Odgovarajući na upit novinara nakon sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem da komentira najnovije prognoze Hrvatske narodne banke o usporavnju inflacije u 2023. na 4,6 posto, a rasta BDP-a na 2,5 posto, Plenković je najavio da će za otprilike dva tjedna Vlada izaći sa svojim prognozama za iduću godinu.

"Mi ih stalno revidiramo", kazao je premijer dodavši kako je ispalo da je Vlada zadnjih godina uvijek dobro prognozirala, odnosno na kraju je gospodarski rast bio i veći od prognoziranog.

"Pokazali smo otpornost u svim krizama, stali iza građana i gospodarstva, te ćemo i dalje pronalaziti mjere kroz pakete kao što smo činili stalno - i u vremenu covida i sada energetske krize i u konačnici ovih inflatornih pritisaka na dobrobit građana", naglasio je Plenković.

Kazao je i da je to jedina temeljna zadaća Vlade, koja ima na raspolaganju alate, komparativno iskustvo drugih, ali i  dosad već dobro prokušane aktivnosti vezane uz porezna rasterećenja.

"Ovo je horizontalna kriza, izvana uzrokovana, i za sada nitko ne može predvidjeti njezino trajanje", napomenuo je.

Po njegovim riječima, sa skorašnjim ulaskom u europodručje, Hrvatska narodna banka će sada biti još i više naslonjena na politiku dizanja kamatnih stopa koju će provoditi Europska središnja banka.

Naglasio je da je svima cilj da se kontrolira i smanji inflatorni pritisak, a da se istodobno osigurava gospodarski rast.

"I  u tom kontekstu sve te protucikličke mjere moraju biti dobro balansirane i izvedene, a u konačnici, kada se diže kamatna stopa, pravi efekti takvih poteza dolaze nakon nekoliko mjeseci", istaknuo je premijer.

Plenković je ocijenio i da su imali sadržajnu i cjelovitu raspravu na tematskoj sijednici GSV-a u ponedjeljak, gdje se raspravljalo o energetskoj situaciji i krizi, nastojanjima da se iskoristi sve mogućnost iz mehanizma RePower EU, ali i nastojanjima da Vlada nastavi kalibrirati s paketima kojima će pomagati i kućanstvima i gospodarstvu i omogućiti funkcioniranje svih institucija.

"Sada smo u fazi kada Hrvatska ima 1.640.000 zaposlenih, a usred sezone dolazimo na samo sto tisuća nezaposlenih", naveo je premijer, podsjetivši da je jučer potpisan ulazak Hrvatske u europodručje,  a sada je na redu Schengen.

Finalna odluka za ulazak u Schengen bit će na jesen, a članstvo, naglasio je premijer, 1. siječnja iduće godine, isto kada i prelazak na euro. Istaknuo je i da je slijedi realizacija velikih strukturnih projekata pa će se tako Pelješki most otvoriti za dva tjedna, a podsjetio je i da su pokrenuti pregovori o članstvu OECD-a. 

"Naše mjere ćemo kalibrirati da pomognemo onima kojima je najpotrebnije. Koristit ćemo sve mjere i porezne politike i subvencija i na taj način, kao što smo to činili i prije, pokažemo nezamjenjivu ulogu države", zaključio je premijer.

(HINA, 14. 7. 2022.)