Program Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova od 2026. do 2030. godine

Program Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova od 2026. do 2030. godine (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 42/25)

Na temelju članka 35. točke 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - pročišćeni tekst, 137/15 - ispr., 123/17, 98/19 i 144/20) i članka 41. točke 34. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16, 2/18, 23/18, 3/20, 3/21, 11/21 - pročišćeni tekst i 16/22), Gradska skupština Grada Zagreba, na 6. sjednici, 17. prosinca 2025., donijela je

PROGRAM

Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova od 2026. do 2030. godine

UVOD

Tijekom godina, promjene u obrascima migracijskih kretanja dovele su do sve veće društvene raznolikosti u Hrvatskoj i Zagrebu. Posebno se ističe kontinuirani porast broja stranih radnika i radnica koji, uz tražitelje i tražiteljice međunarodne zaštite te osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom, čine većinu državljana i državljanki trećih zemalja prisutnih na području Republike Hrvatske.

Činjenica da se integracija događa upravo na lokalnoj razini zahtijeva aktivnu ulogu jedinica lokalne i regionalne samouprave. Grad Zagreb, kao lokalna jedinica s najviše iskustva u ovom području, prepoznao je svoju ulogu u integracijskim procesima te je među prvima razvio provedbene dokumente i konkretne mjere kojima se podupire uključivanje stranaca u društvo.

Donošenjem Programa Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova od 2026. do 2030. godine (u daljnjem tekstu: Program) nastavit će se kontinuitet provedbe mjera i aktivnosti u području integracije stranaca. Program se temelji na načelima uključivosti, ravnopravnosti i interkulturnog dijaloga, a cilj mu je izgradnja otvorene, inkluzivne i kohezivne lokalne zajednice. Polazeći od pristupa Vijeća Europe, raznolikost se prepoznaje kao društveni i razvojni resurs.[1]Ključni elementi takvog pristupa uključuju omogućavanje pristupa pravima kao početnu točku integracije, razvoj javnih politika koje promiču raznolikost u svim područjima života, stvaranje prostora za interkulturnu razmjenu i zajednički život te odmak od stereotipnog kategoriziranja prema prepoznavanju individualnih potencijala i osnaživanju svakog pojedinca. Uspješna provedba Programa zahtijeva učinkovitu koordinaciju između Gradske uprave, gradskih ustanova, tijela mjesne samouprave, organizacija civilnog društva i drugih strateških partnera u području integracije, uz istodobno jačanje međusektorske suradnje u područjima obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.

Program je usklađen s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu: Povelja)[2]kojom se određuje da svatko ima pravo na azil te da se zabranjuje svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija. Nadalje, Povelja navodi da državljani trećih zemalja kojima je dopušten rad na područjima država članica imaju pravo na radne uvjete jednake onima koje imaju građani Unije. Također, svim se građanima jamči socijalna sigurnost i pomoć.

Nositelj izrade Programa je Koordinacija Grada Zagreba za integraciju stranaca, radno tijelo gradonačelnika koje čine predstavnici i predstavnice iz redova nadležnih gradskih upravih tijela za promicanje ljudskih prava i civilno društvo, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, sport i mlade, mjesnu samoupravu i civilnu zaštitu, javnih ustanova čiji je osnivač Grad Zagreb, organizacija civilnog društva, vjerskih zajednica, akademske zajednice te migrantskih skupina. Predstavnici i predstavnice iz redova organizacija civilnog društva, vjerskih zajednica te migrantskih skupina imenuju se putem Javnog poziva za iskaz interesa za sudjelovanje u radu Koordinacije.

Program obuhvaća različite kategorije državljana trećih zemalja, uključujući strane radnike i radnice s dozvolom za boravak i rad u RH, osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom te tražitelje i tražiteljice međunarodne zaštite, a za sve navedene skupine koristi jedinstveni naziv stranac.

U skladu s člankom 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine 82/08 i 69/17), riječi i pojmovni sklopovi upotrebljavani u tekstu Programa koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Radi promicanja ravnopravnosti, u tekstu se koriste oblici i pojmovi u muškom i ženskom rodu.

ANALIZA STANJA

U posljednjih nekoliko godina Hrvatska bilježi pojačan priljev stranih radnika i radnica, osobito iz zemalja južne i jugoistočne Azije. Znatan porast broja izdanih radnih dozvola, kao i trend dolazaka radnika i radnica iz ovih regija, započeo je 2018. i od tada kontinuirano raste.[3] Tako je broj izdanih radnih dozvola na hrvatskom tržištu rada u 2024. iznosio 206.529, taj je broj u 2023. iznosio 172.499, a u 2022. 124.121.[4] Od ukupnog broja izdanih dozvola u 2024. gotovo četvrtinu - 45.119 dozvola izdala je Policijska uprava zagrebačka, što je također porast u usporedbi s 2023. kada je taj broj iznosio 42.541. Najveći broj dozvola za boravak i rad u 2024. izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije (27.988), Indije (20.502), Filipina (14.680), Sjeverne Makedonije (13.855), Bangladeša (13.630), Kosova (8.139), Uzbekistana (6.959) i Egipta (6.672). U 2025., do 22. rujna, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, na području Grada Zagreba 31.736 državljana i državljanki trećih zemalja ima važeći privremeni boravak radi rada (dozvola za boravak i rad), od toga najviše iz Nepala, Filipina i Indije (ukupno 16.417).

Za razliku od dosadašnjih radnih migranata iz susjednih zemalja, koji su u pravilu poznavali hrvatski jezik i time lakše ostvarivali društvenu integraciju, novopridošla radna snaga suočava se sa znatno složenijim integracijskim izazovima.

Osim navedene kategorije stranaca, sustavno i strukturirano uključivanje u hrvatsko društvo potrebno je osigurati i tražiteljima i tražiteljicama međunarodne zaštite, osobama kojima je ona odobrena te raseljenim osobama iz Ukrajine kojima je u Hrvatskoj odobrena privremena zaštita. Naime, Republika Hrvatska posljednjih godina svjedoči i povećanju broja tražitelja i tražiteljica međunarodne zaštite, koji je od 2020. u konstantnom porastu s rekordnom godinom 2023. kada je taj broj dosegao 68.114 osoba[5]. Najveći broj odobrenih međunarodnih zaštita bilježi se od 2017. do 2019.[6] kada je Hrvatska sudjelovala u provođenju Europskog programa premještaja i preseljenja [7]. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, na dan 19. rujna 2025. na području Grada Zagreba boravi 526 osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Početkom rata u Ukrajini Europska je unija prvi put aktivirala mehanizam privremene zaštite te od 2022. u Hrvatskoj raste broj osoba pod privremenom zaštitom, odnosno raseljenih osoba iz Ukrajine [8]. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, na dan 24. rujna 2025. na području Grada Zagreba borave 5.102 osobe sa statusom privremene zaštite.

EUROPSKI OKVIR ZA INTEGRACIJU STRANACA

Govoreći o integraciji izbjeglica i migranata, važno je napomenuti da je ona u nadležnosti država članica, a pravna je stečevina Europske unije u ovom području ograničena te se sastoji od nekoliko direktiva koje reguliraju njihova prava[9], a koje je Republika Hrvatska prenijela u svoje nacionalno zakonodavstvo. Unatoč tome što je primarna odgovornost na državama članicama, Europska unija aktivno se bavi pitanjem integracije i pruža smjernice za razvoj migracijske politike te za prevladavanje izazova s kojima se države suočavaju. U tom kontekstu, važeći Akcijski plan za uključivanje i integraciju za razdoblje 2021. - 2027.[10] Europske komisije promiče uključivanje i integraciju svih ljudi, naglašava važnost doprinosa migranata Europskoj uniji te nastoji ukloniti prepreke njihovu punom sudjelovanju u društvu. Plan obuhvaća ne samo osobe koje su tek pristigle već i one migrantskog podrijetla koje su već stekle državljanstvo neke od država članica. Dokument posebno ističe da svi ljudi trebaju imati jednake mogućnosti u ostvarivanju svojih prava i sudjelovanju u životu zajednice, bez obzira na svoje podrijetlo. Budući da se integracija najizravnije i najefikasnije ostvaruje putem aktivnosti i inicijative lokalnih zajednica, uspješna provedba ovih mjera u velikoj mjeri ovisi upravo o lokalnoj razini. Prema Akcijskom planu za uključivanje i integraciju za razdoblje 2021. - 2027.:

Integracija se odvija u svakom selu, gradu i regiji u kojima migranti žive, rade i pohađaju školu ili se pridruže sportskom klubu. Lokalna razina ima ključnu ulogu u prihvaćanju i usmjeravanju novopridošlih osoba kada tek stignu u novu zemlju. Organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove, poslodavci te socioekonomski partneri, organizacije socijalne ekonomije, crkve, vjerske i druge filozofske zajednice, organizacije mladih, studentske organizacije, organizacije dijaspore i sami migranti imaju bitnu ulogu u ostvarivanju doista djelotvorne i sveobuhvatne integracijske politike.[11]

Vezano za azilnu politiku Europske unije, jedna od važnijih promjena, trenutačno, jest stupanje na snagu Pakta o migracijama i azilu Europske unije u lipnju 2024., a čija će primjena u državama članicama započeti u lipnju 2026. Radi se o dokumentu koji predstavlja zajednički napor država članica Europske unije u uspostavljanju kohezivnog i učinkovitog okvira za upravljanje sustavima migracija i azila u svim državama članicama.

