Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja USA škola

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja USA škola

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja USA škola (u daljnjem tekstu: Plan), što ga je izradio Arhitektonski projektni zavod - inženjering d.d. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

Članak 2.

Obuhvat Plana određen je grafičkim dijelom Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba, te prikazan na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2008. u mjerilu 1:25 000, i kartografskom prikazu GRAÐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - izmjene i dopune 2008., u mjerilu 1: 5000.

Područje za koje se izrađuje Plan je prostor površine 30,79 ha omeđen:

- na sjeveroistoku: SI međom k.č.br. 2885 i 2884, k.o. Brezovica;

- na jugoistoku: kanalom k.č.br. 4150, k.o. Brezovica;

- na jugozapadu: južnom međom k.č.br. 3104, putem k.č.br. 4160/1 i putem k.č.br. 2955, k.o. Brezovica;

- na sjeverozapadu: SZ međama k.č.br. 2940 i 2945, JZ međom k.č.br. 2946, kanalom k.č.br. 2948 i Desprimskom ulicom, I. odvojkom, k.č.br. 2207, k.o. Brezovica.

Članak 3.

Planom se u skladu s prostorno planskom dokumentacijom šireg područja utvrđuju osnove prostornog i funkcionalnog rješenja te se propisuju uvjeti gradnje i uređenja prostora uz mjere zaštite okoliša i njegovih sastavnica.

Temeljem usvojene koncepcije, programom gradnje i uređenja prostora utvrđeni su osnovni uvjeti korištenja i namjene javnih i drugih površina naselja, te javna i komunalna infrastrukturna mreža kao i planski odnosi namjena prostora.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja USA škola sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljeve prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

III. Obvezne priloge

Izvod iz Prostornog plana Grada Zagreba

Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana

Zahtjeve i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

Izvješće o prethodnoj raspravi

Evidenciju postupaka izrade i donošenja Plana

Sažetak za javnost

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.1. PROMET

2.1.1. POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA

2.1.2. NAČELNI KARAKTERISTIČNI PROFILI ULICA I PROMETNICA

2.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

2.3. ELEKTROENERGETIKA

2.4. PLINOOPSKRBA

2.5. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOPSKRBA I KORIŠTENJE VODA

2.6. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA OTPADNIH VODA

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.1. OBLICI ZAŠTITE

3.2. OBLICI KORIŠTENJA I UREĐENJA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.2. NATJEČAJI

4.3. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

Izrazi i pojmovi koji se rabe imaju sljedeće značenje:

1. Grad Zagreb - označava Zagreb, teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave i uprave s položajem županije;

2. grad Zagreb - označava naselje Zagreb sa statusom grada;

3. građevinska područja 68 naselja su građevinska područja 68 naselja južnog i istočnog dijela Grada Zagreba te građevinska područja dijela naselja grad Zagreb i dijela naselja Sesvete što su izvan granica područja za koja se donose generalni urbanistički plan grada Zagreba i generalni urbanistički plan Sesveta;

4. detaljniji planovi prostornog uređenja u smislu ovog plana su urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja;

5. dijelovi (etaže) građevine:

5.1. podzemne etaže su podrum (Po) i pretežito ukopana etaža (PPo).

- pretežito ukopana etaža (PPo) je dio građevine koje se prostor nalazi ispod poda prizemlja ili suterena i ukopan je s najmanje 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine;

5.2. nadzemne etaže su suteren (S), prizemlje (P), kat (K) i potkrovlje (Pk) ili uvučeni kat;

- potkrovlje - najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom nadozida 120 cm, mjerenom u ravnini pročelja građevine i nagibom krova do 45º, mjereno u visini nadozida;

- uvučeni kat - najviši kat oblikovan ravnim krovom zatvoreni dio kojega iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine;

6. građevinska (bruto) površina - GBP zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk, uvučeni kat) uključivo površine loža, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzidi, parapeti i ograde;

7. građevna čestica - čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;

8. individualna građevina - obiteljska građevina stambene ili pretežito stambene namjene, s najviše dva stana; najveće visine tri nadzemne etaže (suteren, prizemlje, kat, potkrovlje), pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže (podrum ili pretežito ukopana etaža);

9. izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

10. kartogram - grafički prilog Prostornog plana Grada Zagreba u formatu A3 ili A4 koji se uvezuje u tekstualni dio elaborata ovog plana;

11. koridor za javnu cestu

- za planiranu javnu cestu: prostor unutar kojeg se osniva građevna čestica javne ceste, regulacijske linije koje se, u pravilu, poklapaju s linijama koridora,

- za postojeću javnu cestu: postojeće stanje izvedenosti prometne površine;

12. niska stambena građevina - građevina stambene ili pretežito stambene namjene, s više od dva stana najveće visine tri nadzemne etaže (suteren, prizemlje, kat, potkrovlje), pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže (podrum ili pretežito ukopana etaža);

13. pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta i sl.;

14. posebni programi - gradski i drugi projekti od javnoga interesa;

15. poslovne građevine su one u kojima se obavlja pretežito uslužna, trgovačka, komunalno-servisna djelatnost ili u kojima prevladavaju uredske prostorije;

16. postojeće stanje izvedenosti prometne površine - prometna površina koja se kao takva u naravi koristi, odnosno katastarska čestica prometne površine evidentirana u katastarskom operatu, dio druge katastarske čestice na kojemu je kao stvarni način uporabe u katastarskom operatu evidentirana prometna površina ili prometna površina ucrtana u odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi;

17. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina, bez podzemne ili nadzemne gradnje ili natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.;

18. rezervacija proširenja postojeće ulice - prostor rezerviran za proširenje postojeće prometne površine - ulice, unutar kojega do realizacije proširenja ulice nije moguća gradnja građevina, sadnja visokog raslinja; niti uređenje potrebnih parkirališnih mjesta ili prirodnog terena.

Širina prostora rezervacije proširenja postojeće ulice određena je odredbama ili kartografskim prikazima;

19. stambena građevina je individualna građevina i niska stambena građevina;

20. stambena građevina s obzirom na način izgradnje može biti:

- slobodnostojeća - građevina kojoj su sva pročelja odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina;

- poluugrađena - građevina kojoj se jedno pročelje nalazi na nekoj od međa susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevni pravac određuje prema postojećem susjednom objektu;

- građevina u nizu - građevina kojoj se dva pročelja nalaze na međama susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevni pravac određuje prema postojećem susjednom objektu;

21. visina (h) građevine - visina mjerena od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovome najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja ili tavana. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovome najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena);

22. vodno dobro je skup zemljišnih čestica, i to: vodonosna i napuštena korita površinskih kopnenih voda, zemljište uz vodotoke potrebno za njihovo reguliranje i zaštitu od poplava, te otoci nastali u presušenome vodonosnom koritu (Zakon o vodama).

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 6.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1.000, na kojem su detaljno razgraničene na zone sljedećih namjena:

- pretežito stanovanje - S (žuta)

- javna i društvena namjena - D (crvena)

- javna i društvena namjena - predškolska - D4 (crvena)

- javna i društvena namjena - školska - D5 (crvena)

- sport i rekreacija - R2 (zelena)

- javne zelene površine - javni park - Z1 (zelena)

- javne zelene površine - odmorište - Z3 (zelena)

- zaštitne zelene površine - Z (zelena)

- površine infrastrukturnih sustava - IS (bijela)

1.1. Pretežito stanovanje (S) - kazete od S-1 do S-20

Članak 7.

Površine stambene namjene su površine na kojima su planirane stambene građevine, pri čemu se stambenim građevinama smatraju i one s malim udjelom površine drugih namjena za prateće sadržaje, u skladu s danim graničnim vrijednostima.

Na površinama stambene namjene mogu se graditi i uređivati prostori za prateće sadržaje, uz uvjet da mogu biti površine najviše 100 m² GBP-a:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje,

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi,

- društvene organizacije i sadržaje kulture, te vjerske zajednice,

- sportsko-rekreacijska igrališta,

- parkove i dječja igrališta,

- ambulanta,

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge i sl.).

Iznimno se omogućava na kazeti S-1 izgradnja stambeno-gospodarskih građevina - višestambena građevina uz obavezan smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje.

Unutar kazete S-1 mogu se, pored nabrojanih u prethodnom stavku, graditi i uređivati prostori za:

- tihi obrt i usluge domaćinstvima,

- pošte, banke, poslovnice i sl.,

- ugostiteljstvo.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambenih građevina i/ili u zasebnoj pomoćnoj građevini, a njihova površina može biti do najviše 40% GBP-a na građevnoj čestici.

Na građevnoj čestici može se graditi zasebna pomoćna građevina namjene garaža, spremište i sl., površine do 150 m² GBP-a.

Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine koje bukom, mirisom i prometnim intenzitetom ometaju stanovanje.

Na površinama stambene namjene garaže se ne mogu prenamijeniti bez osiguranja zamjenskog parkirališta na istoj građevnoj čestici.

1.2. Javna i društvena namjena (D, D4, D5) - oznaka kazete D-1, D4-1, D4-2, D5-1

1.2.1. Javna i društvena namjena (D) - oznaka kazete D-1

Članak 8.

U obuhvatu zone D mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje - dom za starije i nemoćne osobe, sportsko-rekreacijske građevine, vatrogasni dom ili drugi društveni domovi, predškolske ustanove, vjerske građevine, područne ambulante doma zdravlja.

Na svim površinama mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

1.2.2. Javna i društvena namjena - predškolska (D4) - oznaka kazete D4-1 i D4-2

Članak 9.

