Na temelju članka 76. stavka 4. Zakona o športu (Narodne novine 71/06, 150/08 i 124/10) i članka 38. točke 6. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10), Gradska skupština Grada Zagreba, na 32. sjednici, 19. prosinca 2011., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2012. godinu

I. UVOD

S obzirom na to da je športska djelatnost u velikom broju svjetskih zemalja civilizacijsko dostignuće utemeljeno na ljudskim potrebama i sposobnostima, etičkim i moralnim načelima te znanstvenim spoznajama, ta je društvena djelatnost i u Hrvatskoj proglašena djelatnošću od posebnog interesa.

Ustavom Republike Hrvatske utvrđena je obveza države da potiče skrb o športu, pa tako i Grad Zagreb sredstvima iz godišnjeg proračuna sufinancira športsku djelatnost, a Programom javnih potreba u športu iskazuje opredjeljenje u ovoj značajnoj društvenoj djelatnosti.

Zagrebački športski savez, kao zajednica športskih saveza Grada Zagreba i športskih udruga Zagreba, izrađuje Prijedlog programa javnih potreba u športu Grada Zagreba, što ga preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, upućuje Gradskoj skupštini Grada Zagreba na usvajanje.

Na temelju članka 48. stavka 1. Zakona o športu, Zagrebački športski osnovan je radi ostvarivanja zajedničkih interesa u športu na području Grada Zagreba. Djelatnost Zagrebačkoga športskog saveza također proizlazi iz Zakona o športu (članak 48. stavak 3.) a odnosi se posebno na:

- usklađivanje aktivnosti svojih članica,

- poticanje i promicanje športa u skladu s Nacionalnim programom športa, osobito djece, mladeži, studenata i osoba s invaliditetom,

- objedinjavanje i usklađivanje programa športa, te predlaganje programa javnih potreba u športu i sudjelovanje u njegovom ostvarivanju,

- skrb o kategoriziranim športašima, te stvaranje uvjeta za njihove pripreme za nastup na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima, te drugim međunarodnim natjecanjima, suradnju u ostvarivanju programa Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga športskog saveza gluhih,

- promicanje stručnog rada u športu,

- sudjelovanje u skrbi o javnim športskim građevinama.

Šport u Gradu Zagrebu je dio opće kulture življenja naših građana.. Osim što pridonosi njihovu zdravijem načinu života, općem odgoju i obrazovanju mladih, te gospodarskom razvoju Grada, neosporno je da šport, zajedno s drugim društvenim djelatnostima, doprinosi humanijem odnosu među ljudima. Bavljenje športom što većeg broja građana, promidžba kroz športske priredbe i postizanje vrhunskih športskih rezultata, osnovni su motivi ulaganja u šport za svaku razvijenu sredinu, pa tako i za Grad Zagreb.

Jednako tako, dugogodišnja tradicija Zagreba kao najjačega i najkvalitetnijega športskog centra u Hrvatskoj, stvara veliku obvezu Zagrebačkom športskom savezu da i dalje, kroz partnerstvo i suradnju s gradskim strukturama, unapređuje športske programe i aktivnosti u ovoj značajnoj društvenoj djelatnosti.

Sastavni dio ovog programa su mjerila za programiranje i financiranje Programa javnih potreba športskih klubova gradskog značaja za 2012. godinu, cjenik korištenja športskih objekata u Programu javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2012. godinu, te rekapitulacija programa korištenja športskih objekata za 2012. godinu.

II. PROGRAMSKI CILJEVI

Osnovni ciljevi Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba koji se financira sredstvima gradskog proračuna su:

- ulaganje u razvoj mlađih športaša, radi stvaranja široke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjeg napretka, odnosno očuvanja dostignute razine kvalitete zagrebačkog športa;

- unapređenje vrhunske športske kvalitete koja potiče razvoj športa i doprinosi ugledu Grada Zagreba;

- poticanje uključivanja u šport što većeg broja građana, osobito djece i mladeži.

Ostvarenje ovih ciljeva, kojima treba dodati i skrb o svim športskim građevinama Grada Zagreba, postiže se programskim mjerilima, u okvirima proračunskih mogućnosti. Mjerila osiguravaju potporu onim segmentima športa koji su prisutniji u promicanju gradskog i nacionalnog športa, ali se ne zanemaruje niti stvaranje široke kvalitativne osnove kao temelja buduće kvalitete zagrebačkoga športa.

III. OSNOVE PROGRAMSKIH MJERILA

Izrada mjerila, odnosno vrednovanje športova, provodi se radi kvalitetnijeg praćenja onih športova i klubova koji svojim rezultatima, masovnošću, popularnošću i organiziranošću to zaslužuju. Razvijeniji, kvalitetniji i popularniji športovi zadovoljit će više mjerila od onih drugih, stoga je jasno da se ocjenjivanjem športova, primjenjujući nekoliko mjerila, dolazi do određenih kvalitativnih skupina što je osnova za daljnje programiranje i planiranje.

Športovi koji zadovoljavaju osnovni preduvjet, članstvo u Općem savezu međunarodnih športskih federacija (Sportaccord) ili su njihove međunarodne federacije priznate od Međunarodnoga olimpijskog odbora (IOC), rangiraju se ocjenjivanjem primjenom deset mjerila u tri skupine.

Programsko planiranje je po klupskim selekcijama. Kategoriziranje selekcija provedeno je na temelju ispunjenja stručno-programskih mjerila. Za kvalitetnije praćenje športskih klubova u Programu javnih potreba, bitno će utjecati:

- pokazatelj strukture aktivnih registriranih športaša - mlađih kadeta, kadeta, juniora i seniora;

- pokazatelj kvalitete športaša verificiran pri Hrvatskome olimpijskom odboru - kategorizirani športaši I.-VI. kategorije kvalitete.

Vrednovanje športskih klubova i športova poštuje logiku športskog razvoja pojedinca i kluba kao osnovne jedinice športskog djelovanja.

U svrhu planiranja i programiranja športova u okviru Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba poštuju se sljedeća polazišta:

- uzimanje u obzir postojećih specifičnosti individualnih športova u odnosu na momčadske;

- pojedinačni športovi razvojno se projiciraju kao muški i ženski, odnosno kao dva športa;

- uzimanje u obzir kvalitetnijeg vrednovanja olimpijskih športova u odnosu na neolimpijske.

Konačni rezultat primjene mjerila je kvalitetnije praćenje razvoja pojedinca i kluba koji se sustavno i neposredno brine o pripremi i nastupanju športaša te iz toga proizlazi redoslijed vrednovanja:

1.športaši,

2. klubovi,

3. športovi.