Budući da Europska unija nema jedinstveno zakonodavstvo koje bi jednako uređivalo prava svih državljana i državljanki trećih zemalja koji u Europsku unije dolaze radi rada, njihova prava razlikuju se od države do države. Kako bi se smanjile razlike u odnosu na građane EU i spriječila nepoštena konkurencija, Direktivom (EU) 2024/1233 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja na državnom području države članice te o zajedničkom skupu prava za radnike iz trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici (preinaka)[12] utvrđuje se zajednički skup prava i jednako postupanje za radnike koji dolaze iz zemalja izvan EU-a te koji zakonito borave u državi članici EU-a, a mora se prenijeti u nacionalno pravo do svibnja 2026. U skladu s ovom Direktivom, radnici i radnice iz trećih zemalja imaju pravo na jednako postupanje kao i državljani i državljanke države članice u kojoj borave. To uključuje uvjete zaposlenja i rada, uključujući plaću, radno vrijeme, dopust, praznike, zdravlje i sigurnost na radnom mjestu te ravnopravnost spolova. Također obuhvaća pravo na štrajk, slobodu udruživanja i sudjelovanje u sindikatima ili strukovnim organizacijama, kao i kolektivno pregovaranje. U jednakom su položaju i kada je riječ o obrazovanju, strukovnom osposobljavanju i priznavanju diploma i kvalifikacija. Pravo na jednako postupanje proteže se i na područje određenih grana socijalne sigurnosti, poreznih olakšica ako su porezni rezidenti, pristup robi i uslugama, uključujući socijalnom i privatnom stanovanju pod jednakim uvjetima te na korištenje savjetodavnih i informativnih usluga zavoda za zapošljavanje.

Također, Akcijski plan za integraciju i uključivanje 2021. - 2027. ističe jednak pristup zapošljavanju kao ključan preduvjet uspješne integracije te potiče države članice da uklone prepreke poput nepriznavanja inozemnih kvalifikacija, ograničenog pristupa cjeloživotnom učenju, nedostatne jezične podrške i profesionalnog usmjeravanja. Posebno se naglašava potreba potpore migrantima te suradnje s poslodavcima i javnim službama za zapošljavanje kako bi se osigurao pravedan i održiv pristup tržištu rada.

PRAVNI I STRATEŠKI OKVIR ZA INTEGRACIJU NA NACIONALNOJ RAZINI

Pravni okvir

Vezano uz postojeći zakonodavni okvir Republike Hrvatske, temeljni propis koji uređuje prava i obveze tražitelja i tražiteljica međunarodne zaštite osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita i osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj jest Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine 70/15, 127/17, 33/23 i 17/25), donesen radi unapređenja sustava zaštite navedenih skupina kojima su u državama podrijetla ograničena osnovna ljudska prava. Prema navedenom zakonu, tražitelji i tražiteljice međunarodne zaštite imaju pravo na boravak, slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj, osiguranje odgovarajućih materijalnih uvjeta prihvata, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, informacije, pravno savjetovanje i besplatnu pravnu pomoć, slobodu vjeroispovijesti, rad i dobivanje isprave u smislu iskaznice tražitelja međunarodne zaštite koja potvrđuje pravo boravka u Republici Hrvatskoj. Isti zakon osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita omogućava ostvarivanje prava na boravak u Republici Hrvatskoj, spajanje obitelji, smještaj, rad, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, slobodu vjeroispovijesti, besplatnu pravnu pomoć, socijalnu skrb, pomoć pri integraciji u društvo, vlasništvo nekretnine u skladu s Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. te stjecanje hrvatskog državljanstva u skladu s važećim propisima. Osobama pod privremenom zaštitom Zakon osigurava pravo na boravak, iskaznicu, osnovna sredstva za život i smještaj, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, informacije o pravima i obvezama, rad, spajanje obitelji i slobodu vjeroispovijesti.

Nadalje, pojedinačna područja, ključna za uspješnu integraciju, regulirana su i posebnim propisima. Zdravstvena zaštita uređena je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca (Narodne novine 80/13, 15/18, 26/21 i 46/22) te Pravilnikom o standardima zdravstvene zaštite tražitelja međunarodne zaštite i stranaca pod privremenom zaštitom (Narodne novine 28/20). U području obrazovanja primjenjuje se Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 126/12 - pročišćeni tekst, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20 - Uredba, 151/22 i 156/23) te niz podzakonskih akata koji se odnose na osiguravanje pristupa obrazovnom sustavu Republike Hrvatske i uključivanje u društvo tražitelja međunarodne zaštite i osoba pod međunarodnom zaštitom putem programa učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture te pripremnu i dopunsku nastavu za učenike koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik. Socijalna prava regulirana su i Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23 i 61/25), a uključuju različite naknade i socijalne usluge, dok su dodatna prava definirana Zakonom o doplatku za djecu (Narodne novine 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18 i 156/23), Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine 152/22 i 34/25) te Zakonom o inkluzivnom dodatku (Narodne novine 156/23).

Zakonodavni okvir Republike Hrvatske koji uređuje prava i obveze stranaca u području rada obuhvaća uvjete ulaska u zemlju, boravka, pristupa tržištu rada, kao i načela jednakog postupanja te zaštitu radnih prava. Temeljni je propis kojim se definiraju uvjeti ulaska, boravka i zapošljavanja državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj Zakon o strancima (Narodne novine 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25). Njime je propisano kako državljani i državljanke trećih zemalja kojima je izdana dozvola za boravak i rad na temelju ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem imaju pravo na radne uvjete uključujući plaću i prestanak ugovora o radu, kao i sigurnosne zahtjeve za mjesto rada; pravo na opće i strukovno obrazovanje; priznavanje obrazovnih i stručnih kvalifikacija u skladu s propisom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija; grane socijalne sigurnosti kako je definirano Uredbom (EZ) broj 883/2004; porezne olakšice, u mjeri u kojoj se radnik smatra rezidentom u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj; pristup robi i uslugama i opskrbi robom i uslugama koji su dani na raspolaganje javnosti, uključujući postupke za dobivanje subvencioniranih smještaja u skladu s posebnim propisima kojima se uređuju navedena područja, ne dovodeći u pitanje slobodu ugovora u skladu s pravom Unije i Republike Hrvatske; slobodu udruživanja i povezivanja te članstva u organizacijama koje zastupaju radnike ili poslodavce ili organizacijama čiji članovi obavljaju posebno zanimanje, uključujući i naknade koje im takve organizacije daju te pravo na usluge savjetovanja koje pružaju javni zavodi za zapošljavanje.

Strateški okvir

Posljednji nacionalni strateški okvir u području migracija bila je Migracijska politika Republike Hrvatske za razdoblje 2013. - 2015. godine (Narodne novine 27/13), usvojena 22. veljače 2013. u Hrvatskom saboru. Dokument je imao za cilj osigurati da migracijska kretanja pridonesu gospodarskom, socijalnom i kulturnom razvoju Republike Hrvatske, pri čemu je integracija stranaca bila prepoznata kao dvosmjeran proces prilagodbe i jedno od ključnih područja djelovanja. Prvi put predviđeno je osnivanje međuresornog tijela - Stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca - koje je 2013. i imenovano, a čija je radna skupina izradila Akcijski plan za uklanjanje prepreka u ostvarivanju pojedinih prava u području integracije stranaca za razdoblje od 2013. do 2015. godine[13]. S obzirom na specifične potrebe i ranjivost osoba pod međunarodnom zaštitom, mjere iz Akcijskog plana bile su prije svega usmjerene na njihovu integraciju i pristup uslugama. Nadalje, radi osiguravanja provedbe prava zajamčenih Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, Vlada Republike Hrvatske 2017. usvojila je Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje 2017. - 2019.[14] Dokument je razradio određena prava propisana zakonom u sedam strateških područja - socijalna skrb, zdravstvena zaštitu, smještaj i stanovanje, učenje jezika i obrazovanje, zapošljavanje, međunarodna suradnja te međuresorna suradnja i senzibilizacija javnosti i stručnih djelatnika. Njime je uspostavljen institucionalni okvir integracije koji uključuje suradnju državnih tijela, javnih ustanova, Vladinih ureda, organizacija civilnog društva, međunarodnih organizacija i stručnjaka. Ovaj je akcijski plan ujedno i posljednji strateški dokument na nacionalnoj razini na području integracije.

Kako bi se nacionalna politika uskladila s ciljevima nove zajedničke europske politike, odnosno Paktom o migracijama i azilu Europske unije, Hrvatska je 24. listopada 2025. donijela Plan o upravljanju migracijama i azilom. Jedan od strateških ciljeva Plana je unaprijediti politiku integracije i socijalne uključenosti osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom nizom mjera. Predviđeno je osiguravanje brzog pristupa obrazovanju i učenju hrvatskog jezika, uključivanje djece u redovni obrazovni sustav te obrazovanje odraslih putem vaučera i kratkih programa. Plan također obuhvaća olakšavanje pristupa tržištu rada priznavanjem kvalifikacija, poticanjem samozapošljavanja i poduzetništva, kao i osiguravanjem zdravstvene zaštite s naglaskom na preventivu, mentalno zdravlje i podršku ranjivim skupinama. Posebna pozornost posvećena je razvoju održive stambene politike te osiguravanju socijalne i pravne zaštite, uključujući naknade, socijalne usluge i besplatnu pravnu pomoć.

INTEGRACIJA NA LOKALNOJ RAZINI - GRAD ZAGREB

Strateški okvir Grada Zagreba u području integracije stranaca

Iako je oblikovanje migracijskih i integracijskih politika u primarnoj nadležnosti države, a Grad Zagreb nema formalnu obvezu donošenja lokalnih provedbenih planova, izostanak nacionalnih strateških dokumenata, uz istodobni porast priljeva državljana i državljanki trećih zemalja, upozorio je na potrebu definiranja i provedbe lokalnih mjera usmjerenih na poticanje učinkovite integracije novih sugrađana. Slijedom toga, Grad Zagreb, kao jedina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj donio je dva uzastopna akcijska plana za integraciju ciljanih skupina. Posebno je važno što su u tim dokumentima obuhvaćeni i tražitelji i tražiteljice međunarodne zaštite te strani radnici i radnice, što predstavlja iskorak u odnosu na nacionalne strateške dokumente koji su uglavnom obuhvaćali isključivo osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Gradska skupština Grada Zagreba donijela je prvi integracijski dokument, Akcijski plan Grada Zagreba za integraciju tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za 2022. godinu.[15] Cilj Akcijskog plana bilo je poticanje i provođenje integracije tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u društvo na području Grada Zagreba te doprinosi razvoju cjelokupne migracijske politike u Gradu Zagrebu. Izrada i donošenje Akcijskog plana proizišli su iz sudjelovanja Grada Zagreba u projektu CONNECTION - CONNEcting Cities Towards Integration actiON, financiranom sredstvima Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF), s mrežom gradova EUROCITIES kao nositeljem projekta te 13 gradova partnera. U sklopu projektnih obveza Grada Zagreba definirano je donošenje integracijskog akcijskog plana, za čiju su provedbu osigurana sredstva iz projekta. Akcijski plan obuhvaćao je ciljeve i mjere unutar šest ključnih područja: socijalna i zdravstvena zaštita, obrazovanje i učenje jezika, zapošljavanje, jačanje lokalnih integracijskih kapaciteta te međunarodna i međugradska suradnja. U veljači 2022. godine započeo je rat u Ukrajini i počele su pristizati raseljene osobe iz Ukrajine kojima je uskoro dodijeljen status privremene zaštite. Pokazala se potreba da se u provedbu Akcijskog plana u što kraćem roku uključe i osobe pod privremenom zaštitom.

Drugi provedbeni dokument, Akcijski plan Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova za 2023. i 2024. godinu naknadno produžen do kraja 2025., donijela je Gradska skupština Grada Zagreba na 23. sjednici, 23. svibnja 2023. godine. Temelj je ovog akcijskog plana pristupanje Grada Zagreba Povelji Integrirajućih gradova, sukladno Odluci o prihvaćanju Povelje Integrirajućih gradova (Integrating Cities Charter)[16] koju je usvojila Gradska skupština Grada Zagreba 10. studenoga 2022. godine. Pri izradi Akcijskog plana u obzir su uzeta dva dokumenta koja su pripremljena u sklopu projekata Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske kao koordinativnog tijela u postupku uključivanja u društvo osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita: Okvir za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita na lokalnoj razini (2018.) [17] koji je izrađen kao potpora jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Republike Hrvatske u izradi lokalnih strategija i akcijskih planova za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita te Protokol postupanja prilikom integracije osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita (Lalić Novak i Giljević, 2023) [18]. Akcijski plan namijenjen je tražiteljima i tražiteljicama međunarodne zaštite, osobama kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita te radnicima i radnicama - državljanima i državljankama trećih zemalja koji prema Zakonu o strancima imaju pravo na rad na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, a koji su slabijeg socioekonomskog statusa. Akcijski plan obuhvaćao je ciljeve i mjere unutar sedam ključnih područja: informiranje i ostvarivanje prava, socijalna i zdravstvena zaštita, učenje jezika i obrazovanje, međukulturalno učenje, priprema za traženje posla i zapošljavanje, jačanje lokalnih integracijskih kapaciteta te međugradska i međunarodna suradnja. Jedna od mjera iz Akcijskog plana odnosila se na iznalaženje modela i uspostavu centralne točke za informiranje izbjeglica i migranata One-Stop Shop čije je otvaranje bilo velik iskorak u provedbi gradskih integracijskih mjera.

Centar dobrodošlice (One-Stop Shop)

Zagrebački Centar dobrodošlice službeno je otvoren 19. rujna 2024. godine u Petrinjskoj ulici 31, kao zajednička inicijativa Grada Zagreba i UNHCR-a Hrvatska. Sporazumom o suradnji između Grada Zagreba i UNHCR-a Hrvatska definirane su zajedničke aktivnosti unutar Centra s ciljem pružanja kvalitetne usluge korisnicima i korisnicama. Uloga partnerskih organizacija UNHCR-a Hrvatska bila je pomoć zaposlenicima i zaposlenicama Grada Zagreba u radu Centra dobrodošlice. Uslugu davanja besplatne pravne pomoći osigurava Hrvatski pravni centar, a Hrvatski Crveni križ, s obzirom na svoju važnu ulogu i prisutnost u Prihvatilištu za tražitelje i tražiteljice međunarodne zaštite, pruža ključne informacije i smjernice za postupanje u radu sa strancima.

Centar dobrodošlice predstavlja jedinstvenu kontakt-točku za informiranje stranaca o njihovim pravima i obvezama, ovisno o pravnom statusu, na jednom mjestu i na jeziku koji razumiju. U Centru korisnici i korisnice mogu dobiti sveobuhvatne informacije o pravima i dostupnim uslugama koje Grad Zagreb pruža u područjima socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, stipendiranja, učenja hrvatskog jezika, besplatne pravne pomoći, interkulturalnih programa i o drugim integracijskim aktivnostima. Radi lakšeg snalaženja u osnovnim integracijskim procesima, u prostoru su dostupni i informativni materijali na raznim jezicima. Osim pružanja podrške u ostvarivanju prava iz nadležnosti Grada Zagreba, Centar dobrodošlice, u suradnji s partnerima i kontaktnim točkama unutar relevantnih državnih tijela i ustanova, korisnicima može pružiti i širi spektar informacija o ostvarivanju prava i korištenju dostupnih usluga.

Informiranje koje pruža Centar dobrodošlice prvi je korak prema integraciji i zato je Centar dobrodošlice zamišljen kao sigurno i otvoreno mjesto međusobnog razumijevanja te edukativni prostor namijenjen svim korisnicima, uključujući građane i građanke, studente i studentice i učenike i učenice, kojima pruža informacije o svojim uslugama i aktivnostima. Na taj način Centar aktivno osnažuje zajednicu i podržava uključivanje svih korisnika i korisnica u društvo, stvarajući preduvjete za njihovu punu integraciju i ravnopravno sudjelovanje.

U prvih godinu dana rada usluge Centra dobrodošlice koristilo je ukupno 235 osoba, među kojima je najviše bilo stranih radnika i radnica, zatim osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom te nešto manji broj osoba pod privremenom zaštitom. Najveći broj upita dolazio je iz Ukrajine, a potom iz Egipta, Sirije i Nepala. Najčešće usluge uključivale su pružanje besplatne pravne pomoći u Centru, posebno u područjima zakonitog reguliranja boravka i radnog statusa, zaštite radnih prava, reguliranja statusa vozačke dozvole i spajanja obitelji. Od usluga i pitanja koja su u nadležnosti Grada Zagreba, upiti su većinom bili vezani uz pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti, upis djece u predškolske ustanove, pohađanje tečajeva hrvatskog jezika te uključivanje u interkulturalne programe.

Dokumenti Grada Zagreba

Kao jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s najviše iskustva u integraciji Grad Zagreb prepoznao je osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita kao jednu od svojih ciljanih skupina u Socijalnom planu Grada Zagreba 2014. - 2020. (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/14, 23/16 i 4/21). Osim toga, Odluka o socijalnoj skrbi Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/14, 19/15, 6/16, 16/16, 23/16, 4/19, 06/20, 17/20 - pročišćeni tekst 22/20 i 8/21) propisivala je da prava socijalne skrbi utvrđena Odlukom ostvaruju državljani Republike Hrvatske s prijavljenim prebivalištem u Gradu Zagrebu, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom s prijavljenim prebivalištem u Gradu Zagrebu te članovi obitelji azilanata i članovi obitelji stranaca pod supsidijarnom zaštitom koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj. Važno je naglasiti da je Grad Zagreb prva lokalna zajednica koja je 2014. u navedenu odluku uvrstila azilante s boravištem u Gradu Zagrebu kao osobe koje imaju pravo na korištenje socijalnih prava i usluga, a 2016. ta se kategorija proširuje na azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom s prebivalištem u Gradu Zagrebu, kojima je međunarodna zaštita odobrena u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. U ožujku 2019. proširena su prava socijalne skrbi na članove obitelji azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom. Odlukom o socijalnoj skrbi (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/22, 29/22, 8/23, 30/23, 39/23 - pročišćeni tekst, 17/24 i 21/24) u 2022. stranci pod privremenom zaštitom i članovi njihovih obitelji uvršteni su u krug primatelja prava na novčane naknade i socijalne usluge Grada Zagreba, a tijekom 2023. uvršteni su stranci sa stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Gradu Zagrebu, osobe bez državljanstva s privremenim i stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Gradu Zagrebu te stranci s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima. U skladu s navedenom odlukom, osobe kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita u najvećem opsegu koristile su pravo na pomoć u obiteljskim paketima, ljetovanje, pravo na novčanu naknadu korisnicima doplatka za pomoć i njegu i korisnicima osobne invalidnine, pravo na naknadu za troškove stanovanja te pravo na smještaj.

