Zakon o subvencioniranju stambenih kredita donesen je u svrhu poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja te smanjenja iseljavanja mladih obitelji, a da bi se subvencioniranje stambenih kredita moglo nastaviti, potrebno je izmijeniti postojeći zakon, u kojem stoji da se pozivi Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) raspisuju samo do kraja ove godine. navedeno je u objavi na internetskoj stranici Ministarstva.

Ostale novine koje donose predložene izmjene zakona odnose se na jasnije odredbe o tome da se ne odobrava subvencioniranje kredita podnositeljima koji su to pravo ostvarili ranije, jasnije se definira status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao članove kućanstva, a uređuje se i rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište.

Naposljetku, uređuju se slučajevi u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija te se proširuju na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće, navedeno je. Zainteresirana javnost svoje primjedbe na zakon može uputiti do 7. prosinca 2020. godine putem portala eSavjetovanja.

Dosad odobreno više od 16,5 tisuća zahtjeva za subvencije

Subvencioniranje stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država, odnosno Ministarstvo te APN, pomažu pri otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Program se provodi od 2017. godine i to jednom godišnje, dok su iznimno u 2020. godini bila objavljena dva poziva.

Po već ranije poznatim uvjetima, zahtjev za subvencioniranje stambenog kredita mogu podnijeti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.  Iz Ministarstva ističu da je ova mjera ujedno i demografska jer se za svako živorođeno/usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija produžuje za dodatne dvije godine.

Također, subvencija se produžuje za dodatnu godinu po svakom djetetu u obitelji koje u trenutku podnošenja zahtjeva za subvencije nije starije od 18 godina. U četiri godine provođenja, a do danas, odobreno je 16.611 zahtjeva za subvencioniranje kredita, dok u obiteljima koje koriste subvencije je do sada rođeno više od dvije tisuće djece.

Samo u posljednjem pozivu, zaključenom 19. listopada, zaprimljen je 4651 zahtjev, od čega je do sada obrađen 4061 zahtjev, odobreno je njih 3600, za 440 zahtjeva je zatražena dopuna, sedam zahtjeva je odbijeno a 14 podnositelja je odustalo od zahtjeva, izvijestili su iz Ministarstva.

U proračunu za 2021. osigurano 263,5 milijuna kuna

Kako je navedeno u Prijedlogu Zakona na e-savjetovanju, procjenjuje se da je za postizanje cilja predmetnog Zakona tijekom njegove primjene potrebno subvencionirati oko četiri tisuće kredita u jednoj kalendarskoj godini, u maksimalnom iznosu ukupne kupoprodajne cijene stanova ili kuća od 750 tisuća kuna. 

Za tu svrhu u državnom proračunu na razdjelu APN-a je potrebno osigurati dostatna sredstva, pa je tako u 2021. godini osigurano 263,5 milijuna kuna, od čega se 213,5 milijuna kuna odnosi na plaćanje subvencija iz obveza do 2021. godine, a 50 milijuna kuna za nove subvencije koje će se odobriti u 2021. 

Za 2022. i 2023. godinu osigurano je dodatnih 50 milijuna kuna svake godine, napomenuto je. Također, financijska sredstva za izvršenje obveza države prema ugovorima sklopljenim na temelju ovoga Zakona osigurat će se u državnom proračunu i nakon 31. prosinca 2023. godine, a sukladno obvezama iz ugovora, navedeno je.

(HINA, 4. 12. 2020.)