Kamatna stopa za refinanciranje banaka tako će od 22. ožujka iznositi 3,5 posto, a kamatna stopa na depozite banaka tri posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 3,75 posto, navodi se u priopćenju.

Inflacija će ostati previše visoka kroz predugo vremensko razdoblje, objašnjava ECB opetovano podizanje troškova zaduživanja.

U novim makroekonomskim prognozama banka upozorava da su dovršene početkom ožujka, prije aktualnih "napetosti" na financijskim tržištima, koje "impliciraju dodatnu neizvjesnost temeljnih procjena inflacije i rasta".

Tržišta su uzdrmali propast američkog Silicon Valley Banka i problemi u švicarskom Credit Suisseu, potpirivši strah od nove financijske krize.

Neimenovani izvori u ECB-ovom nadzornom mehanizmu izjavili su u srijedu za Reuters da je banka kontaktirala sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu.

Jedan od izvora istaknuo je pritom da su problemi Credit Suissea, po njihovom mišljenju, specifični za švicarsku banku i nisu sistemske prirode. 

ECB je danas naglasio da je bankovni sektor u eurozoni otporan i da su njegove kapitalne i pozicije likvidnosti "snažne".  

U najnovijim makroekonomskim prognozama banka procjenjuje da će inflacija u eurozoni ove godine iznositi 5,3 posto i biti niža za jedan postotni bod no što su bili očekivali u prosincu, u prvom redu zbog manjeg doprinosa cijena energije.

U 2024. trebala bi usporiti na 2,9 posto, a u 2025. na 2,1 posto, što je za pola odnosno za 0,2 postotna boda manje no što su do sada očekivali.

ECB srednjoročno cilja na stopu inflacije od oko dva posto.

Temeljni cjenovni pritisci još su uvijek snažni i isključe li se cijene energije i hrane, temeljna inflacija iznosit će ove godine u prosjeku 4,6 posto, više nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca, utvrdio je ECB.

Banka ukazuje na poskupljenje industrijskih dobara i usluga u veljači zbog odgođenih efekata problema u nabavi i visokih cijena energije, a navodi i oslobađanje potražnje nakon otvaranja gospodarstva i rast plaća.

Iduće godine temeljna inflacija trebala bi kliznuti na 2,5 posto i na 2,2 posto u 2025. budući da pritisci povezani sa šokovima u nabavi i otavaranjem gospodarstva jenjaju i da stroža monetarna politika sve više smanjuje potražnju, objašnjavaju u ECB-u.

Gospodarstvo eurozone trebalo bi u ovoj godini po njihovim novim procjenama porasti jedan posto, dvostruko snažnije no što su procijenili u prosincu, zbog smanjenja cijena energije i veće otpornosti gospodarstva u teškom međunarodnom okruženju.

U 2024. rast bi trebao ubrzati na 1,6 posto i zadržati se na toj razini u 2025., uz podršku snažnog tržišta rada, poboljšanih očekivanja i oporavka realnih prihoda. Nove prognoze niže su za 0,3 odnosno 0,2 postotna boda no što su bile u prosincu zbog zaoštravanja monetarne politike.

(HINA, 16. 3. 2023.)

Fotografija: Pixabay