Novom Odlukom o socijalnoj skrbi (Službeni glasnik Grada Zagreba 7/25 i 34/25) zadržane su navedene kategorije korisnika koje mogu ostvariti pravo na novčane naknade i socijalne usluge propisane Odlukom.

Novim Socijalnim planom Grada Zagreba za razdoblje 2025. - 2027. (Službeni glasnik Grada Zagreba 13/25) predviđen je razvoj inovativnih socijalnih usluga, kao i komplementarnih usluga iz drugih sustava namijenjenih tražiteljima međunarodne zaštite, osobama kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita te stranim radnicima i radnicama s dozvolom boravka i rada u Republici Hrvatskoj. Plan uključuje podršku ovim skupinama širenjem dostupnosti usluge za prevladavanje jezičnih barijera, osobito putem organiziranja tečajeva hrvatskog jezika, povećanjem obuhvata korisnika usluge besplatne pravne pomoći te uspostavom usluge osnaživanja i poticanja zapošljavanja teže zapošljivih skupina.

U području zaštite zdravlja, Grad Zagreb uvrstio je osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita u godišnje programe financiranja udruga, kao i u programe sufinanciranja projekata koje udruge provode putem programa Europske unije, fondova EU-a i inozemnih fondova vezanih uz zaštitu zdravlja. Ti se programi redovito donose zajedno s proračunom Grada Zagreba za nadolazeće razdoblje. Što se tiče pružanja zdravstvenih usluga, ovoj ciljanoj skupini one su dostupne u više gradskih ustanova, među kojima su Stomatološka poliklinika Zagreb, Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Poliklinika za bolesti dišnog sustava, Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Drago Čop", Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba, Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Klinika za psihijatriju "Sveti Ivan", Klinika za psihijatriju Vrapče, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, Specijalna bolnica za plućne bolesti, Dječja bolnica Srebrnjak, Ustanova za zdravstvenu njegu u kući te domovi zdravlja Zagreb - Istok, Centar i Zapad.

U području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, djeca tražitelji međunarodne zaštite, djeca kojoj je odobrena međunarodna zaštita te djeca pod privremenom zaštitom s prijavljenim boravkom na području Grada Zagreba polaze dječje vrtiće kojima je osnivač Grad Zagreb, a njihovi roditelji/skrbnici na temelju preporuke nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad mogu ostvariti smanjenje ili oslobađanje obveze sudjelovanja u cijeni redovitog programa predškolskog odgoja i obrazovanja koje dijete ostvaruje u gradskom dječjem vrtiću. U skladu s Odlukom o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječje vrtiće kojima je osnivač Grad Zagreb (Službeni glasnik Grada Zagreba 15/23 i 36/24), pravo prednosti pri upisu u vrtić ostvaruju i djeca pod međunarodnom ili privremenom zaštitom. Nadalje, djeca tražitelji međunarodne zaštite, djeca kojoj je odobrena međunarodna zaštita i djeca pod privremenom zaštitom polaze osnovne i srednje škole na području Grada Zagreba. Troškovi prehrane učenika i učenica tražitelja međunarodne zaštite subvencionirani su u potpunosti, ali učenici nisu uključeni u program produženog boravka. Učenici i učenice osnovnih škola s odobrenom međunarodnom ili privremenom zaštitom uključuju se u program produženog boravka za što su im troškovi, kao i troškovi prehrane, u potpunosti subvencionirani. U skladu s Pravilnikom o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskoga jezika i kulture države podrijetla učenika (Narodne novine 15/13), u školama na području Grada Zagreba provodi se pripremna i dopunska nastava.

Jedna od mjera Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova za 2023. i 2024. godinu bila je provedba pilot-projekta dodjele potpora obrazovanju učenika i učenica te studenata i studentica kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita, a koji pohađaju srednjoškolske ustanove ili ustanove visokog obrazovanja na području Grada Zagreba. S tim u vezi, u lipnju 2023. objavljen je prvi javni poziv kojim Grad Zagreb uvodi potporu obrazovanju učenika i učenica srednjih škola te studenata i studentica s odobrenom međunarodnom ili privremenom zaštitom. U sklopu tog javnog poziva potporu obrazovanju dobilo je 56 učenika i učenica i studenata i studentica (7 s međunarodnom, 49 s privremenom zaštitom). Gradska skupština Grada Zagreba donijela je u rujnu 2024. Odluku o novčanoj potpori obrazovanju učenika srednjih škola i studenata s odobrenom međunarodnom ili privremenom zaštitom (Službeni glasnik Grada Zagreba 29/24). Navedenom odlukom utvrđeni su uvjeti i postupak za dodjelu novčane potpore obrazovanju učenika srednjih škola i studenata s odobrenom međunarodnom ili privremenom zaštitom na godišnjoj razini te je ova vrsta programa stipendiranja time postala stalni izvor financijske podrške. Na temelju raspisanog Javnog poziva u 2024. potporu je dobilo 75 učenika i učenica i studenata i studentica (8 pod međunarodnom, 67 pod privremenom zaštitom).

Strateške suradnje

Grad Zagreb kontinuirano jača svoje financijske, organizacijske i ljudske kapacitete za provedbu integracijskih mjera sudjelovanjem u različitim europskim projektima. Na taj način Grad Zagreb stječe znanja i iskustva te prilagođava dobre prakse drugih gradova lokalnom kontekstu.

Kao jedan od osam gradova partnera, Grad Zagreb je sudjelovao u projektu UNITES (UrbaN InTEgration Strategies through co-design) kojim je koordinirala mreža gradova EUROCITIES. Projekt je bio usmjeren na jačanje integracije migranata i poticanje suradnje raznih aktera s ciljem unapređenja integracijskih procesa zajedničkim osmišljavanjem strategija u kojima sudjeluju gradska uprava, organizacije civilnog društva, stručnjaci, građani i migranti. Putem projekta UNITES financirana je eksterna evaluacija svih dotadašnjih integracijskih mjera u Gradu Zagrebu te mapiranje potreba stranaca u Gradu Zagrebu kao temelj izrade ovog programa.

Trenutačno je u provedbi projekt CONSOLIDATE (Konsolidacija, inovacija i širenje učinkovite prakse integracije u Europi) čiji je nositelj također mreža gradova EUROCITIES, a Grad Zagreb je jedan od 12 partnerskih gradova. Projekt je usmjeren na razvoj dostupnog i koordiniranog sustava integracijskih usluga putem Centra dobrodošlice. Prilikom posjeta projektnih partnera Gradu Zagrebu provedeno je 25 intervjua s ključnim dionicima u integraciji, a na temelju prikupljenih podataka izrađene su preporuke koje su predstavljene Gradskoj skupštini i gradskim upravnim tijelima. Navedene su preporuke uzete u obzir pri izradi ovog programa. Najvažnija se preporuka odnosi na decentralizaciju integracijskih aktivnosti prema gradskim četvrtima i mjesnim odborima, centrima za kulturu i knjižnicama. U sklopu projekta donosi se akcijski plan za čiju su provedbu osigurana sredstva. Provest će se analiza potreba stranih radnika i radnica po gradskim četvrtima, koja će omogućiti identificiranje predstavnika ili predstavnica većinskih migrantskih zajednica. Izabrani predstavnici bit će educirani inkluzivnim obrazovnim programom za ulogu "community connectora" neformalnih prevoditelja i kulturnih medijatora, čime postaju most između svoje zajednice i lokalnog stanovništva, olakšavajući pristup javnim uslugama i servisima. Planira se i izrada nove mrežne stranice koja će sadržavati relevantne informacije, uz produkciju videosadržaja i upravljanje društvenim mrežama, čime će se osigurati dostupnost točnih i ažurnih informacija. Ostale mjere usmjerene su na prilagodbu usluga stvarnim potrebama stranaca, jačanje povjerenja i povezivanja s Gradom Zagrebom, poboljšanje koordinacije integracijskih procesa te lakši pristup informacijama.

Grad Zagreb sudjeluje kao partner u europskom projektu Plan Einstein Academy, koji se provodi putem programa URBACT IV. Ovaj program omogućuje gradovima razmjenu znanja i razvoj održivih urbanih rješenja, uključujući integraciju migranata i jačanje društvene kohezije na lokalnoj razini. Cilj je projekta prilagoditi i primijeniti inovativni model integracije tražitelja i tražiteljica međunarodne zaštite i osoba pod međunarodnom ili privremenom zaštitom, razvijen u nizozemskom gradu Utrechtu. Ovaj model temelji se na konceptu "dobrodošlice od prvog dana" i uključuje stvaranje sigurnog i inkluzivnog prostora te programa za zajedničke aktivnosti tražitelja i tražiteljica međunarodne zaštite, izbjeglica i lokalnog stanovništva. Naglasak je na međusobnom upoznavanju, razmjeni znanja i jačanju društvene povezanosti. Posebna pažnja posvećena je osnaživanju uz pomoć obrazovanja, poduzetništva, volontiranja i aktivnog sudjelovanja u životu zajednice.

