Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

I. OPĆE ODREDBE

Predmet i primjena Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju:

– konačnost namire u sustavima za namiru naloga za prijenos i posljedice postupaka zbog insolventnosti nad sudionikom na prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem sudionika u platnom sustavu ili sustavu za namiru financijskih instrumenata na koje se primjenjuje hrvatsko pravo,

– pravo mjerodavno za prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem u sustavu na koje se primjenjuje pravo druge države članice, sudionika nad kojim se postupak zbog insolventnosti provodi prema hrvatskom pravu te

– prava primatelja instrumenta osiguranja u slučaju postupka zbog insolventnosti nad davateljem instrumenta osiguranja vezano uz sudjelovanje u platnom sustavu ili sustavu za namiru financijskih instrumenata na koje se primjenjuje hrvatsko pravo ili uz djelovanje Hrvatske narodne banke, središnje banke druge države članice ili Europske središnje banke u svojstvu središnje banke.

(2) Državama članicama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se države potpisnice Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru.

Članak 2.

(1) Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Direktivom 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11. 6. 1998.),

– Direktivom 2009/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o izmjeni Direktive 98/26/EZ o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira i Direktive 2002/47/EZ o ugovorima o financijskom kolateralu s obzirom na povezane sustave i kreditna potraživanja (SL L 146, 10. 6. 2009.),

– Direktivom 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o izmjeni direktiva 98/26/EZ, 2002/87/EZ, 2003/6/EZ, 2003/41/EZ, 2003/71/EZ, 2004/39/EZ, 2004/109/EZ, 2005/60/EZ, 2006/48/EZ, 2006/49/EZ i 2009/65/EZ u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (Tekst značajan za EGP) (SL L 331, 15. 12. 2010.) i

– Direktivom (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7. 6. 2019.).

(2) Ovim se Zakonom osiguravaju pretpostavke za provedbu sljedećih akata Europske unije:

– Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27. 7. 2012.),

– Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28. 8. 2014.) i

– Uredbe (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/886, 19. 3. 2024.)

Definicije

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1) »sustav« jest formalni sporazum koji udovoljava sljedećim uvjetima:

1. ima najmanje tri sudionika, ne uključujući upravitelja toga sustava, agenta za namiru, središnju drugu ugovornu stranu, klirinšku organizaciju ili posrednog sudionika,

2. ima zajednička pravila i standardizirane postupke za obračun (poravnanje), bilo da se obračun provodi preko središnje druge ugovorne strane bilo bez njezina sudjelovanja, ili za izvršavanje naloga za prijenos između sudionika,

3. pravilima rada sustava utvrđeni su trenutak prihvata i trenutak neopozivosti naloga za prijenos,

4. na sustav se primjenjuje hrvatsko pravo, a barem jedan od sudionika ima sjedište u Republici Hrvatskoj,

5. posluje s financijskim instrumentima odnosno u eurima ili u drugoj valuti ili u više valuta koje se u sustavu preračunavaju jedna u drugu,

6. da je o sustavu donesena odluka nadležnog tijela iz članka 5. ovoga Zakona i

7. da je o sustavu obaviještena ESMA sukladno članku 14. ovoga Zakona;

2) »institucija« jest:

a) sljedeći subjekt koji sudjeluje u sustavu i koji je odgovoran za ispunjenje financijskih obveza koje proizlaze iz naloga za prijenos u tom sustavu:

1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te kreditna institucija iz države članice (uključujući institucije država članica iz članka 2. stavka 5. točaka 3. do 24. važeće Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP),

2. investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te investicijsko društvo sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u smislu zakona koji uređuje tržište kapitala,

3. tijelo javne vlasti Republike Hrvatske ili druge države članice te subjekt za čije obveze jamči Republika Hrvatska ili druga država članica,

4. Hrvatska narodna banka te središnja banka druge države članice,

5. svaki subjekt koji ima sjedište izvan Europske unije i čije funkcije odgovaraju funkcijama kreditnih institucija ili investicijskih društava iz podpodtočaka 1. i 2. ove podtočke, ili

b) sljedeći subjekt koji sudjeluje u sustavu čije se poslovanje sastoji od izvršavanja naloga za prijenos kako je definiran u točki 9. podtočki 1. ovoga članka i koji je odgovoran za podmirenje financijskih obveza koje proizlaze iz tih naloga za prijenos unutar tog sustava:

1. institucija za platni promet u smislu zakona koji uređuje platni promet isključujući subjekt na koji je primijenjeno izuzeće iz članka 32. ili 33. važeće Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (Tekst značajan za EGP),

2. institucija za elektronički novac u smislu zakona koji uređuje elektronički novac isključujući subjekt na koji je primijenjeno izuzeće iz članka 9. važeće Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (Tekst značajan za EGP);

3) »središnja druga ugovorna strana« jest središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27. 7. 2012., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012);

4) »agent za namiru« jest subjekt koji institucijama i/ili središnjim drugim ugovornim stranama koje sudjeluju u sustavu, otvara račune za namiru preko kojih se izvršavaju nalozi za prijenos unutar sustava i, ovisno o slučaju, odobrava kredit tim sudionicima u svrhu namire;

5) »klirinška organizacija« jest subjekt odgovoran za izračunavanje neto pozicija institucija te središnje druge ugovorne strane i/ili agenta za namiru ako sudjeluju u sustavu;

6) »sudionik« jest institucija, središnja druga ugovorna strana, agent za namiru, klirinška organizacija, upravitelj sustava ili klirinški član središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje na temelju članka 17. Uredbe (EU) br. 648/2012; u skladu s pravilima rada sustava, jedan sudionik može djelovati kao središnja druga ugovorna strana, agent za namiru ili klirinška organizacija ili može obavljati sve ili neke od tih poslova; institucija iz točke 2. podtočke a) podpodtočaka 1., 2., i 5. i podtočke b) ovoga članka smatra se sudionikom u platnom sustavu u smislu ovoga Zakona i kad u tom platnom sustavu sudjeluje kao posredni sudionik, pri čemu to ne ograničava odgovornost sudionika preko kojega taj posredni sudionik šalje naloge za prijenos u platni sustav;

7) »posredni sudionik« jest institucija, središnja druga ugovorna strana, agent za namiru, klirinška organizacija ili upravitelj sustava koji je u ugovornom odnosu sa sudionikom sustava u kojem se izvršavaju nalozi za prijenos, koji omogućava posrednom sudioniku provođenje naloga za prijenos preko sustava, pod uvjetom da je taj posredni sudionik poznat upravitelju sustava;

8) »financijski instrument« jest financijski instrument u smislu zakona koji uređuje tržište kapitala;

9) »nalog za prijenos« jest:

1. svaka instrukcija sudionika da se primatelju stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava evidentiranjem na računima kreditne institucije, središnje banke, središnje druge ugovorne strane ili agenta za namiru, ili svaka instrukcija koja dovodi do preuzimanja ili podmirenja obveze plaćanja u skladu s utvrđenim pravilima rada sustava,

2. svaka instrukcija sudionika da se prenese financijski instrument ili pravo na financijski instrument upisom na račun u registru, ili na drugi odgovarajući način;

10) »postupak zbog insolventnosti nad sudionikom« jest prisilna likvidacija kreditne institucije, privremene zabrane uređene zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, stečaj, mjera osiguranja zabrane isplate s računa i zabrane raspolaganja financijskim instrumentima određena prema zakonu kojim se uređuje stečajni postupak te svaka druga skupna mjera predviđena zakonom Republike Hrvatske, druge države članice ili treće države koja je usmjerena na prestanak ili reorganizaciju sudionika, a uključuje privremenu ili trajnu obustavu ili ograničenje plaćanja ili prijenosa financijskih instrumenata;

11) »obračunavanje« jest konverzija potraživanja i obveza koje rezultiraju iz naloga za prijenos koje sudionik ili sudionici zadaju ili primaju od jednog ili više drugih sudionika u jedno neto potraživanje ili jednu neto obvezu, s posljedicom da se potražuje ili duguje samo neto iznos;

12) »račun za namiru« jest račun kod središnje banke, agenta za namiru ili središnje druge ugovorne strane, koji se upotrebljava za evidenciju novčanih sredstava ili financijskih instrumenata te za namiru transakcija između sudionika u sustavu;