U obuhvatu zone D4 planira se izgradnja dječjeg vrtića kapaciteta 4 odgojne skupine (2 jaslice i 2 vrtić) u kazeti D4-1 i dječjeg vrtića kapaciteta 10 odgojnih skupina (5 jaslice i 5 vrtić) u kazeti D4-2, s površinama koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u građevini.

1.2.3. Javna i društvena namjena - školska (D5) - oznaka kazete D5-1

Članak 10.

U obuhvatu zone D5 planira se izgradnja osnovne škole za 400 učenika s dvovalentnom sportskom dvoranom, s površinama koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u građevini.

1.3. Sport i rekreacija (R2) - oznaka kazete R2-1

Članak 11.

Sportska i rekreacijska zona (oznaka R2) će se urediti kao negradiva zelena površina namijenjena rekreacijskim aktivnostima (trim staza, košarkaško-odbojkaško igralište, mali nogomet, badminton i sl.).

1.4. Javni park (Z1) - oznaka kazete od Z1-1 do Z1-2

Članak 12.

To je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i raznolikim sadržajima, namijenjen šetnji i kraćem ili dužem odmoru građana u zelenilu, a prilikom njihova uređenja omogućeno je uređenje i izgradnja:

- pješačkih putova,

- dječjih igrališta (Z2),

- otvorenih paviljona raznih namjena (izložbeni, muzički, bina, nadstrešnica i sl.), površine do ukupno 50 m² GBP-a,

- prateće infrastrukture,

- linijskih podzemnih infrastrukturnih građevina.

1.5. Odmorište (Z3) - oznaka kazete od Z3-1 do Z3-6

Članak 13.

To je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i raznolikim sadržajima, namijenjen šetnji i kraćem ili dužem odmoru građana u zelenilu, a prilikom njihova uređenja omogućeno je uređenje i izgradnja:

- pješačkih putova,

- otvorenih paviljona raznih namjena (izložbeni, muzički, bina, nadstrešnica i sl.), površine do ukupno 50 m² GBP-a,

- prateće infrastrukture,

- linijskih podzemnih infrastrukturnih građevina.

1.6. Zaštitne zelene površine (Z) - oznaka kazete od Z-1 do Z-3

Članak 14.

Zaštitne zelene površine su neizgrađene površine koje imaju zaštitnu, ali i estetsku funkciju. Ove su površine oblikovane radi potrebe zaštite okolnog prostora od pojedinog izvora zagađenja.

Planiraju se kao:

- zaštitno zelenilo uz građevine.

1.7. Površine infrastrukturnih sustava (IS, IS-KP, IS-PJ) - oznaka kazete od IS-1 do IS-7

Članak 15.

Planom su uređene:

- površine osnovne mreže cestovnih prometnica, pješačkih i biciklističkih putova i gradskih trgova, transformatorskih stanica i spremnika za plin koji će se koristiti do plinofikacije naselja.

1.8 Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 16.

2. Uvjeti i način gradnje stambenih i stambeno-gospodarskih građevina

Članak 17.

Urbanističkim planom je predviđena gradnja stambenih i stambeno-gospodarskih građevina unutar zone S (oznaka kazeta: od S-1 do S-20).

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000.

Prema kartografskom prikazu 4.1. NAČIN U UVJETI GRADNJE, stambena i stambeno-gospodarska građevina mora biti udaljena od regulacijske linije najmanje 5,0 m prema kolnoj ili kolno-pješačkoj ulici i najmanje 3,0 m ili više prema pješačkoj ulici.

Stambena i stambeno-gospodarska građevina ako se gradi na slobodnostojeći način, mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 3 m.

Stambena i stambeno-gospodarska građevina ako se gradi na poluugrađeni način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili među, mora s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljena od granice susjedne građevne čestice najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.

Stambena i stambeno-gospodarska građevina ako se gradi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjena na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljena najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.

Izvan maksimalnoga građevnog pravca moguća je gradnja podzemne garaže s pripadajućom kolnom rampom.

Arhitektonsko oblikovanje građevina i izbor građevinskog materijala što će se upotrijebit, moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Zagrebu i zagrebačkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom gradnje s okolnim građevinama i krajobrazom.

Krovišta građevina mogu biti kosa ili dvostrešna, s nagibom 25-45º, pokrivena crijepom ili pokrovom boje crijepa, a iznimno mogu biti ravna, ili s blagim nagibom, te bačvasta.

Izgradnja ograda između građevnih čestica nije obavezna.

Zasebna pomoćna građevina može se graditi najviše kao dvoetažna, pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm, mjereno u ravnini pročelja građevine, s nagibom krova do 45° s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:

- visina od kote konačno zaravnanog terena do sljemena krova ne prelazi visinu sljemena ulične stambene građevine i nije viša od 7 m.

Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine - 1 m;

- ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz pretpostavljenu susjednu građevinu, odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;

- ako se grade u nizu moraju biti dvjema stranama prislonjene uz pretpostavljenu susjednu građevinu i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.

Ako pomoćne građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 m.

