Razvrgnuće suvlasništva na više nekretnina

U parnici se odlučuje o razvrgnuću između dviju suvlasnica, i to na većem broju nekretnina. Prema vještačenju, jedna nekretnina (na moru) ima nešto veću vrijednost nego sve ostale nekretnine (tri stana u Zagrebu). Naša bi stranka, sukladno odredbi članka 52. ZV-a, postavila zahtjev da joj pripadne u vlasništvo nekretnina na moru, a da drugoj strani pripadnu sve ostale nekretnine, pri čemu bi naša stranka isplatila i razliku u vrijednosti. Međutim, kako predviđam da bi i druga strana mogla postaviti takav zahtjev, zanima me kako bi sud trebao postupiti: utvrđivati čiji su razlozi i zahtjev više opravdani i potom odlučiti kome ide nekretnina (ističem da će stranke izvjesno sporiti jedna drugoj razloge) ili odlučiti da se sve nekretnine prodaju civilnom diobom, odnosno da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a ostale možebitno podijele, ako za to bude sporazuma?

Razvrgnuće zajednica nekretnina u suvlasništvu grada i privatnih osoba

Grad i privatni vlasnici imaju u suvlasništvu tri nekretnine i to u po 1/2 dijela. Postignut je načelni dogovor da se dvije nekretnine podijele tako da svakom od suvlasnika pripadne po jedna od tih nekretnina. U odnosu na treću nekretninu, zamisao je da Grad svoju polovicu zamijeni za jednu drugu česticu (koja je u samovlasništvu iste fizičke osobe), tako da ta cijela treća nekretnina pripadne toj privatnoj osobi. Je li to sve moguće provesti s obzirom na odredbu članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u nastavku teksta: Zakon o vlasništvu) koji, u pravilu, dopušta raspolaganje nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave samo na osnovi javnog natječaja i uz naknadu po tržišnoj cijeni?