Kružno gospodarstvo, kao model proizvodnje i potrošnje, uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna - dulja - vrijednost proizvoda. Na taj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada.

Zakon o gospodarenju otpadom propisuje mjere, uvjete za rad odlagališta i zahtjeve za otpad koji je dopušteno odlagati kako bi se spriječio ili što više smanjio štetan utjecaj na okoliš, posebice onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, uključujući i efekt staklenika, kao i sve opasnosti za zdravlje ljudi zbog odlaganja otpada tijekom cijelog životnog vijeka odlagališta, s ciljem uspostave kružnog gospodarstva te osiguranja primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom, zbrinjavanja otpada koji nije uporabljen na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu, te osiguranja postupnog smanjenja odlaganja otpada, posebice otpada koji je pogodan za obradu recikliranjem ili drugim postupkom uporabe.

Odlaganje otpada velik je izazov za sve gradove i županije, a posebice za mala mjesta i  otoke, pogotovo u turističkoj sezoni, kad je povećan broj posjetitelja.

Tako je Europska komisija  9.12.2020. pokrenula europski klimatski pakt, inicijativu na razini EU-a kojom poziva građane, zajednice i organizacije da se angažiraju u borbi protiv klimatskih promjena i izgradnji zelenije Europe. Klimatski pakt je dio europskog zelenog plana, a zamišljen je kao platforma koja će svima omogućiti da dijele informacije, raspravljaju, aktivno sudjeluju u rješavanju klimatske krize i priključe se pokretu za zaštitu klime koji u Europi sve više dobiva na važnosti.

Dana 23. siječnja 2022. građani Europske unije predložili su na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe uvođenje novčanih kazni za zagađivače okoliša, ali i brojnih ekoloških subvencija kako bi se Europa što prije uskladila s preporukama konferencije o klimatskim promjenama COP-26. Ciljevi gospodarenja otpadom propisuju se radi poticanja prelaska na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno i u kojem se što dulje zadržava vrijednost proizvoda, materijala i resursa, a stvaranje otpada svodi se na najmanju moguću mjeru.

Zašto se trebamo prebaciti na kružno gospodarstvo?

Sve je veća potražnja za sirovinama, a sve je manje resursa. Cijeli niz materijala koje koristimo ograničen je, dok populacija globalno raste i potražnja se povećava, kao i ovisnost o drugim zemljama koje su izvori.

Posljedice dosadašnjih obrazaca potrošnje na klimu i okoliš su velike - troši se energija i povećavaju se emisije CO2. Pametnije korištenje materijala može smanjiti emisije.

Sprječavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama poduzeća u EU-u mogla bi ostvariti uštedu uz istovremeno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Trenutačno je proizvodnja materijala koje svakodnevno koristimo odgovorna za 45 % emisije CO2.

Uvođenje principa kružnog gospodarstva smanjilo bi pritisak na okoliš, povećalo sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije, ojačalo gospodarski rast (dodatnih 0,5 % BDP-a) i otvorilo, prema procjenama, 700.000 novih radnih mjesta u EU-u do 2030., a potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode.

Slika 1. Kružno gospodarstvo

U reciklažom dvorištu Žitnjak, na Čulinečkoj cesti, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, i voditelj podružnice Čistoće, u petak, 4.2.2022., predstavili su edukativno-informativni projekt „Odvajamo otpad, usvajamo navike!“.

Projekt je predstavljen u dva dijela: kroz predstavu Čistograd namijenjenu za djecu vrtićke dobi te kampanje „#razvrstaj me (kreni od sebe)“ za učenike osnovne škole.

Projekt „Odvajamo otpad, usvajamo navike“ samo je jedna od inicijativa u sljedećem razdoblju kako bi se podigla svijest građana o odvajanju otpada u gradu Zagrebu.

„Grad Zagreb očekuje izazovno doba u kojem se mora promijeniti sustav gospodarenja otpadom - uvođenjem sustava naplate  prema količini miješanog otpada. Vjerujemo da će se  građani uključiti i da ćemo doći do toga da se smanji količina miješanog otpada i da će se sagraditi infrastruktura koja je potrebna  za odvajanje sirovina“ - naglasio je gradonačelnik.

Priredila: Lucija Salopek, bacc. oec.

Popis slika:

[1]Europski parlament, preneseno s interneta: https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/priorities/kruzno-gospodarstvo/20151201STO05603/kruzno-gospodarstvo-definicija-vrijednosti-i-korist