Otvarajući konferenciju, koja je okupila predstavnike svih grana sudova, državnog odvjetništva, odvjetničke, javnobilježničke i gospodarske komore te niza državnih institucija, premijer je istaknuo da već sam njen naziv ukazuje kakvo bi hrvatsko pravosuđe trebalo biti – brže, bolje i modernije.

"Time je jasno naznačen i smjer kojim Vlada želi ići, ali i vizija Ministarstva pravosuđa i svih aktera u sustavu", kazao je Plenković. Dodao je i da je reforma pravosuđa jedna od najdugotrajnijih reformi, njome se bavio niz vlada, a ključna je za gopodarski rast te razvoj percepcije Hrvatske kao zemlje poticajne za ulaganje.

Premijer je ocijenio da je rad pravosudnih tijela "ključno političko, ekonomsko i pravno pitanje", kontinuirano u središtu interesa javnosti, ali i medija. Velik broj reformi je poduzet, no "to je trajan procese i trebamo dodatne napore kako bi dosegli najviše europske standarde", istaknuo je Plenković.

Podsjetio je i da je važna posljedica reformi racionalizacija broja sudova te smanjenje broja neriješenih sudskih postupaka kojih je još 2004. bilo preko 1,6 milijuna, a sada ih je nešto više od 470 tisuća.

"No, svjesni smo da stanje još uvijek nije zadovoljavajuće", rekao je premijer, pojašnjavajući da postupci još uvijek traju predugo čime se krši pravo građana na suđenje u zakonskom roku, a sve to ima i "eho na gospodarstvo i investicije".

Podsjetivši na niz novih zakona i tehnologija koji su unaprijedili učinkovitost pravosuđa premijer je istakno i važnost neovisnosti pravosudnog sustava koja se, među ostalim, manifestira i nemiješanjem politike u njegov rad i poštivanjem odluka.

"Izvršna vas ne smije ulaziti u konkretne postupke. To su načela koja naša Vlada razumije i poštuje. Nismo zaboravili na koncept diobe vlasti i duboko vjerujemo u njenu odvojenost", poručio je Plenković. No, naglasio je i da sudačka neosvisnost ne isključuje i odgovornost za njihove odluke.

Premijer je naglasio da važan element reformskih napora moraju biti i građani kojima je brzina rješavanja sporova nerijetko od životne važnosti. "Povjerenje u pravosuđe je nisko, a to je percepcija koju zajednički moramo promijeniti", zaključio je Plenković.

I ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je da je percepcija pravosuđa u javnosti vrlo loša, u prvom redu zbog "pojedinih odluka koje bace sjenu na sve dobro što se radi". No, uvjeren je da je stvarno stanje znatno bolje od percepcije javnosti.

"Ono što nas čeka nije med i mlijeko. Pred nama je veliki prostor i područje rada kao bi pravosuđe doveli na razinu da bude brže, bolje i jače", kazao je Bošnjaković, ističući da pravda ako dolazi sporo u konačnici postaje nepravda.

Ministar je istaknuo da je u reformi sustava ključna tehnološka modernizacija pravosuđa. "Želimo proširirti e-spis, da papir maknemo na stranu, a svi sudionici u postupcima komuniciraju u digitalnom obliku", kazao je ministar. Dodao je da su u pripremi i organizacijske promjene pa bi do kraja godine pred Sabor trebale biti upućene izmjene zakona o sudovima, sjedištima sudova, i Državnom sudbenom vijeću. Također, najavio je i spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, jer su analize pokazale da suci nisu jednako opterećeni, a posljednjih godina zabilježeno je smanjenje smanjenje broja prekršajnih predmeta.

"Želimo osuvremeniti procese u zemljišnim knjigama... i ubrzati postupak imenovanja sudaca te pojačati odgovornost svih koji rade u sustavu", kazao je Bošnjaković.

U svjetlu modernizacije sustava glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan kazao je da će za dvije godine Državno odvjetnišvo biti u stanju "na trenutnoj bazi vidjeti što koji državni odvjetnik radi u tom trenutku". To je proces koji traje i zahtjeva puno rada, ali će omogućiti digitalizaciju i spajanje s bazama podataka drugih subjekata važnih za rad DORH-a, kazao je Cvitan.

Što se tiče ubrzanja postupaka Cvitan je upozorio da bi samo "mali tehnički segment" zvučnog snimanja suđenja uvelike olakšao i ubrzao postupak. Tehnologija koja glas pretvara u pismo može riješiti problem dugotrajnih diktiranja u zapisnike, kazao je Cvitan, dodajući da je riječ o tehnologiji koja nije skupa, a uz uštede bi vratila i vjeru građana u sustav, što "nema cijene".

Okupljene je uvodno pozdravio i predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, a u sklopu konferencije održat će se i tri panel diskusije - Moderno pravosuđe, Dugotrajnost sudskih postupaka i Alternativni načini rješavanja sporova potrošača i gospodarstvenika.


(HINA, 25. 10. 2017.)