Koliko je velik interes, Štromar kaže kako govori i činjenica da su čak dva puta povećali alokaciju za posljednji objavljeni poziv za energetsku obnovu javnih zgrada. "Iako je prvotno bilo osigurano 380 milijuna kuna, na kraju je potrošeno više od milijardu kuna", rekao je Štromar otvarajući konferenciju "Uspjesi i izazovi energetske obnove zgrada u Republici Hrvatskoj".

Objasnio je kako je kroz cijeli projekt energetske obnove trenutno prošlo 1400 javnih zgrada te da će to na godišnjoj razini biti više od tri posto obnove javnih zgrada, što im je i cilj. "Do 2050. morali bi obnoviti sve naše javne zgrade kako bi potrošnja energije bila smanjena i kako bi ispust CO2 bio puno manji", kazao je Štromar na konferenciji na kojoj su predstavljeni uspješni rezultati i primjeri dobre prakse temeljem do sada objavljenih poziva energetske obnove javnih zgrada. U okviru četiri poziva Ministarstvo je do sada osiguralo više od 1,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ugovaranje je još u tijeku, a trenutno je potpisano više od 800 ugovora.

"Iako se stalno govori kako Hrvatska ne povlači dovoljno novca iz EU fondova, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je samo u prošloj godini povuklo 60 posto sredstava više od planiranog, i to upravo za energetsku obnovu. Znači može se i ne namjeravamo na tome stati", istaknuo je Štromar. 

Od ukupno 311 milijuna eura, koliko je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija dostupno za energetsku obnovu zgrada, potpisivanjem ugovora po posljednjem Pozivu za javne zgrade rezervirano je ukupno 90 posto alokacije, kazao je Štromar.

Istaknuo je kako je upravo to odličan pokazatelj da su prepoznali potrebe građana, a jedan od benefita energetske obnove je i rast građevinskog sektora. 

Dodao je kako se radi o projektima od kojih nastaje višestruka korist, kako za gradove, općine i ustanove, tako i za sve građane. Projektima energetske obnove podiže se kvaliteta života i rada, te se štedi novac, i građanima i jedinicama lokalne samouprave. Istaknuo je kako je na svakoj zgradi energetska ušteda više od 50 posto. 

Na pitanje novinara kada će se objaviti javni poziv za obnovu obiteljskih kuća, ministar Štromar je rekao da će do kraja godine imati sve informacije, osigurati sredstva i znat će kada će biti objavljen natječaj.

Rekao je da o tome intenzivno razgovaraju s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem i s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravkom Ponošem kako bi osigurali nacionalna sredstva jer će njima biti puno lakša i jednostavnija obnova obiteljskih kuća nego po pravilima EU, jer se boji da je za naše građane prekomplicirano da idu modelom EU.  

Štromar je na pitanje kako se rješava problem nedostatka radne snage u građevinarstvu, podsjetio da je u Hrvatskoj bila velika kriza u građevinskom sektoru, počevši od 2008., ali da se sada on vraća i vraćaju se radnici. Rekao je da imaju i kvote za uvozne radnike, ali da je njemu cilj da se vrati što više hrvatskih radnika iz inozemstva, jer se u Hrvatskoj sada omogućavaju bolje plaće, dobiva se bolja cijena na natječajima, sigurna je naplata koja se rješava u roku od 30 do 60 dana.

Upitan hoće li se "ispuhati balon" ili će cijene stanova i dalje rasti, Štromar je rekao da sada nismo u nikakvom balonu, jer mi još nismo dostigli one cijene koje su bile na tržištu nekretnina 2008., te smo sada nakon pada tih cijena negdje na 2012., te da se cijene povećavaju tamo gdje je jači turizam, gdje je veći broj noćenja. Rekao je da Vlada i Ministarstvo omogućavaju mladima da kroz mjere POS-a i subvencioniranja kredita lakše dođu do svoga stana i kuće, da imaju svoj dom u Hrvatskoj i da ovdje doprinose gospodarstvu.


(HINA, 29. 4. 2019.)