03.10.2024.

Za nepoštene trgovačke prakse do sada izrečene kazne od 1,2 milijuna eura

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi (ZNTP) u lancu opskrbe hranom donio je niz pozitivnih promjena, ali se propisi i dalje krše zbog čega su do sada izrečene kazne od 1,2 milijuna eura, rečeno je u srijedu na konferenciji Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i osječkog Pravnog fakulteta.

Predsjednica Vijeća AZTN-a Mirta Kapular rekla je kako je zakon od početka primjene 2018. godine donio pozitivne promjene u obrascima poslovanja između kupaca i dobavljača prehrambenih proizvoda, veću pravnu sigurnost te uvođenje financijske discipline u poštivanju propisanih uvjeta poslovanja.

Upozorava ipak kako se najčešće nepoštene trgovačke prakse u Hrvatskoj još uvijek odnose na rokove plaćanja, odnosno plaćanje u roku duljem od 30 dana za kvarljive prehrambene proizvode te 60 dana za ostale proizvode kao i nedovoljno određena mjesta isporuke proizvoda.

Kaže da je AZTN do sada donio 28 rješenja kojima su utvrđene nepoštene trgovačke prakse, u 47 dovršenih upravnih postupaka.

Do sada su zbog kršenja ZNTP-a izrečene kazne u iznosu od 1,2 milijuna eura. Samo jedno rješenje nam je u žalbenom postupku na Visokom upravnom sudu, inače su Upravni sudovi do sada potvrđivali sva druga naša rješenja, rekla je e Kapural.

Potvrdila je kako je trgovački lanac Studenac  kažnjen sa 132 tisuće eura,  jer je Agencija utvrdila nekoliko nepoštenih trgovačkih praksi, poput nepoštivanja ugovornih odredbi obveznog sadržaja u određivanju cijena te rokova plaćanja.

Najveća do sada izrečena kazna bila je trgovačkom lancu Spar od 172 tisuće eura, ali smisao provedbe zakona nije samo kažnjavanje, nego edukacija i odvraćanje od kršenja propisa te uspostava poštenih trgovačkih praksi, kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom, poručila je Kapular.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber kazala je kako se HUP kontinuirano zalaže za poštenu trgovačku praksu te za tržišne uvjete u cijelom gospodarstvu, sa što manje intervencionizma, a što više tržišnih mehanizama.

Poslodavci su, kaže Weber, svjesni kako je važno da pravila tržišnog natjecanja budu korektiv i podržavaju zdravu tržišnu utakmicu, ali važno je da ne blokiranju poslovne procese.

Ne samo u Hrvatskoj, nego i na globalnoj razini svjedočimo rastućem intervencionizmu, što narušava tržišno natjecanje i djeluje suprotno najboljim praksama toga natjecanja. Zadnjih godina svjedočili smo potezima za koje smatramo da bitno narušavaju tržišno natjecanje, posebno Zakon o trgovini i regulacija rada nedjeljom, zbog čega smo tražili ocjenu ustavnosti, istaknula je Weber.

Presjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović podsjeća kako su donošenje ZNTP-a potaknuli  upravo poljoprivrednici, jer postoji u više europskih zemalja i pridonosi balansiranju dijela tržišta, koji do sada nije bio dovoljno reguliran.

HPK prema njegovim riječima insistira na donošenju takve direktive i na europskoj razini, kako bi se uravnotežila neujednačena praksa u ostalima članicama EU, jer, kako drži, dosta nepoštenih trgovačkih praksi dolazi iz drugih zemalja.

Smatramo kako bi takva europska direktiva olakšala proces u trgovini hranom, al i ostalim poljoprivrednim proizvodima, ocijenio je Jakopović.

U sklopu konferencije održat će se dvije panel rasprave: o doprinosu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom te praktičnim primjerima nepoštenih trgovačkih praksi.

(HINA, 2. 10. 2024.)

Fotografija: Unsplash

Arhiva