U današnje doba, koje je obilježeno financijskom i gospodarskom krizom koja je zahvatila cijeli svijet, radnopravne odnose obilježavaju mnoge teškoće u poslovanju poslodavaca, što rezultira neisplatama plaće i promišljanjima kako sačuvati radna mjesta, a u najgorem slučaju i mnogim otkazima ugovora o radu.Također, jedno od važnih i uvijek aktualnih pitanja u radnom pravu je i odgovornost za štetu koja se dogodi na radu ili u svezi s radom, a danas je sve više u interesu i radnika i poslodavaca jedan relativno novi institut radnog prava – uznemiravanje i spolno uznemiravanje, kraće rečeno – zlostavljanje odnosno, kako se to i u Republici Hrvatskoj uvriježilo nazivati – mobbing, koji je tek nakon nekoliko godina primjene potpuno zaživio u radnopravnim odnosima.Sve su to aktualne teme radn...

Predviđene izmjene Zakona o radu, odnosno donošenje novog Zakona o radu, koje se očekuje u 2009. godini, trebale bi osigurati u području radnog prava usklađenost s pravnim stečevinama Europske unije, te usklađivanje s već usvojenim propisima na području mirovinskog osiguranja, zaštite ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i roditeljskih prava.U tom bi se smislu odredbe novog Zakona o radu, u odnosu na dosadašnji, trebale odnositi na promjene pri normiranju općih odredaba, sklapanje ugovora o radu, privremeno zapošljavanje, radno vrijeme, temeljne obveze i prava iz radnog odnosa, odmor i dopust, institute koji imaju svrhu zaštite majčinstva, plaće radnika, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava iz radnog odnosa, sudjelovanje radnika u odlučivanju te kolektivne ugovore.

Način utuživanja novčanih tražbina iz radnog odnosa do prije nekoliko godina nije bio posebno reguliran Zakonom o parničnom postupku. Na to područje primjenjivala su se opća procesna pravila parničnog postupka dopunjena primjenom odgovarajućih pravila tumačenja odredaba onih propisa (pretežno) materijalnopravne prirode koji su regulirali radne odnose po pitanju novčanih tražbina. Međutim, u to područje interveniralo se, ponajprije novelom Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 88/05) i Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 84/08).Isto kao i područje utuživanja i ostvarivanja plaće i naknade plaće, i područje ovrhe na plaći mijenjano je nekoliko puta tijekom posljednjih godina. To je u najvećoj mjeri učinjeno izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, ali i izmjenama i dopunama Obiteljskog zakon...

Materija odgovornosti za štetu iz radnog odnosa jedna je od najdugovječnijih pravnih materija koje nisu doživljavale promjene unatoč mijenama zakona u tom pravnom području.To je važno jer pokazuje stabilnost propisa, ali to omogućuje i ujednačenost primjene tih propisa u sudskoj praksi, a time i bitno bolji stupanj pravne sigurnosti za strane na koje se propisi o odgovornosti za štetu odnose.U ovom radu razmatraju se pravni instituti odgovornosti za štetu koja nastaje na radu ili u vezi s radom.Razmatrajući pitanja odgovornosti, autor piše, o: 1. odgovornosti radnika za štetu prouzročenu poslodavcu; 2. unaprijed određenom iznosu naknade štete; 3. regresnoj odgovornosti radnika; 4. smanjenju ili oslobađanju radnika od obveze naknade štete i 5. odgovornosti poslodavca za štetu prouzročenu...

Postoje situacije i u radnom odnosu kad je moguće povrijediti pravo osobnosti radnika ili poslodavca kao fizičke osobe na duševno zdravlje, dostojanstvo, čast, ugled, privatnost i time izazvati kod žrtve neimovinsku štetu.U radu autor razmatra pitanja vezana uz zlostavljanje i ponižavanje u radnom odnosu kao osnovi za isplatu pravične novčane naknade zbog nastale neimovinske štete. U tom se smislu posebno obrađuje zaštita od diskriminacije, zaštita dostojanstva, života, zdravlja i čudoređa, vjeroispovjedi i privatnosti radnika, zlostavljanje i ponižavanje (mobbing), videonadzor kojim je moguća povreda prava osobnosti (privatnosti) te otkaz, stegovni ili kazneni postupci kao mogući oblici zlostavljanja i ponižavanja.

Prilikom primjene prava poradi razrješavanja sporova između stranaka, sudovi stvaraju praksu koja potom predstavlja značjni putokaz pri tumačenju zakonskih odredbi. Budući da odredbe Zakona o radu, koje reguliraju otkazivanje ugovora o radu, sadržavaju više načelna rješenja, što je posljedica činjenice da radni odnos predstavlja ugovorni odnos između radnika i poslodavaca, sudska praksa ima važnu ulogu u njihovoj primjeni.Stoga se u ovom radu, uz prikaz otkaza ugovora o radu, analizom redovitog i izvanrednog otkaza, sudskog raskida radnog odnosa te otkaznog roka i uloge radničkog vijeća pri otkazivanju, prikazuje sudska praksa nastala u primjeni odredbi Zakona o radu koje reguliraju institut otkaza.

U ovom radu autorica daje prikaz najznačajnijih instituta koji su uređeni odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 150, od 22. prosinca 2008. – u nastavku teksta: Zakon). Kako je taj Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2009., te je sastavni dio reforme novog sustava obveznog zdravstvenog osiguranja, to su odredbe ovog propisa uvele niz novina u ovom području osiguranja. U radu se istovremeno ukazuje na te novine i donose relevantne upute Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje su potrebne u primjeni ovog Zakona, kao i upute na propise kojima se regulira sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja i djelatnost zdravstvene zaštite, a to su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti.