Cilj tog zakona, koji vrijedi od 1. travnja 2019. zaštita je ljudi i okoliša od svjetlosnog onečišćenja iz umjetnih izvora svjetlosti, a osim toga donesen je i kako bi se smanjila potrošnja električne energije za javnu rasvjetu. 
Njime se tako, među ostalim, zabranjuje da se vanjskom rasvjetom osvjetljuju prozori i vrata stambenih objekata, postavljanje svjetiljki tako da one svijetle u horizont i iznad njega, a zabranjeno je primjerice koristiti i svjetlosne snopove usmjerene prema nebu ili prirodnom tijelu. Kazna, primjerice
za osvjetljavanje prozora i vrata vanjskom rasvjetom,stambenih objekata, iznosi 25.000 do 100.000 kuna. No ako netko u prozore stambenih zgrada usmjeri reflektore s obližnjih sportskih terena, kao što je slučaj na zagrebačkom Trnju, nitko od nadležnih institucija ne poduzima ništa, piše dnevnik.
Za provedbu inspekcijskog nadzora ovog Zakona nadležan je Državni inspektorat te komunalno redarstvo. U Državnom inspektoratu rekli su da kako je njihova inspekcija u konkretnom slučaju Trnja prijavu dostavila na postupanje komunalnom redarstvu Grada Zagreba. No tamo su Večernjem rekli da oni ne mogu postupati po prijavi jer još nije donesen pravilnik kojim bi trebali biti definirani parametri na temelju kojih se procjenjuje način uporabe svjetlosnih tijela. Oni kažu da je u Zakonu navedeno da će ministar nadležan za zaštitu okoliša pravilnike donijeti u rok od 12 mjeseci od njegova stupanja na snagu.
U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja pak tvrde da je nacrt prijedloga Pravilnika objavljen na portalu e-Savjetovanja 23. travnja, da je savjetovanje okončano 4. kolovoza i da je Pravilnik u završnoj fazi izrade a njegovo stupanje na snagu očekuje se do kraja rujna 2020. godine.

(HINA, 19. 8. 2020.)