1. Uvod
Zakonodavac je tijekom 2019. godine donio niz propisa kojima se potiče elektroničko podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu, a elektroničko poslovanje u zemljišnim knjigama uređeno je sistematično kroz čitav niz propisa.

Zakonom o sudskim pristojbama^[1] sudska pristojba smanjena je za polovicu iznosa za sve prijedloge koji se podnose elektroničkim putem, a Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi^[2] propisana je tarifa javnih bilježnika za podnošenje prijedloga elektroničkim putem u znatno manjem iznosu nego što se prije naplaćivala^[3].

Zakonom o zemljišnim knjigama^[4] (u nastavku teksta: ZZK) elektroničko poslovanje postavljeno je kao redovito poslovanje u zemljišnim knjigama, da bi zaključno donošenje Pravilnika o elektroničkom poslovanju korisnika i ovlaštenih korisnika sustava zemljišnih knjiga^[5] (u nastavku teksta: Pravilnik) u cijelosti zaokružilo pitanje elektroničke komunikacije ovlaštenih korisnika sa zemljišnoknjižnim sudovima^[6].

Svim navedenim izmjenama propisa otvorila se i mogućnost da se obveže javne bilježnike da upozore stranke na mogućnost podnošenja prijedloga elektroničkim putem odmah nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi, koja je temelj za upis u zemljišnu knjigu. Propisana obveza javnih bilježnika u sebi sadržava jasnu intenciju zakonodavca da utječe na osvješćivanje građana o nužnosti upisa u zemljišne knjige.

Konačno, kao posljedica izmjene ukupnog zakonodavstva došlo je do znatnog povećanja broja podnesenih prijedloga elektroničkim putem, nakon stupanja na snagu ZZK-a. Tako je, primjerice, u čitavoj 2018. godini broj podnesenih prijedloga bio 2.474, dok je samo u prosincu 2019. broj podnesenih prijedloga iznosio 3.027, od kojih je 2.485 podnesenih posredstvom javnog bilježnika, odnosno preko 80 %.

2. Položaj ovlaštenih korisnika prigodom podnošenja prijedloga elektroničkim putem
Stupanje na snagu novog Pravilnika sa sobom je donijelo i dvije velike novosti. Jedna je da ovlašteni korisnici više nisu definirani kao punomoćnici stranke, slijedom čega nisu niti odgovorni za sadržaj isprava koje se podnose uz prijedlog te, ako sud utvrdi da je prijedlog potrebno dopuniti, pozvat će stranku, odnosno punomoćnika stranke da to učini. Dakako da se odredbama ovoga Pravilnika ne dira u propise o zastupanju, stoga su odvjetnici uvijek, ili gotovo uvijek, ujedno i punomoćnici stranaka, dok se javni bilježnici vrlo rijetko pojavljuju kao punomoćnici stranaka. Pritom, bilo bi svrhovito da javni bilježnik u slučajevima kada nije punomoćnik stranke, a predlagatelj se nalazi u inozemstvu, predlagatelja ipak upozori na obvezu da mora imati punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj, te ako je potrebno, na sebe preuzme tu ulogu.

Druga važna novost Pravilnika je da više ne postoji obveza čuvanja isprava, već se pisani prilozi, nakon što se prenesu u elektronički oblik, vraćaju predlagatelju, a isprave prenesene u elektronički oblik ovlašteni korisnici čuvaju prema posebnim propisima o odlaganju i čuvanju^[7]. Odredba Pravilnika usklađena je ujedno i s člankom 107. stavak 4. ZZK-a, kojim je propisano, a nakon što ministar donose odluku za pojedini sud da se spis vodi elektronički, pisane isprave vraćaju strankama. Premda je ta odredba olakšala položaj ovlaštenih korisnika u odnosu na čuvanje isprava i vođenja arhive, ipak ovlašteni korisnici jamče da su isprave koje trebaju poslužiti kao temelj za upis istovjetne s onima u papirnatom obliku te da je riječ o izvornicima ili ovjerovljenim preslikama.^[8]

Pravilnik je donio još određenih novosti, koje su pridonijele ubrzanju i olakšavanju položaja ovlaštenih korisnika. Tako, primjerice, više nije propisano da je ovlaštenim korisnicima za pristup sustavu prethodno potrebna odluka ministra nadležnog za poslove pravosuđa da im se omogućuje pristup, a ovlašteni korisnik podnosi zahtjev da mu se dodijeli osobni korisnički račun putem Hrvatske javnobilježničke komore, Hrvatske odvjetničke komore odnosno Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, ovisno o tome kojem krugu ovlaštenih korisnika pripada.