IV. PROGRAMSKA PODRUČJA

Javne potrebe u športu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna lokalne i područne samouprave kao i iz proračuna Grada Zagreba su programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značenja za jedinicu lokalne samouprave utvrđeni člankom 76., stavkom 1., točkama od 1. do 9. Zakona o športu, a odnose se na:

1. poticanje i promicanje športa;

2. provođenje športskih aktivnosti djece, mladeži i studenata;

3. djelovanje športskih udruga, športskih zajednica i saveza;

4. športsku pripremu, domaća i međunarodna natjecanja, te opću i posebnu zdravstvenu zaštitu športaša;

5. zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u športu;

6. športsko-rekreacijske aktivnosti građana;

7. športske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom;

8. planiranje, izgradnju, održavanje i korištenje športskih građevina značajnih za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba;

9. provođenje i financiranje znanstvenih i razvojnih projekata, elaborata i studija u funkciji razvoja športa.

Sredstva za zadovoljavanje navedenih javnih potreba osiguravaju se u Proračunu Grada Zagreba, te bi se na temelju Zakona o športu (članak 76. stavak 1. točka 5.) za točke od 1. do 7., kao i za točku 9. trebala u cijelosti izdvajati na račun Zagrebačkoga športskog saveza.

O provedbi programa javnih potreba i utrošku sredstava Zagrebački športski savez izvješćivat će tijela gradske uprave u rokovima propisanim Zakonom o proračunu.

Slijedom nabrojenih javnih potreba u športu, realizacija Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2012. godinu planira se prema ovim programskim područjima:

1. Poticanje i promicanje športa

Ovo programsko područje u Programu javnih potreba športa Grada Zagreba podijeljeno je na zasebne programe:

1.1. Organizacija športskih priredbi

Športske priredbe od osobitog interesa za Grad Zagreb definira sam Grad na posebnoj poziciji u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport, te određuje sredstva za njihovu provedbu.

Ostale športske priredbe gradskog značaja sufinancirat će se sukladno programskim osnovama za izradu Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2012. godinu, s maksimalnim iznosom potpore od 100.000,00 kuna, a što će ovisiti o kvaliteti natjecanja i ukupno raspoloživim sredstvima u Planu sredstava za sufinanciranje Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2012. godinu.

Programom javnih potreba u zagrebačkom športu kroz program športskih priredbi sufinancira se korištenje športskog objekta i dio organizacijskih troškova priredbe.

Prijedloge športskih priredbi daju gradski športski savezi, a Zagrebački športski savez ih objedinjuje i usklađuje s programskim mogućnostima, te izrađuje konačni prijedlog programa športskih priredbi. Svaki prijedlog za uvrštenje u program priredbi mora biti obrazložen:

- elaboratom o športskoj opravdanosti priredbe s priloženim planom prihoda i rashoda, kojim organizator jamči vlastiti prihod koji omogućuje pokrivanje troškova organizacija;

- referencama nositelja organizacije (saveza i organizacijskog odbora) u smislu jamstva uspješne pripreme i provedbe priredbe;

- značenjem priredbe u smislu rezultatskog napredovanja zagrebačkih športaša (stjecanja bodova, ostvarivanja normi, kvalifikacija i dr.).

Organizatori međunarodnih športskih priredbi, prije kandidature u međunarodnoj športskoj asocijaciji, dužni su zatražiti suglasnost Grada Zagreba.

S nositeljem organizacije priredbi, koje su u programu priredbi, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport potpisuje ugovor kojim se utvrđuju obveze u vezi s namjenskim i racionalnim trošenjem sredstava, ali i dinamikom doznake planiranih sredstava.

1.2. Izdavačka i promidžbena djelatnost

Program nastoji preko tiskovina i elektroničkih medija poduprijeti ona športska područja koja su medijski slabije praćena, a značajna su za razvoj športa. Izdat će se godišnjak "Zagrebački šport", te više drugih publikacija iz pojedinih športova. Među promidžbenim akcijama osobita se pozornost poklanja tradicionalnoj priredbi proglašenja športaša Zagreba, te promociji zagrebačkog športa na Sajmu športa i nautike. Pokretanjem televizijskog kanala Sportska televizija otvorilo se niz mogućnosti u vezi s ekonomskim, programskim i marketinškim aspektima športa. Time se Zagrebačkome športskom savezu i udruženim članicama omogućuje stvaranje svoje programske koncepcije, odnosno promoviranje cjelokupnog športa Grada Zagreba.

1.3. Nagrade za športske rezultate

Sukladno Pravilniku o nagradama i priznanjima Zagrebačkoga športskog saveza, Povjerenstvo za nagrade i priznanja, na osnovi mjerila o vrednovanju športskih rezultata zagrebačkih športaša i športskih klubova, izabire najuspješniju športašicu, športaša, te mušku i žensku športsku ekipe. Sukladno tome, dobitnicima se dodjeljuje novčana nagrada.

1.4. Razvojni programi

Određeni broj kvalitetnih i perspektivnih športaša u pojedinačnim športovima podržava se programom športskih centara, pod kojima se, u načelu, podrazumijevaju klupski pogoni kojima su riješeni objekti i stručni rad i u kojima postoji dokazan kontinuitet kako u radu s perspektivnim športašima tako i u postizanju vrhunskih rezultata. Program podrazumijeva osiguranje dodatnih uvjeta u smislu angažiranja stručnjaka za rad s perspektivnim selekcijama sportaša. Programom centra opće fizičke pripreme osigurat će se stručni rad za kvalitetne klupske pogone, kao i perspektivne športaše.

Program podržava i razvojne programe koji omogućuju daljnji razvoj i napredak vodećih klubova u rukometu, plivanju, vaterpolu, košarci, nogometu, odbojci, hrvanju, karateu i šahu.

Nadalje, program podržava i perspektivne športaše za koje se ocijeni da u tekućem olimpijskom ciklusu imaju izglede za vrhunske športske rezultate.

Programi perspektivnih športaša financiraju se na temelju donesenog Programa skrbi o perspektivnim športašima uz mogućnost dodatnog financiranja pojedinaca i selekcija.

Perspektivni športaši su športaši:

1) koji su postigli zapažene rezultate na velikim međunarodnim natjecanjima u kategorijama kadeta i juniora;

2) koji rezultatski dominiraju na prvenstvu Hrvatske, ako se radi o razvijenijim športovima u kojima postoji jaka konkurencija u nacionalnom prvenstvu ili kupu u kategorijama kadeta i juniora.

Program skrbi o perspektivnim športašima izrađuje se na temelju zahtjeva gradskih športskih saveza, a sukladno proračunskim mogućnostima. Mjerila za odabir perspektivnih športaša u pojedinom športu određuje gradski športski savez preko svoje stručne komisije, te je dužan izraditi popis perspektivnih športaša i dostaviti ga Zagrebačkome športskom savezu. Uz popis perspektivnih športaša, predlagač je dužan dostaviti i njihove programe rada.

