Predloženim se zakonom, kako je navela, osigurava provedba 15 uredbi, jedne odluke i jedne direktive koje su stupile na snagu u Europskoj uniji nakon što je usvojen posljednji hrvatski Zakon o hrani.

Novim prijedlogom zakona se utvrđuju nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela, obveze subjekata u poslovanju hranom i hranom za životinje, službene kontrole te propisuju upravne mjere i prekršajne odredbe.

Također, s obzirom da je 2019. osnovan Državni inspektorat, a 2021. stupio na snagu Zakon o službenim kontrolama, novim prijedlogom zakona se osigurava preraspodjela nadležnosti u skladu sa Zakonom o službenim kontrolama, osobito u dijelu aktivnosti koje se odnose na provedbu sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, tzv. RASFF sustav. 

Predloženim zakonom, kako je pojasnila Vučković, nadležna tijela su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva, Državni inspektorat te dodatno Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu koja je nadležna za koordiniranje i izvješćivanje o podacima iz područja sigurnosti hrane i hrane za životinje prema europskoj agenciji za sigurnost hrane.

U prijedlog zakona uključeno je područje postupanja u odnosu na poslovanje s hranom za životinje koje je do sada bilo u okviru važećeg Zakona o veterinarstvu.

Prijedlogom se, u odnosu na sigurnost hrane, uređuje područje izrade znanstvenih mišljenja te pružanje znanstvene i tehničke potpore od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu koja uspostavlja i koordinira nacionalnu mrežu institucija, kazala je Vučković.

Vlada je u prvo saborsko čitanje uputila i izmjene Zakona o rudarstvu, kojima bi se za gospodarenje mineralnim sirovinama umjesto donošenja strategije išlo na srednjoročni akt strateškog planiranja, a promijeno bi se i model sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.

Tako se po novome propisuju dva modela - sanacija uz eksploataciju mineralnih sirovina te sanaciju bez eksploatacije mineralnih sirovina, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Usklađenje Zakona o deviznom poslovanju s uvođenjem eura

Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, a u hitnu je proceduru poslala prijedlog izmjena Zakona o deviznom poslovanju.

Tim se izmjenama, kako je izvijestio ministar financija Marko Primorac, prvenstveno pristupilo radi uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Tako se primjerice i kod iznosa vrijednosnih pragova i novčanih kazni predviđenih za kršenje zakonskih odredbi, iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima.

S obzirom da s 1. siječnja 2023. kao danom uvođenja eura prestaju ovlasti Hrvatske narodne banke (HNB) u vođenju devizne i monetarne politike te ona prestaje biti nadzorno tijelo po toj osnovi, potrebno je brisati i odredbe trenutno važećeg zakona koje se odnose na nadležnosti te institucije. 

Nadalje, dopušta se plaćanje i naplata u devizama, stranoj gotovini i čekovima, te prijenosi deviznih sredstava između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata, ali uz primjenu ograničenja iz propisa o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma te poreznih propisa.

Nakon stupanja na snagu predloženih izmjena, objasnio je Primorac, mjenjačko poslovanje moći će se obavljati uz korištenje zaštićenog računalnog programa zasnovanog na euru kao domaćoj valuti, uz mogućnost prilagodbe u roku od mjesec dana od stupanja na snagu izmjena zakona. 

(HINA, 5. 10. 2022.)

Fotografija: Pixabay