Uloga Grada Zagreba je razviti i primijeniti lokalna rješenja u skladu s principima modela Plan Einstein, s posebnim fokusom na rad Centra dobrodošlice kao mjesta integracije, informiranja i povezivanja novih članova zajednice s dostupnim lokalnim resursima. Sudjelovanjem u ovom projektu Grad Zagreb razvija investicijski plan koji uključuje pilot-projekt širenja Centra dobrodošlice u gradskoj četvrti u kojoj su smješteni tražitelji i tražiteljice međunarodne zaštite. Ta točka definira prostor i aktivnosti od zajedničkog interesa, poštujući principe Plana Einstein, te uključuje male urbane lokalne skupine koje povezuju različite dionike poput gradskih ustanova, organizacija civilnog društva, kulturne centre i druge relevantne subjekte, pružajući konkretne aktivnosti i usluge migrantima/strancima na tom području.

U suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, kao dijelom Europskog sveučilišta gradova u postindustrijskoj tranziciji (UNIC), razvijen je Gradski laboratorij u kojem je multidisciplinarni tim akademskog osoblja, studenata i predstavnica Grada Zagreba radio na razvoju novih i unapređenju postojećih integracijskih mjera Grada Zagreba. UNIC je međunarodna mreža deset europskih gradova i sveučilišta, uključujući Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu, s fokusom na jačanje mobilnosti, uključivosti i poticanje društvenih promjena. Gradski laboratoriji zamišljeni su kao fizička ili virtualna mjesta rasprave za prepoznavanje ključnih izazova i oblikovanje rješenja s kojima se suočavaju suvremeni gradovi, a djeluju unutar Centra za budućnost gradova - platforme za suradnju Sveučilišta, Grada i drugih dionika iz civilnog društva te javnog i privatnog sektora. Grad Zagreb i Sveučilište sudjeluju u uspostavi deset Centara za budućnost gradova, a za aktivnosti vezane uz gradske politike uspostavljena je kontakt-točka ZgForum u Gajevoj ulici 27. Tema integracije stranaca u ovom Gradskom laboratoriju rezultirala je konkretnim preporukama za unapređenje cjelokupne integracijske politike, koje su uzete u obzir pri izradi ovog programa.

Izrada Programa Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova od 2026. do 2030.

Kako bi se oblikovao novi sveobuhvatni program Grada Zagreba za integraciju stranaca, provedeno je istraživanje "Mapiranje potreba državljana trećih zemalja na području Zagreba"[19] u sklopu projekta UNITES (UrbaN InTEgration Strategies through co-design). Cilj istraživanja bio je identificirati potrebe stranih državljana - uključujući tražitelje i tražiteljice međunarodne zaštite, osobe pod međunarodnom ili privremenom zaštitom te strane radnike i radnice iz trećih zemalja, a provedeno je participativno - uz sudjelovanje samih pripadnika i pripadnica ciljane skupine (osoba stranog porijekla), službenika i službenica gradske uprave i predstavnika i predstavnica organizacija civilnog društva koje se bave integracijom stranaca. Koristio se mješoviti metodski pristup, uključujući desk-analizu, anketno i kvalitativno terensko istraživanje. Rezultati istraživanja pružili su znanstveno utemeljenu osnovu za izradu sveobuhvatnog programa Grada Zagreba za integraciju stranaca i razvoj novih integracijskih mjera i aktivnosti. Neki od nalaza istraživanja preporučuju da se Centar dobrodošlice transformira iz informativnog servisa u pružatelja integracijskih usluga, organiziranih u suradnji gradskih službi, ministarstava i organizacija civilnog društva. Naglašava se važnost međuresorne i međusektorske suradnje, pri čemu Grad Zagreb treba preuzeti vodeću koordinacijsku ulogu. Preporuka je i da Grad Zagreb uspostavi trajna partnerstva s organizacijama civilnog društva, uz financijsku podršku. Time bi se osigurala održiva provedba mjera integracije, jačala partnerstva i smanjivalo preopterećenje i rizik od sagorijevanja gradskih službenika.

Osim nalaza ovog istraživanja, temelj za izradu Programa činili su i uvidi UNIC Gradskog laboratorija [20] integracijske politike Grada Zagreba u kojem je sudjelovao multidisciplinarni tim sastavljen od akademskog osoblja Sveučilišta u Zagrebu i studenata zainteresiranih za ove teme te predstavnice Grada Zagreba. Gradski laboratoriji zamišljeni su kao fizička ili virtualna mjesta rasprave, čija je svrha prepoznavanje ključnih izazova i oblikovanje potencijalnih rješenja povezanih s pitanjima s kojima se suočavaju suvremeni gradovi. Organiziraju se u okviru strateškog projekta Sveučilišta u Zagrebu - Europskog sveučilišta gradova u postindustrijskoj tranziciji (UNIC), u sklopu kojeg se razvija Centar za budućnost gradova. Centar je osmišljen kao platforma za suradnju Sveučilišta i Grada te uključuje povezivanje različitih aktera - od predstavnika Grada i akademske zajednice do organizacija civilnog društva, javnog i privatnog sektora te stručne zajednice.

U UNIC Gradskom laboratoriju integracijske politike Grada Zagreba raspravljalo se o trima dimenzijama integracije: socijalno-ekonomskoj, religijsko-kulturološkoj te o jačanju kapaciteta Grada Zagreba i drugih aktera u procesu integracije. Na temelju rasprave kreirane su različite preporuke. Socijalno-ekonomska integracija razmatrana je kroz područja zaposlenja, smještaja, obrazovanja i zdravstvene zaštite, uz preporuke usmjerene na jačanje prevođenja i medijacije putem specijaliziranih prevoditelja, informativnih timova i lidera unutar zajednica. U području zdravlja preporučuje se formiranje mobilnih zdravstvenih timova, otvaranje posebnih ambulanti i edukacija medicinskog osoblja. Za tržište rada istaknuta je važnost edukacija, višejezičnih burzi i sajmova poslova te umrežavanja s poslodavcima. U domeni socijalizacije naglasak je na javnim manifestacijama koje potiču kontakte i kulturnu razmjenu između stranih radnika i lokalnog stanovništva, uz aktivno uključivanje predstavnika useljeničkih zajednica kao posrednika u komunikaciji. Preporuke za jačanje kapaciteta obuhvaćaju uključivanje predstavnika različitih skupina korisnika u savjetodavna tijela Grada Zagreba, jačanje uloge tijela mjesne samouprave putem informiranja, koordinacije i financijske podrške te unaprjeđenje rada Centra dobrodošlice širenjem usluga i suradnjom s javnim tijelima. Također se preporučuje uspostava suradnje s privatnim sektorom putem povezivanja s poslodavcima, razmjene informacija i podizanja svijesti.

CILJ I SVRHA PROGRAMA

Opći je cilj Programa postizanje održivih modela integracije putem dostupnih usluga i interkulturnih programa u čijem razvoju i provedbi sudjeluju svi dionici - stranci, lokalno stanovništvo, Gradska uprava, mjesna samouprava, gradske ustanove, organizacije civilnog društva, privatni sektor, sindikati, znanstvena zajednica i nacionalna tijela.

Svrha je Programa izgradnja otvorenog, solidarnog i povezanog okruženja koje prepoznaje i vrednuje raznolikost kao društveno bogatstvo te osigurava svim stanovnicima - bez obzira na njihovo porijeklo - jednake mogućnosti za sudjelovanje u društvenom, gospodarskom, kulturnom i političkom životu grada.

Program se ostvaruje putem 3 posebna cilja:

Posebni cilj 1. Uključivo i transparentno upravljanje politikom integracije Grada Zagreba i razvoj strateških suradnji;

Posebni cilj 2. Razvoj integracijskih kapaciteta u Gradu Zagrebu;

Poseban cilj 3. Senzibilizacija javnosti za integracijske procese i razvoj interkulturnih programa.

POSEBNI CILJEVI S OPISOM I MJERAMA ZA PROVEDBU

POSEBNI CILJ 1. UKLJUČIVO I TRANSPARENTNO UPRAVLJANJE POLITIKOM INTEGRACIJE GRADA ZAGREBA I RAZVOJ STRATEŠKIH SURADNJI

Ovaj cilj usmjeren je na jačanje sustavnog, koordiniranog i uključivog pristupa integraciji stranaca u Gradu Zagrebu. To podrazumijeva redovito djelovanje Koordinacije Grada Zagreba za integraciju stranaca kao središnjeg tijela zaduženog za razvoj, praćenje i unaprjeđenje integracijskih politika te održavanje i daljnju koordinaciju kontaktnih točaka za integraciju u gradskim upravnim tijelima i ustanovama. Kontinuiran rad ovih mehanizama omogućuje suradnju i usklađivanje brojnih dionika, osigurava dosljednost i stabilnost u provedbi politika te pridonosi uključivanju integracije stranaca u rad različitih sektora. Na taj se način jača međuresorna suradnja i povezuje strateško djelovanje Koordinacije s operativnim radom kontaktnih točaka, čime se osigurava održiv, koordiniran i uključiv pristup integraciji u Gradu Zagrebu.

