Program financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja u 2022.

Program financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja u 2022. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 31/21)

Na temelju članka 7. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine 26/15 i 37/21) i članka 41. točke 6. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16, 2/18, 23/18, 3/20, 3/21 i 11/21 - pročišćeni tekst), Gradska skupština Grada Zagreba, na 6. sjednici, 9. prosinca 2021., donijela je

PROGRAM

financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja u 2022.

I. UVOD

Financiranje udruga uređeno je Zakonom o udrugama (Narodne novine 74/14, 70/17 i 98/19) i Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine 26/15 i 37/21; u daljnjem tekstu: Uredba).

Uredbom su utvrđeni osnovni standardi planiranja i provedbe financiranja, praćenja i vrednovanja financiranja i izvještavanja te kriteriji, mjerila i postupci financiranja udruga iz javnih izvora koje moraju primjenjivati davatelji sredstava iz državnog proračuna i drugih javnih izvora, a na odgovarajući način i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Sukladno Uredbi, temeljni dokumenti planiranja financiranja su programi financiranja udruga za proračunsku godinu kojima se utvrđuju prioriteti financiranja unutar područja od interesa za Grad Zagreb, a na temelju procjene potreba u određenom području i mjera za ostvarivanje ciljeva iz strateških dokumenata Grada Zagreba i Republike Hrvatske za čiju je provedbu odgovoran Grad Zagreb.

Područja od interesa za Grad Zagreb navedena su u Pravilniku o financiranju udruga iz proračuna Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/19 i 18/21; u daljnjem tekstu: Pravilnik), a to su: zaštita potrošača, promicanje ljudskih prava, mladi, zaštita životinja, poljoprivreda, šumarstvo i lovstvo, sustav civilne zaštite, održiva energetska politika te suzbijanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, zaštita okoliša i održivog razvoja, međugradska i međunarodna suradnja, branitelji iz Domovinskog rata i njihove obitelji, borci II. svjetskog rata i civilni invalidi rata, područje od socijalnog i humanitarnog značenja, pružanje socijalnih usluga, prevencija neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži, područje od socijalnog i humanitarnog značenja za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom, zaštita zdravlja, zatim obrazovanje, predškolski odgoj, sport, kultura i tehnička kultura u dijelu u kojem nisu financirani kroz programe javnih potreba, promicanje poduzetništva i obrta, promocija inovatorstva na hrvatskom i međunarodnom tržištu, razvoj turizma, izviđači.

Ovim se programom utvrđuju prioriteti financiranja na godišnjoj razini i kriteriji za procjenu projekata i programa koji se prijavljuju na javni natječaj za financiranje udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja.

II. CILJEVI I PRIORITETI FINANCIRANJA

Referentni okvir za ciljeve i prioritete financiranja u području socijalnog i humanitarnog značenja su, prije svega, propisi te nacionalni i gradski strateški dokumenti koji se odnose na zaštitu prava i podršku djeci i mladima, podršku obitelji i starijim osobama te ostalim prioritetnim korisničkim skupinama.

Zaštita prava djece i podrška obitelji neke su od temeljnih vrijednosti hrvatskog društva. Navedene vrijednosti proizlaze iz temeljnog dokumenta na području prava djece, odnosno Konvencije o pravima djeteta. Na temelju Konvencije o pravima djeteta svako dijete ima pravo na roditeljstvo koje promiče njegovu dobrobit i puni razvoj potencijala.

Odgovorno roditeljstvo nije samo odgovornost roditelja nego i društvene zajednice. Ispunjavanje roditeljskih odgovornosti u skladu s prikazanim određenjem odgovornog roditeljstva podrazumijeva da društvo preuzima svoju odgovornost za stvaranje socijalnih uvjeta za roditeljsko ponašanje u najboljem interesu djeteta - od omogućavanja roditeljeve uključenosti u svakodnevni život djeteta do osiguravanja sadržaja i resursa u zajednici s pomoću kojih roditelj može osnaživati dijete. Stoga Grad Zagreb prepoznaje i financijski podupire programe i projekte koji promiču bolju kvalitetu života obitelji i odgovorno roditeljstvo, potiču razvoj usluga namijenjenih dobrobiti obitelji.

Obitelj mijenja ne samo svoju ulogu već i strukturu te se bilježi porast broja jednoroditeljskih obitelji. Upravo zbog toga su i njihove emocionalne, zdravstvene, socijalne i materijalne potrebe specifične, a problemi s kojima se susreću velika su odgovornost za stručnjake i javne djelatnike u planiranju mjera i intervencija koje će odgovoriti na njihove zahtjeve.

Nadalje, s obzirom na trend starenja populacije u gradu te činjenicu da su usluge smještaja relativno dobro razvijene, potrebno je raditi na razvoju mreže izvaninstitucijskih usluga za ovu korisničku skupinu.

Ističemo važnost organiziranja izvaninstitucijskih oblika skrbi i usluga na razini lokalne zajednice jer omogućuje starim ljudima da što duže ostanu živjeti u vlastitom domu. Aktivnom socijalnom politikom u razvoju izvaninstitucijskih usluga prema starijim sugrađanima pridonosi se neposrednoj društvenoj koristi utječući na kvalitetu života građana, a istodobno pridonoseći financijskoj uštedi u sustavima zdravstvene i socijalne skrbi.

Za daljnji razvoj izvaninstitucijskih usluga i izgradnju socijalne infrastrukture potrebno je uključivanje i drugih resursa (obitelj, susjedstvo, organizacije civilnog društva), a to je moguće osigurati financiranjem programa i projekata organizacija civilnog društva za poboljšanje uvjeta života osoba starije životne dobi i drugih kategorija građana kojima je potrebna privremena pomoć zbog nepovoljnih životnih okolnosti.

Također je potrebno jačati kapacitete organizacija civilnog društva u području pružanja usluga alternativnog smještaja za korisničke skupine kojima je potreban privremeni smještaj, rehabilitacija i resocijalizacija.

Nasiljem u obitelji ugrožavaju se temeljna ljudska prava te je zaštita od različitih oblika nasilja definirana brojnim međunarodnim i nacionalnim dokumentima, politikama i strategijama u kojima se ističe potreba za odgovarajućim brojem skloništa, savjetovališta i drugih servisa namijenjenih žrtvama nasilja, stoga je Grad Zagreb prepoznao važnost pojačane podrške i zaštite žrtava obiteljskog nasilja te žrtava seksualnog nasilja. Pri tome je, osim provedbe zakonskih obveza, potrebno poduzimati i niz drugih mjera kojima će se djelovati na prevenciju nasilja u obitelji te na osiguravanju pravodobne pomoći svim žrtvama nasilja, uz poticanje kontinuirane suradnje među svim nadležnim tijelima.

Uz navedeno potrebno je senzibilizirati javnost organiziranjem javnih kampanja, tribina i drugih javnih događanja (prigodno obilježavanje nacionalnih i međunarodnih dana i sl.) te izradom i distribucijom edukativnoga i informativnog materijala namijenjenog stručnoj i široj javnosti u cilju informiranja i podizanja svijesti o problematici nasilja u obitelji. Također, nužno je provoditi i preventivne aktivnosti, osobito one usmjerene specifičnim skupinama izloženima riziku (žene, djeca, osobe starije životne dobi i dr.) organiziranjem radionica, predavanja i drugih savjetodavnih i edukativnih aktivnosti u svrhu sprečavanja pojave i suzbijanja različitih oblika nasilja u obitelji.

Tijekom analize mreže usluga za obitelji u riziku od gubitka roditeljske skrbi i prevenciju izdvajanja djece iz obitelji utvrđena je potreba za deinstitucionalizacijom usluga za djecu i njihovim smještajem u udomiteljske obitelji te za formiranjem mreže alternativne skrbi. Slijedom navedenoga, uočena je potreba poticanja razvoja socijalnih usluga alternativnog smještaja i skrbi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi jačanjem kapaciteta udruga u svrhu pružanja navedenih usluga. Iz navedenoga je vidljiva potreba za boljom promocijom udomiteljstva za djecu od strane udruga udomitelja za djecu (održavanjem javnih tribina, predavanja, okruglih stolova, istupima u lokalnim medijima, tiskanjem i distribucijom promidžbenih materijala, suradnjom s jedinicama područne i lokalne samouprave, centrima za pružanje usluga u zajednici, domovima i nadležnim centrima za socijalnu skrb te drugim aktivnostima) te stalnom edukacijom udomitelja.

Nadalje, pokazuje se potreba za unapređenjem kompetencija stručnih djelatnika u centru za socijalnu skrb i domovima za djecu te edukacijom potencijalnih posvojitelja i podrškom posvojiteljima nakon zasnovanog posvojenja djeteta.

Na temelju podataka u području izvaninstitucionalne usluge za djecu bez odgovarajuće socijalne skrbi naglasak je na potrebi poticanja razvoja programa usmjerenih na pripremu mladih za izlazak iz ustanova i programa podrške mladima, uključujući i stambene zajednice za mlade radi osiguravanja stambenog zbrinjavanja mladih nakon izlaska iz institucionalne skrbi.

U svrhu lakšeg prevladavanja životnih poteškoća s kojima se osobe često suočavaju, potrebno je razvijati i podržavati aktivnosti koje promiču i unapređuju razvoj pojedinca, obitelji i zajednice te lakše suočavanje s nepovoljnim okolnostima u obitelji, sociopatološkim pojavama, nasiljem i drugim rizičnim uvjetima, namijenjene specifičnim skupinama (djeci, mladima, starijim osobama, ženama i dr.) putem savjetovališnog rada i psihosocijalne pomoći.

S ciljem kvalitetnog praćenja provedbe programa i projekata te njihova utjecaja na korisnike u lokalnoj zajednici potrebno je kontinuirano provoditi analizu stanja na području zaštite prava djece i mladih, davati podršku obitelji i starijim osobama u svrhu uvođenja novih aktivnosti usklađenih s potrebama lokalne zajednice. U svrhu definiranja mjera i aktivnosti za prevenciju i ublažavanje posljedica siromaštva i socijalne isključenosti potrebno je pratiti trendove i kontinuirano provoditi analize stanja.

Pojam siromaštva uglavnom se definira kao oskudica materijalnih ili novčanih sredstava, dok pojam socijalne isključenosti ima šire značenje koje "valja razumjeti kao razmjerno trajnu, višestruko uvjetovanu i višedimenzionalnu depriviranost pojedinca", odnosno "podrazumijeva više od nedostatka novca ili materijalnih dobara, te osim ekonomske uključuje socijalnu, kulturnu, političku i drugu dimenziju, što znači da politika protiv isključenosti pretpostavlja bolji pristup institucijama i drugim mehanizmima socijalne integracije". (Šućur, Siromaštvo, nezaposlenost i socijalna isključenost, UNDP, Zagreb, 2006.)

Najviše stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti imaju osobe starije životne dobi, nezaposlene osobe, djeca, jednoroditeljske obitelji, višečlane obitelji i osobe s invaliditetom. U posljednje vrijeme ističe se problem energetskog siromaštva koji, iako ne postoji službena definicija, naglašava da ono predstavlja nemogućnost kućanstva i pojedinaca da si priušte adekvatne osnovne energetske usluge - grijanje, hlađenje, kuhanje, pranje i rasvjetu.

Smanjivanje ili iskorjenjivanje dječjeg siromaštva jedno je od temeljnih ciljeva različitih inicijativa, strategija i programa na europskoj i globalnoj razini.

Prema dostupnim podacima u 2019. godini, postoje i različite stope rizika dječjeg siromaštva za različite dobne skupine djece pa tako djeca od 6. do 11. godine imaju 17,4 % stopu, dok djeca od 12. do 17. godine 20 %.

U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva zabilježene su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom za koje stopa iznosi 33,8 % tj. jednoroditeljske obitelji i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece za koje stopa rizika od siromaštva iznosi 25,6 %.

Najveće stope rizika od siromaštva imaju djeca koja odrastaju u jednoroditeljskim obiteljima (33,1 %) te obiteljima s troje i više uzdržavane djece (34,1 %). Više od 13 % djece u Hrvatskoj živi u uvjetima teške materijalne deprivacije (Eurostat, 2017.).

Osim usmjerenosti na smanjivanje dječjeg siromaštva, fokus treba biti i na mladima koji su istaknuti jednim od prioritetnih socijalno isključenih kategorija.

S obzirom na to da je ekonomska kriza u Republici Hrvatskoj ostavila značajne posljedice rizik beskućništva ostao je i dalje problem velikih gradova. Ekonomska kriza u zemlji utjecala je na gubitak radnog mjesta velikog broja zaposlenih osoba te izrazito male mogućnosti za pronalaženje novog zaposlenja što utječe i na promjene socioekonomskih obilježja osoba u riziku od beskućništva. Zbog toga je potrebno kontinuirano provoditi analize potreba beskućnika i istraživanje fenomena beskućništva kako bi se osigurale usluge koje bi na primjeren način zadovoljile promjene ove skupine u riziku. Uz navedeno izazov pred donositelje odluka postavljaju i nove krize koje se pojavljuju, a nije ih moguće predvidjeti čemu smo svjedočili u 2020., a što dovodi do pojave novih rizika za siromaštvo i beskućništvo.

Nadalje, postoji deficit u socijalizacijskim i rehabilitacijskim uslugama koje bi bile usmjerene na psihosocijalnu podršku i osnaživanje beskućnika za samostalan život te njihovo uključivanje u tržište rada.

