Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,1 posto, na 34.618 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,2 posto, na 4.450 bodova, a Nasdaq indeks 0,4 posto, na 13.708 bodova.

Na najvećoj svjetskoj burzi prošloga se tjedna trgovalo nesigurno, među ostalim, zbog i dalje povišene inflacije.

Prošlotjedna izvješća o potrošačkim i proizvođačkim cijenama u SAD-u pokazala su da je inflacija u kolovozu porasla na mjesečnoj razini, što je ponajviše posljedica rasta cijena energenata.

To nije previše uznemirilo ulagače jer je na tržištu prevladala teza da to nije toliko snažan rast inflacije da bi američka središnja banka već u rujnu dodatno povećala kamatne stope.

Uz to, ostali makroekonomski podaci, kao što su oni o rastu potrošnje na malo i blagom rastu broja zahtjeva za pomoć nezaposlenima, pokazali su da bi najveće svjetsko gospodarstvo moglo izbjeći recesiju.

„Novi ekonomski podaci potvrdili su da je gospodarstvo na putu 'mekanog prizemljenja' i da nije toliko snažno da bi Fed morao još par puta povećati kamate”, objašnjava Ross Mayfield, analitičar u tvrtki Baird.

Na tržištu novca procjenjuje se da postoji 97 posto izgleda da će Fed na sjednici u rujnu ostaviti kamate nepromijenjene. Osim toga, postoji 67 posto izgleda da ih neće povećati ni u studenome.

Ipak, ulagači su oprezni jer bi razdoblje povišene inflacije moglo potrajati, a to znači i da bi Fed mogao zadržati povišene kamate dulje nego što se očekivalo.

Prema anketi Reutersa, malo je vjerojatno da će Fed početi smanjivati kamate prije travnja iduće godine.

A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 3,1 posto, na 7.711 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1 posto, na 15.893 boda, a pariški CAC 1,9 posto, na 7.378 bodova.

Europska središnja banka (ECB) povećala je kamatne stope već 10. sjednicu zaredom, za 0,25 postotnih bodova, no pozitivno su na tržište utjecali signali da bi to mogao biti kraj zaoštravanja monetarne politike.

(HINA, 17. 9. 2023.)

Fotografija: Unsplash