2.1 Uvjeti i način gradnje stambenih i stambeno-gospodarskih građevina - oznaka kazete S-1

Članak 18.

U prikazanoj kazeti (S-1) gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna stambeno-gospodarska građevina.

Veličina građevne čestice za gradnju stambeno-gospodarske građevine ne može biti manja od:

- za slobodnostojeće građevine - 600 m²;

- za poluugrađene građevine - 480 m²;

- za građevine u nizu - 360 m².

Dubina građevne čestice iznosi najmanje 25 m.

Ukupna izgrađenost građevne čestice može biti:

- za slobodnostojeće građevine - najviše 30%, uz najmanje 30% prirodnog terena;

- za poluugrađene građevine - najviše 40%, uz najmanje 30% prirodnog terena;

- za građevine u nizu - najviše 50%, a na česticama većim od 600 m² najviše 20%, uz najmanje 20% prirodnog terena.

Unutar prikazane kazete (S-1) moguća je gradnja stambeno-gospodarske građevine veće od GBP 600 m², ako je visina građevine 4 nadzemne etaže, uz obavezan smještaj poslovnih sadržaja unutar građevine ili na istoj građevnoj čestici.

Stambeno-gospodarska građevina može se graditi visine četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje i ako se u prizemlju predviđa gospodarski prostor.

Najveća je visina stambeno-gospodarske građevine kada se grade četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje, 11,5 m.

Na građevnoj čestici osigurati prostor za parkiranje vozila sukladno članku 29. ove odluke.

Prema kartografskom prikazu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000, iznimno je moguće graditi građevinu na regulacijskoj liniji, ako ona dijeli prostor gradskog trga i prostora za izgradnju građevine koja u svom prizemlju ima isključivo javne sadržaje (oznaka kazete S-1).

2.2 Uvjeti i način gradnje stambenih građevina - oznaka kazete S-2 do S-20

Članak 19.

U prikazanim kazetama stambene namjene (od S-2 do S-20) gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

Na jednoj građevnoj čestici, namijenjenoj stanovanju, može se, uz jednu stambenu građevinu, graditi i pomoćna građevina.

Veličina građevne čestice za gradnju stambene građevine ne može biti manja od:

- za slobodnostojeće građevine - 350 m² s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m;

- za poluugrađene građevine - 300 m², s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 m;

- za građevine u nizu - 225 m², s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 9 m.

Dubina građevne čestice iznosi najmanje 25 m.

Ukupna izgrađenost građevne čestice može biti:

- za slobodnostojeće građevine - najviše 30%, uz najmanje 30% prirodnog terena;

- za poluugrađene građevine - najviše 40%, uz najmanje 30% prirodnog terena;

- za građevine u nizu - najviše 50%, a na česticama većim od 600 m² najviše 20%, uz najmanje 20% prirodnog terena.

Maksimalna veličina stambenih građevina unutar zona namjene S je do 600 m² GBP. U površinu GBP-a se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici.

Stambena građevina može se graditi sa najviše tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže.

Najveća je visina (h) stambene građevine je 8,5 m.

Na građevnoj čestici osigurati prostor za parkiranje vozila sukladno članku 29. ove odluke.

3. Uvjeti i način gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti

Članak 20.

Planirana izgradnja građevina javne i društvene namjene (oznake D, D4 i D5), te uređenje površina odvijat će se prema sljedećim uvjetima:

- izgrađenost građevne čestice može biti najviše 30%,

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 30% površine građevne čestice,

- dopuštena je izgradnja podzemne etaže.

3.1 Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice) (D4) - oznaka kazeta D4-1 i D4-2

Članak 21.

U kazeti D4-1 planira se dječji vrtić kapaciteta 4 odgojne skupine (2 jaslice i 2 vrtića).

U kazeti D4-2 planira se dječji vrtić kapaciteta 10 odgojnih skupina (5 jaslice i 5 vrtića).

Veličina građevnih čestica odgovara veličini kazeta.

Građevine na čestici mogu se graditi visine dvije nadzemne etaže.

Najveća visina građevine je 13 m.

Udaljenost predškolske ustanove od stambenih i drugih građevina mora biti najmanje 10 m.

Na građevnoj čestici se mora osigurati prostor za odmor i rekreaciju, prostor za zelene površine i drugo.

Na građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje vozila sukladno članku 29. ove odluke.

3.2 Osnovna škola (D5) - oznaka kazete D5-1

Članak 22.

Planira se osnovna škola za 400 učenika u jednoj smjeni s dvovalentnom sportskom dvoranom.

Veličina građevne čestice odgovara veličine kazete.

Građevine na čestici mogu se graditi visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje.

Najveća visina građevine je 13 m.

Udaljenost škole od stambenih i drugih građevina mora biti najmanje 10 m.

Na građevnoj čestici se mora osigurati prostor za odmor i rekreaciju, prostor za vanjske sportske terene, prostor za zelene površine i drugo.

Na građevnoj čestici osigurati prostor za parkiranje vozila sukladno članku 29. ove odluke.

3.3. Javna i društvena namjena (D) - oznaka kazete D-1

Članak 23.

Na području kazete moguće je formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete ili više građevnih čestica, s tim da za predškolsku ustanovu površina građevne čestice ne može biti manja od 2000 m².

3.3.1. Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

Članak 24.

Površina građevne čestice za građevinu visine jedne nadzemne etaže treba biti, u pravilu, 40 m² po djetetu, odnosno najmanje 25 m² po djetetu ako se radi o građevini visine dvije nadzemne etaže.

Za građevine kapaciteta većeg od 100 mjesta dovoljno je, u pravilu, 35 m² po djetetu.

Građevine na čestici mogu se graditi visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje.

Najveća visina građevine je 13 m.

Udaljenost predškolske ustanove od stambenih i drugih građevina je najmanje 10 m.

Na građevnoj čestici osigurati prostor za parkiranje vozila sukladno članku 29. ove odluke.

3.3.2. Vjerske građevine

Članak 25.

Veličina župne crkve je od 300 do 500 m² građevinske bruto površine. Uz crkvu se može graditi vjeronaučna dvorana, uredski (župni) i stambeni prostor te drugi prostor potreban za funkcioniranje župe.

Unutar građevne čestice potrebno je osigurati javni prostor za okupljanje vjernika najmanje veličine 60% od izgrađenog dijela. Preostali dio građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.

Građevine na čestici, osim crkve, mogu se graditi visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje.

Najmanja udaljenost osnovne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti veća ili jednaka polovici njene visine, ali ne manja od 3,0 m.

Na građevnoj čestici osigurati prostor za parkiranje vozila sukladno članku 29. ove odluke.

3.3.3. Dom za starije i nemoćne osobe, vatrogasni dom ili drugi društveni domovi, sportsko-rekreacijske građevine, područne ambulante doma zdravlja

Članak 26.

Građevine na čestici mogu se graditi visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje.

Najveća visina građevine je 13 m.

Najmanja udaljenost osnovne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti veća ili jednaka polovici njene visine, ali ne manja od 3,0 m.

Na građevnoj čestici osigurati prostor za parkiranje vozila sukladno članku 29. ove odluke.

4. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 27.

Ulični koridor Brezovičke ceste preko kojeg se ostvaruje kolni, biciklistički i pješački pristup do građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture, nalazi se izvan obuhvata Plana.

Ulični koridor ulice Drežnik preko kojeg se ostvaruje kolni, biciklistički i pješački pristup do građevnih čestica dijelom se nalazi u obuhvatu Plana te se planira proširenje tog koridora na 9,00 m. Prometno rješenje koridora dijela ulice Drežnik, kao i kolni, biciklistički i pješački pristup s Brezovičke ceste, prikazano je na kartografskom prikazu Plana 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1. PROMET.

Priključenje građevina na postojeće javnoprometne površine, odnosno postrojenja i/ili uređaje sustava prometne ili komunalne infrastrukture, prikazano je na kartografskim prikazima Plana, i to:

- planirane građevine bit će priključene na javnoprometnu površinu, te na ostalu komunalnu infrastrukturu koja se planira u uličnom koridoru (struja, voda, kanalizacija, plin i telekomunikacije).

4.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 28.

U obuhvatu Plana ne planira se gradnja zasebnih građevina za javna parkirališta i garaže.

4.1.2. Parkirališno-garažne potrebe

Članak 29.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim Prostornim planom Grada Zagreba prema sljedećim kriterijima i u odnosu na planiranu namjenu:

- stanovanje 11 PGM / 1.000 m² GBP,

- trgovine 30 PGM / 1.000 m² GBP,

- poslovni sadržaji 15 PGM / 1.000 m² GBP,

- proizvodnja, skladišta i sl. 6 PGM / 1.000 m² GBP,

- ugostiteljstvo 45 PGM / 1.000 m² GBP,

- znanstvene ustanove 10 PGM / 1.000 m² GBP,

- škole, predškolske ustanove 1 PGM / učionica ili grupa,

- vjerske građevine 1 PGM / 20 sjedala,

- sportske dvorane i igrališta s gledalištima 1 PGM / 20 sjedala i 1 autobus / 500 mjesta,

- kazališta, kina 1 PGM / 20 sjedala.

Potreban broj PGM-a osigurat će se na pripadajućoj građevnoj čestici.

U građevinsku bruto površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže, dvonamjenska skloništa i spremišta stanara.

Izgradnja garaža nije obvezujuća ako je zadovoljen potreban broj parkirališnih mjesta u odnosu na planiranu namjenu.

4.1.3. Trgovi i pješačke površine (oznaka IS-PJ)

Članak 30.

Površine za kretanje pješaka planirane su kao pješačke staze minimalne širine od 1,4 m u cestovnim koridorima širine do 12 m i minimalne širine od 1,8 m u cestovnim koridorima širine veće od 12 m.

Uz ove pješačke staze planirana je izgradnja javne rasvjete.

Na površini trga i uz pješačke površine moguće je postavljanje gradske urbane opreme i zelenila.

4.1.4. Biciklističke staze

Članak 31.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za dvosmjerni promet je 1,6 m.

Uzdužni nagib biciklističke staze ne može biti veći od 8%.

4.1.5. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 32.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti, moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati propise i normative u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera.

4.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 33.

Planom su definirane načelne trase komunalne infrastrukturne mreže, prema kartografskom prikazu 2.1. PROMET, 2.1.2. NAČELNI KARAKTERISTIČNI PROFILI ULICA I PROMETNICA, 2.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE, 2.3. ELEKTROENERGETIKA, 2.4. PLINOOPSKRBA, 2.5. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA I KORIŠTENJE VODA, 2.6. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA OTPADNIH VODA, u mjerilu 1:1000.

Konačne trase i profili odredit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole za pojedinu trasu ili uređaj. Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina za pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.

4.2.1. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 34.

Planom su definirane načelne trase telekomunikacijske mreže na kartografskom prikazu 2.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE, u mjerilu 1:1000.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelome urbanom području. DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Na cjelokupnom području zahvata predviđena je izgradnja nove DTK (distribucijske telekomunikacijske kanalizacije), sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (NN 88/01), Uputama za projektiranje pristupnih TK mreža, Uputama za projektiranje i građenje DTK i Zakonu o telekomunikacijama.

Planirana trasa DTK sastoji se od distribucijskih kanalizacijskih cijevi i tipskih montažnih zdenaca i čini mrežu podzemnih cijevi koja služi za prespajanje i zaštitu telekomunikacijskih kabela. Osim za postojeće i nove telekomunikacijske kabele, nova DTK planirana je i za buduće kabele drugih namjena (kabelska televizija i sl.).

Priključak će se omogućiti preko postojećeg DTK položenog u Brezovičkoj cesti.

4.2.2. Uvjeti gradnje plinovodne mreže

Članak 35.

Planom su definirane načelne trase plinovodne mreže na kartografskom prikazu 2.4. PLINOOPSKRBA, u mjerilu 1:1000.

Razvod prirodnog plina za potrebe grijanja, hlađenja, pripreme hrane i sanitarne tople vode obrađen je prema Uputama za projektiranja srednjotlačnih (ST) plinovoda (Gradska plinara Zagreb, prosinac 1998.). Cjevovod je u prometnicama položen sukladno među strukama usklađenim koridorima kako je to prikazano na priloženim presjecima, a cjelokupna razvodna mreža je prikazana na priloženoj situaciji.

Trasa cjevovoda je vođena tako da ima što manje horizontalnih i vertikalnih skretanja i učestalih prelaženja s jedne strane ulice na drugu. Plinovodi se u pravilu vode u javnim površinama. U odnosu na ostale instalacije infrastrukture poštivane su minimalne sigurnosne udaljenosti i kod paralelnog vođenja i kod križanja.

Plinska mreža izvodi se od polietilenskih cijevi (PEHD) koje se polažu na posteljicu od pijeska.

Dubina ukapanja je u pravilu 1,2 m od tjemena cijevi do kote terena i pri polaganju treba nastojati da ta dubina na što manje mjesta bude veća od uobičajene.

U prstene se zatvaraju samo glavni napojni vodovi predviđene plinoopskrbne mreže.

Do dolaska prirodnog plina u naselje, kao izvor zamjenskog energenta služit će skladište ukapljenoga naftnog plina (UNP), za cijelo naselje, locirano na ulazu u naselje što je također prikazano na priloženoj situaciji.

Članak 36.

Unutar kazete IS-1 moguća je gradnja centralnoga plinskog spremnika i potrebnih pratećih građevina.

Plinski spremnik i prateće građevine moraju biti smješteni na način da se zadovolje sigurnosne zone određene zakonom.

Potrebne prateće građevine mogu se graditi nadzemno kao dvoetažne građevine, pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat.

Najveća visina (h) građevine je 5,5 m kada se grade dvije nadzemne etaže.

Prateća građevina ima maksimalni GBP 200 m² i mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 3 m.

4.2.3. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže

Članak 37.

Vodoopskrbni cjevovodi će se polagati u planiranim koridorima prometnica, kao što je to prikazano na kartografskom prikazu 2.5. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA I KORIŠTENJE VODA, u mjerilu 1:1000.

Unutar profila planiranih prometnica predviđen je vodoopskrbni cjevovod Φ 225 mm, Φ 160 i Φ 110 mm, PEHD za vodoopskrbu objekata uz nju i vanjsku hidrantnu mrežu. Načelni raspored komunalne infrastrukture i koridor za izgradnju vodoopskrbe prikazan je u grafičkom dijelu.

