29.08.2023.

Žigman: Potrošače treba osvijestiti da su financijske usluge sastavni dio života

Financijska pismenost je danas nužna, a potrošače treba osvijestiti da financijske usluge nisu u domeni apstrakcije već su sastavni dio naših života, poručio je u ponedjeljak predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman.

"Potrebno je osnažiti svijest da je financijska pismenost danas nužna i u rangu je digitalne pismenosti. Nužno je da se kod potrošača stvori spoznaja kako financijske usluge nisu u domeni apstrakcije nego su nešto što je sastavni dio naših života", poručio je Žigman na Hanfinoj konferenciji "Zaštita potrošača u osiguranju i mirovinskoj štednji - EU strategija i hrvatska praksa".

Žigman je rekao da su upravo mirovinski sustav i segment osiguranja u fokusu Hanfe, kada je u pitanju praćenje zaštite potrošača. Ti segmenti su i najrašireniji, pa je stoga i za očekivati da se javljaju određeni prijepori i da dolazi do problema, rekao je Žigman, no i poručio da se tenzije između potrošača i onih koji pružaju financijske usluge mogu smanjiti samo ako obje strane daju svoj doprinos.

"Za tango je potrebno dvoje", slikovit je bio Žigman, istaknuvši da i potrošači moraju biti zainteresirani i željeti se educirati i primiti informacije koje im se pružaju.

"Vrlo često smo svjedoci da se materijali samo potpišu, a ne pregledaju i ne pročitaju", ustvrdio je Žigman, apeliravši na one koji dolaze u kontakt s potrošačima da daju svoj obol u njihovom informiranju oko proizvoda koji kupuju.

U segmentu osiguranja Žigman je apostrofirao prigovore građana koji se odnose na uvjete oko raskida ugovora, dok su kod mirovinskog sustava prigovori relativno rijetki, vjerojatno jer tek predstoji vrijeme kada će veći broj građana biti u isplatnoj fazi. Žigman je kazao i da je znanje oko financijskih proizvoda iz ova dva segmenta nedostatno, kako kod ljudi pred mirovinom tako i kod mladih, te stoga još predstoji puno posla, pa tako i za Hanfu koja je bitan dionik u polju jačanja financijske pismenosti.

Govornica na konferenciji je bila i predsjednica Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) Petra Hielkema, koja je apostrofirala brojne promjene i trendove prisutne u posljednje vrijeme, uključujući između ostalog klimatske promjene, razvoj digitalizacije i umjetne inteligencije, koje i usložnjavaju pitanja zaštite potrošača i njihove edukacije.

Imovina OMF-ova kao 42 Pelješka mosta

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) krajem srpnja ove godine iznosila je 19,2 milijarde eura, a kako je apostofirala direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima (UMFO) Dijana Bojčeta Markoja, to čini oko 28 posto hrvatskog BDP-a, ili, "plastičnije" rečeno, 42 Pelješka mosta.

"U trenutku kada je Pelješki most građen, bilo je 'nevjernih Toma', no danas smo svi jako ponosni na njega. Mislim da imamo razloga biti ponosni i na ovu brojku", mišljenja je Bojčeta Markoja.

Kada je riječ o prinosima OMF-ova i općenito mirovinskih fondova, istaknula je da ih treba promatrati u dužem vremenskom horizontu. Tako ako se promatraju brojke od osnivanja OMF-a, prosječni realni prinosi su iznosili od tri pa do iznad šest posto.

U dosadašnjih više od 20 godina rada fondova zabilježene su i dvije "anomalije", odnosno globalne krize koje su se negativno odrazile na rezultate fondova u 2008. i 2022. godini, no Bojčeta Markoja je istaknula da su fondovi relativno brzo povratili izgubljeno i ostvarili još dodatnu zaradu za svoje članove.

Državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić između ostalog je govorio o riziku ostvarivanja nedovoljnog zamjenskog dohotka, iznijevši podatak da neto stopa zamjene plaće prosječnog radnika mirovinom u Hrvatskoj iznosi oko 50 posto, uz očekivanje blagog pada u budućnosti.

No, poručio je da dobrovoljna kapitalizirana štednja značajno povećava stopu zamjene, navevši primjer prosječnog radnika u SAD-u koji bez nje u mirovini može očekivati 50,5 posto dohotka od rada, a s njom 95,8 posto s njom. "Upravo zato Vlada RH potiče ulaganja u dobrovoljnu kapitaliziranu štednju", poručio je Zoričić.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marijana Ivanov poručila je da će građanima u mirovini dobro doći svaki oblik štednje u koji ulažu, a između ostalog, pozitivnim je upravo ocijenila državne poticaje na dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Osiguravajuća društva će za štete od nedavnih nevremena isplatiti više od 40 mln eura

Direktor Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) Hrvoje Pauković je fokus svog izlaganja stavio u zaštitu potrošača putem proizvoda osiguranja, a u svjetlu sve češćih prirodnih nepogoda, koje su posljedica i klimatskih promjena.

Upozorio je da je Hrvatska visoko izložena posljedicama prirodnih katastrofa, a s druge strane ima nisku penetraciju osiguranja. Razlozi tome što se građani Hrvatske u nedovoljnoj mjeri osiguravaju između ostalog leže i u njihovom mentalitetu, slabijoj financijskoj pismenosti, percepciji da osiguravatelji nisu najpouzdaniji oko isplate adekvatnih šteta, a po Paukoviću tu je i kriva percepcija o cijenama osiguravateljskih proizvoda.

No, direktor HUO-a glavni razlog vidi u tome što građani očekuju državnu pomoć, to jest da će država sve platiti. 

Pauković je iznio i prve podatke o štetama od olujnih nevremena koja su u srpnju između ostalih pogodili i hrvatsku metropolu. Osiguravajuća društva tako očekuju ukupno više od 24 tisuće odštetnih zahtjeva, pri čemu svoju obavezu, to jest isplate osiguranicima, procjenjuju na više od 40 milijuna eura.

"To je jedan značajan iznos, koji će opet hrvatska osiguravateljna industrija odraditi kao od šale, a zato jer je dobro kapitalizirana i spremna", poručio je Pauković, izvijestivši da su društva u prvih oko mjesec dana isplatila već oko sedam tisuća šteta, ukupne vrijednosti od gotovo sedam milijuna eura. 

(HINA, 28.8.2023.)

Fotografija: Pixabay

Arhiva