Od 1. siječnja 2019. obiteljske naknade i obiteljske porezne olakšice koje će Austrija isplaćivati za djecu koja imaju boravište u drugoj državi članici ovisit će o troškovima života u toj državi članici.

To znači da će brojni građani EU-a koji rade u Austriji i plaćaju jednake iznose doprinosa za socijalnu sigurnost te poreze kao i lokalni radnici primati niže naknade samo zbog toga što im djeca žive u drugoj državi članici.

Komisija je u četvrtak poslala Austriji službenu opomenu zbog povrede prava EU-a. Službena opomena prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemalja članica EU-a zbog kršenja europskog prava. Ako Austrija ne korigira svoj zakon Komisija može slučaj uputiti na Sud EU-a, čiji su presude obvezne i koje postaju dio europskog zakonodavstva.

"Naše jedinstveno tržište temelji se na pravednosti i jednakom postupanju. U EU-u ne postoje radnici druge klase. Ako mobilni radnici plaćaju jednake iznose doprinosa za sustav socijalne sigurnosti kao lokalni radnici, trebali bi primati jednake naknade i u slučaju da im djeca žive u drugoj državi članici. U EU-u ne postoje djeca druge klase", izjavila je povjerenica za zapošljavanje i socijalna pitanja Marianne Thyssen.

Austrija sada ima dva mjeseca za odgovor na opomenu Komisije. U protivnom, Komisija može krenuti s drugim korakom u postupku, slanjem obrazloženog mišljenja, a ako ni to ne da rezultata, slučaj završava pred Sudom EU-a.

Komisija navodi da pravila EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ne dopuštaju da država članica smanji novčane naknade osobama osiguranima u skladu s njezinim zakonodavstvom samo zato što te osobe ili članovi njihove obitelji imaju boravište u drugoj državi članici. Tim je pravilima zabranjena diskriminacija na osnovi državljanstva. Svako smanjenje obiteljskih naknada samo zbog toga što djeca imaju boravište u inozemstvu predstavlja povredu pravila EU-a o socijalnoj sigurnosti te načela jednakog postupanja prema radnicima koji su državljani druge države članice u pogledu socijalnih i poreznih povlastica.

Austrijska vlada kancelara Sebastiana Kurza predložila je sporni zakon uz obrazloženje da time želi spriječiti zlouprabu sustava socijalnih naknada.

"U sustav je ugrađena nepravda, pa tako primjerice dvoje djece koja ne žive u Austriji, nego u Rumunjskoj, isplaćuje se oko 300 eura mjesečno, a to je skoro tamošnja prosječna plaća", rekao je prošle godine kancelar Kurz.

Zbog toga austrijskog zakona više zemalja srednje i istočne Europe prošle je godine poslalo prosvjedno pismo Europskoj komisiji.

Slične ideje osim u Austriji prisutne su u Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, koje su također razmatrale donošenje sličnih propisa.

Njemačka je vlada odgodila razmatranje sličnog zakona, djelomično i zbog protivljenja Europske komisije.

Njemačka je, po agenciji Dpa, 2012. godine izdvajala 75 milijuna eura godišnje, a 2018. godine taj je iznosio skočio na 402 milijuna eura, za 252 tisuće djece koja žive izvan Njemačke.

Zanimljivo je da Komisija sada pokreće postupak protiv Austrije, a isti ustupak bio je dogovoren 2016. godine za Veliku Britaniju kada je tadašnji premijer David Cameron dogovorao posebni status za svoju zemlju koji je onda ponudio biračima na referendumu o izlasku iz EU-a.

Kao ustupak Velikoj Britaniji dogovoreno je da se dječji doplatak za djecu radnika iz drugih država članica koja žive u svojoj matičnoj državi usklađuje s troškovima života u toj državi, a ne Velikoj Britaniji.

"Time želimo spriječiti zloporabe britanskog sustava socijalne skrbi, tzv. socijalni turizam", govorio je Cameron.

Odluku Europske komisije o pokretanju postupka protiv Austrije pozdravila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica (EPP/HDZ) .

"Drago mi je što je Europska komisija ozbiljno shvatila naša upozorenja i posljedice koje ovakvi zakoni imaju na hrvatske građane. Naše društvo temelji se na načelu jednakosti, zbog toga smo i pristupili Uniji te na taj način želimo raditi i živjeti! Više puta sam naglasila i opet ponavljam - sva djeca imaju pravo na jednaki doplatak!", poručila je Šuica u priopćenju. 

Zastupnica navodi da se više puta osvrtala na ovo pitanje te da je dva puta  pozvala Europsku komisiju na očitovanje oko ove diskriminatorne mjere, te u pitanjima naglasila kako bi usvajanje takvih mjera za posljedicu imalo podjelu unutar Europske unije, a djeca stranaca čije obitelji ne žive u istoj državi bila bi svrstana u kategoriju građana drugog reda.


(HINA, 24. 1. 2019.)