Grad Zagreb već dugi niz godina kontinuirano podržava razvoj volonterstva te programe i projekte kojima se volonterstvo razvija te promiče njegova vrijednost kako bi se istaknuo doprinos koji volonterke i volonteri daju razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života u Gradu Zagrebu. Financijski i/ili partnerski podržava organizacije civilnog društva koje njeguju volonterstvo i provode volonterske akcije, ali i uključuje volontere u akcije koje provode gradska upravna tijela.

Kako bi se dodatno istaknula podrška važnosti volonterstva te naglasilo da je volontiranje dodatna vrijednost koju treba prepoznati i vrednovati jer se volontiranjem stječu znanja koja nadopunjuju znanja stečena obrazovanjem i/ili radnim iskustvom, Grad Zagreb je u rujnu 2015. potpisao Povelju o vrednovanju kompetencija stečenih volontiranjem.

Prioriteti financiranja udruga u području socijalnog i humanitarnog značenja utvrđuju se za 2021. na temelju Zagrebačke strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2018. do 2022. (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/18), Zagrebačke strategije za unapređenje kvalitete života osoba starije životne dobi za razdoblje od 2020. do 2024. (Službeni glasnik Grada Zagreba 15/20), Zagrebačke strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti od 2021. do 2025. (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/21) te procjene potreba u ovom području.

Ciljevi financiranja iz područja socijalnog i humanitarnog značenja:

- Unapređenje i zaštita prava djece, osnaživanje kapaciteta i podrška obitelji, prevencija nasilja u obitelji;

- Razvoj i unapređenje izvaninstitucijskih oblika skrbi;

- Zaštita prava i poboljšanje kvalitete života osoba starije životne dobi;

- Poboljšanje kvalitete života prioritetnih korisničkih skupina te skupina u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti;

- Poticanje i promicanje organiziranog volontiranja te podrška vrednovanju volonterskog rada.

U skladu s postavljenim ciljevima, prioriteti financiranja su:

I. PRIORITETNO PODRUČJE

- Zaštita prava i podrška djeci i mladima, podrška obitelji i starijim osobama:

a. Jačanje roditeljskih kompetencija;

b. Jačanje kapaciteta jednoroditeljskih obitelji i podrška jednoroditeljskim obiteljima;

c. Podrška posvojiteljima;

d. Podrška razvoju udomiteljstva;

e. Razvoj socijalnih usluga za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i mlade u riziku od beskućništva;

f. Razvoj kompetencija pružatelja socijalnih usluga;

g. Poboljšanje kvalitete života i skrbi za osobe starije životne dobi;

h. Savjetovanje i psihosocijalna pomoć;

i. Edukacije na području zaštite prava djece i mladih, podrške obitelji i starijim osobama, žrtvama nasilja;

j. Analiza i praćenje stanja na području zaštite prava djece i mladih, podrške obitelji i starijim osobama;

k. Senzibilizacija javnosti i prevencija nasilja u obitelji.

II. PRIORITETNO PODRUČJE

- Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, podrška beskućnicima, socijalno ugroženim i marginaliziranim skupinama:

a. Pomoć socijalno ugroženim pojedincima i obiteljima;

b. Poticanje razvoja usluga alternativnog smještaja i socijalnog uključivanja prioritetnih socijalnih skupina;

c. Analiza i praćenje siromaštva i beskućništva.

III. PRIORITETNO PODRUČJE

- Promocija i razvoj volonterstva na području Grada Zagreba:

a. Poticanje uključivanja u volontiranje svih dobnih skupina;

b. Promicanje i vrednovanje volonterskog rada;

c. Volonterske akcije.

Pokazatelji uspješnosti:

- Broj korisnika programa i projekata jačanja roditeljskih kompetencija;

- Broj korisnika programa i projekata za podršku jednoroditeljskim obiteljima;

- Broj korisnika programa i projekata u svrhu podrške posvojiteljima;

- Broj korisnika programa i projekata u svrhu podrške razvoja udomiteljstva;

- Broj korisnika alternativnih oblika skrbi;

- Broj socijalnih usluga za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi;

- Broj korisnika programa prevencije beskućništva mladih;

- Broj korisnika edukacija pružatelja usluga za prioritetne korisničke skupine;

- Broj korisnika programa i projekata za poboljšanje kvalitete života osoba starije životne dobi;

- Broj korisnika programa pomoći socijalno ugroženim pojedincima i obiteljima;

- Broj razvijenih socijalnih usluga alternativnog smještaja i socijalnog uključivanja prioritetnih socijalnih skupina;

- Broj provedenih analiza prioritetnih područja;

- Broj korisnika obuhvaćenih volontiranjem;

- Broj provedenih volonterskih akcija.

