Prijedlogom zakona o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustava te poslovnih informacija žele se smanjiti rizici od neovlaštenog pribavljanja rezultata istraživanja i razvoja, znanja i iskustva te ostalih vrijednih podataka s kojima se suočavaju posebice inovacijska poduzeća i istraživačke organizacije, rekao je predstavljajući prijedlog državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Matko Glunčić.

U širem smislu očekuje se da će imati pozitivne učinke na funkcioniranje tržišta, ojačati mehanizme za poticanje inovacijskih aktivnosti, osigurati pravedno tržišno natjecanje i tako pridonijeti jačanju konkurentnosti gospodarstva, dodao je.

Zastupnici su poslijepodne poduprli i potvrđivanje ugovora između Hrvatske i Bosne i Hercegovine te između Hrvatske i Litve o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka.

Ugovorima se uspostavlja međunarodnopravni okvir za osiguranje zaštite klasificiranih podataka koji zajednički nastaju ili se razmjenjuju između ugovornih stranaka, objasnio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović ističući pritom da je potreba za međunarodnom razmjenom klasificiranih podataka s jedne strane izraz bliskih vanjskopolitičkih odnosa između država, a s druge strane povećane potrebe za uzajamnim i usklađenim djelovanjem na rješavanju suvremenih, osobito sigurnosnih problema koji često nadilaze nacionale okvire.
"Svaka uređena država mora imati ovakvu vrstu ugovora. Klasificirane informacije ne mogu samo tako izlaziti iz državnih tijela i biti roba na nekom podzemnom tržištu", rekao je Joško Klisović (SDP) i pritom istaknuo važnost ulaganja u infrastrukturu kako bi se zakoni mogli i provoditi.

Željko Raguž (HDZ) rekao je da je ugovor između Hrvatske i BiH doprinos razvijanju boljih vanjskopolitičkih odnosa dviju država, posebice u svjetlu niza izazova s kojima je suočena BiH, političkih utjecaja, konfliktnog potencijala među narodima u BiH te niza otvorenih pitanja između Hrvatske i BiH.

Hrvatski sabor sjednicu nastavlja u četvrtak.


(HINA, 06. 12. 2017.)