13) »instrument osiguranja« jest bilo koja unovčiva imovina, uključujući ali ne ograničavajući se na instrumente financijskog osiguranja u smislu zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje, a koja je pribavljena na temelju zaloga (uključujući i tako pribavljen novac), ugovora o povratnoj kupnji ili sličnog ugovora ili na drugi način u svrhu osiguranja prava i obveza koje mogu nastati u vezi s poslovanjem sustava ili je pribavljena Hrvatskoj narodnoj banci, središnjoj banci druge države članice ili Europskoj središnjoj banci;

14) »radni dan« jest razdoblje utvrđeno pravilima rada sustava koje obuhvaća sve događaje tijekom jednog poslovnog ciklusa sustava uključujući namire tijekom dana i noći;

15) »interoperabilni sustav« jest sustav čiji je upravitelj sklopio sporazum s upraviteljem odnosno upraviteljima jednog ili više sustava koji uključuje izvršavanje naloga za prijenos između tih sustava, neovisno o tome pravo koje države članice se na taj interoperabilni sustav primjenjuje; sporazum sklopljen između interoperabilnih sustava ne čini sustav u smislu ovoga Zakona;

16) »upravitelj sustava« (operater sustava) jest subjekt odgovoran za rad sustava. Upravitelj sustava može djelovati i kao agent za namiru, središnja druga ugovorna strana ili klirinška organizacija;

17) »ESMA« je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ;

18) »ESRB« jest Europski odbor za sistemske rizike osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike.

Sustavi za izvršavanje naloga za prijenos

Članak 4.

(1) Sustavi preko kojih se izvršavaju nalozi za prijenos iz članka 3. točke 9. podtočke 1. ovoga Zakona jesu platni sustavi.

(2) Sustavi preko kojih se izvršavaju nalozi za prijenos iz članka 3. točke 9. podtočke 2. ovoga Zakona jesu sustavi za namiru financijskih instrumenata. Preko sustava za namiru financijskih instrumenata mogu se izvršavati i nalozi za prijenos iz članka 3. točke 9. podtočke 1. ovoga Zakona.

Nadležnost

Članak 5.

(2) Odluku o tome udovoljava li sustav iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona uvjetima iz članka 3. točke 1. podtočaka 1. do 5. ovoga Zakona donosi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i objavljuje ju u »Narodnim novinama«.

(3) Upravitelj sustava dužan je dati nadležnom tijelu iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka podatke o sudionicima i posrednim sudionicima, kao i o svakoj promjeni sudionika i posrednih sudionika.

(4) Institucija je dužna na zahtjev svake osobe s pravnim interesom dati informaciju o svim sustavima u kojima ta institucija sudjeluje, kao i o osnovnim odredbama pravila rada koja uređuju poslovanje tih sustava.

Prihvat i neopozivost naloga za prijenos

Članak 6.

(1) Pravilima rada svakog sustava uređuje se trenutak u kojem se nalog za prijenos, bilo da ga je zadao sudionik sustava bilo da je zadan preko treće strane, smatra prihvaćenim u sustav.

(2) Trenutak neopozivosti naloga za prijenos označava trenutak, propisan pravilima rada sustava, od kojega ni sudionik u sustavu ni treća strana ne mogu opozvati nalog za prijenos.

(3) Pravila rada sustava koji je interoperabilan s drugim sustavima, moraju u odnosu na trenutak prihvata u sustav i trenutak neopozivosti biti u najvećoj mogućoj mjeri usklađena s pravilima rada svih drugih interoperabilnih sustava. Na trenutak prihvata u sustav i trenutak neopozivosti koji su uređeni pravilima rada tog sustava ne utječu pravila rada svih drugih međusobno interoperabilnih sustava, osim ako to nije izričito propisano pravilima rada svih međusobno interoperabilnih sustava.

II. POSLJEDICE OTVARANJA POSTUPKA ZBOG INSOLVENTNOSTI NAD SUDIONIKOM NA PRAVA I OBVEZE U VEZI SA SUDJELOVANJEM U SUSTAVU

Postupak zbog insolventnosti i trenutak otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom

Članak 7.