Program skrbi o perspektivnim športašima realizira se na temelju zahtjeva koji mora sadržavati:

- cilj i svrhu programa,

- kratki opis programa;

- popis sudionika programa.

Sredstva se realiziraju preko gradskih športskih saveza.

Programom centra za opće fizičke pripreme osigurat će se stručni rad za kvalitetne klupske pogone, kao i perspektivne športaše.

1.5. Stipendije športaša

Ovaj program namijenjen je vrhunskim športašima I. (bez starosnog ograničenja) te II. i III. kategorije u pojedinačnim športovima do tridesete godine starosti, kojima se isplaćuje športska stipendija sukladno Pravilniku o kategorizaciji HOO-a i u okvirima planskih mogućnosti. Visina stipendija definira se odlukom Upravnog odbora sukladno proračunskim mogućnostima.

2.Provođenje dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece, mladeži i studenata

Uz redovnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u školama, zadaća je svih institucija nadležnih za šport uključiti u športske aktivnosti što veći broj djece i mladeži. U skladu s tim, a u cilju omasovljenja, gradski športski i školski objekti trebaju biti još dostupniji za organizirano bavljenje športom.

Osnovni je cilj programa športa djece i mladeži utjecati na njihov opći rast i razvoj, ali i priprema djece za bavljenje športom. Primjerenim programima utječe se na razvoj pozitivnih psihofizičkih osobina, suzbijanje društveno neprihvatljivog ponašanja, uživanje droge i slično. Djeca i mladež se navikavaju da se stalno bave športom, te se športskom podukom priprema nadarene za daljnje športsko usavršavanje u športskim klubovima.

Ovaj segment športske djelatnosti iznimno je značajan jer se preko njega prožima zajednički interes školskog i športskog sustava u ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je unapređenje zdravog i kreativnog načina života djece i mladeži Grada Zagreba. Stoga je pretpostavka za realizaciju postavljenog cilja suradnja škole, koja raspolaže športskim prostorom i ima djecu zainteresiranu za bavljenjem športom, i športskog kluba, koji ima stručnjake, rekvizite i opremu za ostvarenje športskog programa primjerenog uzrastu.

Program športa djece i mladeži ponajprije se organizira kroz školska športska društva u osnovnim i srednjim školama.

Osnovne programe organizira Školski športski savez Grada Zagreba, a programski su mu ciljevi:

- pripreme i natjecanja školskih športskih društava osnovnih i srednjih škola,

- aktivnosti za vrijeme školskih praznika pod nazivom "Odmorko",

- slobodne aktivnosti na velikim športskim objektima.

Natjecanja osnovnih škola (108) organiziraju se za učenike u trima uzrasnim kategorijama u 8 športova, odnosno 10 natjecanja u atletici, badmintonu, košarci, malom nogometu, odbojci, rukometu, stolnom tenisu, šahu, te memorijalni turnir R.M. Rimac i memorijalni turnir K. Ćosića), na kojima je nastupilo 480 ekipa sa 4.600 djevojčica i dječaka.

Međuškolska natjecanja srednjih škola održavaju se u konkurenciji djevojaka i mladića u 8 športova, odnosno 10 natjecanja (atletika, košarka, odbojka, rukomet, mali nogomet, plesne grupe, badminton, stolni tenis, memorijalni turnir K. Ćosića, te susret rukometnih reprezentacija Varaždina i Zagreba).

Po mjerilima i pravilnicima planiraju se sredstva za stručni rad na pripremi ekipa, za voditelje ekipa na natjecanjima, liječnički nadzor, organizaciju, osnovne rekvizite te korištenje športskih objekata, kada natjecanja nije moguće organizirati u školama.

Za vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih školskih praznika na športskim objektima se organiziraju prikladne aktivnosti koje obuhvaćaju velik broj djece i mladeži pod nazivom "Odmorko". Očekuje se sudjelovanje oko 94.000 učenika.

Tijekom školske godine učenicima osnovnih i srednjih škola osigurava se korištenje Zimskoga plivališta Mladost, klizališta ŠRC Šalata, te teniskih terena pri Teniskom centru Maksimir.

Za realizaciju navedenih programa skrbit će se djelatnici Školskoga športskog saveza Grada Zagreba kojem se plaće osiguravaju Planom sredstava za sufinanciranje javnih potreba u športu Grada Zagreba.

Ovaj dio školskog športa se realizira preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

Za športske programe studenata izdvojit će se sredstva Zagrebačkom sveučilišnom športskom savezu za domaća natjecanja što ih provodi. Program će se realizirati preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

3. Djelatnost Zagrebačkoga športskog saveza

Zagrebački športski savez organizira Stručnu službu za: obavljanje stručnih poslova u športu; djelovanje na promicanju športskih djelatnosti, utvrđivanje i provođenje programa javnih potreba u športu Grada Zagreba; promicanje stručnog rada u športu; razvoj športa djece i mladeži; uključivanje što većeg broja građana u šport športsko-rekreacijskim aktivnostima; skrb o športskim objektima od značenja za Grad Zagreb; skrb o vrhunskim športašima; informacijske djelatnosti u športu.

Djelatnost službe promatra se kroz upravljačke aktivnosti, temeljne procese, i to strateške i programske, te procese potpore, kao i one koje proizlaze iz zakona. Stručna služba stručne poslove u športu obavlja za tijela upravljanja i udružene članice.

Upravljački poslovi povezani su s su s izradom prijedloga politike razvoja zagrebačkog športa, polazeći od potreba i mogućnosti tržišnih odnosa i dostignuća u športu suvremenog svijeta. Osnovna djelatnost sektora upravljačkih poslova je poticanje, promicanje, utvrđivanje i ostvarivanje politike unapređenja športa u Gradu Zagrebu, stvaranje uvjeta za razvoj športa u Gradu Zagrebu, a osobito športa djece i mladeži, športske rekreacije i postizanje vrhunskih športskih dometa, te povećanje broja sudionika u športskoj djelatnosti. Nadalje, djelatnost upravljačkih poslova je i obavljanje savjetodavnih i konzultativnih poslova za potrebe tijela upravljanja i udružene članice te koordinacija rada udruženih članica, raspolaganje proračunskim sredstvima namijenjenim za zadovoljavanje javnih potreba u športu Grada Zagreba, suradnja s većim gradskim športskim zajednicama u vezi sa zajedničkim aktivnostima oko razvoja športa na lokalnoj razini, te predlaganje politike razvoja lokalnog športa tijelima HOO-a.

