Nacionalni program športa 2019. – 2026.

1. UVOD

Šport je u Hrvatskoj već desetljećima iznimno važan segment društvenog života, ali segment o kome se vrlo rijetko strateški i cjelovito promišlja. Šport inspirira pojedince, utječe na stvaranje zajedništva i dotiče cijelu naciju (osjećamo kolektivni ponos u postignućima naših individualnih športaša i ekipa), bio je i ostaje najbolji medij promocije, koji kontinuirano osigurava prepoznatljivost cijele zemlje.

Iako je šport djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, veliko je...

1.1. POLAZIŠTA

Na temelju članka 1. stavka 2. Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15. i 19/16. – ispravak) športske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te je sukladno članku 2. navedenog Zakona prijeko potrebno donošenje Nacionalnog programa športa, koji predstavlja temeljni razvojni akt planiranja kojim se uređuje razvoj i unaprjeđuje sustav športa u Republici Hrvatskoj. Nacionalni program športa donosi Hrvatski sabor na...

1.2. METODOLOŠKI PRISTUP

Nacionalni program športa predstavlja sveobuhvatni strateški dokument o razvoju športa u Republici Hrvatskoj i uporište je za izradu strateških dokumenata svih nacionalnih, regionalnih i lokalnih organizacija u športu. Polazeći od analize stanja i detektiranih problema, metodološki pristup izradi Nacionalnog programa športa Republike Hrvatske sagledava šport kao multidisciplinarnu pojavu, a zasniva se na sljedećim načelima:

• transparentnost planskog procesa

• multidisciplinarnost pristupa

•...

Obuhvat

Područje športa razumijeva se i definira u najširem smislu, prije svega s aspekta prevencije bolesti te unaprjeđenja i očuvanja zdravlja u skladu s definicijom športa, koju je preporučilo Vijeće Europe: »Šport podrazumijeva sve oblike tjelesnog vježbanja kojima je cilj, neobaveznim ili organiziranim sudjelovanjem, izražavanje ili poboljšavanje tjelesnih sposobnosti i mentalnog blagostanja, sklapanje društvenih veza ili ostvarivanje rezultata na svim razinama natjecanja«. Od 2007. godine, kada...

2. ANALIZA STANJA

2.1. HRVATSKI ŠPORT U BROJKAMA

Kada se govori o trenutačnim brojčanim pokazateljima vezanima za hrvatski šport, a čiji se tablični prikaz nalazi u nastavku dokumenta, može se istaknuti da Republika Hrvatska s punim pravom nosi naziv »športska nacija«. Navedeno posebno dobiva na snazi ako se promatra broj osvojenih medalja na olimpijskim igrama, europskim i svjetskim prvenstvima koji, s obzirom na objektivna ograničenja koja proizlaze iz veličine zemlje i brojnosti stanovništva, Hrvatsku svrstava u vrh ne samo europskog,...

Izvor: Hrvatski olimpijski odbor

2.2. SUSTAV ŠPORTA I ŠPORTSKA UDRUŽENJA

Djelatnost športa obuhvaća aktivnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima, aktivnosti športskih priprema, športske rekreacije, športske poduke, športskog treninga, organiziranja i vođenja športskih natjecanja te upravljanja i održavanja športskih građevina.

Športsku djelatnost obavljaju:

• fizičke osobe (športaši, treneri, osobe osposobljene za rad u športu, osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju športskog natjecanja te posrednici u športu)

• pravne osobe (udruge, trgovačka društva...

Krovna športska udruženja i nacionalni športski savezi

Pojam »krovna športska udruženja« nije prepoznat u Zakonu o sportu, ali iz ustroja športa, kao i raspodjele financijskih sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske na pet krovnih udruga, dakle na HOO, HPO, HSSG, HASS i HŠSS, jasno proizlazi da bi upravo tih pet udruženja trebalo smatrati krovnim športskim udruženjima. Definicija, područje rada i obveze krovnih športskih udruženja propisani su Zakonom o sportu člancima od 49. do 57., a većinom se financiraju iz državnog proračuna...

Pravne osobe u sustavu športa

Sukladno Zakonu o sportu, pravne osobe u sustavu športa su udruge, trgovačka društva i ustanove. Na osnivanje, ustroj, pravni položaj, registraciju i prestanak djelovanja športskih udruga i svih njihovih oblika udruživanja primjenjuju se odredbe Zakona o udrugama (»Narodne novine«, br. 74/14. i 70/17.), osim ako neka od tih pitanja nisu Zakonom o sportu drukčije uređena.

Športska udruga samostalna je u ostvarivanju svojih ciljeva utvrđenih statutom. Za ilustraciju, na dan 22. studenoga 2018....

2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA

Zakon o sportu propisuje da su športske djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku pa je tako financiranje športa od nacionalne važnosti. Financiranjem športa stvaraju se preduvjeti za razvoj športa od najmlađe dobi, preko rekreativnog do vrhunskog i profesionalnog športa. Sustav financiranja športa u Republici Hrvatskoj reguliran je člankom 74. Zakona o sportu.

Promatrajući podatke o izdvajanju državnih proračunskih sredstava za financiranje javnih potreba u športu definiranih...

Izvor: Izvršenje Državni proračun, Ministarstvo financija

Nadalje, podaci prikupljeni u istraživačkom projektu »Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj s usporednim prikazom financiranja u Europskoj uniji«, koji se referiraju na izdvajanja države za javne potrebe u športu na razini BDP-a, navode da se u Republici Hrvatskoj radi o udjelima od 0,28 % do 0,11 % (2008. – 2011.), što je znatno niže od udjela u usporedivim zemljama Europe. Primjerice, Mađarska i Slovenija su na razini od 0,60 %,...

Financiranje krovnih športskih udruženja i nacionalnih športskih saveza

Programe zadovoljavanja javnih potreba u športu na državnoj razini, koji se odnose na djelovanje HOO-a i nacionalnih športskih saveza, organiziranje i provođenje nacionalnih prvenstava i međunarodnih športskih natjecanja reprezentativne razine te skrbi o vrhunskim športašima predlaže HOO, koji je odgovoran za izvršenje programa i utrošak financijskih sredstava i koji Hrvatskome saboru i Središnjem državnom uredu za šport podnosi izvješće o izvršenju programa javnih potreba i utrošku...

Financiranje športa na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Programe javnih potreba na lokalnoj razini predlaže športska zajednica, a usvaja ih JLP(R)S. Programi koji se odnose na aktivnosti djece i mladeži, nadležnim tijelima za poslove športa u JLP(R)S-u i Gradu Zagrebu predlažu školski športski savezi i športske zajednice. Za ostvarivanje programa JLP(R)S osigurava financijska sredstva u svom proračunu. Sredstva za izvršenje programa zadovoljavanja javnih potreba JLP(R)S prenosi na račun športske zajednice odgovarajuće jedinice.

Analiza...

Financiranje športa na razini županija

S ciljem analize financiranja športa na razini područne (regionalne) samouprave (županije), prikupljeni su podaci izvršenja proračuna prema funkcijskoj klasifikaciji za 20 županija i Grad Zagreb. Analizirana su ukupna izvršenja proračuna i izvršenja za rekreaciju i sport (funkcija 081 u računskom planu) u razdoblju od 2012. do 2017. godine. Procjena stanovništva u promatranom razdoblju izvršena je pomoću PC-Axis baze podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS, 2019.). Izračunati su parametri...

Financiranje športa na razini gradova

Financijski pokazatelji izdvajanja za šport na razini gradova prikupljeni su putem javno objavljenih financijskih izvještaja rashoda prema funkcijskoj klasifikaciji na mrežnoj stranici Ministarstva financija za 127 gradova. Prva skupina obuhvaća gradove do 10.000 stanovnika, druga gradove od 10.001 do 35.000 stanovnika, treća gradove od 35.001 do 75.000 stanovnika i četvrta skupina gradove s više od 75.000 stanovnika. Postupak isključivanja iz izračuna prosječnog izdvajanja sredstava za...

