Tijekom 2023. godine, Hrvatska je postigla znatan napredak u povećanju broja stručnjaka informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT stručnjaka), digitalizaciji malog i srednjeg poduzetništva (MSP-ova) te izgradnji gigabitne povezivosti (svjetlovodne mreže do krajnjeg korisnika).

Hrvatska je dobro pozicionirana u pogledu osnovnih digitalnih vještina, pri čemu 59% stanovništva posjeduje osnovne digitalne vještine u usporedbi s prosjekom EU-a od 55,6%. Postoji i dobra rodna ravnoteža u raspodjeli digitalnih vještina. Udio hrvatskog stanovništva s vještinama stvaranja digitalnih sadržaja (81,5%) znatno je iznad prosjeka EU-a od 68,3%.

Hrvatska s rezultatom od 67,2 za digitalne usluge dostupne građanima, u odnosu na prosjek EU od 79,4, i 66,2 za digitalne usluge za poslovanje, u odnosu na prosjek EU od 85,4, ima prostora za poboljšanje svojih rezultata u području dostupnosti digitalnih javnih usluga. No, unatoč tim podacima, Hrvatska je znatno iznad prosjeka EU-a u broju korisnika e-uprave, što odražava dobru razinu digitalnih vještina njezina stanovništva i naglašava važnost poboljšanja pružanja digitalnih usluga.

Hrvatska je tijekom 2023. pokazala pozitivan doprinos ciljevima digitalnog desetljeća EU-a u pogledu digitalne infrastrukture, ali još uvijek postoji prilika za razvoj u pogledu pokrivenosti ruralnih područja. U Hrvatskoj je pokriveno 25,5% ruralnih područja u usporedbi s EU prosjekom od 55,6%. Što se tiče pokrivenosti optičkom mrežom do lokacije korisnika (FTTP), Hrvatska bilježi bolje rezultate, te je s 54% u 2022. skočila na 62,1% u 2023.

Digitalizacija malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj pokazuje raznoliku dinamiku, s nekoliko pokazatelja koji su blizu prosjeka EU-a, primjerice e-trgovine u kojoj je 11,3% blizu prosjeka EU-a od 11,9% i ostali u kojima Hrvatska ostvaruje puno bolje rezultate od prosjeka EU-a i to 29,5% u odnosu na prosjek EU-a od 19,1%. Isto tako, Hrvatska je među predvodnicima EU-a u pogledu upotrebe analitike podataka u poduzećima (51,7% u odnosu na prosjek EU-a od 33,20).

Europska komisija pohvalila je i Republiku Hrvatsku u doprinosu digitalizacije usmjerene na čovjeka, provodeći nova regulatorna rješenja koja osiguravaju sigurnu i etičku primjenu digitalnih tehnologija.

Drugo izvješće o stanju digitalnog desetljeća za zemlje EU pokazuje da Hrvatska ostvaruje pozitivan doprinos ciljevima digitalnog desetljeća Europske unije kroz uspješnu digitalizaciju koja potiče konkurentnost, otpornost, suverenitet, europske vrijednosti te poduzima akcije uvažavajući klimatske promjene.

Izvješće o digitalnom desetljeću Europske komisije je dokument koji prati i analizira napredak Europske unije i njenih država članica u ostvarivanju ciljeva digitalne transformacije do 2030. godine.

Ovo izvješće pruža detaljan pregled postignuća, izazova i strateških smjernica za digitalnu transformaciju, pokrivajući ključna područja kao što su digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poslovanja i digitalne javne usluge.

(mpudt.gov.hr, 15.7.2024.)

Fotografija: Unsplash