Procijenjena šteta snažnih i razornih potresa koji su zahvatili središnji dio Republike Hrvatske, sukladno pravilima Europske unije te metodologiji Svjetske banke, iznosi 41,6 milijardi kuna, odnosno 5,5 milijardi eura. Navedeni iznos čini 10,2 % bruto nacionalnog dohotka Republike Hrvatske i više je od 0,6 % bruto nacionalnog dohotka Republike Hrvatske, odnosno minimalne vrijednosti izravne štete kako bi se ona mogla proglasiti elementarnom nepogodom velikih razmjera^[1].  

Budući da sanacija posljedica razornih potresa iziskuje znatna financijska sredstva (izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća, obnovu oštećenih višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i obiteljskih kuća, stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama, zaštitu života i zdravlja ljudi, zaštitu životinja, zaštitu imovine i okoliša, prirode i kulturne baštine itd.), a s ciljem pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za podmirenje dijela troškova vezanih uz sanaciju posljedica potresa, Vlada Republike Hrvatske omogućuje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave korištenje sredstava beskamatnog zajma.

Navedenom Odlukom, koja je objavljena u Narodnim novinama, br. 101/21, uređuje se dodjela beskamatnog zajma^[2], način i kriteriji za podnošenje zahtjeva te isplata i način njegova povrata. Za podmirivanje troškova, isključivo za sanaciju posljedica potresa, spomenutim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene razornim potresima, mogu se dodijeliti sredstva beskamatnog zajma u ukupnom iznosu do 400.000.000,00 kuna.^[3]

Putem Zahtjeva za beskamatni zajam iz državnog proračuna (Obrazac-Mfin-zajam-potres), iznos sredstava beskamatnog zajma, Ministarstvo financija će jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave doznačavati dva puta mjesečno, zaključno s 31. prosinca 2021.

Dodijeljena sredstva beskamatnog zajma vraćat će se u roku od tri godine, počevši od 2024., u kvartalnim obrocima, s dospijećem prvog obroka na dan 31. ožujka 2024.

Refundacije troškova koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvare iz Fonda solidarnosti Europske unije^[4], a koji su prethodno podmireni iz sredstava dodijeljenog beskamatnog zajma, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su u roku od 30 radnih dana od dana refundacije troškova uplatiti u državni proračun Republike Hrvatske na ime povrata beskamatnog zajma.

Sredstva za provedbu Odluke osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu na pozicijama Ministarstva financija.

Beskamatni zajam omogućen je radi potrebe za ublažavanjem ekonomskih posljedica uzrokovanih potresima, koji su imali negativan utjecaj kako na cjeloukupno gospodarstvo države, tako i na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pokrivanje troškova za objekte iz raznih vrsta infrastruktura koji služe svim građanima, pitanje je od javnog interesa, a kada će se stvoriti uvjeti za uspostavu normalnoga života na pogođenim područjima, vrijeme će pokazati.

Zahtjev za beskamatni zajam iz državnog proračuna koji se podnosi Ministarstvu financija nalazi se u nastavku:

Obrazac_Mfin-zajam-potres

Autorica: Tea Kovačec, struč. spec. admin. publ.

[1] Štete se ujedno odnose na Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju, ali i nove i progresivne štete u Gradu Zagrebu i Krapinsko-zagorskoj županiji te štete na pojedinačnim objektima u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.

[2] Pojam zajma definiran je člancima 499. – 508. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18).  Ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće. Na primljenim stvarima zajmoprimac stječe pravo vlasništva. Zajam može biti naplatan i besplatan.

[3] Iznos sredstava beskamatnog zajma namijenjen pojedinoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave pogođenoj posljedicama razornih potresa utvrdit će se odlukom povjerenstva čiji su članovi:
– potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved
– potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Boris Milošević
– potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić
– ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

[4] Fond solidarnosti Europske unije (FSEU) 2002. osnovan je kako bi se njime odgovorilo na prirodne katastrofe velikih razmjera i izrazila europska solidarnost s regijama unutar Europe pogođenima katastrofama. Republika Hrvatska iz spomenutog Fonda, 18. ožujka 2021. godine podnijela je novi zahtjev za isplatu sredstava u iznosu od 319,19 milijuna eura.

Literatura:

1. Narodne novine, br. 101/21 od 17. rujna 2021.
2. Vlada Republike Hrvatske, Prijedlog odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa, preuzeto s https://vlada.gov.hr/sjednice/76-sjednica-vlade-republike-hrvatske-32944/32944, 20. rujna 2021.
3. Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18)
4. Europska komisija, https://ec.europa.eu/regional_policy/hr/funding/solidarity-fund/, 20. rujna 2021.
5. Europski parlament, Ured u Republici Hrvatskoj, https://www.europarl.europa.eu/croatia/hr/za-medije/press_releases/objava-za-medije-eu-fond-solidarnosti.HTML, rujna 2021.
6. Večernji list, https://www.vecernji.hr/vijesti/procijenjena-steta-od-potresa-416-mlrd-kuna-iz-fonda-solidarnosti-319-mil-eura-1477328, 20. rujna 2021.