Strateški i programsko-planski poslovi u vezi su s: proučavanjem i praćenjem makrorazvojne politike športske djelatnosti na državnoj i lokalnoj razini; izradom podloga povezanih s mjerilima za programiranje i financiranje javnih potreba u športu Grada Zagreba; izradom strateških trogodišnjih i godišnjih planova rada; objedinjavanjem i usklađivanjem športskih programa i predlaganjem podloga za izradu programa javnih potreba u športu Grada Zagreba; skrbi o ostvarenju programa javnih potreba u športu Grada Zagreba, izradom plana sredstava za sufinanciranje programa javnih potreba u športu Grada Zagreba; praćenjem i izvještavanjem o realizaciji programa javnih potreba u športu Grada Zagreba; djelovanjem u izradi elaborata, studija i projekata.

Financijsko upravljanje i kontrola ima za svrhu poboljšanje financijskog upravljanja i odlučivanja radi postizanja općih ciljeva, a to su: obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan i učinkovit način; usklađenost poslovanja sa zakonima, propisima, politikama, planovima i postupcima, zaštita imovine i drugih resursa, jačanje odgovornosti za uspješno ostvarenje zadaća, pravodobno financijsko izvješćivanje i praćenje rezultata poslovanja.

Unutarnja revizija je dio sveobuhvatnog sustava unutarnjih financijskih kontrola, neovisna je i objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja i savjeta radi dodavanja vrijednosti i poboljšanja poslovanja, pomaže u ostvarivanju ciljeva izradom strateških i godišnjih planova unutarnje revizije, temeljenih na objektivnoj procjeni rizika, te obavljanjem pojedinačnih unutarnjih revizija u skladu s usvojenim planovima, procjenom prikladnosti i djelotvornosti sustava financijskog upravljanja i kontrola.

Stručni rad u športu najvećim je dijelom u vezi sa skrbi o usavršavanju trenera i ostalih stručnih djelatnika u športu. Uz stručno usavršavanje kadrova problematika stručnog rada u športu odnosi se i na praćenje i nadzor stručnog rada trenera, izradu analiza i podloga za usavršavanje trenerskog kadra, kao i suradnju s nadležnim obrazovnim institucijama na unapređenju obrazovanja i edukacije trenera.

U analitičke poslove ubraja se: prikupljanje, čuvanje i obrađivanje podataka od značenja za šport, sudjelovanje u izradi planova i programa, izrada analiza, informacija i izvješća o ostvarivanju planova i programa, sudjelovanje u izradi studija, elaborata i projekata. Nadalje, analitički poslovi u vezi su s praćenjem podataka o provedbi programa udruženih članica izradom izvješća o realizaciji transferiranih sredstava, sukladno planu prema upravnim tijelima Grada Zagreba.

Promidžbene aktivnosti najvećim su dijelom u vezi sa sudjelovanjem u organizaciji športskih priredbi od značenja za Grad Zagreb, posebnim programima i projektima ZŠS-a, regionalnom športskom suradnjom, realizacijom projekta "Turnir 5 gradova," promidžbenim projektima, suradnjom s medijima, protokolarnim aktivnostima, izdavanjem prigodnih publikacija i promotivnog materijala. U promidžbene aktivnosti ubraja se i savjetodavna, odnosno stručna pomoć za kandidiranje za projekte financirane iz programa EU.

U djelatnost Pravnih i kadrovskih poslova ubrajaju se: izrada prijedloga statuta, pravilnika i drugih općih akata; stručna obrada materijala radi pripreme rada tijela upravljanja, praćenje zakonskih i drugih propisa i davanje odgovarajućih uputa i informacija o propisima značajnim za športsku djelatnost, savjetovanje udruženih članica iz područja zakonskih akata značajnih za zagrebački šport; izrada ugovora, davanje pravnih mišljenja i tumačenja, kadrovski poslovi za stručnu službu i udružene saveze; poslovi pisarnice.

Računovodstveni poslovi su: vođenje poslovnih knjiga za Savez, poslovi izrade periodičnih izvješća i zaključnog računa, devizno poslovanje, likvidatura i blagajna, obračun plaća i drugih primitaka radnika i drugih športskih djelatnika. Nadalje, u računovodstvene poslove ubrajaju se priprema i transferiranje sredstava za ostale stručne djelatnike u športu čije se plaće osiguravaju u proračunu Grada Zagreba, a transferiraju i prate preko stručne službe, te praćenje i transferiranje sredstava za stipendije vrhunskih zagrebačkih športaša.

Informatički poslovi u vezi su sa upravljanjem, nadzorom, opsluživanjem i razvojem informacijskog sustava ZŠS-a, te potporom udruženim športskim savezima. Nadalje, tu je i osiguranje poslovnih informacija na strateškoj i operativnoj razini, planiranje informatizacije ZŠS-a i suradnja u informatizaciji gradskih športskih saveza, prepoznavanje informacijskih potreba, uvođenje novih tehnologija, te nabava strojne i programske opreme. Djelatnost informatičkih poslova je i uspostavljanje suradnje s informacijskim okruženjem, praćenje stanja informatičkih tehnologija na tržištu, te njena primjena u organizaciji športa lokalne razine.

U toj su skupini poslova i razvojno istraživački poslovi, te održavanje i unapređenje informacijskog sustava organizacijom unutarnje ili vanjske potpore, skrb o djelovanju sustava tehnike i administriranja, sustava za aplikativni razvoj, te sustava potpore i obrazovanja korisnika. Važno je napomenuti da informatički poslovi podrazumijevaju i razvoj Interneta športskog sustava lokalne razine i programiranje standarda informatizacije sustava zagrebačkog športa, te poslove informativne djelatnosti u vezi a Internetskom tehnologijom i izdavaštvom za vlastite potrebe.

Tehnički, administrativni i opći poslovi najvećim se dijelom tiču: osiguranja prostora, prijma i evidencije stranaka; čišćenja uredskog i pratećeg prostora; dostave; distribucije interne pošte; pomoći oko korištenja prostorija za gradske športske saveze; prijma i preusmjeravanja telefonskih poziva. Poslovi se obavljaju za Stručnu službu i udružene gradske športske saveze.

4. Djelatnost gradskih športskih saveza

Gradski športski savezi koordiniraju i provode programe iz svoje nadležnosti i unutar djelokruga koji im propisuje članak 46. Zakona o športu. To znači da gradski športski savezi: izrađuju programe javnih potreba u svom športu te ih daju Zagrebačkome športskom savezu na objedinjavanje; usklađuju aktivnosti svojih članica; organiziraju i provode sustav natjecanja; uređuju sustave natjecanja; skrbe o kategoriziranim športašima te pitanjima u vezi s registracijom i statusom športaša; promiču stručni rad u športu i provode ostale operativne zadaće u skladu sa zakonom i pravilima nacionalnoga športskog saveza.

