Dow Jones skliznuo je 526 bodova ili 1,47 posto, na 35.241 bod, dok je S&P 500 potonuo 1,81 posto, na 4.504 boda, a Nasdaq indeks 2,10 posto, na 14.185 bodova.

Oštar pad indeksa posljedica je izvješća da je inflacija u SAD-u u siječnju dosegnula 7,5 posto na godišnjoj razini, više od 7,3 posto, koliko su očekivali analitičari, i najviše u posljednjih 40 godina.

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, pri čemu najviše u tehnološkom, 2,75 posto.

Ulagače je dodatno uznemirio James Bullard, predsjednik ogranka Feda u St. Louisu, koji je kazao da je nakon tih podataka uvjereniji da kamate treba oštrije povećati, pa sada smatra da bi do 1. srpnja kamate trebalo povećati za cijeli postotni bod.

Odmah nakon Bullardovog komentara, na tržištu novca uračunato je da bi se ključna Fedova kamata do početka srpnja mogla kretati u rasponu od 1 do 1,25 posto, a neki trgovci očekuju i više kamate.

Očekuje se da će prvo povećanje kamata Feda uslijediti u ožujku, i to vjerojatno za 0,5 postotnih bodova, a potom se očekuju još tri do četiri povećanja kamata u ovoj godini.

„Nakon još jednog iznenađujuće snažnog rasta inflacije, tržište se plaši agresivnog Feda. I dok bi se ubuduće situacija s inflacijom mogla poboljšavati, zabrinutosti u vezi toga da će Fed povećati kamate više nego što bi to trebalo neće nestati dok inflacija ne bude pod kontrolom”, kaže Barry Gilbert, strateg u tvrtki LPL Financial.

Posljednjih godina rast tržišta kapitala poticala je vrlo labava monetarna politika Feda i niske kamatne stope, uz izdašne fiskalne poticaje američke vlade, no razdoblje jeftinog novca bliži se kraju.

Zbog toga je S&P 500 indeks u minusu od početka ove godine oko 5, a Nasdaq oko 9 posto.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,38 posto, na 7.682 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,05 posto, na 15.490 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,41 posto, na 7.101 bod.

(HINA, 11. 2. 2022.)