Ministarstvo financija u utorak je otvorilo knjigu upisa novih hrvatskih euroobveznica, ususret dospijeću obveznice od 1,25 milijardi eura 30. svibnja ove godine. Riječ je o najstarijoj hrvatskoj euroobveznici, izdanoj 2014. godine. Očekivano dospijeće novog izdanja je 2032. godina, navode analitičari RBA. 

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić najavio je još krajem veljače da je u pripremi međunarodno izdanje obveznice, a potom da slijedi u srpnju i još jedno "dosta veliko" izdanje i na domaćem tržištu. 

"Trenutno smo u aktivnostima pripreme međunarodnog izdanja, to će biti naš sljedeći korak i ono što uvijek činimo, probat ćemo pronaći najbolji trenutak za izlazak na međunarodno tržište i ostvarivanje onoga što hoćemo, a to je refinanciranje postojećih obveza po povoljnijim uvjetima u odnosu na ono što trenutno imamo", istaknuo je tada Marić.

Zadnji put na međunarodno tržište kapitala Hrvatska je izašla u ožujku lani, realiziravši dvije tranše obveznica - 12-godišnje obveznice, s dospijećem 2033. godine, u nominalnom iznosu od milijardu eura, uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 1,125 posto i prinos 1,257 posto, te 20-godišnje obveznice, s dospijećem 2041. godine, u nominalnom iznosu od milijardu eura, uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 1,75 posto i prinos 1,788 posto. 

Tada je Hrvatska osigurala financiranje po prvi put na 20 godina, što je najdulji rok u njezinoj povijesti na međunarodnom tržištu kapitala.

U međuvremenu, početkom veljače ove godine izdala je na domaćem tržištu obveznicu vrijednu milijardu eura, s rokom dospijeća od osam godina, uz godišnji prinos od 1,39 posto, godišnji kupon od 1,25 posto, za refinanciranje dospjelih obveznica.

Do kraja godine Hrvatskoj na naplatu dospijevaju već spometnuo izdanje od 1,25 milijardi eura u svibnju te jedna milijarda eura u srpnju po obveznici izdanoj 2011. godine, kao i jedna velika tranša trezorskih zapisa svibnju. Za ovu godinu plan ukupnih zaduženja je 40,2 milijarde kuna.

Hrvatska izdaje obveznicu u uvjetima porasta referentnih kamatnih, nakon razdoblja povijesno niskih, pa i negativnih kamatnih stopa.

"Tom razdoblju je zbog raznoraznih razloga došao kraj i sukladno tome smo se i pripremali, jer ništa ne može dovijeka trajati", istaknuo je Marić u veljači, napominjući kako se prati dinamika i kako će te bazne kamatne stope ići gore.

(HINA, 13. 4. 2022.)