"Cilj ovog zakona nije kažnjavati već zaštititi, poučiti, istaknuti dragocjenu vrijednost jezika kao instrumenta kojima se izražava identitet, povijest i kultura", rekao je Fuchs predstavljajući prijedlog zakona.

Napomenu je da, osim ustavne odredbe, u našem zakonodavstvu ne postoji propis koji na jedinstven način određuje ili detaljnije određuje uporabu hrvatskog standardnog jezika te dodao da je skrb za hrvatski jezik i njegove idiome dužnost države i državnih ustanova, a što je važno za njegovo očuvanje i budući razvoj.

Fuchs je pojasnio da se Zakonom o hrvatskom jeziku uređuje pitanje službene i javne upotrebe hrvatskog jezika te propisuje da je u zemlji u službenoj uporabi hrvatski standardni jezik i latinično pismo te da se na njemu odvija pismena i usmena komunikacija tijela državne vlasti, uprave i tijela lokalne i područne samouprave, kao i svih javno-pravnih tijela. No, od službene uporabe hrvatskog jezika izuzimaju se specifične situacije kada je moguće korištenje i lokalnih idioma.

Uz to, u medijskim sadržajima mogu se uporabiti i hrvatski narječni idiomi, posebno kada za to ima umjetničkih razloga, u sinkronizaciji stranih filmova i sl. Uz to, zakonom se zaštićuju hrvatski toponimi kao dio hrvatske jezične baštine, a pripadnici nacionalnih manjina mogu obrazovati na materinjem jeziku na svim stupnjevima obrazovanja. 

Zakon obvezuje vladu da u roku od dvije godine od dana stupanja zakona na snagu donese Nacionalni plan hrvatske jezične politike, a u roku od šest mjeseci imenuje Vijeće za hrvatski jezik koje bi imalo predsjednika i 14 članova, a bilo bi koordinacijsko savjetodavno tijelo koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku i promicati kulturu tog jezika u službenoj i javnoj uporabi. 

U užurbanom, digitalnom dobu važno je zaštititi materinji jezik

Fuchs je naglasio i da je u današnjem užurbanom digitalnom dobu izuzetno važno zaštititi materinji jezik jer veliki jezici svakodnevno snažno "prodiru u našu jezičnu zajednicu" a radikalno se mijenja i komunikacijski obrazac.

"U nacionalnom je interes da se hrvatski jezik razvija u okvirima struke što se pokušava postići i ovim zakonom, i što je bio i povod donošenja zakona", rekao je. 

Tijekom brojnih replika prijedlog zakona podržali su zastupnici HDZ-a i Mosta, dok je SDP-ov Arsen Bauk ocijenio da se i nakon donošenja tog zakona neće ništa promijeniti.

"Ovo je čisto malo predizborno umiljavanje desnom biračkom tijelu", rekao je. Fuchs mu je odgovorio da donošenje zakona "itekako ima smisla" jer se radi o standardiziranju hrvatskog jezika i donošenju jedinstvene politike u normiranju i standardu hrvatskog jezika. 

"On ne zadire u dio govornog jezika i umjetničkog dijela nego regulira na koji način bi se trebala odvijati komunikacija između državnih tijela. Također, i na koji način ćemo i u nastavi hrvatskog jezika koristiti standardni hrvatski jezik", rekao je.

Fuchs je odbacio optužbe Katarine Peović (RF) da je zakon "kriminalizirati narječja" i da će se "nastavnike zlostavljati jer ne mogu reći ča niti kaj" pojasnivši da se nastava u školama može odvijati i na nekom od idioma. Jedino je regulirano da se nastava hrvatskog jezika mora izvoditi na hrvatskom standardnom jeziku dok se u drugim predmetima mogu koristiti i neki od narječja, poručio je.    
 

(HINA, 16. 11. 2023.)

Fotografija: Unsplash