Osim Koordinacije, ovaj cilj predviđa i uspostavu, održavanje i razvoj strateških suradnji s akterima čije djelatnosti i nadležnosti znatno utječu na procese integracije stranaca. Grad Zagreb će zajedničkim organiziranjem događanja, razmjenom informacija, sudjelovanjem u zajedničkim platformama, korištenjem gradskih prostora za neposredan rad sa strancima te zajedničkim apliciranjem na natječaje poticati suradnju s nacionalnim tijelima, privatnim sektorom, sindikatima, organizacijama civilnog društva, znanstvenom zajednicom, mrežama gradova i drugim jedinicama lokalne samouprave. Također, izgradnjom mreža kontakt osoba (community connectora) u zajednicama stranaca olakšat će se procesi kulturne medijacije i identificiranja izazova u integraciji.

Osiguravanje kontinuiteta ovih strateških suradnji ključno je za postizanje dugoročnih i održivih rezultata te pridonosi stabilnosti, sustavnosti i održivosti gradskih integracijskih politika. Na taj se način učvršćuje partnerski pristup i omogućuje koordinirano djelovanje različitih dionika u području integracije stranaca.

U sklopu ovog cilja naglasak je na sustavnom praćenju i izvještavanju o provedbi gradskih integracijskih dokumenata, provođenju vanjske evaluacije postojećih mjera te donošenju novih strateških dokumenata i planova provedbe. Na taj se način osigurava kontinuirano unaprjeđenje integracijskih politika Grada Zagreba, pravodobno prepoznavanje izazova te uključivanje dionika u sve faze - od planiranja i provedbe do evaluacije. Cilj obuhvaća i jačanje vidljivosti gradskog Programa za provedbu Povelje Integrirajućih gradova i pripadajućeg Plana provedbe, radi transparentnog informiranja javnosti i veće prepoznatljivosti gradskih aktivnosti u području integracije stranaca.

Mjere uz pomoć kojih će se realizirati posebni cilj su sljedeće:

Mjera 1.1. Jačanje institucionalnih mehanizama koordinacije i provedbe integracije stranaca u Gradu Zagrebu;

Mjera 1.2. Izgradnja mreže kontakt-osoba u zajednici;

Mjera 1.3. Razvoj suradnje u integracijskim aktivnostima sa strateškim partnerima;

Mjera 1.4. Osiguravanje transparentne i koordinirane izrade i praćenje integracijskih dokumenata Grada Zagreba.

POSEBNI CILJ 2. RAZVOJ INTEGRACIJSKIH KAPACITETA U GRADU ZAGREBU

Ovaj posebni cilj predviđa da usluge koje Grad Zagreb pruža strancima budu dostupne, uključive i prilagođene njihovim potrebama. Osigurat će se sustavna izgradnja kapaciteta Grada Zagreba, njegovih ustanova i tijela mjesne samouprave za provedbu lokalnih integracijskih politika i pružanje kvalitetnih, dostupnih i uključivih usluga strancima. Izgradnja kapaciteta obuhvaća i razvoj i unapređenje rada Centra dobrodošlice kao središnje točke gradskih integracijskih inicijativa, osiguravanje njegove vidljivosti, dostupnosti i prostorne funkcionalnosti te ažurnost i sveobuhvatnost informacija na mrežnoj stranici Centra.

Na temelju iskustava projekta Plan Einstein Academy (2023. - 2026.) potvrđena je potreba za decentralizacijom integracijskih aktivnosti Grada Zagreba putem formata višedioničkih lokalnih grupa koje djeluju u gradskim prostorima koji imaju kapacitete i potrebe za provedbu integracijskih aktivnosti, kao što su centri za kulturu, knjižnice i mjesni odbori. Prostori će biti odabrani na temelju lokalnih potreba i inicijative voditelja prostora, a višedioničke lokalne grupe činit će predstavnici i predstavnice gradskih ustanova, tijela mjesne samouprave, civilnog društva i drugih relevantnih dionika. One će redovito održavati sastanke radi usklađivanja aktivnosti i reagiranja na izazove u lokalnim integracijskim procesima.

Širenje aktivnosti Centra dobrodošlice provodit će se uspostavom info-punktova u odabranim gradskim prostorima koji će djelovati kao njegove podružnice. Na taj se način omogućuje dvosmjerna razmjena informacija i iskustava između gradskih upravnih tijela odgovornih za integracijske politike i lokalnih nositelja integracijskih aktivnosti te jača suradnja i prisutnost Grada na razini zajednice. Ulagat će se u jačanje kompetencija zaposlenika i zaposlenica nadležnih gradskih tijela, ustanova i tijela mjesne samouprave u radu sa strancima, putem edukacija o interkulturnim kompetencijama, antirasizmu i antidiskriminaciji, zakonodavnom okviru i dostupnim uslugama.

Osigurat će se višegodišnja podrška programima organizacija civilnog društva koji razvijaju kapacitete stranaca za aktivno i ravnopravno sudjelovanje u društvenom, kulturnom i gospodarskom životu zajednice jezičnim, stručnim i kulturnim kompetencijama. Kontinuitet i razvoj ovih programa ključan je za uspješne procese integracije stranaca na lokalnoj razini. Radi učinkovitijeg planiranja i usmjeravanja integracijskih politika, provodit će se istraživanja potreba stranaca te evidentirati i pratiti korištenje prava i usluga u sustavu socijalne, zdravstvene i obrazovne skrbi.

Važno je osigurati da stranci redovito i s lakoćom koriste postojeće gradske usluge te da im budu dostupne u jednakoj mjeri kao i ostalim građanima Grada Zagreba. Predviđa se razvoj novih modela pristupačnosti u području zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, uz proaktivan pristup u prepoznavanju i uklanjanju prepreka u korištenju usluga. Aktivnosti obuhvaćaju olakšavanje uključivanja djece i mladih u odgojno-obrazovni sustav, dodjelu stipendija za učenike i studente te olakšavanje pristupa sustavu zdravstvene i javnozdravstvene zaštite. U slučaju povećanog priljeva migranata, cilj uključuje i pružanje humanitarne pomoći radi osiguranja osnovnih životnih potreba i zaštite zdravlja.

Mjere uz pomoć kojih će se realizirati posebni cilj su sljedeće:

Mjera 2.1. Razvoj i unapređenje Centra dobrodošlice;

Mjera 2.2. Decentralizacija integracijskih aktivnosti Grada Zagreba;

Mjera 2.3. Jačanje integracijskih kapaciteta Grada Zagreba;

Mjera 2.4. Razvoj pristupačnosti odgojno-obrazovnih usluga;

Mjera 2.5. Razvoj pristupačnosti zdravstvenih i socijalnih usluga;

Mjera 2.6. Ulaganje u kapacitete organizacija civilnog društva koje provode integracijske programe;

Mjera 2.7. Razvoj kapaciteta stranaca za aktivno sudjelovanje u životu zajednice;

Mjera 2.8. Pružanje humanitarne pomoći u slučaju većeg broja priljeva migranata.

POSEBNI CILJ 3. SENZIBILIZACIJA JAVNOSTI ZA INTEGRACIJSKE PROCESE I RAZVOJ INTERKULTURNIH PROGRAMA

Kontinuirani porast broja stranaca u Republici Hrvatskoj - uključujući tražitelje međunarodne zaštite, osobe kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita te radnike iz trećih zemalja s dozvolom boravka i rada - u kombinaciji s nedovoljnom informiranošću dijela građana otvara prostor za razvoj ksenofobnih stavova i negativnog javnog diskursa. Takve pojave mogu otežati zajednički život i spriječiti zbližavanje doseljenika i lokalne zajednice.

Istraživanja pokazuju da su stavovi građana prema strancima često neujednačeni i podložni utjecaju društvenih i psiholoških čimbenika, a predrasude najčešće proizlaze iz osjećaja prijetnje i nesigurnosti. Izvješće Pučke pravobraniteljice iz 2024. potvrđuje da su među skupinama najizloženijima rasizmu i etničkoj diskriminaciji upravo migranti, uključujući tražitelje međunarodne zaštite, osobe pod međunarodnom zaštitom te strane radnike i radnice. U takvom društvenom kontekstu nužno je sustavno informirati, educirati i senzibilizirati građane, osobito primjenom anti-rumor strategije, edukacijama o suzbijanju diskriminacije i rasizma te provedbom interkulturnih aktivnosti koje potiču kvalitetan kontakt između lokalnog stanovništva i stranaca, međusobno razumijevanje, smanjenje predrasuda te jačanje društvene kohezije i povjerenja.

Ovim se ciljem potiče društveno povezivanje, zajednička dokolica i razvoj putem interkulturnih aktivnosti koje okupljaju strance i lokalno stanovništvo, promiču međukulturni dijalog i aktivno uključivanje u život zajednice. Sudjelovanjem u kulturno-umjetničkim i sportskim aktivnostima, kreativnim radionicama i društvenim inicijativama omogućuje se razmjena iskustava, izražavanje identiteta i zajedničko stvaranje. Poseban naglasak stavlja se na rad s djecom i mladima putem obrazovnih i kulturnih programa Grada Zagreba, uključujući ALTERnativnu nastavu - interkulturni školski sat, kao i druge aktivnosti koje promiču prihvaćanje različitosti.

