Kako je istaknuo ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, prijedlogom zakona lobiranje se uređuje kao legalno i legitimno djelovanje, s jasnim načelima, pravima, obavezama i sankcijama, u skladu s međunarodnim standardima i smjernicama, preporukama koje je Hrvatska dobila u izvješću o vladavini prava te preporukama GRECO-a.

"Zakon o lobiranju je dio aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u okviru Strategije za sprečavanje korupcije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te predstavlja važan iskorak u kreiranju antikorupcijske politike i preventivnog djelovanja", poručio je.

Predloženim zakonom, osim što se uređuju načela lobiranja, definira se i tko može biti lobist, kao i korisnik lobiranja i lobirane osobe. Zakon propisuje i što se ne smatra lobiranjem, napomenuo je Malenica.

Predviđeno je i uvođenje registra lobista, koji će se voditi pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, čime se, ustvrdio je ministar, dodatno jača uloga tog povjerenstva kao neovisnog, antikorupcijskog tijela.

"U registar će se morati upisati svi koji se žele baviti lobiranjem, neovisno o tome primaju li za to naknadu ili ne", istaknuo je Malenica.

Registar će biti javan, a podaci će za fizičke osobe koje se bave lobiranjem biti javno dostupne dvije godine, a za pravne osobe pet godina od brisanja iz registra. Također, lobisti će svom radu, to jest lobiranju, povjerenstvu podnositi godišnje izvješće.

Prijedlogom zakona su uređena i pitanja sankcija za povredu zakona, a povjerenstvo će moći izricati mjere koje uključuju i zabranu obavljanja lobiranja na određeno vrijeme, novčane kazne, kao i brisanje iz registra lobista, naveo je Malenica.

Primjerice, kako je navedeno u prijedlogu zakona, novčane sankcije za fizičke osobe koje lobiraju, a nisu upisane u registar, kretat će se od 500 do 5.000 eura, a za pravne osobe od 2.000 do 20.000 eura.

(HINA, 2. 11. 2023.)

Fotografija: Pixabay