"Imamo različite povijesti i jezike, valute, ali imamo zajedničke vrijednosti. I to je ono što moramo snažno braniti svi zajedno jer su naše vrijednosti pod napadom. Napadnute su iznutra i izvana", rekao je glavni direktor za komunikacije Europske komisije Timo Pesonen u raspravi pod nazivom "Uloga predsjedanja Europskom unijom u zaštiti europskih vrijednosti".

Hrvatska će šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije preuzeti 1. siječnja 2020. godine, što će se svečano obilježiti dva tjedna kasnije, 15. siječnja. Brexit je utjecao na redoslijed zemalja pa će se Hrvatska, ranije nego što je trebala, naći u ulozi predsjedatelja i zajedno s Rumunjskom i Finskom činiti predsjedavajući trio.

"Znamo da naše predsjedavanje, odnosno cijeli trio dolazi u jednom vrlo zahtjevnom trenutku kad dolazi do promjene institucionalnog ciklusa. Imat ćemo izbore za EU parlament. Imat ćemo novu Europsku komisiju, a teme koje će tada biti na agendi ovise o tome koliko će se o određenim pitanjima uspjeti raspravljati i dogovoriti u ovom razdoblju koje slijedi", izjavila je državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić.

"Naši će se prioriteti finalizirati uoči našeg predsjedanja, dakle krajem iduće godine. To vam daje mogućnost provesti raspravu gdje će svi sudionici civilnog društva, ministarstava, vlada i drugih institucija moći dati svoj doprinos", naglasila je državna tajnica u raspravi održanoj u Kući Europe.

Predstavnik platforme CROSOL, Duje Prkut, naglasio je kako su procesi donošenja odluka u Europskoj uniji u opasnosti zbog velikog rasta popularnosti političara desnog populizma.

"Pred nama su izbori za Europski parlament koji će nesumnjivo dovesti do povećanja broja osoba u parlamentu koje imaju političke koristi od toga da pokažu kako je EU propali projekt", smatra Prkut.

"Europske vrijednosti nisu prazna priča. Jedino kada imate uporište u vrijednostima se mogu prebroditi specifične razlike u pristupu. Jako je važno da Republika Hrvatska sada, kada prvi put predsjeda, prepozna ovo kao doslovno maturalni ispit - situaciju u kojoj se treba adekvatno diplomatski, administrativno i tehnički pripremiti i uspostaviti što je moguće kvalitetniju suradnju sa širokim krugom dionika", izjavila je predstavnica platforme CROSOL, Marina Škrabalo.

Iz platforme CROSOL poručili su i kako bi jedno od glavnih pitanja za iduće predsjedavajuće članice, ali i ostatak Europske unije trebalo biti pitanje pozicije zapadnog Balkana u strategiji upravljanja migracijskom krizom.

"Da li će se Balkan pretvoriti u tampon zonu za zadržavanje migracijskih valova prema EU? Da li je EU uistinu i zaista zauvijek odustala od solidarnosti sa izbjeglicama, s ljudima koji su žrtve rata kao jedne od svojih temeljnih vrijednosti, i da li je zaista odustala od dugoročne perspektive gdje će migracijski tokovi zajedno s klimatskim promjenama prožeti cijelo 21. stoljeće? Ove kratkoročne politike zadržavanja zapravo usmjeravaju pažnju na krivu točku", izjavila je za kraj rasprave Marina Škrabalo.

Hrvatski dužnosnici su najavljivali da su prioriteti od hrvatskog interesa predsjedanja Vijećem EU-a gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje unutarnje i vanjske sigurnosti EU-a, energetska i prometna povezanost i proširenje Europske unije. Pri tome bi se trebao staviti naglasak na nezaposlenost mladih u zemlji, pristupanje Hrvatske Schengenu, jačanje prometnih koridora i širenje Europske unije na Zapadni Balkan. Predsjedavajuće države morat će se baviti i realizacijom proračuna ukoliko bude prihvaćen, a što će se sigurno odužiti i do predsjedanja Hrvatske.

Predsjedanje Vijećem EU-a ima funkciju moderiranja procesa usuglašavanja između država članica bez čega se strateške i krizne odluke ne mogu donositi.


(HINA, 9. 10. 2018.)