Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je da je najveći doprinos Zakona o autorskom djelu to što otklanja dosadašnje pravne nesigurnosti vezane uz korištenja iznimaka i ograničenja od autorskih i srodnih prava.

Osigurava, dodala je, širi pristup zaštićenom sadržaju, stvara tržišta autorskih prava informacijama i osigura pravične naknade različitih dionika u digitalnom okruženju.

Pored toga, kazala je ministrica, izvršene su i brojne izmjene slijedom uočenih problema pa su, primjerice, opsežnije uređena prava nakladnika informativnih publikacija i detaljnije definirana autorska i srodna prava koja se ostvaruju u sustavu kolektivne zaštite.

Predloženi zakon bavi se i u uređivanjem tzv. agregatora sadržaja poput Facebooka i Googlea, pri čemu je predloženo da se dio prihoda od sadržaja koje koriste agregatori usmjere prema nakladnicima informativnih publikacija i novinarima.

Vezano za odnos proizvođača fonograma i izvođača Obuljen Koržinek rekla je da su predložili rješenje koje prepoznaje izvođače kao slabiju stranu i definira kako ti ugovori moraju izgledati te stavlja tri godine unatrag da se ti ugovori urede ili će se uređivati kolektivno. To bi po njenim riječima trebalo poboljšati položaj izvođača, a neće ugroziti poslovanje diskografa.

Povoljniji položaj nakladnika i novinara u odnosu na agregatore

Što se tiče novinarskog djela i nakladnika informativnih publikacija u odnosu na agregatora sadržaja, koji danas besplatno koriste sadržaje zbog čega su na gubitku nakladnici i novinari, propisano je kolektivno ostvarivanje prava što će im osigurati povoljniju poziciju.

Vanjska članica Odbora Đurđica Klancir Ladišić upozorila je da su prema dopisu Društva za zaštitu autorskih prava zakonskim prijedlogom autori u medijima izigrani i poniženi jer se na izdavače prenose sva autorska prava.

Ustvrdila je pritom da je pozicija novinara mnogo slabija u odnosu na izdavače koji nastupaju okruženi s pravnicima, dok se pred novinare "stavlja papir".

Nezavisni zastupnik Zvane Brumnić također smatra da je zakonodavac trebao bolje urediti odnos između novinara i nakladnika, umjesto da im prepusti da se između sebe dogovore, ali i primijetio da su različita rješenja napravili kad se radi o izvođačima diskografima u odnosu na novinare.

No, ministrica je poručila da, kad ne bi kolektivnim sustavom zaštitili izdavače i novinare u odnosu na agregatore ne bi imali nikakvu šansu da ostvare svoja prava.

Novinarski rad definiran kao autorski rad

Ustvrdila je da zakon prvi put definira novinarski rad kao autorski rad, čime žele ojačati poziciju novinara i zaštititi njihov autorski rad, pri čemu se, kako je objasnila, ne smiju miješati područja koja se uređuju Zakonom o medijima sa Zakonom o autorskim pravima.

Izmjenama Zakona o elektroničkim medijima, koji je također prošao na Odboru, medije se obvezuje na transparentno iskazivanje vlasništva i izvora financiranja, dok će se korisnički generirani sadržaji, odnosno komentari, rješavati tako da će se korisnici morati prijaviti, pa odgovornost neće ići na nakladnike, nego na one koji eventualno takvim sadržajima krše zakone.

Nezavisni zastupnik iz Kluba Mosta Nino Raspudić istaknuo je da se zakonom "hipernormiraju" ljudski odnosi i propisuje što se smije voljeti i mrziti, te da se u nekoliko članaka uvodi rodni identitet izražavanja.

Ministrica mu je odgovorila da iznosi zlonamjerne i potpune neistine, poručivši da je Hrvatska demokratska država u kojoj nitko nikoga ne cenzurira i ne plaća kazne za izrečeni stav.

Pojedini članovi Odbora, među kojima je Vilim Matula (Možemo!), tražili su da se kao prva točka dnevnog reda raspravi odluka kojom je Vijeće za elektroničke medije nekadašnju koncesiju Radija 101 dodijelilo Top radiju Ivana Jurića Kaćunića, koji u vlasništvu već ima važne lokalne medije.

Predsjednica Odbora Natalija Martinčević (Reformisti) složila se da tu temu treba raspraviti, ali i ustvrdila da se dnevni red određuje po protokolu, pa će tu točku uvrstiti u dnevni red kad se bude raspravljalo o izvješću Vijeća.

(HINA, 14. 9. 2021.)