Porezni status športa

Porezni status športa možemo gledati kroz tri područja: porezne olakšice za športaše, poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit.

U sustavu poreza na dohodak postoji niz neoporezivih primitaka športaša, pri čemu isplatitelji moraju biti iz sustava športa ili, u određenim okolnostima, tijela državne uprave ili lokalne i područne (regionalne) samouprave. Primici koji se ne oporezuju mogu biti:

• oni koji se ne smatraju dohotkom

• oni na koje se ne plaća porez na dohodak, odnosno na koje se...

Porez na dobit

Obveznici poreza na dobit su trgovačka društva i druge pravne i fizičke osobe, rezidenti Republike Hrvatske koji gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi. Stopa poreza na dobit iznosi 18 % ili 12 % ovisno o ostvarenom prihodu.

Državne ustanove, ustanove JLP(R)S-a, jedinice lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge,...

2.4. ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA

Nastava tjelesne i zdravstvene kulture u obrazovnom sustavu

U sustavu obrazovanja Republike Hrvatske šport je integriran kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi, srednjoj školi i prve dvije godine visokoškolskog obrazovanja.

Iako postoji obveza organiziranog oblika provođenja športskih aktivnosti u dijelu predškolskog odgoja i obrazovanja, zabrinjavajuće je što se u praksi često puta navedeno ne provodi sustavno i redovito. Ako se uzme u obzir da se temelji za cjelokupni razvoj djeteta stvaraju od najranije životne dobi...

Školski šport – izvannastavne i izvanškolske športske aktivnosti

Osim nastave TZK, u osnovnim i srednjim školama provode se i izvannastavne školske športske aktivnosti učenika. Radi poboljšanja njihova provođenja, u Hrvatskoj je 2006. godine na temelju Zakona o sportu osnovan Hrvatski školski sportski savez kao nacionalno udruženje za promociju i organizaciju raznih izvannastavnih i izvanškolskih športskih aktivnosti.

Sukladno Zakonu o sportu temeljna jedinica provođenja izvannastavnih športskih programa jest školsko športsko društvo (u daljnjem tekstu:...

Akademski šport

Sukladno Zakonu o sportu studentske športske udruge koje djeluju pri jednom visokom učilištu udružuju se u studentski športski savez koji uspostavlja i vodi sustav športskih natjecanja u sklopu visokih učilišta. Studentski športski savezi visokih učilišta s područja Republike Hrvatske, radi usklađivanja aktivnosti svojih članica, organizacije natjecanja i skrbi o statusu studenata športaša, udružuju se u HASS-u sa statusom nacionalnog športskog saveza. HASS-u broji dvadeset članica i...

Obrazovanje športaša

Dual karijera je multidimenzionalni koncept koji uključuje posebne uvjete i stručnu podršku športašima u obrazovanju i športskoj karijeri, odnosno radnom odnosu i športskoj karijeri, a u svrhu nastavka karijere u športu ili drugim djelatnostima nakon športske karijere.

Tako je tadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kao jedan od partnera Hrvatskom olimpijskom odboru i u suradnji s ostalim partnerima provelo projekt »Kategorizirani športaši u sustavu obrazovanja« i izradilo »...

2.5. ŠPORTSKE GRAĐEVINE

Športske građevine jedan su od važnih preduvjeta za provođenje bilo koje športske aktivnosti. Sukladno Zakonu o sportu, športskim građevinama smatraju se uređene i opremljene površine i građevine na/u kojima se provode športske djelatnosti. Hrvatski šport i športaši zabilježili su čitav niz vrhunskih rezultata, no nažalost razvoj športske infrastrukture to nije adekvatno pratio.

Trenutno važeći pravilnik donesen je još 1991. godine, Pravilnik o prostornim standardima, normativima te...