Za funkcioniranje gradskih športskih saveza osiguravaju se sredstva za stručnog tajnika, tehničkog tajnika ili administrativno-tehničkog referenta, i to kao plaća ili honorar, ovisno o organiziranosti i složenosti pojedinoga gradskog športskog saveza te sustava domaćih natjecanja. Za organizacijski zahtjevnije saveze osiguravat će se masa sredstava za plaće zaposlenika, koji radno-pravni status ostvaruju u savezu u kojem rade.

Za opsluživanje saveza u smislu financijsko-računovodstvenog servisa, usluge će obavljati Centar d.o.o., tvrtka u vlasništvu Zagrebačkoga športskog saveza, registrirana za obavljanje takve djelatnosti. Osigurat će se plaće zaposlenika za obavljanje financijskog servisa, troškovi prostora, uredske opreme i ostali materijalni izdaci nužni za funkcioniranje.

Izdaci za najam uredskog prostora te ostali nužni režijski troškovi (zajednički prostori i sl.) osiguravaju se na zajedničkoj lokaciji zajedno sa stručnom službom ZŠS-a, na objektima tehnološki vezanim s procesom treniranja ili u prostorima koji su vlasništva saveza.

Unutar ukupnog zajedničkog prostora koji iznosi 3456 četvornih metara, Poliklinika Zagrebačkoga športskog saveza participira sa 539 četvornih metara, gradski športski savezi smješteni su na 1927 četvornih metara, dok stručne službe ZŠS-a zauzimaju 872 četvorna metra. Ostatak od 117 četvornih metara odnosi se na skladišni prostor.

5. Športska priprema, organiziranje i provođenje sustava natjecanja, te opća i posebna zdravstvena zaštita

Slijedom primjene mjerila, koji je opisan u uvodnim točkama ovog programa, dobiveni su Normativi za planiranje treniranja športaša, kojima su obuhvaćeni svi gradski športski savezi i pridružene športske udruge koje su ponudile svoje programe, a koje zadovoljavaju osnovni uvjet, tj. članstvo u Općem savezu međunarodnih športskih federacija Sportaccord ili MOC-a. Prema postojećim načelima kategorizacije športaša, što ih je propisao HOO, dolazi se do sljedeće razradbene tablice selekcija:

* broj kategoriziranih športaša u pojedinoj selekciji ovisi o broju športaša koji nastupaju u pojedinom športu, odnosno o tehnologiji športa.

Iz ove su razrade proistekli dalji programski izvodi za namjene kao što su korištenje športskih objekata, stručni rad i natjecanja.

5.1.1. Korištenje športskih objekata u Programu javnih potreba u športu Grada Zagreba

Program treniranja ostvaruje se na gradskim športskim objektima te djelomično u školskim športskim prostorima i ostalim športskim objektima. Normativi za satnicu korištenja objekata za pojedine kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u tablici uz stručni rad.

Prilikom izrade plana korištenja objekata obavezno će se osigurati određen broj sati za organizirane športske aktivnosti djece i mladeži i tako operacionalizirati jedan od osnovnih programskih ciljeva - uključivanje u šport što većeg broja mladih. Sredstva za programsko korištenje športskih objekata bit će osigurana na posebnoj poziciji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

Za ugovorenu satnicu korištenja športskih objekata izvan Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba, korisnici sklapaju posebni ugovor s upravljačem objekta po cjeniku iz Programa javnih potreba javnih potreba u športu Grada Zagreba.

5.1.2. Korištenje športskih objekata pod upravljanjem Podružnice za upravljanje športskim objektima pri Zagrebačkom holdingu d.o.o.

Podružnica za upravljanje športskim objektima pri Zagrebačkom holdingu d.o.o. prati provedbu Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba na sljedećim športskim građevinama na kojima su obuhvaćeni sljedeći športovi i športske grane:

- Dom sportova "Zagreb": rukomet, košarka, mali nogomet, hokej, klizanje, mačevanje, stolni tenis, dizanje utega, streljaštvo, tae-kwon-do, tenis, badminton, hokej na travi, šah i bridž

- Školska športska dvorana "Dubrava": rukomet, košarka, hrvanje, učenički šport

- Školska športska dvorana "Peščenica": košarka, rukomet, akrobatski rock and roll, hrvanje, nanbudo, karate, učenički šport

- Školska športska dvorana "Trešnjevka": rukomet, košarka, boks

- Školska športska dvorana "Trnsko": odbojka, košarka, karate

- Klizalište "Velesajam": klizanje, hokej, curling, učenički šport

- Športsko-rekreacijski centar "Šalata": klizanje, hokej, športska rekreacija, učenički šport, plivanje, skokovi u vodu, vaterpolo, tenis, sinkronizirano plivanje

- Športski park "Mladost": atletika, triatlon, hokej na travi, judo, stolni tenis, odbojka, učenički šport, plivanje, vaterpolo, sinkronizirano plivanje, športska rekreacija, tenis

- Zimsko plivalište "Mladost": plivanje, šport osoba s invaliditetom, ronjenje, skokovi u vodu, učenički šport, vaterpolo, športska rekreacija, karate

- Bazenski kompleks "Utrina": plivanje, ronjenje, učenički šport, vaterpolo, športska rekreacija, skokovi u vodu

- Rekreacijski športski centar "Jarun": veslanje, kajak, kanu, jedriličarstvo, jedrenje na dasci, triatlon, ribolov, koturaljkanje, rukomet na pijesku, softball

- Hipodrom "Zagreb": konjaništvo

- Skijaške žičare i tereni Medvednica: skijanje, športska rekreacija, učenički šport, snowbord

- Tenis centar "Maksimir": tenis, športska rekreacija, učenički šport, šport osoba s invaliditetom

- Športsko-rekreacijski centar "Grana-Klaka": nogomet

- Športsko-rekreacijski centar "Svetice": atletika, nogomet, šport osoba s invaliditetom, učenički šport.

Podružnica u koordinaciji sa Zagrebačkim športskim savezom, ako za to ima uvjete, omogućit će korištenje i drugih športova i športskih grana koje su uvrštene u Program javnih potreba u športu Grada Zagreba.

Podružnica za upravljanje športskim objektima prati provedbu Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba na sljedeći način:

- Podružnica svojim Pravilnikom o namjeni i načinu korištenja športskih objekata određuje prostor objekta namijenjen za provođenje treniranja i natjecanja.