Grad Zagreb će poticati razvoj i provedbu interkulturnih programa u gradskim ustanovama i prostorima, a uspostavom interkulturnog društvenog centra osigurat će se uvjeti za kontinuirane programe poput tečajeva jezika, kulturne medijacije i društvenih aktivnosti koje pridonose uključivanju stranaca u zajednicu. Ovaj se cilj odnosi i na sustavno informiranje i educiranje dionika i javnosti te provedbu javnih kampanja i medijskih aktivnosti kojima se promiču pozitivni primjeri uključivanja stranaca i pridonosi boljem razumijevanju migracija i suzbijanju stereotipa i predrasuda.

Mjere uz pomoć kojih će se realizirati posebni cilj su sljedeće:

Mjera 3.1. Poticanje sudjelovanja u interkulturnim aktivnostima;

Mjera 3.2. Redovito provođenje aktivnosti senzibilizacije javnosti o iskustvima stranaca.

MJERE I AKTIVNOSTI

Unutar svakog posebnog cilja definirane su mjere i aktivnosti čije će se ispunjavanje osigurati dodatnim provedbenim planovima koji definiraju nositelje, sunositelje, pokazatelje, rok provedbe i potrebna sredstva.

Poseban cilj 1. Uključivo i transparentno upravljanje politikom integracije Grada Zagreba i razvoj strateških suradnji
Mjera 1.1. Jačanje institucionalnih mehanizama koordinacije i provedbe integracije stranaca u Zagrebu	A 1: Redovito održavanje sjednica Koordinacije Grada Zagreba za integraciju stranaca i pripadajućih neformalnih radnih grupa
	A 2: Koordinacija kontaktnih točaka za integraciju u gradskim upravnim tijelima i gradskim ustanovama u čijoj je nadležnosti integracija.
Mjera 1.2. Izgradnja mreže kontakt-osoba u zajednici	A 3: Uspostava mreže kontakt-osoba u zajednici (community connectori) kako bi zastupale određenu skupinu osoba i pomagale u integraciji
	A 4: Edukacija kontakt-osoba u zajednici za aktivnosti prevođenja i kulturne medijacije
Mjera 1.3. Razvoj suradnje u integracijskim aktivnostima sa strateškim partnerima	A 5: Sudjelovanje u radu nacionalnih koordinacijskih tijela, radnih skupina i mreža za integraciju
	A 6: Unapređenje suradnje s nacionalnim tijelima u području integracije
	A 7: Organiziranje periodičnog sudjelovanja sindikata u radu Centra dobrodošlice radi informiranja osoba o radničkim pravima i zaštiti od diskriminacije
	A 8: Organiziranje konzultacija radi umrežavanja poslodavaca sa strancima u radu Centra dobrodošlice
	A 9: Organiziranje događanja radi utvrđivanja mogućnosti provedbe zajedničkih projekata s gradovima/općinama u RH
	A 10: Uključivanje znanstvene zajednice u istraživanja i evaluaciju gradskih integracijskih mjera i programa te sudjelovanje u organiziranju javnih predavanja i okruglih stolova
	A 11: Prijavljivanje projekata u području integracije stranaca na natječaje EU fondova u partnerstvu s organizacijama civilnog društva i/li s drugim europskim gradovima
	A 12: Uključivanje u rad međunarodnih organizacija te drugih inicijativa i mreža radi razmjene iskustava i dobrih praksi s europskim gradovima
Mjera 1.4. Osiguravanje transparentne i koordinirane izrade i praćenje integracijskih dokumenata Grada Zagreba	A 13: Periodična vanjska evaluacija o provedbi integracijskih dokumenata i mjera u Gradu Zagrebu
	A 14: Praćenje i izvještavanje o provedbi integracijskih dokumenata Grada Zagreba
	A 15: Donošenje godišnjih provedbenih dokumenata vezanih uz ovaj program te izrada strateškog programa za buduće razdoblje
Poseban cilj 2. Razvoj integracijskih kapaciteta u Gradu Zagrebu
Mjera 2.1. Razvoj i unapređenje Centra dobrodošlice	A 16: Povećanje i unapređenje usluga u Centru dobrodošlice
	A 17: Osiguravanje prevođenja pri korištenju javnih usluga
	A 18: Osiguravanje kulturne medijacije pri korištenju javnih usluga
	A 19: Osiguravanje besplatne pravne pomoći
	A 20: Poboljšanje opremljenosti Centra dobrodošlice
	A 21: Praćenje i evaluacija traženih i dobivenih informacija u Centru dobrodošlice te kvalitete usluge
	A 22: Jačanje digitalne prisutnosti i komunikacije Centra dobrodošlice
	A 23: Izrada informativnih materijala, brošura i priručnika
Mjera 2.2. Decentralizacija integracijskih aktivnosti Grada Zagreba	A 24: Uspostava lokalnih višedioničkih grupa (gradske ustanove, organizacije civilnog društva, mjesni odbori, gradska upravna tijela) radi osmišljavanja programa i inicijativa
	A 25: Organiziranje info-punktova Centra dobrodošlice u gradskim prostorima
	A 26: Uključivanje raznih dionika u rad info-punktova
	A 27: Organiziranje integracijskih programa na info-punktovima
	A 28: Informiranje ustanova kojima je osnivač Grad Zagreb, trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba te mjesnih odbora o pravima stranaca
	A 29: Organiziranje integracijskih aktivnosti u centrima za kulturu
	A 30: Organiziranje integracijskih aktivnosti u Knjižnicama grada Zagreba
	A 31: Organiziranje integracijskih aktivnosti u zainteresiranim mjesnim odborima
	A 32: Organiziranje integracijskih aktivnosti u zdravstvenim ustanovama u vlasništvu Grada Zagreba
Mjera 2.3. Jačanje integracijskih kapaciteta Grada Zagreba	A 33: Organiziranje edukacija i radionica vezanih uz integraciju za zaposlenike i zaposlenice Gradske uprave, gradskih ustanova, trgovačkih društava, tijela mjesne samouprave i dr.
	A 34: Izrada priručnika i drugih praktičnih alata za dugotrajnu uporabu.
	A 35: Izrada digitalnih alata - baze podataka s prijevodima, interaktivni rječnici pojmova za administrativni rad
	A 36: Redovita samoprocjena zaposlenika o vlastitim znanjima i potrebama za dodatnim obukama
	A 37: Mapiranje potreba stranaca na razini mjesne samouprave s ciljem poboljšanja usluga.
Mjera 2.4. Razvoj pristupačnosti odgojno-obrazovnih usluga	A 38: Davanje odobrenja za smanjenje ili oslobađanje od obveze sudjelovanja u cijeni redovitog programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u gradskim dječjim vrtićima
	A 39: Davanje odobrenja za smanjenje ili oslobađanje od obveze sudjelovanja u cijeni produženog boravka školske djece za roditelje ili skrbnike djeteta
	A 40: Omogućavanje pohađanja pripremne i dopunske nastave za učenike/učenice osnovnih i srednjih škola koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik
	A 41: Raspisivanje javnog poziva za davanje potpore obrazovanju učenika/učenica srednjih škola, studenata/studentica i mladih 17 - 30 godina u srednjoškolskom obrazovanju pod međunarodnom ili privremenom zaštitom
	A 42: Vođenje evidencije o broju djece uključene u sustav odgoja i obrazovanja
Mjera 2.5. Razvoj pristupačnosti zdravstvenih i socijalnih usluga	A 43: Poboljšanje dostupnosti zdravstvene zaštite u domovima zdravlja Grada Zagreba
	A 44: Organiziranje dodatne edukacije liječnika i medicinskog osoblja o pravima stranaca i interkulturnoj komunikaciji
	A 45: Uključivanje stranaca u postojeće programe preventivnih pregleda (mamografija, sistematski pregledi djece), kao i informiranje o dostupnim uslugama vezanim uz seksualno i reproduktivno zdravlje, uključujući i testiranje na spolno prenosive bolesti
	A 46: Organiziranje radionica o zdravom načinu života, prehrani, higijeni, prevenciji kroničnih bolesti i cijepljenju, o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, s fokusom na prevenciju i pristup dostupnim lokalnim resursima
	A 47: Informiranje roditelja o obveznim i preporučenim cjepivima, organizacija savjetovališta za djecu i roditelje, uključujući teme vezane uz psihosocijalnu podršku, roditeljske kompetencije, emocionalni razvoj djece i pristup dostupnim uslugama mentalnog zdravlja
	A 48: Radionice o mentalnom zdravlju i psihosocijalna podrška te aktivno upućivanje na dostupne programe psihosocijalne podrške i usluge mentalnog zdravlja
	A 49: Vođenje evidencije o korištenju prava socijalne zaštite i socijalnih usluga koje osigurava Grad Zagreb
	A 50: Vođenje evidencije o korištenju zdravstvene zaštite i dostupnih usluga
Mjera 2.6. Ulaganje u kapacitete organizacija civilnog društva koje provode integracijske programe	A 51: Osiguravanje višegodišnje podrške kontinuiranim projektima integracije
	A 52: Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za integraciju stranaca putem edukacija, razmjene iskustava i mentorstva
	A 53: Raspisivanje javnog poziva za iskaz interesa za provedbu integracijskih mjera putem jednogodišnjih projekata
	A 54: Podrška i očuvanje mentalnog zdravlja osoba koje upravljaju emotivno zahtjevnim situacijama
Mjera 2.7. Razvoj kapaciteta stranaca za aktivno sudjelovanje u životu zajednice	A 55: Organiziranje besplatnog tečaja hrvatskog jezika u školi stranih jezika
	A 56: Organiziranje besplatnog tečaja hrvatskog jezika u organizaciji civilnog društva
	A 57: Organiziranje radionica za pružanje podrške i osnaživanje žena koje se suočavaju s dodatnim izazovima nesigurnog pravnog statusa, jezičnih i kulturoloških barijera te ograničenog pristupa osnovnim uslugama
	A 58: Organiziranje radionica upoznavanje s tradicijom, kulturom i kulturnim obrascima u Republici Hrvatskoj
	A 59: Organiziranje radionica o pravnom okviru, sustavu zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanju, osposobljavanju za tržište rada, financijskoj pismenosti te postupanju u slučaju diskriminacije i/ili nasilja
	A 60: Osnaživanje stranaca za uključivanje na tržište rada - individualno savjetovanje i posredovanje pri zapošljavanju, informiranje o mogućnostima uključivanja na tržište rada mjerama aktivne politike zapošljavanja
	A 61: Organiziranje instrukcija kao podrške u učenju i radionica radi razmjene znanja i vještina u centrima za kulturu i drugim ustanovama
	A 62 Osnaživanje stranaca za uključivanje u procese participativnog budžetiranja
Mjera 2.8. Pružanje humanitarne pomoći u slučaju većeg broja priljeva migranata	A 63: Osiguranje pomoći i prihvata migranata u slučaju potrebe
Poseban cilj 3. Senzibilizacija javnosti za integracijske procese i razvoj interkulturnih programa
Mjera 3.1. Poticanje sudjelovanja u interkulturnim aktivnostima	A 64: Informiranje o mogućnostima i načinima uključivanja u kulturno-umjetničke i sportske aktivnosti putem mrežne stranice i u Centru dobrodošlice
	A 65: Organiziranje sportskih aktivnosti radi spajanja lokalnog stanovništva i stranaca
	A 66: Raspisivanje javnog poziva za financiranje interkulturnih programa
	A 67: Razvijanje modela usluga interkulturnog društvenog centra
Mjera 3.2. Redovito provođenje aktivnosti senzibilizacije javnosti o iskustvima stranaca	A 68: Informiranje javnosti o motivima dolaska stranaca u RH te o njihovim kulturnim, društvenim i tradicijskim posebnostima
	A 69: Obilježavanje Međunarodnog dana migranata, Svjetskog dana izbjeglica te drugih važnih datuma
	A 70: Organiziranje interkulturnog školskog sata - ALTERnativne nastave
	A 71: Promocija i vidljivost Programa Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova i pripadajućeg plana provedbe

ZAVRŠNE ODREDBE

Donošenje i provedba Programa zahtijeva sustavnu i stalnu koordinaciju nadležnih gradskih upravnih tijela s javnim ustanovama kojima je osnivač Grad Zagreb, tijelima mjesne samouprave, organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom te predstavnicima migrantskih skupina koji žive i rade u Gradu Zagrebu. Funkciju praćenja provedbe Programa i koordinacije na razini Grada Zagreba obavljat će Koordinacija Grada Zagreba za integraciju stranaca koju je imenovao gradonačelnik Grada Zagreba.

Gradonačelnik Grada Zagreba će na prijedlog Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo i Koordinacije Grada Zagreba za integraciju stranaca, u provedbenom razdoblju, na godišnjoj razini donositi plan provedbe Programa.

Gradski ured za kulturu i civilno društvo će gradonačelniku Grada Zagreba dostaviti objedinjeno izvješće o provedbi Programa za petogodišnje razdoblje, a koji će o tome izvijestiti Gradsku skupštinu Grada Zagreba.

Gradski ured za kulturu i civilno društvo objavit će Program na mrežnim stranicama Grada Zagreba.

Program će biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 024-01/25-003/432

URBROJ: 251-16-04-25-4

Zagreb, 17. prosinca 2025.

Predsjednik

Gradske skupštine

Matej Mišić, v. r.

[1]https://rm.coe.int/prems-093421-gbr-2555-intercultural-integration-strategies-cdadi-web-a/1680a476bd

[2] Službeni list Europske unije 2016/C 202/2, dostupno na mrežnim stranicama EUR-Lex: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:12016P/TXT&from=RO

[3] Marinović Golubić, M. (2024): Strani radnici iz Nepala, Indije, Bangladeša, Pakistana i Filipina u Hrvatskoj - nalazi kvalitativnog istraživanja. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/467557

[4] Podaci dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova RH: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

[5] Ibid.

[6] Ibid.

[7] Republika Hrvatska dobrovoljno je sudjelovala u Europskom programu premještaja i preseljenja državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koji ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite. S tim u vezi, Vlada Republike Hrvatske je 2015. i 2017. donijela dvije odluke na temelju kojih je preseljeno 250 osoba iz Turske (Odluka o premještaju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite, Narodne novine 78/2015 i Odluka o preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite, Narodne novine 99/17).

[8] Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 7. ožujka 2022. donijela Odluku o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine na temelju članka 78. stavka 4. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine 70/15 i 127/17) i sukladno Provedbenoj Odluci Vijeća Europske unije 2022/382 od 4. ožujka 2022. o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine.

[9] Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013., SL L 180, 29.6.2013., o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (preinačena); Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013., SL L 180, 29.6.2013., o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (preinačena); Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011., SL L 337, 20.12.2011., o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni statusa izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (preinačena); Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013., SL L 180, 29.6.2013., o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinačena); Uredba (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013., SL L 180, o uspostavi sustava "Eurodac" za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima tijela kaznenog progona država članica i Europola za usporedbu s podacima iz Eurodaca radi kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (preinaka)

[10] Dostupno na mrežnim stranicama EUR-Lex: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020DC0758

[11] Akcijski plan za uključivanje i integraciju za razdoblje 2021. - 2027.

[12] Direktiva 2024/1233/EU, SL L, 30.4.2024., dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L_202401233

[13] Dostupno na mrežnim stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske: https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/30092013/Akcijski%20plan%20za%20uklanjanje%20prepreka%20u%20ostvarivanju%20pojedinih%20prava%20u%20području%20integracije%20stranaca%20za%20razdoblje%20od%202013%20do%202015%20godine.pdf">https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/30092013/Akcijski%20plan%20za%20uklanjanje%20prepreka%20u%20ostvarivanju%20pojedinih%20prava%20u%20podru%C4%8Dju%20integracije%20stranaca%20za%20razdoblje%20od%202013%20do%202015%20godine.pdf

[14] Dostupno na mrežnim stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske: https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/AKCIJSKI%20PLAN%20ZA%20INTEGRACIJU%202017-2019.pdf">https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/AKCIJSKI%20PLAN%20ZA%20INTEGRACIJU%202017-2019.pdf

[15] Dostupno na mrežnim stranicama Grada Zagreba:https://web.zagreb.hr/sjednice/2021/sjednice_skupstine_2021.nsf/0/C12586DF003A998EC12587C00048F0A9/$FILE/02%20Prijedlog%20akcijskog%20plana.pdf">https://web.zagreb.hr/sjednice/2021/sjednice_skupstine_2021.nsf/0/C12586DF003A998EC12587C00048F0A9/$FILE/02%20Prijedlog%20akcijskog%20plana.pdf

[16] Ovom PoveIjom gradonačelnici i gradonačelnice iskazuju namjeru za promicanje integracije migranata u europskim gradovima te je svojevrsna potvrda da Zagreb prepoznaje bogatstvo različitosti, da je otvoren za sve građanke i građane te će kao takav biti prepoznat na razini Europske unije kao aktivan dionik u integraciji migranata i izbjeglica. Povelju je potpisalo više od 40 gradova iz država članica Europske unije. Dana 16. studenoga 2022. na 10. konferenciji Integrirajućih gradova održana je i svečana ceremonija potpisivanja Povelje Integrirajućih gradova na kojoj je Grad Zagreb službeno pristupio Povelji.

[17] Dostupno na mrežnim stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske: https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Okvir%20za%20integraciju%20osoba%20kojima%20je%20odobrena%20me%C4%91unarodna%20za%C5%A1tita%20na%20lokalnoj%20razini.pdf">https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Okvir%20za%20integraciju%20osoba%20kojima%20je%20odobrena%20me%C4%91unarodna%20za%C5%A1tita%20na%20lokalnoj%20razini.pdf

[18] Dostupno na mrežnim stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske: https://ljudskaprava.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Protokol%20postupanja%20prilikom%20integracije%20osoba%20kojima%20je%20odobrena%20me%C4%91unarodna%20za%C5%A1tita.pdf">https://ljudskaprava.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Protokol%20postupanja%20prilikom%20integracije%20osoba%20kojima%20je%20odobrena%20me%C4%91unarodna%20za%C5%A1tita.pdf

[19] Dostupno na mrežnim stranicama Grada Zagreba:https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/ljudska%20prava/Studija%20-%20Mapiranje%20potreba%20FINAL.pdf">https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/ljudska%20prava/Studija%20-%20Mapiranje%20potreba%20FINAL.pdf

[20] Gradski laboratoriji zamišljeni su kao fizička ili virtualna mjesta rasprave radi utvrđivanja ključnih izazova i generiranja potencijalnih rješenja povezanih s pitanjima s kojima se suvremeni gradovi suočavaju.