2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU

Iznimno važna pitanja budućeg razvoja športa odnose se na stručne kadrove koji obavljaju stručne poslove u športu. Člancima 9. i 10. Zakona o sportu definirani su stručni kadrovi u športu i to kao trener i kao osoba osposobljena za rad u športu (instruktor, voditelj i sl.). U piramidi stručnih kadrova koji obavljaju stručne poslove treneri se nalaze na prvom mjestu i čine osnovni stručni kadar u športu. Sa stajališta strateškog planiranja budućeg razvoja športa u Republici Hrvatskoj bilo je...

Izvor: Nacionalni športski savezi

Obrazovna struktura trenera

Jedan od važnijih problema je problem analiziranja trenutačnog stanja školovanja, odnosno aktualne obrazovne strukture trenera u Republici Hrvatskoj. Analiza Središnjeg državnog ureda za šport pokazala je da je u 2015. godini postotak trenera bez ikakve stručne kvalifikacije iznosio 39,48 %, a 38,82 % u 2016. godini. Najveći udio trenera u analiziranom uzorku, gotovo 30 % (SDUŠ), čine treneri koji su osposobljeni za rad u športu putem različitih programa. Najobrazovaniji trenerski kadar u...

Izvor: Kineziološki fakulteti i ustanove za obrazovanje odraslih

U području športa godišnje se obrazuje relativno mali broj osoba koje mogu obavljati stručni dio posla sukladno trenutačno važećim zakonskim propisima. Takva situacija s velikim nedostatkom stručnog kadra u području športa posljedica je sustavne nebrige i zanemarivanja područja stručnog rada u športu u posljednjih dvadesetak godina. Također, iz tablice 13 vidljivo je da je veći broj stručnog kadra u području rekreacije, odnosno,...

Školovanje, stručno usavršavanje i sustav cjeloživotnog učenja trenera

Zbog brzog razvoja športa u svijetu i svih disciplina povezanih sa športom (psihologija, tehnologija, marketing i sl.) iznimno je važno kontinuirano obrazovanje trenera i ostalih stručnjaka u području športa, što se postiže cjeloživotnim učenjem.

Usprkos pozitivnoj činjenici da većina športskih saveza ima uveden sustav licenciranja, zabrinjava podatak da većina nacionalnih športskih saveza dodjeljuje trenerske licencije, odnosno, dopušta rad osobama koje ne ispunjavaju zakonske uvjete o...

Socijalni i radni status trenera

Socijalnom, radnom i ekonomskom statusu trenera treba posvetiti posebnu pozornost. Ta su pitanja najosjetljivija područja budućeg planiranja razvoja trenerske struke u Republici Hrvatskoj. Ne pronađe li se način za kvalitetno rješavanje brojnih otvorenih pitanja radnog i socijalnog statusa trenera, teško je očekivati znatnije podizanje i kvalitete rada trenera, a posljedično, i njihova obrazovnog statusa.

Sukladno prikupljenim i dostupnim podacima u Studiji, 27,4 %
trenera, koje možemo...

2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENO TJELESNO VJEŽBANJE – ŠPORTSKA REKREACIJA

Športska rekreacija predstavlja športsku aktivnost stanovništva svih dobnih skupina s ciljem održavanja zdravlja, vitalnosti, društvene integracije, natjecanja ili zabave. Što se tiče javnog interesa, takvi su učinci i športske vježbe osobito važni jer je redovita i kvalitetno osmišljena rekreacija korisna za zdravlje pojedinaca, a samim time i cjelokupno društvo. Osim što se redovitim bavljenjem tjelesnom aktivnošću zadovoljavaju osnovne biološke potrebe za kretanjem, utječe se i na očuvanje...

Utjecaj športa na zdravlje i tjelesnu aktivnost

U Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012. – 2020. ističe se da je tjelesna aktivnost jedan od temeljnih načina poboljšanja fizičkog i duševnog zdravlja ljudi te ona koja smanjuje rizike nastanka mnogih kroničnih nezaraznih bolesti, ublažuje njihovo napredovanje i znatno koristi društvu povećanjem društvenog međudjelovanja i angažiranja. Osim preventivnog djelovanja, tjelesna aktivnost uključuje poboljšanje fizičkog fitnesa, mišićne jakosti i kvalitete života. To je posebno važno za...

Zdravstveni pregledi

Važnost i utjecaj svakog oblika tjelesne aktivnosti i športa na zdravstveni status građana, posebice djece uključene u športske aktivnosti u sustavu športa u klubovima, ali i u sklopu izvannastavnih školskih športskih aktivnosti koje se provode u školskim športskim društvima, nemjerivi su. Nažalost, moguće su i ozbiljne posljedice na zdravlje i život športaša ako bi u tim aktivnostima sudjelovale osobe koje nisu zdravstveno sposobne za napore koje iziskuje športski trening, pogotovo u nekim...

2.8. ZAKONODAVNI OKVIR

Zakon o sportu temeljni je pravni akt koji regulira sustav športa u Republici Hrvatskoj. Normativni okvir sustava športa čine i podzakonski akti doneseni na temelju Zakona o sportu, ali i čitav niz drugih propisa, kojima se na izravan ili neizravan način uređuje sustav športa, i to ponajviše Zakon o udrugama.

Od svoga donošenja 2006. godine Zakon o sportu je sedam puta dopunjavan i mijenjan, no, navedene izmjene i dopune nisu riješile nedostatke specifične za sustav športa te je sukladno...

3. SWOT ANALIZA – SNAGE I SLABOSTI TE PRILIKE I PRIJETNJE U SUSTAVU ŠPORTA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Analiza stanja, kao početni korak izrade svakog strateškog dokumenta pa i Nacionalnog programa športa, sažeta je u SWOT matricu (unutarnji čimbenici – snage i slabosti; vanjski čimbenici – prilike i ograničenja) kako bi se istaknuli ključni elementi športa o kojima je ponajviše ovisilo definiranje vizije i ciljeva te razrada Akcijskog plana. Za izradu matrice korišteni su različiti ulazni podaci. Ponajprije se oslanjalo na mišljenje stručnjaka prikupljeno kvalitativnim istraživanjima (7...

4. VIZIJA I MISIJA

4.1. VIZIJA

U određivanju strategije razvoja nekog područja definiranje vizije uobičajeno je prvi korak jer je upravo vizija ta koja daje sažeti odgovor na pitanje kakva bi trebala biti budućnost, u ovom slučaju budućnost športa u Hrvatskoj. U osmišljavanju vizije uvijek se kreće od najizrazitijih postojećih prednosti, a naglašavaju se i obilježja razvoja na koja je potrebno djelovati da bi se vizija mogla ostvariti. Često se naglašava da je vizija »slika idealne budućnosti«, međutim, poželjnije je...

4.2. MISIJA

Za razliku od vizije koja predstavlja sliku budućnosti u nekom vremenskom razdoblju, misija nije vremenski ograničena i predstavlja način ostvarivanja vizije. Misija se odnosi na djelovanje i ponašanje temeljeno na odgovarajućim vrijednostima i principima kao što su transparentno i učinkovito upravljanje u športu s jasnim kriterijima za svaki njegov segment u što je uključeno financiranje, poticanje na sudjelovanje, napredovanje, postizanje i vrednovanje vrhunskih rezultata, na modernu i...

5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM

Vodeći se nedostacima, ali i prilikama hrvatskog športa ustanovljenim u Analizi stanja, kao i SWOT matrici, opći ciljevi razvoja u razdoblju 2019. – 2026. su sljedeći:

1. osigurati preduvjete za razvoj športa

2. unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i povećati promocijske vrijednosti športa

3. unaprijediti skrb o športašima

4. uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom

5. unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu

6....

5.1. OPĆI CILJ 1: Osigurati preduvjete za razvoj športa

Bez obzira na povećano izdvajanje za šport na državnoj razini u prethodnom razdoblju, dosadašnja nestabilnost i nedovoljna financijska sredstva koja bi omogućila intenzivniji razvoj športa jedan su od bitnih ograničavajućih čimbenika svih dionika u sustavu športa. Kako bi se u budućem razdoblju osigurali svi preduvjeti za razvoj športa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini potrebno je realizirati posebne ciljeve:

• jasno definirati kriterije vrednovanja programa javnih potreba u...

