Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2024. godine.

Od donošenja Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, usvojenog 1999. godine, koji je na snazi, dogodile su se značajne promjene u području gradnje, materijala, tehnologije, te su nastupile i izvanredne okolnosti u kojima su oštećena kulturna dobra što sve zahtijeva nov način uređenja područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Predloženim zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (u nastavku teksta: Prijedlog zakona) potrebno je urediti način proglašenja statusa kulturnog dobra, kriterije vrednovanja i propisivanje mjera zaštite i očuvanja te unaprjeđenja stanja kulturnih dobara, postupak za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru i potvrde glavnog projekta, standarde i smjernice zaštite i očuvanja kulturnih dobara, poslove i zadaće provedbe toga zakona u okviru djelokruga Ministarstva kulture i medija, prava i obveza vlasnika kulturnog dobra, nositelja prava na kulturnom dobru i drugih imatelja, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, način suradnje s drugim tijelima u provođenju zaštite i očuvanja kulturnih dobara, osiguravanje učinkovitog obavljanja poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara, sprječavanje svake radnje i drugog protupravnog postupanja kojima bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra te time ugroziti njegova vrijednost, sprječavanje protupravnog prometa kulturnim dobrima te nadzor nad izvozom, iznošenjem, uvozom i unošenjem kulturnih dobara.

U Prijedlogu zakona dane su nove definicije pojmova. Uređeno je proglašenje statusa kulturnog dobra, odnosno propisani su kriteriji za utvrđivanje statusa kulturnog dobra prema kojima je potrebno izraditi prijedlog za utvrđivanje statusa kulturnog dobra, detaljno su uređeni uvjeti za izvoz, uvoz i povrat kulturnih dobara te je zakon usklađen s aktima Europske unije i drugim međunarodnim dokumentima koji se odnose na ovu temu.

Vezano uz zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, između ostaloga, predviđeno je da konzervatorska podloga koja sadrži mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara sastavni bude dio prostornog plana i unosi se u Informacijski sustav kulturne baštine te u Geografski informacijski sustav, što će uvelike olakšati vlasnicima i korisnicima provođenje mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara te provođenje zahvata i radova, s obzirom na javnu dostupnost mjera zaštite i očuvanja.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. veljače 2024. godine.

U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.) propisuje se ustrojstvo upravnih organizacija u sastavu ministarstava te se određuje osoba koja rukovodi takvom upravnom organizacijom. U tu svrhu se, između ostaloga, ustrojavaju inspektorati, za inspekcijski nadzor u jednom ili više upravnih područja, s višim stupnjem samostalnosti u radu. Dodatno, Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama („Narodne novine“, broj 155/23. - u daljnjem tekstu: Zakon o plaćama) je propisan i naziv osobe koja rukovodi upravnom organizacijom u sastavu ministarstava. U skladu s navedenim, odredbe važećeg Zakona usklađene su s odredbama Zakona o sustavu državne uprave i Zakona o plaćama.

Odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, br. 68/18., 2/20., 46/20. i 47/20.) propisana je nadležnost Ministarstva financija u pogledu nadzora postupanja Financijske agencije kod provedbe postupka ovrhe na novčanim sredstvima, te poslovanja poslovnih subjekata u uvjetima blokade računa. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija („Narodne novine“, br. 97/20., 101/21. i 78/23.) propisana je nadležnost Financijskog inspektorata za provedbu navedenog nadzora.

Nadalje, prema Zakonu o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja („Narodne novine“, broj 155/23.) koji je na snazi od 1. siječnja 2024., Financijski inspektorat predviđen je kao nadležno nadzorno tijelo za kupce, pružatelje usluga servisiranja i izvoditelje usluga servisiranja tzv. drugih potraživanja (dospjela potraživanja, osim kreditnih potraživanja).

Sukladno navedenome, u pogledu djelokruga i nadležnosti Financijskog inspektorata te ustrojstva i rukovođenja Financijskim inspektoratom u sastavu Ministarstva financija, potrebno je odredbe važećeg Zakona izmijeniti i dopuniti spomenutim nadležnostima te uskladiti s propisima koji uređuju ustrojstvo i rukovođenje upravnih organizacija u sastavu ministarstava.

Slijedom dijela preporuka iz 5. kruga evaluacije hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma Odbora Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), te zbog ujednačavanja nadzornih ovlasti Financijskog inspektorata, odredbe važećeg Zakona potrebno je dopuniti u pogledu izricanja sankcija kako bi one bile učinkovite i odvraćajuće, uz uvođenje šireg raspona korektivnih radnji i sankcija, te u cilju propisivanja jasnih procedura i jačanja međunarodne suradnje Financijskog inspektorata s ekvivalentnim nadležnim tijelima država članica i trećih zemalja.

Dosadašnje odredbe važećeg Zakona o odlučivanju o prekršajima od strane Vijeća za prekršajni postupak, radi zaštite načela efikasnosti i brzine provođenja prekršajnog postupka potrebno je dopuniti na način da u žurnom postupku prekršajni postupak može provesti i odluku o prekršaju donijeti voditelj postupka pojedinac.

Nadzorna praksa Financijskog inspektorata pokazala je da subjekt nadzora, odnosno obveznik dostave podataka po nalogu Financijskog inspektorata iz članaka 10., 13., 14. i 19. važećeg Zakona može, među inim, biti i fizička osoba građanin. U slučaju nepostupanja sukladno nalogu Financijskog inspektorata za fizičke osobe – građane nije bila propisana prekršajna odgovornost, te je u nedostatku prekršajne odredbe iz važećeg Zakona za počinitelja prekršaja fizičku osobu građanina, Financijski inspektorat primjenjivao pravnu kvalifikaciju iz Zakona o deviznom poslovanju („Narodne novine“, br. 96/03., 140/05., 132/06., 150/08., 92./09., 133/09. – Zakon o platnom prometu, 153/09., 145/10., 76/13., 52/21. i 141/22.), ukoliko se radilo o deviznom i prekograničnom poslovanju. Obzirom na navedeno, prekršajne odredbe članaka 40. i 41. važećeg Zakona potrebno je dopuniti odredbama o prekršajnoj odgovornosti i fizičkih osoba - građana.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator