Europski parlament je izglasao rezolucije o napretku za pet od šest zemalja jugoistočne Europe. Preostala je još Bosna i Hercegovina, za koju je zbog izbora odgođeno usvajanje izvješća.

Izvješće o BiH bit će na drugom čitanju u Odboru za vanjsku politiku početkom prosinca, a na plenarnoj sjednici u siječnju.

"Izvješća o šest partnera sa zapadnog Balkana, od kojih je pet danas usvojeno, služe kao ključni pokazatelj napretka zemalja na njihovu europskom putu. U našim izvješćima naglasili smo da svih pet zemalja ima jasnu europsku perspektivu. Međutim, članstvo u EU ne može postati realnost bez znatnih i nepovratnih reformi u temeljnim političkim područjima", izjavio je predsjednik Odbora za vanjsku politiku EP-a David McAllister, koji je ujedno i izvijestitelj za Srbiju.

U izvješću za Srbiju europski zastupnici su ocijenili da je ta zemlja ostvarila napredak u gospodarskim reformama, ali da je ključno ostvariti opipljive rezultate u reformi pravosuđa, suzbijanju korupcije, slobodi medija. 

Prihvaćen je i amandman u kojem se izražava žaljenje što neki srbijanski dužnosnici opetovano poriču genocida u Srebrenici.

U raspravi o Srbiji hrvatska zastupnica Ruža Tomašić izrazila je nezadovoljstvo činjenicom da se u izvješću koristi umjereni ton po pitanju kažnjavanja ratnih zločina.

"U tom smislu držim iznimno zabrinjavajućim umjereni ton kojim ovo izvješće pristupa pitanju kažnjavanja ratnih zločina u Srbiji. Sam od sebe nameće se zaključak da se Srbiji ili gleda kroz prste, ili nije izvršena detaljna i dubinska analiza. Oba scenarija su uznemiravajuća", rekla je Tomašić.

Također je istaknula je kako se ratni zločini u Srbiji niti istražuju, niti kažnjavaju, te kako se trenutno vladajuća garnitura u Srbiji koristi nedopuštenim metodama kako bi prikrila zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH.

"U predmetu Ovčara, koji se odnosi na pokolj gotovo 300 ranjenika iz vukovarske bolnice, vlast štiti zločince, daje im imunitet, nove identitete te opstruira rad drugih država u istraživanju tih zločina", rekla je Tomašić. 

Zastupnica Željana Zovko je rekla očekuje promjenu javnog diskursa u Srbiji tako da on bude u skladu s njezinim nastojanjem da postane punopravnom članicom.

"Ne smijemo gubiti iz vida činjenicu kako proces proširenja treba bolje približiti javnosti u svim državama članica. Nemojmo zaboraviti i to da konačnu odluku o ratifikaciji sporazuma o pridruživanju nove države donose nacionalni parlamenti država članica. Sukladno tome, očekujem promjenu javnog diskursa u Srbiji koji sada mora biti koherentan s nastojanjima Srbije da postane punopravna članica EU-a“, rekla je  Zovko.

Zastupnica Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi o Kosovu, na čijem je izvješću radila kao izvjestiteljica u sjeni u ime Kluba zastupnika Europske pučke stranke.

Ukazala je na potrebu normalizacije odnosa između Srbije i Kosova. "Normalizaciji tih odnosa uvođenje carina sigurno neće doprinijeti ali isto tako liberalizacija viza je nešto što smo im obećali i nešto što je ovaj Parlament velikom većinom izglasao. Sigurno je da građani Kosova očekuju da im se omogući liberalizacija viza i ja očekujem da će Vijeće uskoro o tome odlučivati. U protivnom, to neće biti dobar znak za građane i njihovu percepciju europskog puta Kosova. Isto tako, neophodna je borba protiv korupcije, neophodne su reforme ali isto tako Kosovo je vrlo važno za regiju, a stanje za Kosovu je važno za cijelu Europu, posebno za jugoistok Europe", rekla je Šuica.

U izvješću za Makedoniju zastupnici su izrazili zabrinutost zbog raširene korupcije i malog broj pravomoćnih sudskih presuda protiv korupcije na visokoj razini. 

Od Albanije se traži da provede reformu izbornog zakonodavstva kako bi povećala povjerenje javnosti u izborni proces.

Zastupnici pozivaju političko vodstvo Crne Gore da se usredotoče na preostale izazove u području vladavine prava, slobode medija, korupcije, pranja novca i organiziranog kriminala.

(HINA, 29. 11. 2018.)