POSEBAN CILJ 1.2. Jasno definirati namjenu sredstava za javne potrebe u športu, način dodjele te kontrolu trošenja sredstava

Analiza stanja je pokazala da je potrebno financijska sredstva namijenjena športu namjenski trošiti pa se ovaj posebni cilj odnosi na stvaranje preduvjeta za racionalno i kvalitetno raspolaganje financijskim sredstvima za javne potrebe u športu te jasno definiranje namjene sredstava za javne potrebe u športu, kao i način dodjele te kontrolu trošenja dodijeljenih...

POSEBAN CILJ 1.3. Analizirati i utvrditi mogućnost povećanja poreznih olakšica za šport

Za potrebe uređenja cjelokupnog poreznog sustava športa u Hrvatskoj potrebno je napraviti analizu kako u Republici Hrvatskoj tako i u zemljama Europske unije te usporedbu na temelju koje bi se, na primjerima dobre prakse, uredio porezni sustav u Republici Hrvatskoj s ciljem povećanja poreznih olakšica za šport.

U sustavu poreza na dohodak propisan je određeni broj neoporezivih primitaka športaša pri čemu...

5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i povećati promocijske vrijednosti športa

Prema studiji Financiranje športa u Republici Hrvatskoj (Institut za javne financije, 2012.), kućanstva za športsku rekreaciju izdvajaju 0,33 % od ukupne osobne potrošnje. Ako se u obzir uzmu podaci da zemlje koje najviše izdvajaju za športsku rekreaciju u prosjeku troše oko 2 % od ukupne osobne potrošnje, može se reći da je Republika Hrvatska pri dnu ljestvice. Uz to, premali broj djece uključen je u redovito bavljenje športom kroz obrazovni sustav, a Hrvatska nije iskoristila svoje...

POSEBAN CILJ 2.2. Poticati programe univerzalnih športskih škola i osigurati provođenje obuke tjelesnih aktivnosti s visokim utilitetom

Jedan od zapaženih nedostataka u provedenoj SWOT analizi odnosi se na nedostatak ulaganja u utilitarne aktivnosti (npr. obuka plivanja). Budući da je tjelesna aktivnost važan dio zdravog načina života i sredstvo prevencije bolesti i invalidnosti, jasno je da se unaprjeđenje zdravstvenog statusa može postići podizanjem svijesti o važnosti svakodnevnog...

POSEBAN CILJ 2.3. Povećati broj prilika za zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje u okviru sustava obrazovanja

Najbolji način za omasovljenje športa djece i mladih je njihovo uključivanje u sustav športa kroz odgojno-obrazovne ustanove. Već u sustavu predškolskog pa kroz sustav osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja, djeca i mladi trebali bi se uključivati u različite oblike organiziranih športskih aktivnosti.

Potrebno je stvoriti uvjete za povećanje broja športova u...

5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima

U fokusu budućeg razvoja športa u Hrvatskoj potrebno je osigurati sve preduvjete da bi športaš mogao biti zadovoljan svojim položajem u društvu, da bi se mogao obrazovati, raditi, biti i ostati zdrav. Da bi se takav cilj mogao ostvariti, potrebno je:

• poticati dual karijeru športaša

• osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima

• poboljšati status manje zastupljenih skupina u sustavu športa

• povećati primjenu znanstvenih metoda u području skrbi o športašima i...

POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima

Da bi se vrhunskim športašima osigurao stabilan sustav stipendiranja i skrbi tijekom karijere potrebno je kroz mjere urediti sustav stipendiranja, uvesti radnopravni status profesionalnih športaša, uvesti plaćanje obveznih doprinosa za vrhunske športaše I. kategorije, kao i sustav zdravstvene skrbi za športaše. Osim toga, predviđa se mogućnost uvođenja zatvorenog mirovinskog fonda hrvatskog športa (III....

POSEBAN CILJ 3.3. Poboljšati status manje zastupljenih skupina u sustavu športa

Manje zastupljene skupine u sustavu športa svakodnevno nailaze na prepreke koje ih sprječavaju u bavljenju športom, što im je potrebno ne samo u svrhu natjecanja, već i u svrhu poboljšanja njihovog zdravstvenog stanja.

Zbog toga je, uz opremanje športskih objekata specifičnom športskom opremom, potrebno sustavno poticati krovna športska udruženja (HPO i HSSG) za osobe s invaliditetom da šire svoje aktivnosti na...

POSEBAN CILJ 3.4. Povećati primjenu znanstvenih metoda u području skrbi o športašima i vrhunskim športskim rezultatima

Neosporno je da vrhunski šport danas ima vrlo veliku društvenu popularnost te je postao bitan ako ne i najvažniji globalni segment industrije zabave u koji se ulaže mnogo novca, a sudionici su osim zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja često orijentirani na postizanje vrhunskog športskog rezultata. Na vrhu piramide su rezultatski uspješni (njih je malo), a prema dnu su...

5.4. OPĆI CILJ 4: Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom

Uz nedovoljno financiranje, nedovoljna, zastarjela i loše održavana športska infrastruktura istaknuta je kao jedan od glavnih nedostataka športa u Republici Hrvatskoj te je to područje potrebno urediti novim zakonodavnim okvirom. Zbog toga je potrebno:

• uspostaviti mrežu održivih športskih građevina

• prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu

• povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću športsku infrastrukturu.

POSEBAN CILJ 4.1. Uspostaviti...

POSEBAN CILJ 4.2. Prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu

Kako bi se broj i opremljenost športskih građevina mogli prilagoditi stvarnim potrebama u športu, potrebno je točnije definirati planiranje, programiranje, uvjete izgradnje, održavanja, sigurnosti te standarde i normative izgradnje. Zbog toga je u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja te športskim savezima potrebno propisati donošenje posebnih pravilnika za planiranje,...

POSEBAN CILJ 4.3. Povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću športsku infrastrukturu

S obzirom na mrežu športskih građevina i Pravilnik o mreži športskih građevina napravit će se analiza športskih građevina i to svaki JLP(R)S na svom području. Na temelju analize, osigurat će se sredstva za financiranje i/ili sufinanciranje izgradnje nacionalnih športskih centara za pojedini šport ili skupinu športova, kao i sredstva za sufinanciranje građevinskih zahvata na području JLP(R)S-a....

5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu

Važan i jedan od ključnih izazova daljnjeg razvoja športa odnosi se na kvalitetu stručnih kadrova u športu. Budući razvoj športa, koji se očekuje u Hrvatskoj, nije moguć bez kontinuirano obrazovanih trenera, kao i svih ostalih stručnjaka u području športa koji moraju biti u stanju pratiti razvoj koji im diktiraju međunarodne krovne organizacije, multidisciplinaran karakter športa, kao i njegovi ekonomski učinci.

Da bi se mogao realizirati napredak na području stručnih kadrova, potrebno je:

•...

POSEBAN CILJ 5.2. Osigurati školovanje i osposobljavanje stručnih kadrova u športu sukladno potrebama športa

Stručnom kadru u športu potrebno je omogućiti školovanje, obrazovanje i osposobljavanje sukladno stvarnim potrebama športa te je sukladno navedenom potrebno izraditi nastavne planove i programe stručnih studija i programe za osposobljavanje kadra, koji će svojim ishodima učenja omogućiti da se kadar obrazuje i osposobljava. Da bi se moglo pristupiti izradi navedenih programa sukladno...

POSEBAN CILJ 5.3. Uskladiti obrazovne programe sa stvarnim obrazovnim potrebama športa i poticati usavršavanje

Donošenjem pravilnika o potrebnoj razini osposobljenosti stručnog kadra prilagodit će se i standardizirati minimalna razina kompetencija za stjecanje stručnih kvalifikacija u športu. Izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacije za stručne kadrove u športu nužna je kako bi se za stečene kvalifikacije u području športa mogla utvrditi odgovarajuća razina unutar Hrvatskog...