Mreža vodoopskrbnih cjevovoda za buduće stambeno naselje spojit će se na postojeći cjevovod:

DN 225 mm, PEHD u Brezovičkoj cesti.

4.2.4. Uvjeti gradnje kanalizacijske mreže

Članak 38.

Sustav odvodnje unutar zone Plana planiran je razdjelnog tipa, s odvojenim fekalnim i oborinskim kolektorima, planiranim u koridorima prometnica.

Kanalizacijske mreže će se polagati u planiranim koridorima prometnica, kao što je to prikazano na kartografskom prikazu 2.6. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA OTPADNIH VODA, u mjerilu 1:1000.

Zbog konfiguracije terena i omogućavanja odvodnje cijelog naselja gravitacijskim putem, predmetni će se prostor priključiti na postojeći kolektor fekalne kanalizacije "TK-2" Ø 50 cm u ulici Drežnik sjeverno od zone obuhvata Plana.

Fekalni kanali polažu se u koridoru planiranih prometnica, većim dijelom sredinom prometnice, poštujući potrebne udaljenosti od drugih komunalnih instalacija (horizontalno i vertikalno), što će se regulirati lokacijskom dozvolom.

Oborinske vode načelno se promatraju kroz tri odvojena sustava: sustav oborinske vode na prometnim površinama uz školu i glavni trg u zoni Plana; čiste krovne vode objekata i konačno odvodnja ostalih prometnica unutar Plana.

Oborinske vode na prometnim površinama uz školu i glavni trg u zoni Plana zbog mogućih zagađenja (parkirališta, manipulativne površine i dr.) će se slivnicima s taložnicom priključiti na fekalne kanale u tim površinama.

Čiste krovne vode objekata mogu se puštati po terenu na vlastitoj građevnoj čestici ako ne ugrožavaju susjedne građevne čestice ili upuštati u upojne bunare.

Odvodnja ostalih prometnica unutar zone Plana, provest će se unutar cestovnih prometnica zatvorenim zacjevljenim sustavom, koji gravitacijski vodu usmjerava u dva retencijska bazena: RB I i II, i to na način da se južni dio zatvorenog sustava usmjerava u RB I kapaciteta 177 m³, a središnji i sjeverni dio u RB II kapaciteta 372 m³, kao što je to prikazano na kartografskom prikazu 2.6. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA OTPADNIH VODA, u mjerilu 1:1000. Funkcija spomenutih bazena je dvadesetminutno zadržavanje vodnog vala projektne kiše od 140 l/s, jer se za to vrijeme očekuje da kišni pljusak prestane i glavnina otjecanja prođe kroz odvodne recipijente. Sekundarna funkcija bazena je taloženje krupnijih čestica prije uključivanja u prirodni recipijent.

Predviđeni retencijski bazeni su zatvorenog tipa ukopani u zemlju.

Odvod vode od retencijskih bazena predviđa se spojnim zatvorenim kanalom na postojeći vodotok Maličevac (ponegdje ima oznaku postojeći kanal Drežnik).

Odvodnja prilazne prometnice (od Brezovičke ceste do ulaza u prostor Plana) može se riješiti istovjetnim zatvorenim gravitacijskim sustavom s ispustom u spomenuti vodotok Maličevac (kanal Drežnik).

Pri izradi projekta odvodnje više razine (glavni i izvedbeni projekt) kao i izgradnji kanalizacije respektirat će se posebni uvjeti, potvrde, mišljenja i suglasnosti pojedinih komunalnih poduzeća i nadležnih tijela gradske uprave.

Na križanjima kanala sa ostalim postojećim i budućim komunalnim i drugim instalacijama, oni će se zaštititi na odgovarajući način u skladu s propisima, pravilima i uputama nadležnih poduzeća, odnosno korisnika instalacije.

4.2.5. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže

Članak 39.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se planiranjem elektroopskrbne mreže prema kartografskom prikazu 2.3. ELEKTROENERGETIKA, u mjerilu 1:1000.

Članak 40.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog zelenila.

Pri projektiranju treba obratiti pozornost na minimalne dopuštene razmake između elektroenergetskih vodova i ostalih komunalnih instalacija.

Elektroenergetsko rješenje

S obzirom na procijenjeno vršno opterećenje u području obuhvata Plana, predviđa se izgradnja 4 nove transformatorske stanice prijenosa 10(20)/0,42 kV, snage 1000 kVA i jedne nove transformatorske stanice prijenosa 10(20)/0,42 kV, snage 2x1000kVA (kazeta IS-2, IS-5, IS-6, IS-7 i IS-8). Sve se trafostanice povezuju u prsten te osiguravaju kvalitetno napajanje cijelog naselja.

Građevne čestice za trafostanice moraju biti minimalnih dimenzija 7x7 m, locirane uz prometnicu.

Izvor opskrbe električnom energijom, odnosno glavna napojna točka bit će transformatorska stanica TS 110/(10)20 kV "Botinec", snage 2x40 MVA.

