Prema Nacionalnom program reformi, koji je Vlada donijela u travnju 2019. godine, Republika Hrvatska suočava se s negativnim demografskim kretanjima, koja su nedvojbeno velika prijetnja daljnjem sveopćem razvoju. Demografska slika pokazuje promjene dobne strukture, odnosno stalan pad broja novorođene djece te pad zastupljenosti mlađeg stanovništva nasuprot rastu broja starijeg stanovništva, osobito onog izvan radne dobi. Republika Hrvatska ima negativan prirodni prirast, negativan saldo migracija te pad ukupnog broja stanovnika.

Sama svrha Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17, 37/20) jest upravo zaštita materinstva, njega novorođenog djeteta te usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Država svoju podršku daje kroz obiteljske potpore, od rodiljnog i roditeljskog dopusta, mjesečnih naknada, jednokratnih novčanih pomoći, naknada za brigu o bolesnom djetetu pa do dostupnosti zdravstvene skrbi u cilju osnaživanja obitelji u  podizanju djece.

Roditeljskim i rodiljnim potporama općenito omogućava se njega i briga o djetetu, podizanje djeteta, zaštita materinstva i usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Slijedom navedenog, priznavanje prava korisnicima na vremenske i novčane potpore zasniva se na zadovoljenju njihovih potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom. Bitno je naglasiti da za vrijeme korištenja roditeljskih potpora roditeljima treba biti osigurana socijalna sigurnost kroz odgovarajuću visinu naknade plaće ili novčane naknade.

Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 59/17)  iz 2017. povećana su materijalna prava korisnika novčanih potpora kako bi se utjecalo na povećanje standarda zaposlenih i samozaposlenih roditelja te roditelja s niskim primanjima ili nezaposlenim roditeljima. Navedenim zakonskim izmjenama povećan je maksimalan iznos naknade plaće koja se isplaćuje zaposlenim roditeljima za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci) s prijašnjeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Unatoč navedenom povećanju, roditeljska naknada i nadalje je neodgovarajuća za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja s višim primanjima jer odstupa od njihove stvarne visine plaće, zbog čega, nakon korištenja rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci), dolazi do gubitka dijela dohotka odlaskom na roditeljski dopust.

Novim izmjenama i dopunama (Narodne novine, br. 37/20) definirane su zakonske pretpostavke za povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje. 

Povećan je maksimalan iznos plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje sa 120 % proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) na 170 % proračunske osnovice (5.654,20 kuna) za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja.

Ujedno, izmijenjeno je razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za ostvarivanje prava iz članka 24. stavka 7. Zakona, prema uzoru na odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, br. 80/13), tako da se trajanje prethodnog osiguranja smanji kako bi bilo povoljnije za korisnike prava. Prema članku 29. stavku 2. Zakona, korisnica roditeljske poštede od rada može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom statusu, radi korištenja preostalog dijela neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada. Međutim, ako korisnica ima različit radnopravni status, ne može prenijeti svoje pravo poštede od rada, odnosno u slučaju prijenosa prava na oca djeteta kada se majka korisnica roditeljske poštede zapošljava, a otac djeteta je zaposlen. S tim u svezi, zadovoljavanje navedenog uvjeta odnosno da su oba roditelja istog radnopravnog statusa, ne traži se u slučaju prijenosa rodiljne i roditeljske brige o djetetu korisnika izvan sustava rada, pa čak niti tijekom prijenosa rodiljne poštede od rada, već samo kod roditeljske poštede od rada.

Povećanjem naknade plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust te mijenjanjem uvjeta staža osiguranja za ostvarivanje prava zaposlenog i samozaposlenog roditelja na prethodno naveden način nastoji se utjecati na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Također, uvođenjem navedenih promjena nastoji se dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta obaju roditelja, kao i povećanje broja zaposlenih i samozaposlenih očeva koji koriste pravo na roditeljski dopust te posljedično jačanja uloge očeva u odgoju i brizi o novorođenom djetetu.

Autor: Danijela Kalanj, mag. iur.