- Podružnica, uz suglasnost Zagrebačkoga športskog saveza, može privremeno ili trajno premjestiti korisnika s objekta na kojem su mu dodijeljeni sati u drugi objekt, koji po Pravilniku Podružnice o namjeni i načinu korištenja športskih objekata zadovoljava uvjete za provođenje aktivnosti korisnika.

- Podružnica korisnicima ima pravo uskratiti korištenje, ako utvrdi da postoje nepravilnosti koje nisu u skladu s Programom javnih potreba u športu Grada Zagreba ili nisu u skladu s registracijom o djelatnosti korisnika i Zakonom o športu Republike Hrvatske. Podružnica tada zajedno sa stručnom službom Zagrebačkoga športskog saveza odlučuje o daljnjem korištenju i ispravljanju nepravilnosti.

- Korisnici su obavezni u objektima pod upravljanjem Podružnice provoditi samo one aktivnosti za koje su registrirani i koje su u skladu sa Zakonom o športu Republike Hrvatske.

- Korisnici 30 dana prije realizacije dostavljaju tromjesečne rasporede korištenja, koje izrađuju u dogovoru s Podružnicom, a po konačnom rasporedu što ga potvrđuje Podružnica. Svaku eventualnu promjenu najavljuju najkasnije 30 dana unaprijed (u iznimnim situacijama, gdje zbog pravila natjecanja to nije moguće, promjene se najavljuju najkasnije 10 dana unaprijed).

- Konačne rasporede korištenja objekata za treniranje i natjecanja izrađuje i potvrđuje Podružnica.

- Za evidenciju i praćenje načina korištenja objekata i realizaciju sati po Programu javnih potreba u športu Grada Zagreba mjerodavna je Podružnica.

- Sati planirani po Programu javnih potreba u športu Grada Zagreba u objektima Podružnice mogu se iskoristiti isključivo za treniranje i domaća natjecanja. Realizacija sati za domaća natjecanja svih športskih grana evidentira se po Pravilniku o namjeni i načinu korištenja športskih objekata, koji donosi Podružnica.

5.2. Stručni rad

Športski treneri u Programu javnih potreba u športu Grada Zagreba mogu svoj status ostvariti na sljedećim programskim stavkama:

- plaće za profesionalni stručni rad;

- plaće za športske centre;

- honorarno angažirani treneri.

Športski treneri koji imaju odgovarajuću stručnu spremu propisanu Zakonom, potrebnu pedagoško-psihološku naobrazbu, te iskustvo u radu sa športašima, razvrstani su na pojedine pozicije na temelju Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba za tekuću kalendarsku godinu.

Profesionalni stručni rad ostvaruje se na temelju kategorizacije športaša, koju provodi Hrvatski olimpijski odbor pravilnikom o kategorizaciji vrhunskih športaša, te propisanim normativom za stručni rad.

Normativi za satnicu korištenja stručnoga rada za kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u sljedećoj tablici:

* prioritet u angažiranju profesionalaca imaju športovi I. i II. razreda, te tehnološki složeniji športovi posebno značajni za tjelesno zdravstvenu kulturu

Profesionalni stručni rad za mlađe uzraste ne provodi se po kriteriju kategorizacije športaša I, II. ili III. kategorije. Njihov status definira se na temelju zahtjeva športskog saveza u kojem djeluje. Tako se stvaraju uvjeti za dugoročan rad s mladima, koji bi u olimpijskom ciklusu trebali donijeti vrhunske rezultate. Temelj za ostvarivanje ovih prava su kategorizirani športaši IV., V. i VI. kategorije.

Dijelu športova u kojim je sredstvo za treniranje automobil, avion, bicikl, oružje i slično, zakonska ograničenja određuju uzrasnu dob za bavljenje športom. U tim će se športovima pratiti dopušteni uzrast sukladno zakonskim odredbama, pravilima međunarodnih federacija i nacionalnog saveza, a ne primjenom navedenog normativa.

5.2.1. Unapređenje vrhunske športske kvalitete, stručni rad, pripreme športaša i međunarodna natjecanja

Posebnim ugovorima regulirat će se sufinanciranje ukupnih programa GNK Dinamo, NK Zagreb, RK Lokomotiva, RK Zagreb, KK Cibona, HAVK Mladost, KK Zagreb CO i HAOK Mladost. Program se realizira preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport na posebnoj poziciji.

Na poziciji Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba planirana su sredstva za realizaciju športskog programa, a sredstva za korištenje športskih objekata nalaze se na posebnoj poziciji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, na stavci: programsko korištenje športskih objekata.

5.3. Natjecanja

Raspoloživa sredstva posljednjih godina nisu dostatna za odgovarajuće praćenje troškova natjecanja osim kod selekcija I. i, eventualno, II. kategorije. Paušalnim iznosima, uzimajući u obzir razvijenost sustava natjecanja i kvalitetu pojedinog športa (razred u koji je šport svrstan na temelju osnovnih programskih mjerila), nastoje se sufinancirati domaća natjecanja (službena prvenstva Zagreba i Hrvatske), ponajprije putne troškove, a u manjem opsegu troškove smještaja, organizacijske troškove i korištenje športskih objekata ako je Zagreb domaćin natjecanja. Posebna pozornost posvetit će se osiguranju sredstava za natjecanja mlađih dobnih skupina.

5.4. Osiguranje i zdravstvena zaštita športaša

Svi športaši u redovnom sustavu treniranja i natjecanja osigurani su od nezgoda i povreda u skladu s proračunskim mogućnostima.

Zakonska obaveza svih športaša u sustavu natjecanja je obaveza liječničkog pregleda dva puta godišnje. Preventivna zdravstvena zaštita športaša financira se kroz djelatnost Poliklinike za medicinu rada i športa Zagrebačkoga športskog saveza, za koju će se osigurati svi potrebni uvjeti za funkcioniranje (plaće liječničkih timova i prostorno-tehnički uvjeti) na zajedničkoj lokaciji. Odredbama Zakona o športu postrožene su odredbe kojima se regulira ovo pitanje, pa stoga zadaće liječničkih timova, kao i tehničko-prostorni uvjeti moraju biti na višoj razini. Provodit će se laboratorijski nalazi krvi i urina, te kardiološki pregledi ciljane populacije. Za realizaciju programa Poliklinike za medicinu rada i športa sklapa se godišnji ugovor sa Zagrebačkim športskim savezom za liječničke preglede športaša. Za 2012. godinu utvrđuje se participacija po preglede za svakog korisnika u iznosu od 40,00 kn.

