To je tema na koju građani najviše emotivno reagiraju s obzirom na osjećaj da netko nekoga tretira kao građanina drugog reda što je ponižavajuće, rekla je  na konferenciji za novinare na splitskoj Rivi hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Borzan.

Činjenica je da ima određenih diskriminacija prema građanima dijela EU.  Postoji mnoštvo primjera koji ukazuju da još uvijek nemamo punu ravnopravnost na razini cijele EU iako se svi glavni dokumenti naslanjaju i spominju kao izuzetno važnu jednakost i ravnopravnost svih građana,  što u praksi očito ne funkcionira savršeno, dodala je.

"Moramo biti glasni i ukazivati na probleme te tako privoljeti sve kolege u Europskom parlamentu bez obzira na političku opciju ili državu, da shvate kako određenih problema u funkcioniranju EU ima. Uhvatila sam se tema koje pokazuju da hrvatski građani nisu ravnopravni, bilo da se radi o internetskoj kupovini, o različitoj kvaliteti proizvoda i mnoštvu drugih tema, te polako to rješavamo i izjednačavamo se s ostatkom Europe", kazala je Borzan.

Podsjetila je kako se mijenja Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi u kojem će se proizvođačima i distributerima zabraniti da plasiraju proizvode slabije kvalitete na jedinstvenom europskom tržištu koje je zamišljeno da ne poznaje granice.

Potvrdila je da hrvatske građane najviše tišti hrana, ali prijavljivali su i razlike u kozmetičkoj robi, tehničkim aparatima, pa čak i na automobilima.

Novac koji je od EU parlamenta dobila za svoju promidžbu usmjerila je u znanstveno istraživanje ukupno 26 proizvoda, među kojima je bilo pet neprehrambenih. Kod polovice proizvoda pronašli su razlike, odnosno samo četiri proizvoda (15 posto) je bilo jednako po cijeni i kvaliteti, dok su ostali imali razliku u cijeni ili u kvaliteti, rekla je.

"U Hipp kašici se nakon objave naših rezultata promijenila poslovna praksa proizvođača koji su kao i u njemačkim kašicama, ubuduće stavljali više povrća i omega 3 masnih kiselina. Uz to se ispostavilo i da je Nutella na njemačkom tržištu jedina imala bolju kvalitetu od ostatka Europe, a nakon našeg otkrića proizvođač je nažalost promijenio svoju poslovnu praksu, pa su Nijemcima dali jednak proizvod kao i ostalima. To nije bio moj cilj, željela sam da svi dobijemo bolju varijantu, ali tako je ispalo", objasnila je Borzan.

Navela je i kako su Wudy hrenovke za njemačko tržište imale 62 posto mesa, dok za naše tržište u njima nije bilo mesa već strojno otkošteno meso. U nekim jogurtima je bilo sasvim malo jagode, ali puno šećera, Milka čokolada je umjesto kakaa imala aditive, a keksi s maslacem nisu imali maslac.

Borzan je naglasila da onoga trenutka kada se Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi promijeni, dosadašnja praksa u kojoj imamo proizvode različite kvalitete i cijene, stavit će se izvan snage za sve, pa više nitko u Europi neće smjeti primjenjivati dosadašnju praksu.

I predsjednik splitskog gradskog SDP-a Goran Kotur na konferenciji za novinare rekao je da iz zapadne Europe kod nas u jednakom pakiranju kao i vani, dolaze različiti proizvodi slabije kvalitete. Ustvrdivši da smo u EU 'očito građani drugog reda', rekao je kako rješenje nije izlazak iz EU već da se borimo za svoja prava unutar nje.


(HINA, 11. 05. 2018.)