Novi Zakon o zaštiti životinja, koji je na snagu stupio 26. listopada, propisuje veće kazne za odgovorne osobe, gradove i županije, ali i neodgovorne građane.

Za napuštanje životinja ili nezbrinjavanje mladunčadi kućnih ljubimaca, ali i za bacanje petardi i drugih pirotehničkih sredstava na životinje propisane su novčane kazne od 15.000 do 30.000 kuna. Udvostručene su kazna za one koji zanemaruju zdravlje životinja, ishranu i njegu, hrane životinje drugim živim životinjama (osim kada je neophodno), uzgajaju ljubimce za prodaju bez rješenja i sl.

"Nakon zabrane držanja stalno vezanih pasa u Zagrebu i Osijeku, u cijeloj se Hrvatskoj stavlja naglasak na osiguravanju prikladnih uvjeta i omogućavanja slobodnog kretanja psima", podsjećaju Prijatelji životinja.

Zakon zabranjuje nastupe životinja u cirkusima, držanje u zatočeništvu medvjeda i dupina (osim u zoološkim vrtovima i skloništima), bacanje petardi na životinje, prodaju tvorova, čupanje perja živoj peradi, korištenje kopitara za izvlačenje drva iz šume (osim u teško pristupačnim područjima), držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima i u svrhu prikazivanja javnosti i sl.

Zabranjeno je ubadanje, vješanje, potapanje, gušenje ili namjerno gaženje životinja, te spolni odnos sa životinjama, pri čemu se osobi uz novčanu kaznu izriče zaštitna mjera zabrane držanja i nabavljanja druge životinje.

Jedinice lokalne samouprave imaju obvezu financiranja i osnivanja skloništa za napuštene životinje, u suprotnom na snagu stupa prekršajna odredba. Županije moraju imati sklonište s minimalno 50 smještajnih mjesta za životinje najkasnije do 31. prosinca 2018. Do tada koordinacijske radne skupine trebaju okupiti predstavnike lokalnih zajednica, inspekcija, policije i udruga za zaštitu životinja, kako bi se počele primjenjivati mjera za smanjenje broja napuštenih životinja. Osnivači skloništa dužni su podatke o napuštenim ljubimcima evidentirati u Upisnik kućnih ljubimaca koji vodi Ministarstvo poljoprivrede. Rok za kontrolu mikročipiranja pasa je 30. lipanj 2018.

Zakonom su komunalnim redarima bolje definirane ovlasti, a prihod od novčanih kazni idu za zbrinjavanje životinja. Obvezno je i registriranje svih uzgoja životinja za prodaju te objava broja mikročipa, što će omogućiti transparentnost i utjecati na smanjenje crnoga tržišta i tzv. štancera kojih su puni oglasnici, poručuju iz udruge.

Za huškanje životinje na druge životinje i ljude, kao i dresiranje na agresivnost, davanje nedopuštenih tvari životinjama kako bi se poboljšao njihov nastup na natjecanjima, ili u svrhu bržeg rasta i prirasta, te povećanja fizičkih performansi životinja propisana je kazna od 20.000 do 50.000 kuna.

Od 1 siječnja na snagu je stupila zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, a javnost je s jednakim oduševljenjem dočekala i zabranu ubijanja životinja u skloništima, poručili su Prijatelji životinja.

Za kršenje tih odredaba pravne osobe morat će platiti između 50.000 i 100.000 kuna, dok dodatnih od 15.000 do 30.000 kuna mora platiti odgovorna pravna osoba, a između 20.000 i 50.000 kuna fizička osoba.

Propisane su kazne za one koji uvoze kože i proizvode od kože, primjerice mladunaca tuljana. 

Kaznu od 30.000 do 50.000 kuna platit će pet shopovi koji ne osiguravaju pisane upute o značajkama vrste životinja, te o odgovarajućem načinu držanja životinja koje se prodaju.

(HINA, 27. 10. 2017.)