Vrlo bitna izmjena Pravilnika koja je olakšala podnošenje prijedloga nalazi se u odredbi koja omogućuje da se prijedlozi za upis i dopune, koje se podnose putem mrežnog servisa, mogu elektronički potpisati valjanim certifikatom administratora sustava ovlaštenog korisnika, dok su se prije mogli potpisivati samo kvalificiranim elektroničkim potpisom.

Novim rješenjima Pravilnik je stvorio povoljne uvjete za mogućnost povezivanja sustava koji koriste ovlašteni korisnici sa sustavom koji se koristi u poslovanju suda.

3. Povezivanje ZIS-a i eNotara
Imajući na umu sve prijašnje izmjene u propisima kao i sve veći broj podnesenih prijedloga putem javnog bilježnika, pojavila se potreba, ali i mogućnost, povezivanja Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (u nastavku teksta: ZIS)^[9] sa sustavom eNotar^[10] izradom web-servisa, a sve u cilju ubrzanja i pojednostavnjenja postupka te ispunjenja svih obveza propisanih ZZK-om i Pravilnikom.

Naime, ovlašteni korisnici pristupaju ZIS-u putem One-Stop-Shop-a (u nastavku teksta: OSS), za ulazak u koji se moraju registrirati putem Nacionalnog identifikacijskog sustava (NIAS), odnosno sustava e-Građani klikom na „Prijava putem NIAS sustava“.

Premda OSS nije posebno zahtjevan sustav, svakako je riječ o sustavu koji nije koncipiran za podnošenje velikog broja predmeta svakodnevno, a posebno ne podržava mogućnost dostave odluka na provedbu bez prijedloga i odabira zemljišnoknjižnih uložaka u kojima se upis treba provesti.

Nadalje, OSS ne razlikuje različite uloge ovlaštenih korisnika prigodom podnošenja prijedloga te ih sve tretira kao punomoćnike stranaka odnosno zakonske zastupnike. To načelo održava se već u samom generiranju naziva punomoćnik/zakonski zastupnik kod naziva ovlaštenog korisnika, do činjenice da se dostava obavlja automatski kroz sustav. No, javni bilježnik prigodom podnošenja prijedloga najčešće nije punomoćnik te je povezivanjem sustava ZIS-a i eNotara web-servisom, javni bilježnik stavljen u poziciju posrednika u podnošenju prijedloga.

Ipak, i u sustavu OSS-a i eNotara, javni bilježnik sastavlja prijedlog. U oba sustava generira se vrlo sličan obrazac prijedloga^[11], na kojima je osnovna razlika u upravo u tome što obrazac prijedloga iz sustava eNotar ne naziva javnog bilježnika punomoćnikom.

Na obrascima za podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu vidljiva je još jedna bitna razlika, a to je da se prijedlog koji se podnosi iz sustava OSS-a potpisuje kvalificiranim elektroničkim potpisom, dok se prijedlog iz sustava eNotar elektronički potpisuje valjanim certifikatom administratora sustava ovlaštenog korisnika. Premda se na prvi pogled možda ne uočava razlika, ali riječ je o vrlo bitnoj razlici jer je mogućnost potpisa certifikatom sustava omogućila javnim bilježnicima da prijedlog potpišu izravno u sustavu eNotaru bez potrebe spremanja prijedloga na računalo, pretvaranja u PDF i digitalnog potpisivanja, kako funkcionira sustav podnošenje prijedloga u OSS-u.

Bitna razlika u podnošenju prijedloga za upis između OSS-a i eNotara ogleda se i u činjenici da u sustavu eNotar, javni bilježnik može dohvatiti rješenja zemljišnoknjižnog suda, ali mu se ona ne dostavljaju jer zapravo i nije riječ o osobi kojoj se rješenje dostavlja. Ako je javni bilježnik ujedno i punomoćnik stranke i njezin zakonski zastupnik, zemljišnoknjižni sud morat će otpremiti rješenje javnom bilježniku na uobičajen način, kako bi se mogla iskazati pravomoćnost rješenja.