III. POSTUPAK FINANCIRANJA

Postupak financiranja udruga iz proračuna Grada Zagreba, sukladno Uredbi, uređen je Pravilnikom.

Financiranje u 2022. provodi se na temelju javnog natječaja i izravnom dodjelom.

U roku od 30 dana od dana donošenja Proračuna Grada Zagreba za 2022. gradonačelnik Grada Zagreba utvrđuje i objavljuje na internetskoj stranici Grada Zagreba godišnji plan raspisivanja javnih natječaja na temelju kojih se provodi financiranje udruga. Godišnji plan raspisivanja javnih natječaja sadrži podatke o davatelju financijskih sredstava, prioritetima financiranja iz ovoga programa, nazivu i planiranom vremenu objave, ukupnom iznosu raspoloživih sredstava, rasponu sredstava namijenjenom za financiranje pojedinog programa, projekta i jednokratne aktivnosti, očekivanom broju programa, projekata i aktivnosti koji će se ugovoriti za financiranje te o načinu raspodjele raspoloživih sredstava.

Postupak financiranja na odgovarajući se način primjenjuje i u odnosu na druge organizacije civilnog društva kada su one, u skladu s uvjetima javnog natječaja, prihvatljivi prijavitelji, odnosno partneri.

Javni natječaj za dodjelu financijskih potpora udrugama iz područja socijalnog i humanitarnog značenja raspisuje se za sufinanciranje aktivnosti prema prioritetima financiranja iz točke II. ovoga programa.

Bez objavljivanja javnog natječaja financijska sredstva dodjeljuju se izravno samo iznimno i u slučajevima određenima člankom 6. Pravilnika.

Sa svim udrugama kojima su odobrena financijska sredstva Grad Zagreb sklapa ugovor o financiranju, sadržaj kojega je propisan Pravilnikom.

IV. KRITERIJI ZA PROCJENU PROGRAMA I PROJEKTA PRIJAVLJENIH NA JAVNI NATJEČAJ

Opći kriteriji za procjenu programa i projekta prijavljenih na javni natječaj:

- usklađenost ciljeva programa i projekta s ciljevima i prioritetnim područjima strateških dokumenata iz područja javnog natječaja za koje je projekt prijavljen;

- kvaliteta i sadržajna inovativnost prijavljenog programa i projekta;

- kvaliteta dosadašnjeg rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa i projekta udruge;

- neposredna društvena korist za lokalnu zajednicu te doprinos razvoju civilnog društva;

- financijska, organizacijska i stručna sposobnost za provedbu programa i projekta;

- realan odnos troškova i očekivanih rezultata programa/projekta;

- procjena proračuna programa i projekta;

- održivost programa i projekta;

- referencije u provođenju programa i projekata Europske unije.

Posebni kriteriji:

- uključenost partnera u program i projekt (jasno definirana uloga partnera i sudjelovanje u aktivnostima);

- uključenost volontera u program i projekt (jasno definiran plan rada volontera);

- programom i projektom je osigurana dostupnost usluga prioritetnim korisničkim skupinama.

Program i projekt procjenjuje Povjerenstvo za ocjenjivanje prijavljenih programa i projekata prema kriterijima iz ovoga programa, i to bodovanjem pojedinog kriterija od 0 do najviše 50 bodova.

Programi i projekti udruga koji prilikom postupka procjenjivanja ne ostvare minimalno 78 bodova neće se financirati.

V. SREDSTVA ZA FINANCIRANJE UDRUGA

Za financiranje udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja sredstva su planirana u Proračunu Grada Zagreba za 2022. u Razdjelu 021. Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Program 1221 Opći programi socijalne zaštite, Aktivnost A122102 Programi socijalnog i humanitarnog značenja.

Sredstva osigurana u Proračunu Grada Zagreba za 2022. za područje socijalnog i humanitarnog značenja rasporedit će se aktom o načinu raspodjele raspoloživih proračunskih sredstava koji donosi gradonačelnik Grada Zagreba na prijedlog gradskoga upravnog tijela u djelokrugu kojega je program socijalnog i humanitarnog značenja.

KLASA: 400-06/21-01/137

URBROJ: 251-01-03-21-48

Zagreb, 9. prosinca 2021.

Predsjednik

Gradske skupštine

Joško Klisović, v. r.