(1) Trenutak otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom jest trenutak (datum, sat i minuta) donošenja relevantne odluke suda ili drugoga nadležnog tijela Republike Hrvatske, države članice ili treće države.

(2) Otvaranje postupka zbog insolventnosti nad sudionikom nema retroaktivni učinak na prava i obveze sudionika u sustavu koje proizlaze iz njegova sudjelovanja ili su u vezi s njegovim sudjelovanjem u sustavu prije trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti, niti na prava i obveze sudionika u interoperabilnom sustavu ili upravitelja interoperabilnog sustava koji nije sudionik.

Nalozi za prijenos i obračunavanje u slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom

Članak 8.

(1) U slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom u sustavu ili u drugom interoperabilnom sustavu ili nad upraviteljem interoperabilnog sustava koji nije sudionik, nalozi za prijenos i obračunavanje valjani su i obvezujući za treće osobe ako su nalozi za prijenos prihvaćeni u sustav u skladu s pravilima rada sustava prije trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nalozi za prijenos koji su prihvaćeni u sustav nakon trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom i provedeni u okviru radnog dana utvrđenog pravilima rada sustava tijekom kojega je takav postupak otvoren, valjani su i obvezujući za treće osobe samo ako upravitelj sustava može dokazati da u vrijeme kada su ti nalozi za prijenos postali neopozivi nije znao niti morao znati za otvaranje tog postupka.

(3) Ništetnost ili pobojnost transakcija i ugovora sklopljenih prije trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti neće imati za posljedicu nevaljanost provedenog obračunavanja.

(4) U slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom ili upraviteljem drugog interoperabilnog sustava raspoloživa novčana sredstva ili financijski instrumenti na računu za namiru tog sudionika mogu se iskoristiti za ispunjenje njegovih obveza u sustavu ili drugom interoperabilnom sustavu na radni dan kad je postupak otvoren.

(5) U slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom dopušteno je sudioniku unutar sustava na radni dan kad je postupak otvoren odobriti kredit na temelju raspoloživog instrumenta osiguranja u svrhu ispunjenja obveza tog sudionika u sustavu ili interoperabilnom sustavu.

Obavješćivanje o otvaranju postupka zbog insolventnosti nad sudionikom

Članak 9.

(1) Sud, odnosno drugo nadležno tijelo obavješćuje bez odgađanja Hrvatsku narodnu banku i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga o trenutku otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom.

(2) Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavijesti iz stavka 1. ovoga članka u granicama svoje nadležnosti bez odgađanja prosljeđuju upravitelju sustava na čijeg se sudionika obavijest odnosi.

(4) Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavijest o otvaranju postupka zbog insolventnosti sudionika primljenu od nadležnog tijela druge države članice prosljeđuju bez odgađanja upravitelju sustava na čijeg se sudionika obavijest odnosi.

Primjena prava

Članak 10.

U slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom nad kojim se postupak zbog insolventnosti provodi prema hrvatskom pravu, a koji sudjeluje u sustavu na koji se primjenjuje pravo druge države članice, na prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem tog sudionika u tom sustavu primjenjuje se pravo države mjerodavno za sustav.

III. PRAVA PRIMATELJA INSTRUMENTA OSIGURANJA

Prava primatelja instrumenta osiguranja u slučaju postupka zbog insolventnosti nad davateljem instrumenta osiguranja

Članak 11.

(1) Na prava upravitelja sustava ili sudionika na instrument osiguranja koji su pribavili u vezi s poslovanjem sustava ili drugoga interoperabilnog sustava, te prava Hrvatske narodne banke na instrument osiguranja koji je pribavila, ne utječe postupak zbog insolventnosti:

a) nad sudionikom (u sustavu ili drugom interoperabilnom sustavu),

b) nad upraviteljem interoperabilnog sustava koji nije sudionik,

c) nad drugom ugovornom stranom Hrvatske narodne banke ili

d) nad bilo kojom trećom stranom koja je dala instrument osiguranja.

Takav instrument osiguranja može se upotrijebiti u svrhu ostvarivanja tih prava.

(2) Na prava središnjih banaka država članica, odnosno Europske središnje banke na instrument osiguranja koji su pribavili, na odgovarajući se način primjenjuje stavak 1. ovoga članka.

(3) Kada upravitelj sustava da instrument osiguranja upravitelju drugog sustava vezano za interoperabilnost tih sustava, na pravo na taj instrument osiguranja upravitelja sustava koji ga je dao ne utječe postupak zbog insolventnosti nad upraviteljem sustava koji ga je pribavio.

Primjena prava

Članak 12.

(1) Kad su financijski instrumenti ili prava na financijske instrumente dani kao instrument osiguranja sudionicima, upraviteljima sustava i/ili Hrvatskoj narodnoj banci, a njihova prava na financijske instrumente ili prava bilo kojih drugih osoba koje poduzimaju radnje za njihov račun zakonito su upisana u registru, na računu ili u središnjem depozitoriju, na prava tih subjekata primjenjuje se pravo države u kojoj se nalazi registar, račun ili središnji depozitorij.

(2) Kad su financijski instrumenti ili prava na financijske instrumente dani kao instrument osiguranja središnjoj banci države članice ili Europskoj središnjoj banci, a njezina prava na financijske instrumente ili prava bilo koje druge osobe koja poduzima radnje za njezin račun zakonito su upisana u registru, na računu ili u središnjem depozitoriju države članice, na njezina prava primjenjuje se pravo države članice u kojoj se nalazi registar, račun ili središnji depozitorij.

IV. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA

Evidencija sustava

Članak 13.

(1) Nadležna tijela iz članka 5. stavka 1. i 2. ovoga Zakona u granicama svoje nadležnosti vode evidenciju sustava na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona te ih objavljuju na svojim internetskim stranicama.

(2) Evidencija sustava sadrži barem sljedeće podatke:

1) naziv sustava,

2) tvrtku i sjedište upravitelja sustava,

3) popis sudionika i posrednih sudionika sustava.

(3) Nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka u granicama svoje nadležnosti mogu detaljnije urediti opseg i sadržaj evidencije sustava.

(4) Nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka u granicama svoje nadležnosti obavješćuju Ministarstvo financija o evidenciji sustava iz stavka 1. ovoga članka te o svim promjenama u evidenciji sustava u roku od 8 dana od dana upisa promjene.

Obavješćivanje i suradnja s ESMA-om

Članak 14.

(1) Hrvatska narodna banka obavješćuje ESMA-u o svojoj nadležnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, o platnim sustavima na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i o upraviteljima tih sustava.

(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavješćuje ESMA-u o svojoj nadležnosti iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, o sustavima za namiru financijskih instrumenata na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i o upraviteljima tih sustava.

(3) Nadležna tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužna su za potrebe ovoga Zakona surađivati s ESMA-om te joj, bez odgađanja, dostavljati sve informacije potrebne za izvršavanje njezinih dužnosti, a u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak važenja Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

Članak 15.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata (»Narodne novine«, br. 117/08.).

(2) Platni sustavi za koje je do stupanja na snagu ovoga Zakona odlukom Hrvatske narodne banke utvrđeno da udovoljavaju uvjetima iz Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata (»Narodne novine«, br. 117/08.) smatraju se sustavima u smislu članka 3. točke 1. ovoga Zakona.

(3) Sustav za namiru financijskih instrumenata za koji je do stupanja na snagu ovoga Zakona odlukom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga utvrđeno da udovoljava uvjetima iz Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata (»Narodne novine«, br. 117/08.) smatra se sustavom u smislu članka 3. točke 1. ovoga Zakona.

(4) Nalog za prijenos koji je prihvaćen u sustavu prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ali je izvršen nakon njegova stupanja na snagu, smatrat će se nalogom za prijenos u smislu ovoga Zakona.

Članak 16.

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaje važiti članak 3. točka 2. podtočka 3. ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 17.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 1. stavka 3., članka 3. točke 2. podtočke 2., 7. i 8., članka 9. stavka 3. i 4., članka 11. stavka 2., članka 12. stavka 2. i članka 14. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.