5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu

Da bi se minimalizirali svi nedostaci koji se odnose na sustav upravljanja u športu, definirana su tri posebna cilja:

• jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa

• uskladiti i povezati javne registre u športu

• jačati upravljačke i administrativne kapacitete dionika u sustavu športa.

Za razvoj športa u Republici Hrvatskoj nužno je stvoriti, između ostalih, organizacijske i administrativne preduvjete te ukloniti barijere.

Temelji za racionalan i kvalitetan sustav...

POSEBAN CILJ 6.2. Uskladiti i povezati javne registre u športu

SWOT analiza je pokazala manjak informacija i kontinuiranog praćenja različitih pokazatelja razvoja i napretka športa, a i neujednačenost podataka. Podaci iz različitih registara koji su važni za funkcioniranje pravnih i fizičkih osoba u sustavu športa upućuju na potrebu ujednačavanja i povezivanja registara, ali i redefiniranja postojećih i često puta nejasnih klasifikacija pravnih i fizičkih osoba iz sustava športa u pojedinim...

POSEBAN CILJ 6.3. Jačati upravljačke i administrativne kapacitete dionika u sustavu športa

Administrativni rad u športskim organizacijama često je zbog nedostatka znanja i neupućenosti u aktualne promjene u sustavu športa na manjoj razini učinkovitosti od optimalnog, što su pokazali i sudionici održanih radionica. Da bi se jačali administrativni kapaciteti svih dionika u športu i unaprijedila učinkovitost njihova rada, potrebno je provoditi edukacijske programe u raznim područjima športa, od...

6. PROVEDBA

Važan zadatak Nacionalnog programa športa odnosi se na osiguranje provedbe i definiranje sustava praćenja i izvještavanja kao i definiranje sustava vanjskog vrednovanja same provedbe. Nadgledanje provođenja Nacionalnog programa športa kontinuirani je proces, koji daje mogućnost uvida u tijek provođenja planiranih aktivnosti, odnosno, daje mogućnost zaključivanja o onome što je ostvareno u odnosu na planirano, a radi pravodobnog korigiranja procesa provedbe Nacionalnog programa športa....

6.1. SUSTAV PRAĆENJA I IZVJEŠTAVANJA

Za potrebe praćenja provedbe Nacionalnog programa športa uspostavit će se sustav praćenja na osnovi pokazatelja koji su predloženi u okviru mjera i aktivnosti Nacionalnog programa športa. Neki od tih pokazatelja već se prate, a neke treba testirati i utvrditi polaznu vrijednost u prvoj godini provođenja Nacionalnog programa športa, i to za one mjere i aktivnosti koje se provode kontinuirano u cijelom razdoblju odvijanja Nacionalnog programa športa. Praćenje javnih politika putem pokazatelja...

6.2. SUSTAV VREDNOVANJA UČINAKA NACIONALNOG PROGRAMA ŠPORTA

Vrednovanje učinaka će se provoditi tijekom i nakon provedbe Nacionalnog programa športa. Vrednovanje tijekom provedbe je prilagodljivo te nositelji provedbe mogu samostalno predlagati što će se vrednovati i kada. Vrednovanje na taj način postaje metodom upravljanja kojom se pomaže u izvedbi Nacionalnog programa športa. Vrednovanje tijekom provedbe pomaže donositeljima odluka da tijekom provedbe utvrde moguće nedostatke u provedbi i po potrebi planiraju potrebne korake ako su potrebne...

7. ZAKLJUČAK

Nacionalni program športa neophodan je strateški dokument na temelju kojeg će se sustavnim i strateškim promišljanjem utemeljenim na kvantificiranim podacima o stanju u sustavu adekvatno planirati i kontinuirano skrbiti o razvoju hrvatskog športa. Njegova izrada propisana je i Zakonom o sportu.

Na temelju dostupnih podataka i održanih radionica sa svim dionicima iz sustava športa, kao i intervjua sa stručnjacima, napravljena je Analiza stanja, definirani su vizija i misija te opći i posebni...