Velika novost koju je povezivanje ZIS-a i eNotara putem web-servisa donijelo jest i dostavljanje rješenja o nasljeđivanju na provedbu^[12] u zemljišnu knjigu bez prijedloga i izravnog upisa plombe. U tom slučaju, zemljišnoknjižni referent u nadležnom sudu upisat će plombu, ali bez obzira na trenutak upisa plombe, rješenje o nasljeđivanju dobiva mjesto u prvenstvenom redu u trenutku zaprimanja na poslužitelju primatelja, jer se prvenstveni red određuje trenutkom zaprimanja u zemljišnoknjižnoj pisarnici, a ne u trenutku upisa plombe.

Javnim bilježnicima je povezivanjem sustava ZIS-a i eNotar-a omogućeno da podnose prijedloge jednostavnije i brže, nego su to činili prije. Imajući na umu odredbe članka 106. ZZK-a, sljedeći sustavi koji će se svakako morati povezati, bit će sustavi koji se koriste unutar sudova, a potom i upravnih tijela koja predmete dostavljaju zemljišnoknjižnim odjelima na provedbu službenim putem.

4. Zaključno
Premda prijedlozi podneseni elektroničkim putem nemaju formalnu prednost u rješavanju kod zemljišnoknjižnog suda, u najvećem broju slučajeva oni se ipak riješe brže nego oni podneseni pisanim putem, i to najčešće iz objektivnih razloga. Prvo, postupanje suda olakšano je u dijelu zaprimanja prijedloga, ali, još važnije, sam sud ne mora skenirati isprave i elektronički ih potpisivati. Naime, zemljišnoknjižni odjeli postupno se opremaju uređajima za skeniranje te se može u skorije vrijeme očekivati da će ministar nadležan za poslove pravosuđa donijeti odluku da se zbirka vodi u elektroničkom obliku, a potom i spis. Stoga će se sve predmete koji se zaprime u pisanom obliku skenirati i elektronički potpisati u sudu, dok će predmeti koji su zaprimljeni elektroničkim putem biti odmah uređeni za rješavanje. Posebno će se ta razlika isticati kod onih predmeta koji će sadržavati veći broj isprava odnosno isprave s velikim brojem stranica.

Premda se možda povezivanjem sustava ZIS-a i eNotara putem web-servisa postavlja pitanje opravdanosti OSS-a, ostali ovlašteni korisnici, odnosno odvjetnici i državni odvjetnici i dalje podnose prijedloge putem OSS-a. Pritom, državni odvjetnici obvezni su podnositi prijedloge za upis elektroničkim putem. Budući da i državni odvjetnici koriste jedinstven sustav pri svom poslovanju, možemo očekivati da će se i taj sustav sa ZIS-om povezati putem web-servisa kako bi se ubrzao i olakšao posao državnim odvjetnicima. No, u odnosu na odvjetnike ne možemo očekivati toliko brzo povezivanje putem web-servisa sa ZIS-om jer odvjetnici i nemaju jedinstven sustav koji koriste u svom poslovanju.

Nadalje, jednoga dana će se i građanima omogućiti podnošenje prijedloga putem sustava e-Građani te će OSS i kada se sustav poveže putem web-servisa s većim brojem sustava, itekako ostati u primjeni i aktualan.

Obrazac 1 - prijedlog iz sustava OSS-a
Obrazac 2 - prijedlog iz sustava eNotar
Obrazac 3 - podnošenje rješenja o nasljeđivanju na provedbu

[1] Nar. nov., br. 118/18.
[2] Nar. nov., br. 38/94, 82/94, 52/95, 115/12. 120/15 i 64/19.
[3] Za podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige elektroničkim putem javni bilježnik ima pravo na nagradu od 8 bodova, što uvećano za vrijednost boda od 10 kuna i PDV, ukupno čini 100,00 kuna.
[4] Nar. nov., br. 63/19.
[5] Nar. nov., br. 108/19.
[6] Članak 5. stavak 1. ZZK-a definira da zemljišne knjige vodi općinski sud prvog stupnja (u nastavku teksta: zemljišnoknjižni sud).
[7] Članak 12. stavak 3. Pravilnika.
[8] Članak 112. stavak 5. ZZK-a
[9] ZIS je informacijski sustav u kojem se pohranjuju, održavaju i vode svi podaci zemljišnih knjiga (članak 6. stavak 2. ZZK-a).
[10] eNotar je sustav koji javni bilježnici koriste u svojem poslovanju.
[11] U prilogu: Obrazac 1 – primjer prijedloga iz sustava OSS-a, Obrazac 2 – primjer prijedloga iz sustava eNotara.
[12] U prilogu: Obrazac 3 – podnesak kojim se dostavlja rješenje o nasljeđivanju na provedbu zemljišnoknjižnom sudu.