6. Športska rekreacija

Ovaj program, dakako, ne može obuhvatiti sve rekreacijske djelatnosti koje se, kao "Šport za sve", odvijaju u gradu veličine Zagreba, pa je stoga u prvom redu okrenut poticanju športske rekreacije kao osobito pozitivnog sastojka urbanog života. Program je usmjeren radu s predškolskom djecom te s odraslima, a provodi se redovitim oblicima vježbanja, manifestacijama, podukom, športskim igrama i natjecanjima, te zajedničkim gradskim programima.

Programi rada s predškolskom djecom provode se: redovitim vježbanjem u igraonicama povezanim s dječjim centrima; uključivanjem najmlađih rekreativnih vježbača zajedno s roditeljima u velike manifestacije rekreativaca, kad je moguće prilagoditi objekte potrebama najmlađih korisnika; podukom u plivanju i klizanju. Provodit će se i program Olimpijade dječjih vrtića.

Rad s odraslima sadrži redovito tjelesno vježbanje ciljanih skupina (starijih osoba, mladeži, žena), zatim korektivno vježbanje, aerobik, te programe fitnesa i trima. Osiguravanjem sredstava za honorare voditelja provode se i besplatni programi športskog vježbanja po gradskim četvrtima, u suradnji sa Službom za mjesnu samoupravu. Športske igre i natjecanja provode se po područnom načelu, po gradskim četvrtima, u raznim športskim granama uz ligaška natjecanja. Na kraju se godine priređuju završni turniri na gradskoj razini.

Zajednički programi provode se kroz slobodno plivanje i slobodno klizanje, a manifestacije su programski razgraničene na one gradskoga značaja, poput programa "Zagreb na...", Ljeto 2012. i Svjetski dan pješačenja, te nacionalnoga, koje obuhvaća više priredaba među kojima i obilježavanje Svjetskoga dana športa.

Uz ove programe Zagrebački savez športske rekreacije skrbi i o stručnom usavršavanju svojih amaterskih suradnika i voditelja rekreacije, informatičko-promidžbenoj djelatnosti, te praćenju povratnih informacija o svojoj djelatnosti.

Za provedbu programa skrbit će djelatnici Zagrebačkog saveza za športsku rekreaciju "Šport za sve", čije se plaće osiguravaju Planom sredstava za sufinanciranje Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba. Program se realizira preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

7. Tjelesna i zdravstvena kultura osoba s invaliditetom

Program je namijenjen korisnicima s posebnim potrebama, čiji je broj, nakon ratnih godina, nažalost povećan. Ovaj program realizira u najvećem dijelu Zagrebački športski savez invalida i Zagrebački športski savez gluhih.

Program ponajprije obuhvaća članove koji pokazuju sklonosti i sposobnosti za redovito treniranje i natjecanja, te im omogućava športsko usavršavanje pod stručnim nadzorom. Plivački i atletski šport daje osobito dobre rezultate, a veoma su raširena i natjecanja u stolnom tenisu, streljaštvu, kuglanju, rukometu i odbojci. Posebno značenje ovih aktivnosti ogleda se i u tretmanu invalida Domovinskog rata i prevenciji povrata posttraumatskog sindroma ratnih veterana. Posebno će se skrbiti o potrebama vrhunskih športaša osoba s invaliditetom.

Za provedbu programa športa osoba s invaliditetom zaduženi su zaposlenici Zagrebačkoga športskog saveza invalida, čije se plaće osiguravaju u proračunu, odnosno profesionalno angažirani tajnik u Zagrebačkome športskom savezu gluhih. Program se realizira preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

8. Održavanje i izgradnja objekata od posebne važnosti za Grad Zagreb

Ovaj se program bavi materijalnom osnovom gradskoga športa, koja je neizostavan čimbenik u tehnologiji stvaranja vrhunskih športskih rezultata. Pod tim se u prvom redu podrazumijeva da objekti zadovoljavaju visoke standarde opremljenosti i održavanja. Programski prioritet imaju objekti gradskog značenja, dakle oni na kojima se održavaju najmasovnije i najkvalitetnije priredbe zagrebačkoga športa. Odgovarajućim financiranjem programa koji su se održavali na tim objektima tijekom proteklih nekoliko godina, nastojalo se sačuvati njihovu funkcionalnost, a dobrim dijelom i estetsku vrijednost.

U okviru ukupnih resursa Zagrebačkog holdinga, odnosno Podružnice Upravljanje športskim objektima, morala bi se pronaći sredstva za njihovo značajnije investicijsko održavanje. Sredstva za programsko korištenje osigurat će se kao tekuće donacije iz programa Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

Sredstva za realizaciju utvrđenog programa korištenja športskih objekata, na temelju utvrđene cijene sata korištenja športskog prostora u Programu javnih potreba u športu Grada Zagreba, osiguravaju se na posebnoj poziciji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport: programsko korištenje športskih objekata. Sredstva se upraviteljima osiguravaju kao tekuće donacije. Razrada programa korištenja športskih objekata sastavni je dio Programa javnih potreba kao posebni separat.

Za potrebe funkcioniranja gradskih športskih saveza i Zagrebačkoga športskog saveza potrebno je izdvojiti sredstva za najam uredskog prostora.

Unatoč činjenici da je Grad Zagreb vlasnik više od 150 športskih građevina, od čega dvadesetak kapitalnih, još uvijek ih je premalo za sve potrebe športa. Pri tome je poseban problem što mnogi već ranije planirani objekti, još uvijek nisu izgrađeni, a njihova se izgradnja odgađa iz jednoga u drugo proračunsko razdoblje.

9. Usavršavanje stručnih kadrova, istraživačka i informatička djelatnost u športu

9.1. Usavršavanje stručnih kadrova

Usavršavanje stručnih kadrova za potrebe športskih saveza planira se u odgovarajućem gradskom športskom savezu, a usklađuje u okviru Zagrebačkog športskog saveza. Temeljem usklađenih zahtjeva izrađuje se Operativni program provedbe stručnog usavršavanja za tekuću godinu.

Sredstva se namjenjuju za:

- usavršavanje stručnih kadrova prema potrebama saveza,

- ostale stručne potrebe.

Osposobljavanje stručnih kadrova na razini tečaja ili seminara sufinanciraju se iz Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba.

Organizacija bilo kojeg oblika stručnog usavršavanja pretpostavlja zahtjev koji sadržava:

- svrhu seminara, savjetovanja ili tečaja;

- vrijeme i mjesto održavanja;

- broj sudionika;

- naziv teme i predavača;

- specifikaciju troškova.

U okviru stručne službe Zagrebačkoga športskog saveza djeluje odjel koji objedinjava potrebe športskih saveza i usklađuje ili s nositeljima realizacije programa stručnog usavršavanja kadrova.

