30.10.2017.

Zakon o zaštiti životinja propisuje udvostručene kazne

Napuštanje životinja i njihovo nekontrolirano razmnožavanje glavni su uzroci povećanja broja nezbrinutih životinja, a novi Zakon o zaštiti životinja propisuje gotovo udvostručene novčane kazne u svrhu smanjivanja negativnog ljudskog postupanja prema životinjama, izvijestili su u petak Prijatelji životinja.

Novi Zakon o zaštiti životinja, koji je na snagu stupio 26. listopada, propisuje veće kazne za odgovorne osobe, gradove i županije, ali i neodgovorne građane.

Za bacanje petardi na životinje od 15.000 do 30.000 kuna

Za napuštanje životinja ili nezbrinjavanje mladunčadi kućnih ljubimaca, ali i za bacanje petardi i drugih pirotehničkih sredstava na životinje propisane su novčane kazne od 15.000 do 30.000 kuna. Udvostručene su kazna za one koji zanemaruju zdravlje životinja, ishranu i njegu, hrane životinje drugim živim životinjama (osim kada je neophodno), uzgajaju ljubimce za prodaju bez rješenja i sl.
"Nakon zabrane držanja stalno vezanih pasa u Zagrebu i Osijeku, u cijeloj se Hrvatskoj stavlja naglasak na osiguravanju prikladnih uvjeta i omogućavanja slobodnog kretanja psima", podsjećaju Prijatelji životinja.
Zakon zabranjuje nastupe životinja u cirkusima, držanje u zatočeništvu medvjeda i dupina (osim u zoološkim vrtovima i skloništima), bacanje petardi na životinje, prodaju tvorova, čupanje perja živoj peradi, korištenje kopitara za izvlačenje drva iz šume (osim u teško pristupačnim područjima), držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima i u svrhu prikazivanja javnosti i sl.

Zabranjen spolni odnos sa životinjama

Zabranjeno je ubadanje, vješanje, potapanje, gušenje ili namjerno gaženje životinja, te spolni odnos sa životinjama, pri čemu se osobi uz novčanu kaznu izriče zaštitna mjera zabrane držanja i nabavljanja druge životinje.
Jedinice lokalne samouprave imaju obvezu financiranja i osnivanja skloništa za napuštene životinje, u suprotnom na snagu stupa prekršajna odredba. Županije moraju imati sklonište s minimalno 50 smještajnih mjesta za životinje najkasnije do 31. prosinca 2018. Do tada koordinacijske radne skupine trebaju okupiti predstavnike lokalnih zajednica, inspekcija, policije i udruga za zaštitu životinja, kako bi se počele primjenjivati mjera za smanjenje broja napuštenih životinja. Osnivači skloništa dužni su podatke o napuštenim ljubimcima evidentirati u Upisnik kućnih ljubimaca koji vodi Ministarstvo poljoprivrede. Rok za kontrolu mikročipiranja pasa je 30. lipanj 2018.
Zakonom su komunalnim redarima bolje definirane ovlasti, a prihod od novčanih kazni idu za zbrinjavanje životinja. Obvezno je i registriranje svih uzgoja životinja za prodaju te objava broja mikročipa, što će omogućiti transparentnost i utjecati na smanjenje crnoga tržišta i tzv. štancera kojih su puni oglasnici, poručuju iz udruge.

Kažnjavat će se i huškanje životinja

Za huškanje životinje na druge životinje i ljude, kao i dresiranje na agresivnost, davanje nedopuštenih tvari životinjama kako bi se poboljšao njihov nastup na natjecanjima, ili u svrhu bržeg rasta i prirasta, te povećanja fizičkih performansi životinja propisana je kazna od 20.000 do 50.000 kuna.
Od 1 siječnja na snagu je stupila zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, a javnost je s jednakim oduševljenjem dočekala i zabranu ubijanja životinja u skloništima, poručili su Prijatelji životinja.
Za kršenje tih odredaba pravne osobe morat će platiti između 50.000 i 100.000 kuna, dok dodatnih od 15.000 do 30.000 kuna mora platiti odgovorna pravna osoba, a između 20.000 i 50.000 kuna fizička osoba.
Propisane su kazne za one koji uvoze kože i proizvode od kože, primjerice mladunaca tuljana. 
Kaznu od 30.000 do 50.000 kuna platit će pet shopovi koji ne osiguravaju pisane upute o značajkama vrste životinja, te o odgovarajućem načinu držanja životinja koje se prodaju.


(HINA, 27. 10. 2017.)

Arhiva