Dow Jones pao je 482 boda ili 1,42 posto, na 33.596 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,01 posto, na 4.304 boda, a Nasdaq indeks 1,23 posto, na 13.381 bod.

Nakon jučerašnjeg pada, S&P 500 indeks našao se u području korekcije, više od 10 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, dosegnute početkom siječnja.

Pad tržišta posljedica je zaoštravanja napetosti između Zapada i Rusije, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i zapovjedio ruskoj vojsci da odmah krene tamo kako bi održala mir.

To je izazvalo oštre osude Zapada, pozive na oštre sankcije protiv Rusije i pojačalo strahove da je na pomolu rat na istoku Europe.

Ipak, pred kraj trgovanja tržište se ponešto smirilo, a indeksi su ublažili gubitke, nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden objavio prvi val sankcija protiv Rusije i poručio da se nada da je i dalje moguće diplomatsko rješenje.

Biden je kazao i kako SAD nema namjeru ratovati s Rusijom, a da su sankcije, među ostalim, usmjerene na ruske banke i državni dug.

„Svoj dosadašnjoj retorici, strategiji, Biden je konačno dodao neke zube. Te će sankcije drugoj strani zadati glavobolje i mislim da su odgovarajuće”, kaže Jake Dollarhide, direktor u tvrtki Longbow Asset Management.

To je umirilo ulagače, premda Bijela kuća i dalje poručuje da Rusija priprema invaziju na Ukrajinu.

Britanija je jučer također objavila sankcija protiv Rusije, dok je Njemačka zamrznula plinovod Sjeverni tok 2, koji je trebao znatno povećati prodaju ruskog plina.

„Mjere koje je objavio Biden nisu tako oštre kao što su se ulagači plašili. No, i dalje očekujem nestabilno trgovanje jer ukrajinsko-ruska kriza nije gotova”, kaže Alan Lancz, predsjednik u tvrtki Alan B. Lancz & Associates.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,13 posto, na 7.494 boda, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,26 posto, na 14.693 boda, a pariški CAC 0,01 posto, na 6.787 bodova.

(HINA, 23. 2. 2022.)