9.2. Istraživačko-razvojna djelatnost

Krenulo se s izradom Programa razvoja za sljedeće dugoročno razdoblje od 2012. do 2020., a koji će se provoditi preko Ustanove "Centar za istraživanje i razvoj športa", koju je osnovao ZŠS.

Ustanova će dovršavati već započete projekte kao što su mjerila za sufinanciranje novih športskih razvojnih programa i organizacijskih rješenja u športu. Svojim će znanjem opsluživati sve društvene interesne skupine od športskih saveza i udruga, do državnih institucija, realnog sektora i građanstva, prilagođavajući se pritom zahtjevima suvremenoga razvijenoga poslovnog svijeta koji je tržišno orijentiran.

Započet će s izradom novih kategorizacija po smjernicama Nacionalnog vijeća za šport, kojima će se definirati vrednovanja športova, športskih rezultata, te fizičkih osoba koje obavljaju športsku djelatnost (članak 3. Zakona o športu).

Za realizaciju navedenih poslova Ustanova će koristiti dugogodišnje iskustveno znanje djelatnika stručnih službi Zagrebačkoga športskog saveza. Financiranje Ustanove regulirat će se posebnim ugovorom.

9.3. Informatička djelatnost u športu

Informatički sustav zagrebačkog športa, kao dio općeg trenda uvođenja nove tehnologije, uspostavit će se u skladu s mogućnostima. S tim u vezi treba naglasiti da je uvođenje internetske stranice Zagrebačkoga športskog saveza (www.zgsport.hr), kao stalno dostupne baze zagrebačkog športa, kako njenih sudionika tako i športskih rezultata, snažan iskorak u tehnologiju budućnosti.

Sukladno zakonskoj obavezi o evidencijama u športu, predložit će se prioriteti u izradi pojedinih evidencija, te korisničkih aplikacija nužnih za bolje funkcioniranje športskog sustava.

10. Međunarodna suradnja

Tijekom 2011. godine, za vrijeme posjeta delegacije Ureda za šport grada Pekinga Zagrebu, potpisan je Protokol o suradnji Zagrebačkoga športskog saveza i Ureda za šport grada Pekinga. Protokol je definirao vidove suradnje i predvidio potpisivanje ugovora, koji bi konkretizirao akcije i uvjete suradnje kroz tri godine. Zagrebački športski savez izradit će projekte po pojedinim športovima (nogomet, taekwondo, gimnastika, stolni tenis, hrvanje, streljaštvo, veslanje, košarka, odbojka, rukomet).

11. Programi Hrvatskoga olimpijskog odbora i športskih zajednica

Program "Aktivne zajednice" Hrvatskoga olimpijskog odbora provodi se sa svrhom poticanja razvoja športa u športskim zajednicama. Program se provodi u suradnji sa športskim zajednicama koje se aktivno zalažu za stvaranje osnovnih materijalnih uvjeta za rad sa športašima. U programu mogu participirati športski klubovi koji kontinuirano tijekom čitave godine rade s mladim športašima koji su registrirani u športskom klubu i natječu se za svoj športski klub. Zagrebački športski savez osigurat će sredstva kao predlagač projekta, da bi športski klubovi u Gradu Zagrebu mogli participirati u navedenom programu, sukladno Pravilima za provedbu programa "Aktivne zajednice" HOO-a.

V. ZAKLJUČAK

U postojećoj gospodarskoj situaciji proračunska sredstva i dalje su sve značajniji dio financiranja ukupnog športa kroz Program javnih potreba u športu Grada Zagreba. Zagrebački šport obuhvaća preko 100.000 aktivnih sudionika, od kojih je više od 50.000 registriranih športaša. U programima športa djece i mladeži obuhvaćeno je oko 165.000 učenika. Poticanjem masovnosti u športu i posebno uključivanjem što većeg broja djece i mladeži kao osnovne zadaće u 2012. godini, stvaraju se uvjeti za budući razvoj športa. To znači da treba poduzeti sve što je moguće da se sačuva, pa i novim uspjesima unaprijedi, postojeća športska pozicija Grada Zagreba kao najkvalitetnijega športskog središta u Hrvatskoj.

Osim toga, ovaj Program javnih potreba u športu Grada Zagreba jamči da će zagrebački športaši i dalje osvajati najviša odličja na domaćim i međunarodnim natjecanjima, uključujući i olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva.

Za ostvarivanje postavljenih programskih ciljeva bitna su tri osnovna zadatka:

- potpora športskoj mladeži, koja se temelji na radu s perspektivnim športašima koji izrastaju iz posebnih programa treniranja s mlađim uzrasnim kategorijama; osnovu za takav rad Zagreb ima u velikom broju djece i mladeži u osnovnim i srednjim školama;

- potpora vrhunskim športskim klubovima, selekcijama i pojedincima, koji su pravo športsko lice grada na nacionalnom i međunarodnom planu i koji promidžbom športa doprinose njegovu razvoju;

- poticanje uključivanja u šport što većeg broja građana kroz raznovrsne oblike športsko-rekreacijskih aktivnosti u programima gradskih kvartova.

Očuvanje pozicije najkvalitetnijih i najpopularnijih športskih kolektiva kao što su GNK Dinamo, NK Zagreb, RK Lokomotiva, RK Zagreb, KK Cibona, HAVK Mladost, KK CO Zagreb i HAOK Mladost, osigurava se sklapanjem ugovora o sufinanciranju njihovih programa. Tako im je omogućeno da kroz stabilan izvor financiranja dijela svojih programa mogu i dalje planirati aktivnosti, koje će im osiguravati vrhunsku športsku kvalitetu na nacionalnom i međunarodnom planu.

Za ostvarivanje tako visoko postavljenih športskih ciljeva bitna je i planska izgradnja novih športskih objekata, rekonstrukcija i obnova postojećih, te primjereno upravljanje i održavanje. S tim u vezi potrebno je i dalje izučavati i predlagati efikasnije načine i oblike upravljanja športskim objektima, kako bi oni bili još više u funkciji zadovoljavanja javnih potreba športa Grada Zagreba.

Kroz tvrtku Zagrebačkoga športskog saveza "Centar d.o.o.", koja upravlja objektima zagrebačkog športa na otoku Silbi, a na inicijativu Hrvatskoga olimpijskog odbora, u 2011. godini započele su sve potrebne radnje za početak izgradnje ovoga značajnoga športskog objekta za pripremu zagrebačkih športaša.

Ukupna skrb o najpopularnijim zagrebačkim klubovima, velikim športskim priredbama, te programskom korištenju športskih građevina u programu je Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

KLASA: 400-06/11-01/75

URBROJ: 251-01-06-11-26

Zagreb, 19. prosinca 2011.

Predsjednik

Gradske skupštine

Boris Šprem, v.r.