Konačni prijedlog Zakona o djelatnosti socijalnog rada kojem je cilj poboljšavanje kvalitete djelatnosti socijalnog rada podržali su i oporba i vladajući, pozdravljajući postizanje visoke razine usuglašenosti.

Ivan Ćelić (HDZ) i Ante Babić (HDZ) pohvalili su što su prihvaćene primjedbe iznesene u prvom čitanju. Postizanje konsenzusa hvali i Kažimir Varda (Stranka rada i solidarnosti).

Prihvaćena je tako primjedba u odnosu na stručno usavršavanje, odnosno propisano pravo i obveza stručnog usavršavanja ovlaštenih socijalnih radnika, kao i pravo stjecanja specijaliziranih stručnih kompetencija s ciljem promicanja cjeloživotnog učenja i kvalitete. Prihvaćena je i primjedba vezana uz distinkciju između prvostupnika i magistara, dok je napušten prijedlog da se u Upravni odbor Hrvatske komore socijalnih radnika uvode predstavnici ministarstva nadležnog za socijalnu skrb i Hrvatske udruge socijalnih radnika.

Vjerujem da će ovaj zakon poboljšati kvalitetu rada socijalnih radnika, te da će svi biti zadovoljni, i socijalni radnici i korisnici sustava socijalne skrbi, istaknula je Ljubica Lukačić (HDZ).

Zakon podržava i Ines Strenja (Most) ističući kako je sustav socijalne skrbi jedan od najsloženijih sustava koji izravno utječe na socijalnu uključenost i zaštitu osjetljivih skupina.

Iako podržava zakon, Giovanni Sponza (IDS) upozorava na loše uređen sustav socijalne skrbi navodeći preveliko administrativno opterećenje socijalnih radnika, nedovoljan broj djelatnika, nedostatak koordinacije između centara socijalne skrbi.

Uz manje primjedbe pozitivne pomake u zakonu podržala je i Marija Alfirev (SDP). "Zakon će sigurno donijeti jedno priznanje socijalnim radnicima u smislu poštovanja struke kojom se bave, ali ovaj zakon nije dovoljan, potrebne su i druge izmjene u sustavu da bismo došli do uloge socijalnog radnika kakav bi trebao biti", kazala je.

Klub GLAS-a i HSU-a ukazao je na neke tehničke nelogičnosti uvjetujući podršku.

Bez većih zamjerki zastupnici su u raspravi podržali i izmjene Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti kojim se bolje regulira ta profesije, te na Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora prenaša nadležnost za provođenje postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.

Željka Josić (HDZ) kaže da će se tim Zakonom ujednačiti položaj svih stručnjaka koji obavljaju edukacijsko rehabilitacijsku djelatnost, a samim tim i kvaliteta usluge.

Vesna Pusić (Glas) upozorava međutim na neujednačen tretman edukacijskih rehabilitatora i socijalnih radnika u dijelu koji se odnosi na članstvo u komori, mogućnost osnivanja obrta ili trgovačkog društva, te određivanje cijena usluga.

Podršku oporbe i vladajućih dobili su i prijedlozi Zakona o psihološkoj djelatnosti, te o socijalno-pedagoškoj djelatnosti u prvom čitanju.


(HINA, 31. 1. 2019.)