Kabeli će se polagati u zemlju uz prometnice, u koridoru za infrastrukturne instalacije. Koridori se nalaze u javnoj neprometnoj površini minimalne širine 1,5 m. Na koridorima nije dopuštena sadnja visokog raslinja.

4.2.6. Uvjeti gradnje javne rasvjete

Članak 41.

Planirana mreža javne rasvjete omogućit će se prema kartografskom prikazu 2.3. ELEKTROENERGETIKA, u mjerilu 1:1000.

Sve ulice, trgovi i parkovi moraju biti osvijetljeni postavljanjem visokih i niskih stupova javne rasvjete u skladu s namjenom pojedinog prostora. Rasvjeta će biti ekološka, a boja svjetla treba biti što sličnija dnevnom svjetlu, da bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i tonova tih boja.

Sve prometne površine uključujući pješačke šetnice i pješačke trgove, trebaju biti rasvijetljene izvedbom klase javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji, odnosno namjeni.

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 42.

Unutar područja obuhvata nema kulturno-povijesnih cjelina niti graditeljskih posebnosti, tako da s aspekta zaštite nema posebnih ograničenja.

6. Postupanje s otpadom

Članak 43.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Za višestambene građevine prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se izvan ili u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10,0 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kN.

Potrebno je omogućiti uredno odlaganje komunalnog otpada uz javne sadržaje i prometne površine košarama za smeće i kontejnerima, odnosno na način da se ne nagrđuje okoliš. Do prostora za odlaganje smeća treba omogućiti nesmetan pristup specijalnom vozilu.

Kućni će se otpad odvoziti prema komunalnom redu preko komunalnog poduzeća.

7. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

7.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 44.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena, osiguravajući prirodni tok voda.

7.2. Zaštita zraka

Članak 45.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom zone prirodnim plinom i samim tim, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena, omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

7.3. Zaštita tla

Članak 46.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće i sprečavanjem zagađenja;

- planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

7.4. Zaštita od buke

Članak 47.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva i sadnjom drvoreda u koridoru prometnica;

- udaljavanjem građevnog pravca građevina od regulacijskog pravca ulice.

7.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

7.5.1. Zaštita od požara

Članak 48.

Prema kartografskom prikazu 4.3. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI, u mjerilu 1:1000, u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina tako da se, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i drugo, požar ne može prenijeti na susjedne građevine.

Članak 49.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskome kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina u slučaju razorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od građevina i kućnih priključaka od drugih komunalnih instalacija u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem ugradnje sekcijskih zapora kojima se obustavlja dotok plina kroz plinovode.

7.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 50.

Prema kartografskom prikazu 4.3. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI, u mjerilu 1:1000, za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice će se planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima.

Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Članak 51.

Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja skloništa za objekte javne namjene kao mjera zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- sklonište za objekte javne namjene će se graditi na čestici javne namjene u kazeti D-1 (namjena D);

- sklonište za objekte vrtića od 10 jedinica će se graditi na čestici javne namjene u kazeti D4-2 (namjena D4);

- sklonište za objekte škole i vrtića od 4 jedinice će se graditi na čestici škole u kazeti D5-1 (namjena D5);

- sva skloništa moraju imati osnovnu zaštitu otpornosti 100 kPa i moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom, moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja. Njihova mirnodopska namjena može biti javna i društvena namjena i/ili športsko-rekreacijska namjena.

Članak 52.

Kapacitet skloništa u kazeti D4-2 je 150 sklonišnih mjesta, a kapacitet skloništa u kazeti D5-1 je 300 sklonišnih mjesta i utvrđen je prema odredbama posebnih propisa, kojima je određeno da se:

- broj sklonišnih mjesta za osnovnu školu određuje za 2/3 broja zaposlenih i 1/2 broja učenika prema kapacitetu u najvećoj smjeni;

- broj sklonišnih mjesta za predškolsku ustanovu određuje za 2/3 broja zaposlenih i 1/2 broja djece prema kapacitetu.

Kapacitet skloništa za objekte javne namjene u kazeti D-1 (namjena D) je minimalno 100 sklonišnih mjesta. Sklonište je potrebno smjestiti u prvoj građevnoj čestici koja će se formirati unutar kazete.

8. Mjere provedbe plana

8.1. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 53.

Prema kartografskom prikazu 4.2. NATJEČAJI, u mjerilu 1:1000, Planom se predviđa obveza provedbe javnih urbanističko-arhitektonskih natječaja za građevine društvenih djelatnosti u zonama javne i društvene namjene (D, D4, D5). Program za provedbu urbanističko-arhitektonskih natječaja verificira nadležni gradski ured.

8.2. Rekonstrukcija građevina

Članak 54.

Građevine koje su u skladu s planiranom namjenom rekonstruiraju se prema uvjetima za novu gradnju.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 55.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 56.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.