanacije. Kratkoročni cilj je da se pri obnovi ugrađuje hrvatski proizvodi i da ovo bude svojevrsni početak dugoročnog jačanja konkurentnosti našeg građevinarstva, a dugoročni cilj je da kroz narednih deset godina naše tvrtke moderniziraju proizvodnju i pokažu da mogu stati uz bok međunarodnoj konkurenciji", istaknula je Čagalj.

Dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić predstavio je smjer fakulteta za obnovu zgrada oštećenih u potresu rekavši da se taj fakultet od samog početka angažirao oko obnove od potresa, radio na procjenama troškova koje su predstavljene Vladi te na smjernicama za obnovu. I Josip Atalić, voditelj tima stručnjaka za provjeru statike zgrada i profesor s Građevinskog fakulteta, rekao je kako su obavili sve preglede, napravili preliminarne troškove obnove i izradili stručne smjernice za zakon, dok je predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec naglasila potencijal tržišta ovdašnjih projektanata i istaknula kako više od 50 posto njih radi u poslovnim subjektima u kojima je jedan ili od dva do pet ovlaštenih projektanata. Katalog hrvatskih proizvoda detaljnije je predstavila direktorica Sektora za industriju HGK Tajana Kesić Šapić kazavši da je nastao s namjerom povezivanja investitora i projektanata s domaćim proizvođačima. Iz HGK u priopćenju prenose kako je u sklopu današnjeg sastanka osnovana i Grupacija upravitelja zgrada grada Zagreba HGK, a za njenog voditelja izabran je Dražen Pomper. Cilj je okupljanje i organizacija svih gradskih upravitelja na jednom mjestu te zajedničko djelovanje u procesu uklanjanja posljedica potresa, istaknuo je Pomper, najavljujući i kako će jedna od prvih tema kojom će se grupacija baviti biti i pitanje zajedničke pričuve. 

(HINA, 19. 5. 2020.)