Brisanje zabilježbe sekvestracije

U siječnju 1946. godine zabilježena je sekvestracija u povodu postupka konfiskacije koji se provodio protiv tada upisanog vlasnika. Taj je postupak pravomoćno završen te je na navedenim nekretninama upisano pravo vlasništva prvo za korist FNRJ, a zatim je ispravkom upis ispravljen za korist Općenarodne imovine. Nakon toga su, brojnim pravnim poslovima, pravo vlasništva stekle i u zemljišnoj knjizi upisane fizičke osobe. Zabilježba sekvestracije smeta im u pravnim poslovima koji se odnose na te nekretnine, primjerice u ostvarivanju hipotekarnih kredita itd. Tko je ovlašten, i na koji način, ishoditi brisanje zabilježbe?

Konfiskacija

Poslovna zgrada koja je izgrađena prije Drugog svjetskog rata, konfiscirana je nakon Drugog svjetskog rata. Zbog prijašnje napuštenosti bila je u vrijeme konfiskacije devastirana, tako da su od nje ostali samo vanjski zidovi. Ta zgrada je kao društveno vlasništvo dana na korištenje trgovačkom poduzeću. Ono je na tim ruševinama obnovilo, u bîti izgradilo, novu zgradu, pretvorivši je u poslovno-stambeni objekt. Stanarima su stanovi pravomoćno dodijeljeni prema tada važećim propisima i odlukama trgovačkog poduzeća. Stanari su i svojim sredstvima sudjelovali u izgradnji stanova. Prijašnji vlasnik traži povrat zgrade. Stanari su podnijeli zahtjeve za otkup stanova. Podliježe li zgrada povratu? Imaju li stanari pravo na otkup?

Konfiskacija

Pravomoćnim rješenjem o konfiskaciji konfiskatu su oduzete nekretnine. Iako pokretnine nisu spomenute u rješenju o konfiskaciji, uzete su neovisno o tome, u većoj količini (zapremnine jednog vagona), a bile su namijenjene dnevnoj uporabi. Tvrdi se da za njih ne postoji pravo na povrat odnosno na naknadu. Je li to točno?